1.prima na znanje stabilne financijske rezultate i konsolidirane rezultate Grupe EIB-a za 2024., koji su iznosili 3,38 milijardi EUR; naglašava da zadržavanje EIB-ova kreditnog rejtinga AAA i dalje mora biti jedan od primarnih ciljeva upravljanja EIB-om; naglašava da je EIB-ov rejting AAA strateška prednost koja EIB-u omogućuje da osigura povoljne uvjete financiranja; naglašava da se uspjeh mora nastaviti i sve više mjeriti dokazivim gospodarskim rezultatima i rezultatima politika, a ne samo opsegom financiranja; nadalje naglašava da bi se financijski rezultati trebali mjeriti i u odnosu na dokaze dodatnosti, vrijednost za novac i mjerljive rezultate politika; podsjeća da bi pojednostavljene postupke trebalo periodično podnositi na neovisni pregled;

2.sa zabrinutošću primjećuje da se udio plaćanja koja kasne više od 90 dana utrostručio te je na kraju 2024. iznosio 281,3 milijuna EUR, što predstavlja 0,06 % ukupnog kreditnog portfelja (u usporedbi s 82,4 milijuna EUR ili 0,02 % na kraju 2023.) te, iako potvrđuje da su ti omjeri i dalje vrlo niski prema bankarskim standardima, poziva EIB da objasni temeljne uzroke i preda izvješće o poduzetim korektivnim mjerama; naglašava da se svako povećanje neprihodujućih izloženosti mora pažljivo pratiti kako bi se zaštitili financijska stabilnost i kreditni položaj EIB-a; ističe da ta povećanja neprihodujućih izloženosti i zakašnjelih plaćanja znatno premašuju rast od 2 % u ukupnom kreditnom portfelju;

3.napominje da je EIB 2024. odobrio 38 operacija u okviru programa InvestEU, koristeći se jamstvom EU-a u iznosu od 1,7 milijardi EUR; ustraje u tome da se pri izvješćivanju parametri koji se temelje na uloženim sredstvima moraju dopuniti pokazateljima koji se temelje na učinku i pokazuju stvarne gospodarske rezultate te da ono mora uključivati procjenu dodatnosti i ex post analizu potencijalnog istiskivanja, uključujući za operacije koje se provode putem financijskih posrednika; poziva na pristup izradi proračuna koji se temelji na uspješnosti, pri čemu se raspoređivanje kapitala i strateški prioriteti evaluiraju na temelju dokazane učinkovitosti, povrata ulaganja i stvarne vrijednosti za novac, zajedno s usklađenosti s unaprijed utvrđenim ciljnim postocima;

4.naglašava da bi program InvestEU trebalo ocijeniti i u skladu s kvalitetom njegovih intervencija i njihovim mjerljivim učinkom, a ne samo s količinom iskorištenih sredstava; podsjeća da trenutačno ne postoje provjerljivi okviri za mjerenje za procjenu rezultata projekata koji su dobivali financijska sredstva u okviru programa InvestEU;

5.napominje da fragmentirano i složeno okruženje financiranja EU-a dovodi do neučinkovitosti; naglašava da je smanjenje birokracije ključno za obnovu konkurentnosti te da bi se pojednostavnjivanjem trebalo smanjiti administrativno opterećenje bez oslabljivanja revizijskih tragova, transparentnosti ili kontrola za sprečavanje prevara; prima na znanje EIB-ov rad na pojednostavnjivanju procjene vremena potrebnog za stavljanje na tržište; poziva EIB da nakon prihvaćanja objavi godišnje ključne pokazatelje uspješnosti te da dokaže mjerljiva smanjenja administrativnog opterećenja za podnositelje zahtjeva, posebno MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

6.pozdravlja aktualnu evaluaciju EIB-ova okvira za mjerenje dodatnosti i utjecaja te napominje da se rezultati očekuju u prvoj polovici 2026.; poziva EIB i Komisiju da uvedu zajedničku ex post metodologiju za dodatnost za operacije koje primaju sredstva EU-a te da redovito izvješćuju o njezinim utjecajima na razini portfelja i sektora;

7.poziva EIB da ocijeni sve projekte s niskim udjelom ugljika, uključujući projekte nuklearne energije, koristeći objektivne i transparentne kriterije, uključujući intenzitet ugljika tijekom životnog ciklusa, stabilnost mreže i isplativost, primjenjujući tehnološku neutralnost uz naglasak na strateške prekogranične projekte radi povećavanja dodane vrijednosti EU-a; napominje da je 2024. EIB uložio više od 27 milijardi EUR u energetsku tranziciju i energetsku sigurnost, uključujući obnovljive izvore energije, mreže i skladištenje; poziva EIB da prednost da energetskoj učinkovitosti i troškovnoj učinkovitosti, uz potpuno poštivanje prava država članica na odlučivanje o svojoj kombinaciji izvora energije;

8.izražava zabrinutost zbog nerazmjernih zahtjeva u pogledu okolišnog, socijalnog i upravljačkog izvješćivanja kojima podliježu zajmoprimci EIB-a; upozorava da prekomjerne obveze otkrivanja odvraćaju od gospodarski isplativih projekata i stavljaju europska poduzeća u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju; poziva EIB da pregleda svoje zahtjeve u pogledu okolišnog, socijalnog i upravljačkog izvješćivanja i osigura proporcionalnost;

9.naglašava važnost doprinosa Grupe EIB-a miru, obrani i sigurnosti u Europi, kako je utvrđeno u Bijeloj knjizi o europskoj obrambenoj spremnosti 2030., pružanjem potpore inicijativama za poboljšavanje strateške autonomije i otpornosti Unije, jačanje obrambene industrije EU-a, poboljšanje infrastrukture za kibernetičku sigurnost i promicanje inovacija u ključnim obrambenim tehnologijama osiguravanjem financijskih sredstava i poticanjem privatnih ulaganja;

10.prima na znanje odluku Upravnog vijeća EIB-a od 21. ožujka 2025. u skladu s kojom se proširuju kriteriji prihvatljivosti Grupe EIB-a za ulaganja u sigurnost i obranu te se ograničavaju isključene aktivnosti, na temelju prijedloga koje su odobrili čelnici EU-a na sastanku Europskog vijeća 6. ožujka 2025.;

11.pozdravlja kontinuiranu i osnaženu ulogu EIB-a u jačanju europske sigurnosti kroz ciljana ulaganja i u obrambenu i u civilnu infrastrukturu, u skladu s općim ciljevima EU-a u pogledu promicanja inovacija i jačanja sigurnosti Unije; naglašava da bi EIB trebao i dalje ulagati u sigurnu i zaštićenu Europu podržavanjem europske obrambene tehnološke i industrijske baze te pružanjem proizvoda, usluga i tehnologija koje jačaju europske obrambene sposobnosti, istraživanje i razvoj te inovacije; poziva na daljnje prilagođavanje opsega prihvatljivih ulaganja kako bi se ispunio ambiciozni cilj doprinosa europskoj obrani i sigurnosti;

12.konstatira veliko povećanje financijskih sredstava EIB-a za sigurnost i obranu s 0,5 milijardi EUR u 2023. na 1,04 milijarde EUR u 2024., kao i daljnje povećanje u 2025.; ističe da će trenutačna strateška inicijativa EIB-a za europsku sigurnost u iznosu od osam milijardi EUR biti integrirana u trajni, međusektorski cilj javne politike kojim će se dopuniti postojeći ciljevi javne politike, nadopunjujući postojeće ciljeve javne politike, uklanjajući unaprijed definirane gornje granice za financiranje sigurnosti i omogućujući povećanu i fleksibilniju potporu u skladu s prioritetima Vijeća; poziva na podnošenje namjenskog priloga godišnjem izvješću Parlamentu o sigurnosnim i obrambenim operacijama, uključujući dodatnost, brzinu provedbe, zaštitne mjere u području javne nabave, kontrole cjelovitosti i mjere za podjelu rizika;

13.poziva EIB da dodatno ojača sinergije s ulaganjima u obranu koja se financiraju iz proračuna EU-a i ta ulaganja više približi inicijativama na razini EU-a; naglašava da ulaganja EIB-a trebaju dopunjavati šire ciljeve obrambene politike EU-a i doprinositi ostvarivanju ekonomije razmjera u okviru europskih obrambenih sposobnosti;

14.napominje veliko širenje EIB-ove potpore sigurnosnim i obrambenim operacijama; naglašava da svako potencijalno širenje potpore EIB-a u području sigurnosti i obrane mora biti podložno strogim zaštitnim mjerama za transparentnost, odgovornost i ljudska prava, jasnim kriterijima za isključenje, nadzoru krajnje primjene i redovitim izvješćima Parlamentu;

15.poziva EIB da utvrdi prepreke koje ometaju ulaganja u obranu i zaštitu granica kojima bi se ojačale otpornost i sigurnost Unije uz poštivanje prava EU-a i demokratskog nadzora; naglašava da je uklanjanje prepreka ključno za postizanje konkretnih rezultata u području sigurnosti; podsjeća da EIB pri svakoj raspodjeli sredstava, kroz program InvestEU i druge financijske instrumente za obrambene svrhe i za ulaganja u kritične tehnologije, mora u potpunosti poštivati nacionalne sigurnosne interese država članica; ističe da bi nadležna revizorska tijela i tijela institucija EU-a trebala izvršiti temeljite i kontinuirane revizijske kontrole trećih subjekata i trećih zemalja koji su primatelji financijskih sredstava EU-a te ostvarivati ulaganja i projekte u području obrane kako bi se omogućila transparentna upotreba financijskih sredstava EU-a; naglašava da rezultat tih ulaganja i projekata ne smije narušavati nacionalne sigurnosne interese država članica; poziva EIB da se više fokusira na poboljšavanje regionalne sigurnosti i otpornosti; ističe bitnu ulogu koju EIB može imati u izgradnji infrastrukture koja podržava regionalnu sigurnost i potiče veću suradnju između država članica u područjima energije i obrane;

16.pozdravlja blisku i strukturiranu suradnju uspostavljenu s inovacijskim fondom NATO-a kako bi se osigurale sinergije i izbjeglo udvostručavanje napora, posebno u širenju tehnologija u kojima privatni kapital nije dovoljan;

17.podsjeća da bi se stambeni izazovi mogli učinkovitije rješavati na lokalnoj ili nacionalnoj razini; primjećuje napore Grupe EIB-a u osiguravanju dodane vrijednosti EU-a pri rješavanju izazova stanovanja na lokalnoj i nacionalnoj razini podržavanjem prilagodljivih rješenja koja nadopunjuju nacionalne napore i polučuju mjerljive rezultate; prepoznaje da su ulaganja u stambenu infrastrukturu u manje razvijenim regijama u potpunosti usklađena s mandatom EIB-a i s ciljem EIB-a utvrđenim Ugovorom o promicanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije fokusiranjem na slabije razvijene regije;

18.prima na znanje akcijski plan Grupe EIB-a za priuštivo i održivo stanovanje te njezinu preuzetu obvezu ulaganja u taj sektor; pozdravlja preuzetu obvezu Grupe EIB-a da poveća ulaganja u socijalnu infrastrukturu, uključujući socijalno i priuštivo stanovanje, kako je navedeno u njezinim strateškim prioritetima za razdoblje 2024. – 2027. i njezinu operativnom planu za razdoblje 2026. – 2028.; prima na znanje potencijal ciljane potpore EIB-a obnovi postojećeg stambenog fonda kako bi se poboljšala energetska učinkovitost, pod uvjetom da takve operacije pokažu dodatnost i vrijednost za novac;

19.podsjeća da je potrebno osigurati dodatnost i komplementarnost s drugim javnim fondovima i komercijalnim zajmodavcima, uz istodobno ostvarivanje provedbe europskog stupa socijalnih prava, među ostalim u području obrazovanja, te naglašava da bi sudjelovanje EIB-a trebalo biti ograničeno na projekte s dokazivom vrijednošću za novac, kao što su prekogranična istraživačka infrastruktura ili programi za stjecanje vještina kojima se rješavaju nedostaci na tržištu rada na razini EU-a; ustraje u tome da financiranje EIB-a ne smije biti zamjena za nacionalne proračune za obrazovanje;

20.naglašava da EIB mora biti usmjeren na stvarne tržišne nedostatke, financiranje i projekte koje privatni sektor sam ne bi financirao ili bi ih financirao samo pod manje povoljnim uvjetima; naglašava da ulaganja EIB-a ne smiju zamijeniti privatni kapital ili služiti kao zamjena za nacionalne redovite proračunske izdatke; naglašava da je zaštita okruženja tržišnog natjecanja ključna;

21.naglašava ključnu ulogu velikih europskih poduzeća u gospodarskom ustroju EU-a, posebno onih koja djeluju u ključnim sektorima kao što su energija, obrana i infrastruktura; poziva na uravnotežen pristup koji jamči da će EIB nastaviti pružati potporu velikim europskim poduzećima u kontekstu pribavljanja ulagačkog kapitala za velike projekte i istraživačke i razvojne inicijative, čime se jača globalna konkurentnost i gospodarska suverenost EU-a;

22.potiče EIB da nastavi raditi na poboljšanju pristupa financiranju za MSP-ove, start-up i scale-up poduzeća koja poboljšavaju dugoročnu konkurentnost EU-a jer često nailaze na prepreke u financiranju od strane klasičnih financijskih institucija, te na pružanju ciljanog financiranja kako bi se osiguralo da imaju dovoljno resursa za rast i napredak; pozdravlja i poziva na stalno povećanje broja partnerskih institucija kako bi se postigla široka geografska i sektorska pokrivenost; poziva EIB da poveća udio financijskih sredstava usmjerenih na ulaganja kojima se poboljšava konkurentnost, posebice u strateškim sektorima kao što su napredna proizvodnja, digitalne tehnologije i energetska otpornost;

23.prima na znanje zaključke tematskog izvješća Europskog revizorskog suda br. 07/2025 u kojima se potvrđuje da je potpora u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) relevantna, ali da njezina dodatnost nije dovoljno dokazana i da Komisija nije provjerila utjecaj EFSU-a na istiskivanje; naglašava da se ista pitanja mogu postaviti i o operacijama EIB-a u okviru programa InvestEU; naglašava rizike od istiskivanja privatnih ulaganja, kao što je umjetno smanjivanje premija za rizik, posebice na tržištima kao što su energija iz obnovljivih izvora, čime se narušavaju cjenovni signali koji usmjeravaju učinkovito ulaganje te što bi se moglo shvatiti kao oblik manipulativnog zelenog marketinga; poziva na uvođenje ex post procjena istiskivanja;

24.napominje da zajmovi EIB-a ponekad podrazumijevaju veće administrativno opterećenje od komercijalnih zajmova; upozorava da prekomjerni zahtjevi za izvješćivanje smanjuju privlačnost financijskih sredstava EIB-a za privatni sektor te da bi mogli odvratiti od gospodarski isplativih projekata; poziva EIB da objavi planove za smanjenje ograničenja; poziva Komisiju i EIB da procijene kako smanjiti vrijeme potrebno za odobravanje financiranja unutar EIB-a te da pojednostave financijske mandate i zahtjeve za izvješćivanje bez ugrožavanja revizijskih standarda; poziva EIB da izvijesti o dokazima o nedostacima na tržištu rada i ex post rezultatima te o administrativnom pojednostavljenju, vremenu obrade i opterećenju dokumentacijom, imajući u vidu inicijative Grupe EIB-a u područjima digitalizacije i vremena potrebnog za stavljanje na tržište;

25.naglašava da se izvještavanje temelji na mjerenjima opsega, a ne na rezultatima; poziva EIB da nastavi, pa čak i poveća, korištenje pokazatelja usmjerenih na rezultate kao što su izbjegnute emisije CO2 i dugoročna radna mjesta stvorena u privatnom sektoru po uloženom euru; zalaže se za komparativnu analizu s usporedivim intervencijama;

26.naglašava da se izvještavanje o klimatskim promjenama i održivosti mora temeljiti na provjerljivim ostvarenjima i rezultatima (uključujući smanjenja emisija, napretke u području otpornosti i učinke poluge) te da mora biti potkrijepljeno koherentnom metodologijom portfelja i neovisnom evaluacijom;

27.prima na znanje rekordni iznos od 38,3 milijarde EUR koji je Grupa EIB-a 2024. uložila u financiranje kohezije, što predstavlja 48 % ukupnog financiranja EU-a; poziva EIB da objavi podatke o utjecaju za svaku pojedinu regiju kako bi se omogućio učinkovit nadzor;

28.poziva EIB da poveća razinu transparentnosti u vezi sa svojim međusektorskim ciljevima tako da jasno razlikuje ciljeve koje nalažu propisi EU-a od ciljeva koje je postavio sam EIB; zahtijeva detaljnu analizu načina na koji se različiti ciljevi natječu za sredstva; upozorava da bi kontinuirano gomilanje ciljeva uključivanja koji se preklapaju moglo dovesti do matematički nemogućeg sastava portfelja; poziva EIB na transparentno izvješćivanje o kompromisima u pogledu oprečnih ciljeva politike; ponavlja da bi se ciljevi uključivanja trebali evaluirati na temelju njihova stvarnog učinka; napominje da bi se, s obzirom na trenutačni geopolitički kontekst i sigurnosne izazove s kojima se Europa suočava, ulaganja u obranu i sigurnost, uključujući potporu za infrastrukturu za zaštitu vanjskih granica, trebala povećati;

29.poziva EIB i EIF da podupru ulaganja u kibernetičku sigurnost, nadzor i digitalne tehnologije kako bi Europa postala otpornija uz istodobno jačanje postojećih mehanizama suradnje i zaštitu osnovnih usluga;

30.ustraje u tome da razina kreditiranja izvan EU-a bude podložna strogim zaštitnim mjerama za transparentnost, zaštitu od prijevara, usklađenost sa sankcijama, ljudska prava i vladavinu prava te da uzima u obzir suradnju u vezi sa sporazumima o vraćanju i ostane u skladu s ciljevima vanjske politike EU-a; poziva na jače ex ante i ex post kontrole, uključujući sljedivost krajnjih primatelja, na snažne antikorupcijske mjere, veću ili jednakovrijednu transparentnost, ex ante procjene učinka i potpunu javnu odgovornost u svim operacijama EIB-a izvan EU-a;

31.pozdravlja usvajanje Instrumenta za Ukrajinu 2024., koji slijedi inicijativu EIB-a „EU za Ukrajinu” i kojim se uspostavlja mehanizam potpore temeljen na proračunskim sredstvima Unije; potiče države članice da zajamče nastavak pružanja čvrste potpore toj zemlji u skladu s njezinim potrebama; poziva EIB da zajamči transparentnost i sljedivost svojih projekata u Ukrajini; ističe važnost povećanja administrativnih i revizijskih kapaciteta ukrajinskih tijela kojima su povjereni provedba, nadzor i kontrola financiranih djelovanja;

32.napominje da je od početka ruskog agresivnog rata EIB Ukrajini isplatio 2,3 milijarde EUR u obliku hitne pomoći i projektne potpore; napominje da je isplaćena izloženost EIB-a u Ukrajini u najvećoj mjeri pokrivena jamstvima EU-a u okviru mandata EU-a za vanjsko kreditiranje4 Ukupna isplaćena izloženost na kraju 2024. iznosila je 3 227,1 milijun EUR (u usporedbi s 3 144,3 milijuna EUR na kraju 2023.), a od toga je iznosa 3 068,1 milijun EUR (95 %) pokriveno sveobuhvatnim jamstvima EU-a, 146,6 milijuna (5 %) pokriveno je jamstvima EU-a za politički rizik, a 12,4 milijuna EUR pokriveno je u okviru mandata za podjelu rizika (u usporedbi s 2 962,7 milijuna EUR, ili 94 %; 166,8 milijuna EUR, ili 5 %; i 14,8 milijuna EUR, ili 1 %, na kraju 2023.).; naglašava da je potpora EIB-a privatnom sektoru omogućila ukrajinskim bankama da nastave kreditirati subjekte u realnom gospodarstvu; napominje da je do kraja 2024. EIB drugim ugovornim stranama smještenima u Ukrajini odobrio financijska jamstva za izloženosti u iznosu do 500,5 milijuna EUR, koja su također bila obuhvaćena jamstvima EU-a; navodi da je EIB lokalno prisutan u Ukrajini te da se postupno povećava broj članova osoblja ureda u Kijevu; ponovno poziva EIB da proračunskom tijelu i relevantnim revizijskim tijelima pruža redovite detaljne informacije o isplatama i provedbi sredstava pokrivenih jamstvima EU-a;

33.napominje da je 2024. Grupa EIB-a odabrana kao jedan od glavnih partnera u provedbi Okvira za ulaganja u Ukrajini, dijela Instrumenta za Ukrajinu iz kojeg će EU u razdoblju 2024. – 2027. raspodijeliti 50 milijardi EUR za financiranje ukrajinskog državnog proračuna, poticanje ulaganja i pružanje tehničke podrške; napominje da se okvir sastoji od jamstava i bespovratnih sredstava za europske i druge ustanove za financiranje razvoja te da je najmanje 2 milijarde EUR dostupnih potpora namijenjeno za održavanje EIB-ova kreditiranja javnog sektora;

34.podsjeća da EIB predano radi na sprečavanju i rješavanju slučajeva prijevare i korupcije u provedbi projekata Grupe EIB-a u Ukrajini; pozdravlja aranžmane EIB-a kad je riječ o suradnji s ukrajinskim tijelima za borbu protiv korupcije kao i s istražnim tijelima te poziva EIB da u svojem izvješću Parlamentu navede informacije o mjerama za zaštitu integriteta, smanjivanju rizika od prijevara i mehanizmima povrata za operacije povezane s Ukrajinom, uz jamčenje operativne sigurnosti i povjerljivosti; ponovno poziva na to da primjena financijske pomoći bude popraćena učinkovitim nadzornim mehanizmima te i dalje smatra da bi u okviru podržanih i potpomognutih projekata EIB u svakom trenutku i bez ikakvih restrikcija trebao moći jasno nadzirati sva svoja ulaganja izvan EU-a;

35.prima na znanje da je Upravno vijeće EIB-a usvojilo Globalni strateški plan EIB-a; nadalje, prima na znanje ulogu EIB-a u strategiji Global Gateway kao i partnerstva EIB-a s Timom Europa i UN-om u cilju postizanja što boljih rezultata na terenu; poziva EIB i države članice da osnaže ulogu europskih razvojnih banaka i drugih međunarodnih financijskih institucija kako bi se dodatno potaknula javna i privatna ulaganja; poziva EIB da se u svojim projektima izvan EU-a usredotoči i na ključne osnovne javne usluge;

36.svjestan je da se Ukrajina brani od nezakonite ruske agresije te da se borba protiv korupcije mora shvatiti maksimalno ozbiljno, pri čemu se u obzir moraju uzeti spomenute izvanredne okolnosti; naglašava da su snažne mjere za borbu protiv prijevara i korupcije ključne za očuvanje povjerenja poreznih obveznika i osiguravanje kontinuirane javne potpore Ukrajini; poziva EIB da se pobrine za to da su sredstva iz Instrumenta za Ukrajinu podložna strogim revizijskim standardima; smatra da bi EIB trebao imati neograničen nadzor nad svim svojim ulaganjima izvan EU-a;

37.poziva EIB da, osobito u svim svojim aktivnostima izvan EU-a, u svim sporazumima s posrednicima, partnerskim institucijama i provedbenim subjektima zajamči istinska prava pristupa za Revizorski sud, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), te dostupnost revizijskog traga sve do krajnjih primatelja, kada je to izvedivo, u skladu s pravilima EU-a o zaštiti financijskih interesa EU-a;

38.napominje da je trenutačna razina odgovornosti Grupe EIB-a rezultat toga što EIB djeluje u okviru dvostrukog sustava, u skladu s kojim su operacije koje se financiraju iz proračuna EU-a pod neizravnim nadzorom Komisije, Revizorskog suda i Parlamenta, u sklopu njegova odlučivanja o razrješnicama za proračun EU-a, dok operacije koje se financiraju vlastitim sredstvima EIB-a koja potječu iz država članica, koje čine više od tri četvrtine operacija EIB-a, u najvećoj mjeri ne podliježu sustavnoj vanjskoj reviziji ni nacionalnom i europskom parlamentarnom nadzoru; napominje, osim toga, da EIB ne podliježe nikakvom vanjskom nadzoru nad poslovanjem banke, za razliku od Europske središnje banke, koja je pod nadzorom jedinstvenog nadzornog mehanizma;

39.primjećuje da EIB ima razrađenu internu strukturu odgovornosti te da vanjski revizor nadzire operacije i računovodstveni sustav EIB-a; slaže se da je takva struktura uglavnom u skladu s međunarodnom praksom; naglašava da se sa širenjem tradicionalne uloge EIB-a koje prati sve veću primjenu složenih financijskih instrumenata i operacija mješovitog financiranja često dovode u pitanje EIB-ova transparentnost i objavljivanje podataka, njegov etički okvir nije optimalan, tek povremeno predaje izvješća Parlamentu, promijenila se suradnja s Europskim ombudsmanom, a ulogu Revizorskog suda ograničavaju postojeća pravila i aranžmani za provedbu; ističe potrebu za konkretnim djelovanjem EIB-a radi rješavanja te situacije, u skladu s prethodnim pozivima koje je Parlament iznio u svojim rezolucijama te spremnosti za dijalog i suradnju koju je izrazilo europsko tijelo nadležno za proračun i davanje razrješnice;

40.podsjeća na nalaze navedene u izjavi kontaktnog odbora CC 1/2025 u kojoj su formalno utvrđeni kritični nedostaci u vanjskoj javnoj reviziji EIB-a; prima na znanje paradoks da se mandat EIB-a i proračunska jamstva EU-a proširuju, a revizijske ovlasti ostaju ograničene; poziva EIB da u taj proces aktivno uključi nacionalne vrhovne revizijske institucije kako bi se osigurala odgovornost za operacije koje trenutačno nisu obuhvaćene Revizorskim sudom i kako bi se zajamčila pouzdana odgovornost i nadzor, među ostalim redovitom razmjenom informacija o rizičnim područjima i daljnjim postupanjem u skladu s revizijskim preporukama; ponavlja da je potrebna izmjena Ugovora kako bi se Revizorskom sudu, u izvršavanju njegova mandata, omogućio potpun i neograničen pristup svim operacijama EIB-a radi usklađivanja demokratske odgovornosti sa sve većom financijskom izloženošću EIB-a;

41.izražava zabrinutost zbog stečaja poduzeća Northvolt AB, proizvođača baterija koji je 12. ožujka 2025. u Švedskoj pokrenuo stečajni postupak nakon što je primio velik kreditni paket EIB-a u iznosu malo većem od 942,6 milijuna EUR, koji je potpisan 2020. u okviru financiranja zaduživanja radi širenja lokacije gigatvornice; napominje da se čini da slični rizici postoje i za slične velike pothvate kao što je Stegra (H2 Green Steel); poziva na objavljivanje procjena rizika EIB-a, kao i procjena nakon operacije, uključujući evaluaciju financijske izloženosti i adekvatnosti pokazatelja za rano upozorenje, čim to dopuste aktualni procesi; zahtijeva preispitivanje pouka izvučenih iz slučaja Northvolt; poziva Komisiju i Upravno vijeće EIB-a da uspostave mehanizme za rano otkrivanje sistemskih rizika u vodećim ulaganjima kako bi se spriječile slične situacije; poziva EIB da objavi profile procjene rizika za te i druge slične aktivnosti, uključujući rizike povezane s upravljanjem, koncentracijom i tehnologijom, na odgovarajuće agregiran način usklađen sa zahtjevima povjerljivosti; ponavlja svoj poziv EIB-u da dostavi pojedinosti o postupku evaluacije i donošenja odluka koji je proveden prije ulaganja u poduzeće Northvolt AB te da objasni kako je taj ključni projekt bio neuspješan unatoč tvrdnjama EIB-a da adekvatno i kontinuirano nadzire korisnike svoje financijske potpore;

42.poziva EIB da uvede poboljšano testiranje otpornosti na stres i granične vrijednosti koncentracije rizika za velike strateške projekte te da izvještava Parlament o agregiranoj izloženosti visokorizičnim pojedinačnim zajmoprimcima;

43.poziva EIB da sustavno evaluira i javno izvješćuje o učestalosti kasnih plaćanja i stečaja primatelja u cijelom svojem portfelju zajmova; ustraje u tome da takva evaluacija treba uključivati analizu temeljnih uzroka kako bi se utvrdilo jesu li neuspjesi uzrokovani neadekvatnom provedbom procesa dužne pažnje, vanjskim šokovima ili sustavnim problemima u metodologijama odabira projekata; naglašava da je transparentno izvješćivanje neophodno za procjenu vrijednosti za novac i za očuvanje povjerenja poreznih obveznika;

44.snažno ustraje na boljem sprečavanja sukoba interesa s obzirom na nedavne slučajeve tzv. rotirajućih vrata i preporuke Europskog ombudsmana; poziva na reviziju kodeksa ponašanja kako bi se primjenjivala stroža razdoblja mirovanja za potpredsjednike EIB-a, omogućilo da Odbor za etiku i usklađenost nameće mjere ublažavanja rizika te kako bi se utvrdila jasnija pravila za sudjelovanje potpredsjednika EIB-a u odlukama koje se odnose na njihove zemlje podrijetla; ističe nedavno objavljene informacije o pet slučajeva zabilježenih od 2019. u kojima su bivši članovi tijela EIB-a za donošenje odluka navodno bili uključeni u situacije tzv. rotirajućih vrata, uključujući slučaj u kojemu je jedan potpredsjednik EIB-a imenovan članom odbora tijela kojemu je upravo on potpisao zajam EIB-a; napominje da je razdoblje mirovanja produljeno na 24 mjeseca; podsjeća da se od članova Upravljačkog odbora traži da o tome obavijeste Odbor za etiku i usklađenost te da zatraže odobrenje za sve pregovore o budućem zapošljavanju; dijeli stajalište Europskog ombudsmana da bi se trebala osnažiti uloga EIB-ova Odbora za etiku i usklađenost; podsjeća da bi se mjere ublažavanja, kao što su razdoblja ograničavanja i mirovanja, trebale smatrati neupitnima;

45.sa zabrinutošću prima na znanje postojanje EIB-ove unutarnje revizije koja je procurila u javnost i u kojoj se navodi da je odredbe o sukobu interesa „potrebno znatno poboljšati”, uključujući činjenicu da ne obuhvaćaju prividne ili potencijalne sukobe interesa; naglašava da izjave interesa upravnih i revizorskih tijela EIB-a i EIF-a nisu usklađene s drugim multilateralnim razvojnim bankama i Europskom središnjom bankom te da se te neusklađenosti moraju ispraviti bez odgode; ističe nedostatak autoriteta, neovisnosti i opsega EIB-ovih i EIF-ovih funkcija za etiku i usklađenost te rizike da će se zbog složenih linija izvještavanja otkriti osjetljivi osobni podaci; potiče EIB da uskladi svoja pravila s Etičkom mrežom multilateralnih organizacija (ENMO) i da izvještava o naknadnim mjerama koje je poduzeo;

46.svjestan je da se Uredba (EZ) br. 1049/20015Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, SL L 145, 31.5.2001., str. 43., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2001/1049/oj). formalno ne primjenjuje na EIB i da je svrha EIB-ove politike transparentnosti, koja se temelji na „pretpostavci otkrivanja informacija”, da djeluje odvojeno od te uredbe, ali da s njom bude usklađena; poziva EIB da u kontekstu svojeg pregleda politike transparentnosti iz 2026. iznimke od „pretpostavke otkrivanja informacija” ograniči na prijeko potrebne i opravdane slučajeve; poziva EIB da objavljuje detaljnije zapisnike sa sastanaka svojeg Upravnog vijeća, uključujući evidenciju glasovanja i obrazloženja za pojedine projekte te da pritom, kada je to potrebno, poštuje legitimnu povjerljivost;

47.prima na znanje sve veći broj slučajeva obrađenih u okviru Pritužbenog mehanizma EIB-a (113 slučajeva u 2024., 104 u 2023. i 97 u 2022.); naglašava da je Pritužbeni mehanizam i dalje autoreferencijalan postupak rješavanja sporova koji je potpuno ugrađen u strukturu EIB-a, pod cijenu vlastite neovisnosti, te čiji su zaključci podložni pregledu i odobrenju istih onih upravnih struktura koje bi taj mehanizam trebao nadzirati; napominje da se imenovanja izvršavaju interno, bez vanjskog nadzora; izražava žaljenje zbog toga što ne prijavljuje pojedinačne slučajeve Upravnom vijeću, nego samo agregirane sažetke u izvješćima koje podnosi dvaput godišnje; poziva EIB da provede reformu Pritužbenog mehanizma kako bi se postigle stvarna neovisnost i vanjska odgovornost;

48.napominje povećano radno opterećenje Istražnog odjela (IG/IN) u 2024. (244 nove pritužbe, od kojih je 49 upućeno OLAF-u i EPPO-u); izražava žaljenje jer godišnje izvješće IG/IN-a i dalje ne uključuje adekvatne informacije o količini financijskih sredstava, pogođenim fondovima i mandatima, vrstama projekata, mjerama ublažavanja i predmetnim državama članicama; ponovno poziva EIB-ova glavnog inspektora i voditelja odjela IG/IN da poboljšaju kvalitetu podataka i da surađuju s Parlamentom na boljem doprinosu zaštiti relevantnih financijskih interesa, uz pronalazak odgovarajuće ravnoteže transparentnosti i povjerljivosti; ističe da takvo izvješćivanje treba uključivati analizu temeljnih uzroka kako bi se utvrdilo jesu li neuspjesi uzrokovani neadekvatnom provedbom procesa dužne pažnje, vanjskim faktorima ili sustavnim problemima u odabiru projekata;

49.pozdravlja suradnju Grupe EIB-a s OLAF-om, EPPO-om i Europolom te prima na znanje 29 prijavljenih upućivanja OLAF-u i 20 upućivanja EPPO-u 2024.; pozdravlja interes EIB-a za dobivanje pristupa Komisijinu alatu za utvrđivanje razine rizika ARACHNE; poziva Komisiju da bez odgode omogući taj pristup kako bi se povećalo otkrivanje i sprečavanje prijevara u svim operacijama EIB-a;

50.sa zabrinutošću napominje da EIB-ov autonomni sustav isključenja i Komisijin sustav ranog otkrivanja i isključenja nisu potpuno ekvivalentni i ne funkcioniraju s automatskom recipročnošću; poziva EIB da u cijelosti uskladi svoju politiku isključenja s Komisijinim sustavom ranog otkrivanja i isključenja u pogledu standarda donošenja odluka, rezultata i pravnih lijekova, uključujući sustavno unakrsno prepoznavanje odluka o isključenjima kada je to zakonski moguće; ponavlja svoj poziv Grupi EIB-a i Komisiji da surađuju u utvrđivanju mogućih nedostataka i predlaganju korektivnih mjera, uključujući ubrzani postupak provedbe odluka EIB-a o isključenju putem sustava ranog otkrivanja i isključenja;

51.pozdravlja EIB-ov program usklađenosti sa sankcijama te poziva na redovito izvješćivanje o kontrolama za provjeru primjene sankcija i zaštitnih mjera protiv izbjegavanja u operacijama koje financira EIB; pozdravlja Grupu EIB-a da poboljša postupke provjere za vlasnička ulaganja provedena preko financijskih posrednika, uključujući fondove poduzetničkog kapitala;

52.napominje da je 10. lipnja 2024. EIB objavio Prilog XII. Pravilima za osoblje, pod nazivom „Okvir za priznavanje sindikata u Europskoj investicijskoj banci”; prima na znanje kontinuirane napore koje EIB ulaže u dobrobit osoblja, uključujući mentalno zdravlje, i jednake mogućnosti; poziva EIB da ojača politike raznolikosti i uključivosti, uključujući mjere uključivosti za osobe s invaliditetom i jednake mogućnosti; podsjeća na važnost pravedne geografske zastupljenosti i rodne ravnoteže na položajima odgovornima za zapošljavanje i upravljanje, pri čemu potvrđuje da bi odabir utemeljen na zaslugama trebao biti glavni kriterij te poziva EIB da podnosi izvještaj o geografskoj i rodnoj zastupljenosti na svim razinama;

53.podsjeća na važnost zaštite zviždača i snažnih okvira za borbu protiv korupcije;

54.potvrđuje da su glavni relevantni revizijski zadaci povjereni Revizijskom odboru EIB-a; smatra da bi sudjelovanje kvalificiranih vanjskih predstavnika u određenim zadacima Revizijskog odbora moglo doprinijeti objektivnosti analiza tog odbora;

55.napominje da je posljednjih godina došlo do poboljšanja u pogledu transparentnosti i pristupa informacija, primjerice rad na poboljšanju dokumentacije o odlučivanju, uključujući navođenje potrebnih većina, kada je to primjenjivo; primjećuje da su objavljivanje podataka i sljedivost na razini projekata i dalje neujednačeni, posebice za operacije koje uključuju financijske posrednike i složene strukture jamstava; poziva EIB da bolje uskladi svoje unutarnje pokazatelje sa standardima održivosti na razini EU-a (primjerice, da ispravi razliku između EIB-ova omjera djelovanja u području klime i EU-ova omjera zelene imovine); podsjeća da je adekvatno izvještavanje nužan preduvjet za transparentnost te izražava žaljenje zbog toga što se Parlament oslanja na dobrovoljna i povremena pojavljivanja predsjednika EIB-a, ili na plenarnoj sjednici ili na sastancima s odborom sa sektorskim nadležnostima;

56.napominje nalaze indeksa transparentnosti ustanova za financiranje razvoja za 2025., koji upućuju na to da EIB ima lošiji rezultat ukupne transparentnosti od drugih multilateralnih razvojnih banaka kao što su Svjetska banka, Azijska razvojna banka i Afrička razvojna banka; međutim, priznaje EIB-ove velike prednosti navedene u izvješću „Behind the Billions”6 Publish What You Fund, „Behind the Billions: Tracking the missing pieces of MDB climate finance data” (Iza milijardi: potraga za podacima multilateralnih razvojnih banaka o financiranju borbe protiv klimatskih promjena koji nedostaju), studeni 2025. iz studenog 2025., u kojem se objavljivanje podataka EIB-a ocjenjuje kao „dobra praksa” jer omogućuje praktički potpunu sljedivost njegovih financijskih sredstava za klimatsko djelovanje; naglašava da bi EIB sada trebao iskoristiti svoju dokazanu vodeću poziciju u pokrivenosti podacima kako bi pružio detaljne podatke o učincima i standardizirane metodologije potrebne kako bi se provjerilo jesu li njegova ulaganja učinkovita i pružaju li vrijednost za novac;

57.svjestan je da EIB-ovi zajmovi ne podliježu istim obvezama vidljivosti kao bespovratna sredstva; međutim, poziva EIB da osigura da je u primjenjivim ugovornim i pravnim okvirima predviđena transparentnost u svim projektima financiranima uz potporu EIB-a, uz jasnu napomenu da su financirani uz potporu građana država članica, kako bi se poboljšala javna informiranost o materijalnim koristima koje omogućuju ulaganja EU-a i povećalo povjerenje poreznih obveznika u način na koji se troše javna sredstva;

58.ponavlja svoja opažanja o važnosti potpune provedbe politike o poreznim prijevarama, utaji i izbjegavanju plaćanja poreza; pozdravlja ispitivanje novog alata za ocjenjivanje rizika integriteta poreza u 2024. kako bi se u projektima procijenili porezni rizici te sa zanimanjem iščekuje procjenu provedbe na razini Grupe 2025.; ponovno poziva EIB da se suzdrži od financiranja primatelja ili financijskih posrednika za koje je otkriveno da su uključeni u porezne malverzacije, ili za koje postoji visoka razina rizika uključenosti u porezne malverzacije, te naglašava da dvostruko oporezivanje prekograničnih ulaganja, kao i složena porezna okruženja, ograničava ulaganja;

59.izražava žaljenje zbog toga što EIB kasni u izvještavanju o poduzetim daljnjim mjerama u vezi s godišnjim izvješćem Parlamenta o kontroli njegovih financijskih aktivnosti za 2023.7 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. svibnja 2025. o nadzoru financijskih aktivnosti Europske investicijske banke – godišnje izvješće za 2023. (SL C, C/2026/574, 24.2.2026., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2026/574/oj)., što je tradicionalna praksa koja je bila na snazi u mnogo prethodnih godina; naglašava da bi strukturiranija i predvidljivija suradnja bila korisna objema stranama; tvrdi da su memorandum o razumijevanju ili međuinstitucijski sporazum ključni za uspostavljanje suradnje u okviru razmjene informacija, saslušanja i naknadnih mjera, čime bi se formalno uvele prakse koje su u EIB-u u velikoj mjeri već ustaljene; pozdravlja činjenicu da je EIB izjavio da je spreman stupiti u dijalog kako bi se suradnja temeljila na predvidljivim institucijskim obvezama, a ne na neformalnim dogovorima; ponovno poziva na to da se taj aranžman što prije finalizira; poziva na istraživanje daljnjih načina za postizanje bolje koordinacije između Parlamenta, nacionalnih parlamenata i vrhovnih revizorskih institucija te na poboljšanu razmjenu s civilnim društvom i akademskom zajednicom, koja bi potaknula veću transparentnost;

60.potiče EIB da pravodobno provodi daljnja postupanja na temelju preporuka koje je izdao Parlament, da izvješćuje o postignutim ishodima i učinku mjera poduzetih u svrhu provedbe njegovih prioriteta i politika EU-a, posebno kad je riječ o sljedećem:(a)učincima (gospodarskih, okolišnih i socijalnih) svoje strategije ulaganja i ostvarenih rezultata kako bi se doprinijelo uravnoteženom i stabilnom razvoju unutarnjeg tržišta u interesu EU-a;(b)mjerama donesenima u svrhu sprečavanja i suzbijanja sukoba interesa, prijevara, korupcije i drugih mogućih oblika protupravnog postupanja;(c)novim mjerama za jačanje transparentnosti;(d)mjerama za jačanje potpore MSP-ovima i prihvatljivim gospodarskim subjektima pri provedbi politika EU-a;

61.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji i traži da Vijeće i Upravno vijeće EIB-a održe raspravu o ovdje iznesenim stajalištima Parlamenta.