(1.a) U izvršnom nalogu 14257 od 2. travnja 2025. naslovljenom „Reguliranje uvoza s uzajamnom carinom radi ispravljanja trgovinskih praksi kojima se doprinosi velikim i postojanim godišnjim deficitima u trgovini robom Sjedinjenih Američkih Država”, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald J. Trump proglasio je izvanredno stanje na nacionalnoj razini uzrokovano uvjetima koji ukazuju na velike i trajne godišnje deficite u trgovini robom Sjedinjenih Američkih Država te izjavio da SAD nastoji uravnotežiti globalne trgovinske tokove uvođenjem dodatne carine ad valorem na sav uvoz svih trgovinskih partnera, uz mogućnost iznimaka. Te carinske mjere Sjedinjenih Američkih Država uključivale su osnovnu carinu od 10 % na sav uvoz, uz dodatne carine za pojedine zemlje izračunane na temelju bilateralnih trgovinskih bilanci. Za Uniju je to značilo carinu od 20 % na većinu proizvoda, s učinkom od 9. travnja 2025., uz prethodno ponovno uvedene carine od 25 % na čelik i aluminij koje su stupile na snagu 12. ožujka 2025. Predsjednik Trump najavio je 9. travnja 2025. 90-dnevnu obustavu potpune primjene tih carina, pri čemu je carinsku stopu Unije smanjio s 20 % na osnovnu vrijednost od 10 %. Carine od 25 % na čelik, aluminij i automobile ostale su na snazi i naknadno su povećane s 25 % na 50 %, s učinkom od 4. lipnja 2025. Nadalje, 12. srpnja 2025. predsjednik Trump najavio je nove carine od 30 % na robu Unije, s učinkom od 1. kolovoza 2025. Ta su kretanja naglasila važnost uspostave stabilnog okvira koji je u konačnici doveo do Zajedničke izjave o Okviru za sporazum o uzajamnoj, pravednoj i uravnoteženoj trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država od 21. kolovoza 2025.

(1.b) Kao posljedica donesenih i planiranih carinskih mjera Sjedinjenih Američkih Država, prema procjenama ekonomskih analiza Unija bi mogla zabilježiti smanjenje bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) u rasponu od 0,2 % do 0,8 %. Učinak na financijska tržišta vidljiv je u povećanoj nestabilnosti, pri čemu su posebno izloženi rizicima sektori Unije koji uvelike ovise o izvozu u Sjedinjene Američke Države, kao što su automobilski i farmaceutski sektor te sektor strojeva.

(1.c) Nadalje, Unija se, kako je istaknuto u Zajedničkoj bijeloj knjizi o europskoj obrambenoj spremnosti 2030., suočava s ozbiljnom i rastućom prijetnjom povezanom s ponovnim izbijanjem sukoba velikih razmjera u Europi. Kao odgovor na taj sve veći izazov, od ključne je važnosti da Unija poduzme odlučne mjere kako bi osigurala svoje obrambene kapacitete, među ostalim konsolidacijom svojeg dubokog i sveobuhvatnog transatlantskog partnerstva u području sigurnosti, otpornosti i industrijske suradnje, uz istovremeno jačanje vlastite tehnološke i industrijske baze, među ostalim u sektorima koji su relevantni za sigurnosnu i obrambenu industriju Unije. Te poboljšane sposobnosti zahtijevaju stabilnost i predvidljivost u suradnji s ključnim partnerima, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Samo pouzdanim i prilagodljivim partnerstvom Unija može osigurati svoju kolektivnu pripravnost i učinkovito odgovoriti na aktualne geopolitičke izazove uz puno poštovanje bitnih sigurnosnih interesa. Štoviše, smanjenje carina na uvoz industrijskih i tehnološki naprednih proizvoda iz Unije u SAD znatno bi ojačalo transatlantsku industrijsku bazu i poboljšalo suradnju u području razvoja inovativnih i interoperabilnih sposobnosti. Tim bi se korakom približili ostvarenju uravnoteženijeg i uzajamno korisnog trgovinskog odnosa u tom strateškom sektoru, a istovremeno bi se doprinijelo ukupnoj gospodarskoj konkurentnosti i sigurnosnoj otpornosti Unije. Snižavanje tarifa također bi pružilo stabilnost i predvidljivost potrebne za zajedničko transatlantsko djelovanje u zaštiti naših zajedničkih strateških interesa u trenutnom geopolitičkom kontekstu, što predstavlja vrijedan korak naprijed prema dubljoj suradnji prilikom buduće izrade sveobuhvatnog transatlantskog sporazuma.

(1.d) Unija ponovno ističe svoju nepokolebljivu predanost transparentnom i poštenom multilateralnom trgovinskom sustavu koji se temelji na pravilima i na načelima Svjetske trgovinske organizacije (WTO). U skladu s Ugovorima, Unija je i dalje posvećena promicanju svojih vrijednosti i interesa na globalnoj razini, posebno poticanjem otvorene i pravedne trgovine te jačanjem međunarodnog prava. WTO ostaje temelj globalnog trgovinskog poretka i primarni forum za razvoj, provedbu i primjenu međunarodnih trgovinskih pravila. Bliska suradnja s partnerima sličnih stavova, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama, ključna je za održavanje i jačanje tog sustava, zaštitu predvidljivog globalnog trgovinskog okruženja utemeljenog na pravilima, unapređenje nužne reforme WTO-a te postizanje funkcionalnog mehanizma za rješavanje sporova.

(1.e) Iako određene trgovinske napetosti i dalje postoje, njima se sada upravlja unutar novouspostavljenog okvira za dijalog i koordinaciju. Unija se i dalje zalaže da se ti produbljeni trgovinski i ulagački odnosi sa SAD-om dugoročno razvijaju u skladu s načelima slobodne i poštene trgovine između stranaka te u skladu s trgovinskim sustavom koji se temelji na pravilima WTO-a, a da se pritom ne narušavaju druge mjere trgovinske politike, uključujući one u području trgovinske zaštite. Cilj je obuhvatiti dodatne sektore od strateškog značaja za Uniju i sklopiti sporazum koji će se temeljiti na multilateralnom okviru i biti usklađen s trgovinskim sustavom koji se temelji na pravilima WTO-a.

(1.f) S obzirom na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, kao i druge sukobe u susjedstvu Unije koji ugrožavaju sigurnost Unije i njezinih građana, nužno je da Unija održi i dodatno ojača svoje partnerstvo s ključnim saveznikom u trenutku kada su takvi odnosi od kritične važnosti. U tom iznimnom kontekstu, Unija je dužna donijeti izvanredne i privremene mjere, koje su propisno opravdane člankom XXI. GATT-a (Sigurnosne iznimke). Međutim, takve jednostrane mjere ne bi smjele predstavljati presedan te bi trebale biti strogo iznimne, proporcionalne i vremenski ograničene i tako odražavati svoju specifičnu prirodu mjera opravdanih sigurnosnim razlozima.

(5.a) Donošenjem ove Uredbe ne bi se trebalo dovesti u pitanje pravo Unije da primijeni protumjere kao odgovor na neopravdane mjere koje donesu Sjedinjene Američke Države.

(6.a) S obzirom na to da suvereno i demokratsko pravo Unije na donošenje propisa, kao i pravna stečevina Unije, ne mogu biti predmetom pregovora ni s jednom trećom zemljom, primjenu članka 1. ili članka 2. ove Uredbe trebalo bi suspendirati u slučaju bilo kakvih pokušaja Sjedinjenih Američkih Država da upotrijebe gospodarsku prisilu, u smislu članka 2. stavka 1. Uredbe (EU) 2023/2675 Europskog parlamenta i Vijeća1a, na primjer prijetnjom da će primijeniti dodatne carine ili njihovom primjenom, ili bilo kojom drugom mjerom koja utječe na trgovinu ili ulaganja kako bi se spriječio ili ishodio prestanak primjene, izmjena ili donošenje određenog akta Unije ili države članice, a zatim se uplelo u legitimne suverene odluke Unije ili države članice. Uz suspenziju primjene članka 1. ili članka 2. ove Uredbe, Unija bi u skladu s člancima 4. i 5. Uredbe (EU) 2023/2675 trebala utvrditi i ispitati te prijetnje ili mjere kojima se koriste Sjedinjene Američke Države te, prema potrebi, donijeti mjere odgovora u skladu s člankom 8. navedene Uredbe.

(6.b) Mjere predviđene ovom Uredbom trebale bi ovisiti o kontinuiranoj usklađenosti Sjedinjenih Američkih Država sa sigurnosnim interesima Unije. Ako Sjedinjene Američke Države poduzmu mjere kojima se izravno ugrožavaju ključni sigurnosni interesi Unije ili njezinih država članica, uključujući njihovu teritorijalnu cjelovitost i gospodarsku dimenziju, te njihova vanjska i obrambena politika, mehanizmi suspenzije na temelju ove Uredbe trebali bi biti dostupni kako bi se osiguralo da trgovinska politika Unije ostane u skladu s njezinim ciljevima u području vanjske politike i sigurnosti.

(6.c) Ovom se Uredbom Sjedinjenim Američkim Državama dodjeljuju opsežne i iznimne carinske povlastice i carinske kvote, koje bi potencijalno mogle dovesti do povećanja uvoza robe obuhvaćene tim povlasticama i kvotama i time znatno utjecati na industriju Unije. Nadalje, ova je Uredba donesena bez popratne procjene učinka pa je u trenutku njezina donošenja teško procijeniti njezin potencijalni gospodarski učinak. Zbog toga bi trebalo uspostaviti zaštitni mehanizam čiji bi cilj bio zaštita industrije i poljoprivrednog sektora Unije u slučaju da carinske povlastice i carinske kvote odobrene ovom Uredbom dovedu do povećanja uvoza određene robe koje bi nanijelo ili moglo nanijeti ozbiljnu štetu industriji Unije. U slučajevima kada se zabilježi povećanje obujma uvoza određene robe za više od 10 %, Komisija bi trebala provesti ispitivanje kako bi utvrdila nanosi li to povećanje ozbiljnu štetu industriji Unije ili bi joj je moglo nanijeti.

(6.d) Zajednička izjava ne predviđa primjenu ograničene stope od 15 % na čelik i aluminij, stoga ostaju na snazi ​​carinske stope od 50 % koje je SAD prethodno uveo. Unija i Sjedinjene Američke Države u Zajedničkoj izjavi izrazile su namjeru da razmotre mogućnost suradnje na namjenskom odvajanju svojih domaćih tržišta od prekomjernih kapaciteta čelika i aluminija, jamčeći pritom sigurne međusobne lance opskrbe, među ostalim s pomoću rješenja u obliku carinskih kvota.

(6.e) Ministarstvo trgovine SAD-a 19. kolovoza 2025. najavilo je dodavanje 407 kategorija proizvoda na popis proizvoda „dobivenih” od čelika i aluminija obuhvaćenih sektorskim carinama na temelju odjeljka 232. Kao posljedica toga, na udio čelika i aluminija u tim proizvodima primjenjuje se carinska stopa od 50 %. Uvođenje tih carina i složenih administrativnih i carinskih zahtjeva nakon potpisivanja Zajedničke izjave povećalo je razinu nestabilnosti u trgovini između Unije i Sjedinjenih Američkih Država i dovelo do ozbiljnih gospodarskih posljedica za predmetna poduzeća iz Unije i njihove radnike. Te carine također nesrazmjerno utječu na mala i srednja poduzeća i industrije na kraju proizvodnog lanca u Uniji, što ugrožava njihovu konkurentnost na tržištu SAD-a i dovodi do potencijalnog dugoročnog gubitka tržišnog udjela i trajne štete za transatlantske industrijske lance opskrbe. Unija i SAD trebali bi postići brz i uzajamno koristan zaključak tekućih pregovora koji je usmjeren na rješavanje tih carinskih sporova i obnovu stabilnih transatlantskih trgovinskih odnosa. U tom kontekstu suspenzija carina na uvoz tih proizvoda trebala bi se prestati primjenjivati šest mjeseci od datuma početka primjene iz članka 6. trećeg stavka, osim ako se prije isteka tog datuma u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama pronađu održiva i uzajamno prihvatljiva rješenja za trgovinu čelikom, aluminijem i njihovim derivatima. Nadalje, u kontekstu predloženog instrumenta Unije za ublažavanje negativnih trgovinskih učinaka globalnog viška kapaciteta na Unijino tržište čelika, ukidanje carina na proizvode od čelika treba biti u skladu s tim novim instrumentom. 

(6.f) Zajednička izjava ne obuhvaća teška vozila i njihove dijelove. U kontekstu tekuće provedbe Zajedničke izjave, Unija i SAD trebale bi s teškim vozilima i njihovim dijelovima postupati na isti način kao i s osobnim automobilima i njihovim dijelovima, s ciljem da ih se uključi u fiksnu tarifu od 15 %, te bi trebala poduzeti sve relevantne mjere kako bi se osiguralo pravedno i proporcionalno postupanje u skladu s ciljevima Okvirnog sporazuma.

(8.a) Pristup tržištu Unije uvjetovan je i trebao bi i dalje biti uvjetovan usklađenošću s bilo kojim primjenjivim pravom Unije, među ostalim mehanizmom EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama, Direktivom o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i pravilima protiv krčenja šuma, bez obzira na to iz koje jurisdikcije proizvodi potječu.

(8.b) Komisija bi trebala redovito procjenjivati učinke ove Uredbe na trgovinske tokove, razine proizvodnje i dinamiku cijena, koji proizlaze iz provedbe članaka 1. i 2. Komisija bi trebala blisko surađivati s državama članicama i relevantnim sektorima industrije Unije i osiguravati sustavno prikupljanje podataka i redovitu razmjenu informacija kako bi se omogućilo pravovremeno otkrivanje bilo kakvih poremećaja ili neravnoteža na tržištu.

(8.c) Ova Uredba predstavlja hitan odgovor na iznimnu i nestabilnu situaciju te može imati dalekosežne posljedice. Stoga bi njezinu primjenu trebalo ograničiti. Prvo izvješće o evaluaciji učinka ove Uredbe na industriju Unije i na proizvođače morskih prehrambenih proizvoda i poljoprivrednih proizvoda te na potrošače trebalo bi objaviti u roku od ... [šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Najkasnije do ... [šest mjeseci prije datuma prestanka primjene ove Uredbe] Komisija bi trebala predstaviti dodatnu sveobuhvatnu procjenu učinka, prema potrebi popraćenu zakonodavnim prijedlogom za produljenje trajanja primjene ove Uredbe. Tom procjenom učinka trebalo bi utvrditi, među ostalim, je li primjena ove Uredbe prouzročila štete i neravnoteže u pojedinim sektorima, među ostalim u pogledu stabilnosti cijena i tržišta, kako su se promijenili trgovinski obrasci Unije kao posljedica trgovinskog odnosa između Unije i Sjedinjenih Američkih Država te predviđanja u vezi s ovom Uredbom i njezin učinak na proračun Unije i nacionalne proračune, s obzirom na smanjenje prikupljenih carinskih prihoda.

(8.d) Potrebno je u cijelosti, redovito i pravodobno obavješćivati Europski parlament i Vijeće o relevantnim trendovima pri primjeni ove Uredbe te se s njima savjetovati tijekom cijelog postupka.

(9.a)Utjecaj ove Uredbe na proračun Unije procijenjen je+ u skladu s člankom 310. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Za njezinu provedbu trebalo bi osigurati dostatne financijske i ljudske resurse, uzimajući u obzir utjecaj njezina financiranja na druge programe ili politike Unije te osiguravajući njezinu usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom, sustavom vlastitih sredstava i odgovarajućim Međuinstitucijskim sporazumom, kao i s proračunskim načelima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća[1].

2.a Ne dovodeći u pitanje članak 4.b, suspenzija carina iz stavaka 1. i 2. ovog članka prestaje se primjenjivati od datuma prestanka primjene ove Uredbe kako je navedeno u stavku 2. članku 6.

(aa) ako Sjedinjene Američke Države uvedu dodatne carine na robu uvezenu iz Unije koje premašuju gornju granicu carine od 15 % ili na bilo koji drugi način povećaju ili uvedu nove carine ili druge pristojbe, poreze ili naknade na robu Unije dok se uvjeti iz Zajedničke izjave i dalje primjenjuju ili ako izmijene klasifikaciju proizvoda s učinkom podizanja razine carine;

1.a Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2023/2675 Europskog parlamenta i Vijeća, ako Sjedinjene Američke Države primjenjuju ili prijete primjenom dodatnih carina ili bilo koje druge mjere koja utječe na trgovinu ili ulaganja kako bi se spriječio ili postigao prestanak primjene, izmjena ili donošenje određenog akta Unije ili države članice, čime se upliću u legitimne suverene odluke Unije ili države članice, Komisija prema potrebi provodi ispitivanje na temelju potkrijepljenih informacija prikupljenih na vlastitu inicijativu ili primljenih iz bilo kojeg pouzdanog izvora, uključujući pojedine države članice, Europski parlament ili proizvođače iz Unije. Ako ispitivanje dovede do takvog zaključka, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 4.d radi izmjene priloga I., II. ili III. ovoj Uredbi kako bi u cijelosti ili djelomično suspendirala primjenu članka 1. ili članka 2. ove Uredbe.

1.b Ako, u slučaju iznenadne promjene okolnosti u odnosu na one koje su postojale u trenutku izdavanja Zajedničke izjave, koja ozbiljno utječe na ključne sigurnosne interese Unije ili njezinih država članica, uključujući njihovu teritorijalnu cjelovitost i gospodarsku dimenziju, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 4.e.

Članak 4.a

Članak 4.b

Članak 4.c

Članak 4.d

Članak 4.e

Članak 5.a

Primjenjuje se od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe] do 31. ožujka 2028.

Međutim, članci 1., 2., 3., 4.a i 4.b primjenjuju se samo od datuma utvrđenog delegiranim aktom donesenim u skladu s člankom 4.c.