1.potvrđuje da je povezivost preduvjet za slobodu kretanja sadržanu u Ugovorima; naglašava da je snažna povezanost ključna za uravnoteženje turizma i proširenje njegovih koristi na nedovoljno pokrivena područja, smanjenje pritiska na prekomjerno posjećene žarišne točke i podupiranje revitalizacije lokalnih gospodarstava; poziva Komisiju i države članice da prepoznaju dostupnu, cjenovno pristupačnu i pouzdanu povezivost kao ključnu uslugu na kojoj se temelji sloboda kretanja, jer sloboda kretanja podrazumijeva i financijsku predispoziciju za kretanje; zalaže se za uspostavu jasnih, mjerljivih i redovito ažuriranih referentnih vrijednosti za procjenu pristupačnosti, cjenovne pristupačnosti i kvalitete održivih mogućnosti putovanja, uključujući napredak prema uključivoj mobilnosti bez prepreka za osobe s invaliditetom i osobe sa smanjenom pokretljivošću te za udaljene, najudaljenije, ruralne, periferne, rijetko naseljene i otočne regije, s posebnim naglaskom na malim otocima; ističe da su takve referentne vrijednosti ključne za osiguravanje cjelogodišnje povezivosti, podupiranje lokalnih zajednica i MSP-ova te zaštitu dugoročne otpornosti regija ovisnih o turizmu; nadalje, naglašava važnost referentnih vrijednosti u pružanju potpore Komisiji i državama članicama u davanju prednosti infrastrukturnim ulaganjima relevantnima za turizam usmjerenima na jačanje teritorijalne kohezije, raspodjelu turističkih tokova i smanjenje pritiska na prenapučene žarišne točke;

2.skreće pozornost na nerazmjeran utjecaj glavnih prijevoznika i digitalnih platformi na usmjeravanje tržišnih trendova, čime se utječe na odabir potrošača, a odredišta i ugostiteljska poduzeća izlaže strukturnim rizicima; poziva Komisiju da provede studiju u kojoj će se ispitati ovisnost sektora turizma o dominantnim akterima s velikom tržišnom snagom u prometnom i turističkom sektoru, uključujući ugostiteljstvo, te kojom će se procijeniti prijetnje povezivosti, pravednom određivanju cijena, pravednim uvjetima za sve poslovne korisnike, kontinuitetu usluga i dugoročnoj otpornosti odredišta, s posebnim naglaskom na strukturnim rizicima u ruralnim, udaljenim i otočnim regijama; nadalje, poziva Komisiju da u okviru studije ocijeni mjere za rješavanje tržišne koncentracije i nerazumne personalizacije cijena, jačanje transparentnosti, poštenog tržišnog natjecanja i zaštite potrošača te povećanje konkurentnosti MSP-ova i lokalnih subjekata, među ostalim, prema potrebi, odgovarajućim pravnim, regulatornim i financijskim mjerama;

3.smatra da su učinkovite prometne veze temelj održivog, konkurentnog i otpornog turističkog sektora EU-a, čime se smanjuje pritisak na žarišna odredišta koja posluju u skladu ili van svog kapaciteta, te istodobno otvaraju pristup i preusmjeravaju tokove posjetitelja prema manje poznatim, novim odredištima i omogućuju pravedniju raspodjelu ekonomskih koristi; poziva na poboljšanje povezivosti i pristupačnosti, posebno u udaljenim i nedovoljno pokrivenim regijama EU-a, uključujući otoke, kako bi se kroz održiva putovanja promicao uključiv rast, potaknula desezonalizacija i podržao regionalni razvoj;

4.istodobno primjećuje da se mnoga nova odredišta, od najudaljenijih područja do ruralnih središta, planinskih zajednica i otočnih regija, suočavaju s jedinstvenim izazovima u pogledu povezivosti te naglašava da se u strategiji EU-a za održivi turizam moraju utvrditi prilagođeni mehanizmi potpore koji odražavaju njihove specifične profile i ranjivosti, posebno kako bi se ojačale zračne, morske i kopnene veze koje omogućuju njihovu povezanost; ustraje u tome da svako širenje povezivosti bude popraćeno kvalitetnom infrastrukturom i pouzdanim uslugama, čime bi se odredištima omogućilo da upravljaju novim ili diversificiranim turističkim tokovima bez narušavanja dostupnosti ili cjenovne pristupačnosti za stanovnike, posebno u prethodno navedenim ranjivim regijama;

5.poziva na istraživanje potencijala za šire uvođenje obveza pružanja javnih usluga, uključujući multimodalne konfiguracije i prekogranične noćne vlakove, koji će služiti stanovnicima i posjetiteljima, posebno u udaljenim i najudaljenijim regijama, obalnim područjima i otocima, naglašavajući važnost njihove uloge u jačanju teritorijalne i socijalne kohezije;

6.ističe središnju ulogu dovršene osnovne, proširene osnovne i sveobuhvatne transeuropske prometne mreže (TEN-T), dopunjene nizom održivih mogućnosti prometnih usluga, u postizanju uravnoteženije teritorijalne distribucije turizma unutar EU-a, među ostalim promicanjem izvansezonske potražnje; naglašava da je davanje prednosti prekograničnim projektima u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) bilo ključno za postizanje napretka u mreži TEN-T te poziva na snažan proračun CEF-a u okviru sljedećeg VFO-a kako bi se podržao održiv, pristupačan i međusobno povezan europski prometni sustav, koji je jednako ključan za turizam u svim regijama EU-a;

7.pozdravlja mogućnosti koje su predstavljene u zakonodavnim prijedlozima VFO-a za razdoblje 2028. – 2034. za jačanje potpore EU-a održivom, konkurentnom i otpornom turizmu; posebno ističe odredbe predložene uredbe o nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 16. srpnja 2025. o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralni razvoj, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost za razdoblje 2028. – 2034. i izmjeni Uredbe (EU) 2023/955 i Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 (COM(2025)0565)., kojima se održive turističke usluge prepoznaju kao konkretan cilj i otvaraju putovi za ulaganja u digitalnu transformaciju, pristupe kružnog gospodarstva, održivu mobilnost, usavršavanje vještina i radne snage, diversifikaciju turizma, prilagodbu klimatskim promjenama i destinacijski menadžment; potvrđuje da se predloženom uredbom o osnivanju Europskog fonda za konkurentnost COM(2025)0555). stvaraju izgledi za potporu održivom turizmu s pomoću mjera za čistu tranziciju, dekarbonizaciju industrije i konkurentnost MSP-ova; međutim, prima na znanje da novi prijedlog VFO-a ponovno ne uključuje program EU-a i zasebnu proračunsku liniju za održivi turizam, napominjući da dostupnost sredstava EU-a za razvoj sekundarnih i kapilarnih prometnih mreža, koje su potrebne za potporu održivom razvoju turističkog sektora, diversifikaciju turističkih tokova i potporu pristupačnosti udaljenih, perifernih, najudaljenijih i otočnih regija, ostaje nejasna; ustraje u tome da se u sljedećem VFO-u ne bi trebao marginalizirati znatan broj regija niti smanjiti financiranje projekata integriranih u globalnu mrežu kako bi se izbjegle teritorijalne razlike i očuvala socijalna i teritorijalna kohezija EU-a; zabrinut je zbog toga što se najudaljenije regije suočavaju sa smanjenim sufinanciranjem unatoč njihovoj velikoj udaljenosti od kontinenta i posljedičnoj potrebi za sigurnom povezivošću i održivim ulaganjima; nadalje, ponavlja da su otoci i najudaljenije regije EU-a, koji se suočavaju s većim pritiskom konkurencije iz regija izvan EU-a, ključni za regionalno turističko gospodarstvo EU-a te da bi im trebalo dodijeliti dostatna sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe i drugih izvora kako bi se poboljšala infrastruktura za povezivost, privukli posjetitelji i osiguralo da njihov rast postane sve održiviji i da ostanu konkurentni;

8.ponovno potvrđuje da bi namjensko financiranje EU-a za održivi turizam moglo donijeti znatnu dobit jačanjem otpornosti sektora, unapređenjem njegove zelene i digitalne tranzicije u skladu s prioritetima politika EU-a i poticanjem održivog, uravnoteženog i uključivog rasta, kao i dugoročne konkurentnosti u svim europskim odredištima, uključujući jaču teritorijalnu i socijalnu koheziju u perifernim, najudaljenijim i otočnim regijama; naglašava da je uspostava takve proračunske linije ključna za osiguravanje učinkovite provedbe predstojeće strategije EU-a za održivi turizam; u međuvremenu poziva na ažuriranje i reviziju vodiča o financijskim sredstvima EU-a za turizam u kontekstu sljedećeg VFO-a;

9.poziva na to da se u strategiji EU-a za održivi turizam, paralelno uz sljedeći VFO, prednost da jasnim mehanizmima financiranja za potporu prelasku na modele održivog turizma u regijama pogođenima sezonalnošću, klimatskim promjenama, demografskim pritiskom, trajnim ili intenzivnim pritiskom posjetitelja, smanjenom privlačnošću, visokom sektorskom specijalizacijom i degradacijom imovine te u malim, srednjim i novim odredištima s velikim smještajnim potencijalom; naglašava da bi takvo financiranje trebalo podržati pilot-projekte, izgradnju kapaciteta i strukturnu preobrazbu, pri čemu bi se prednost dala održivoj infrastrukturi, čistoj povezivosti, teritorijalnoj diversifikaciji te programima osposobljavanja kojima se jačaju lokalni talenti i pomaže radnicima da se prilagode novim vještinama i potrebama tržišta;

10.poziva Komisiju i države članice da ulože sve napore kako bi se održiva turistička mobilnost integrirala u prometnu politiku EU-a, uz ulaganje u veze na posljednjem kilometru, uključujući javni prijevoz i aktivnu mobilnost, te održiva i cjenovno pristupačna rješenja za gradsku mobilnost u korist posjetitelja i stanovnika; poziva Komisiju da pruži ciljanu potporu upotrebi vozila s niskim i nultim emisijama u turizmu, primjerice poticajima za najam električnih vozila i infrastrukturu za punjenje, posebno u otočnim, ruralnim, planinskim i najudaljenijim regijama, kako bi se potaknula održiva mobilnost i smanjio ekološki otisak posjetitelja; poziva Komisiju da pojača promicanje postojeće Platforme EU-a za turizam, olakšavajući razmjenu uspješnih modela upravljanja posjetiteljima i najboljih praksi među odredištima;

11.podsjeća da tempo te tranzicije ovisi o odgovarajućoj infrastrukturi za punjenje na razini odredišta, uključujući rješenja za brzo punjenje koja mogu zadovoljiti poslovne i operativne potrebe te potrebe prijevoza putnika, naglašavajući da je ciljana financijska potpora EU-a, utemeljena na jasnim referentnim vrijednostima, ključna za povećanje izvora energije s nultom stopom emisija u cijelom turističkom ekosustavu i osiguravanje da se dekarbonizacijom mobilnosti podupiru klimatski ciljevi i održivo upravljanje odredištima; nadalje naglašava da je potrebno osigurati odgovarajuću logističku infrastrukturu i intermodalne veze kako bi se poduprli turistički lanci opskrbe i lokalni gospodarski ekosustavi;

12.poziva na veću financijsku potporu EU-a za jačanje usluga javnog prijevoza kako bi one postale multimodalnije, pristupačnije, pouzdanije, fleksibilnije i prilagođenije teritorijalnim okolnostima, posebno u otočnim i udaljenim područjima; naglašava da takve usluge trebale omogućiti odgovarajući pristup za stanovnike, istovremeno jačajući povezanost zajednice, socijalnu uključenost i dostupnost turističkih odredišta; predlaže da, ako se postojeće mjere pokažu nedostatnima za rješavanje trajnih strukturnih nedostataka, Komisija predloži druge alate za kompenzaciju strukturnih nedostataka s kojima se suočavaju građani i poduzeća u perifernim, otočnim, otočnim i najudaljenijim regijama te za osiguravanje pravednog pristupa i očuvanje dugoročne održivosti i kohezije tih regija;

13.prepoznaje biciklistički turizam kao strateški europski sektor, kako je navedeno u Europskoj deklaraciji o biciklizmu, u kojem EU ima vodeći globalni položaj; naglašava važnost inicijativa kao što je EuroVelo, europska mreža biciklističkih ruta na velike udaljenosti, za unapređenje turizma usmjerenog na putovanja; poziva na poticaje i ulaganja za jačanje tih inicijativa, čime bi se povećale njihove znatne gospodarske koristi u svim regijama, uključujući ruralna, periferna i prekogranična područja; naglašava da se takvim inicijativama potiču mogućnosti održive mobilnosti, jačaju lokalne zajednice i MSP-ovi te jača socijalna i geografska uključenost; poziva Komisiju i države članice da nastave podupirati razvoj i širenje europskih biciklističkih turističkih ruta na velike udaljenosti, nadogradnju biciklističke infrastrukture i poboljšanje sigurnosti na cestama za bicikliste, među ostalim namjenskim instrumentima financiranja i bliskom suradnjom s regionalnim i lokalnim vlastima;

14.ističe ključnu ulogu pomorskih veza u otočnim, obalnim i perifernim regijama, u kojima one predstavljaju ključne usluge i za stanovnike i za turiste; naglašava važnost obveza pružanja javnih usluga, modernih flota i pametnog utvrđivanja voznog i plovnog reda kojima se potrebe za lokalnom mobilnošću uravnotežuju s turističkim tokovima te se doprinosi smanjenju sezonskih pritisaka; poziva EU da nastavi podupirati mogućnosti održivog prijevoza, kao što su trajekti koji upotrebljavaju ugljično neutralna goriva i baterije te električni i hibridni trajekti s tehnologijama opskrbe električnom energijom s kopna, dopunjene mjerama za unapređenje hibridnih električnih zrakoplova, pri čemu prednost imaju otoci te najudaljenija i periferna područja, podložno dokazanoj tehnološkoj i gospodarskoj održivosti te popraćene razmjernim mjerama za operatore i područja koji se u velikoj mjeri oslanjaju na zračne i morske veze;

15.poziva Komisiju da poduzme daljnje korake na temelju Studije o prednostima i nedostacima mogućeg uzajamnog priznavanja dozvola za plovidbu za brodare rekreacijskih plovila predlaganjem regulatorne mjere kojom se olakšava mobilnost otprilike 48 milijuna europskih nautičara i podupire održivi razvoj nautičkog turizma i plavog gospodarstva;

16.naglašava da turizam unutarnjim plovnim putovima i aktivnosti na obali, kao što su vožnja biciklom, pješačenje, gastronomija i kulturne atrakcije, posjetiteljima omogućuju otkrivanje lokalne baštine i krajobraza na ekološki prihvatljiv način; stoga poziva na veća ulaganja u europske rijeke i kanale kako bi se zaštitila biološka raznolikost i ojačala otpornost vodnog sustava te ističe njihov znatan potencijal za održivi turizam i uravnoteženiju raspodjelu turističkih tokova po regijama;

17.uviđa da je željeznica temelj održivog turizma i održiva alternativa vrstama prijevoza s većim onečišćenjem; poziva na povećanje ulaganja u cjelokupnu željezničku infrastrukturu EU-a, posebno u prekogranične dionice i dionice koje su ključne za međunarodnu povezanost, uz pojačanu potporu sekundarnim i kapilarnim mrežama, kako bi se osigurala pristupačnost udaljenih i perifernih regija; podsjeća da se željeznice mogu razvijati na otocima kao održiv način prijevoza i kao način osiguravanja multimodalne povezanosti, podupirući i prekogranične projekte i željezničke inicijative u otočnim regijama;

18.ponovno potvrđuje da intermodalnost mora postati strateški prioritet, promičući izravne veze između zračnih luka, željezničkih kolodvora i luka, te istodobno prepoznajući da su željeznička povezanost i intermodalni terminali jednako važni za isporuku robe i usluga kojima se podupiru i turistička odredišta; osim toga, poziva na pojednostavnjenje izdavanja željezničkih karata kako bi se poboljšala fleksibilnost putovanja i privlačnost željezničkog sektora, zajedno s brzim uvođenjem neometanog integriranog sustava izdavanja karata koji obuhvaća željezničke, zračne i pomorske usluge, jasnije informacije za putnike i jednostavnije načine prekograničnog rezerviranja;

19.pozdravlja viziju mreže željeznica velikih brzina za promicanje učinkovitih željezničkih veza između europskih gradova kao alternative kratkim letovima, uz istodobno širenje turizma na periferne regije izvan tradicionalnih žarišnih točaka; napominje, međutim, da je i dalje potrebno riješiti razne tehničke prepreke, na primjer one koje se odnose na razlikovanja određenih nacionalnih/regionalnih širina kolosijeka i europske standardne širine kolosijeka; nadalje, smatra da su noćni vlakovi ključna prednost za diversifikaciju turizma, omogućavanje razvoja nedovoljno pokrivenih turističkih odredišta i promicanje održivijih vrsta turizma, kao što su ruralni, kulturni i ekološki turizam;

20.podsjeća na sve veću važnost željezničkog turizma u povijesnim vlakovima i vlakovima koji se smatraju baštinom kao inovativnog načina za promicanje održivih putovanja i obogaćivanje kulturnih iskustava na lokalnoj i regionalnoj razini, uz istodobnu zaštitu kulturne i prirodne baštine; ističe da obnova i prenamjena iskorištenih ili nedovoljno iskorištenih tradicionalnih željezničkih pruga i željezničkih vozila usmjerenih na turizam mogu doprinijeti obnovi turističkih odredišta, očuvanju prirodnih krajolika i lokalnog okruženja te stvaranju novih turističkih mogućnosti kojima se poboljšavaju iskustva posjetitelja uz istodobno podupiranje zaštite i održivog razvoja lokalnih i regionalnih područja; poziva na to da se financijska sredstva EU-a stave na raspolaganje za obnovu, transformaciju i modernizaciju željezničkih vozila i prometne infrastrukture, uključujući željeznice, ceste i biciklističke staze, koji služe turističkim odredištima, u cilju podupiranja povijesnih, kulturnih i održivih ruta;

21.priznaje da i promet i turizam snažno utječu na energetske potrebe turističkih odredišta EU-a; poziva na uključivanje turizma i svih vrsta prijevoza – željezničkog, cestovnog, pomorskog i zračnog – u buduće energetske politike i mjere EU-a za potporu destinacijama u njihovoj održivoj tranziciji i za rješavanje njihovih specifičnih infrastrukturnih potreba; poziva Komisiju da pojača potporu energetskoj infrastrukturi turističkog sektora te poziva države članice da energetske potrebe sektora uključe u svoje nacionalne energetske i klimatske planove;

22.pozdravlja plan ulaganja u održivi promet (STIP) i očekuje da će se njime potaknuti ulaganja u održiva goriva za zračni i vodni promet, uključujući postojeću flotu rekreacijskih brodova, sektore u kojima je teško smanjiti emisije; potiče Komisiju i države članice da osiguraju da se na putu prema nultoj neto stopi emisija, posebno prijelazom na održiva goriva, izbjegavaju skriveni troškovi, prekomjerna birokracija ili nepravedne dodatne naknade za zrakoplovne prijevoznike kojima se povećavaju cijene karata za turiste, stanovnike i MSP-ove, te nametanje nerazmjernih operativnih troškova ili infrastrukturnog opterećenja najudaljenijim regijama, otocima i udaljenim područjima; upozorava na to da se uvode nove fiskalne mjere, kao što je porez na gorivo, koje bi mogle ugroziti povezivost, cjenovnu pristupačnost i konkurentnost turističkog sektora;

23.ističe činjenicu da bi porezi za ekološki turizam (ekoporezi) mogli dovesti do konkretnih rezultata za lokalne zajednice financiranjem projekata kojima se podupiru stanovnici i okoliš; napominje da su brojni gradovi i regije već uveli takve ekološke poreze s pozitivnim rezultatima, koje bi trebalo analizirati i eventualno upotrijebiti kao primjere najbolje prakse; poziva Komisiju da te primjere uključi u svoju predstojeću strategiju održivog turizma, koja bi državama članicama i regijama ponudila dodatne smjernice za potporu ulaganjima u održivi turizam, čime bi se doprinijelo uravnoteženom teritorijalnom razvoju i zajedničkom blagostanju;

24.prepoznaje industriju brodova za kružna putovanja kao važan europski sektor koji podupire industriju gradnje i remonta brodova u kojima je EU i dalje globalni predvodnik, istodobno priznajući izazove u pogledu održivosti koji su uočeni u nekim odredištima; poziva na programe poticaja i ulaganja kojima se povećava dostupnost upotrebe električne energije s kopna i boravaka u lukama preko noći ili na dulje vrijeme, posebno u velikim lukama za kružna putovanja; potiče kontinuirani dijalog sa sektorom kako bi se osiguralo da pristajanja u luke i boravci u lukama na dulje vrijeme pridonose stvaranju lokalne vrijednosti, održivoj mobilnosti i smanjenju zagušenja; naglašava potrebu za poticanjem održivog upravljanja aktivnostima brodova za kružna putovanja i prometom kako bi se osiguralo da gospodarske koristi budu uravnotežene s ekološkim integritetom odredišta i većom društvenom dobrobiti lokalnih zajednica;

25.u tom kontekstu smatra da bi pri boljem upravljanju odredištima trebalo uzeti u obzir sve dolaske plovila u luku; nadalje naglašava potrebu za uravnoteženom i proporcionalnom raspodjelom planiranih dolazaka putem sustava raspodjele vezova kako bi se smanjio pritisak na odredišta tijekom najprometnijih dana i maksimalno povećale lokalne gospodarske koristi uz istodobno smanjenje utjecaja na okoliš odredišta; nadalje ističe potrebu za razvojem metodologije za izračun kapaciteta odredišta koja primaju posjetitelje s brodova za kružna putovanja; u tom kontekstu naglašava ključnu ulogu organizacija za upravljanje odredištima, zajedno s lokalnim vlastima i dionicima, u upravljanju tokovima posjetitelja i jamčenju da turizam kružnih putovanja doprinosi održivom lokalnom razvoju; preporučuje da Komisija prikupi primjere dobre prakse koji će poslužiti kao modeli za druge sektore diljem EU-a, nadovezujući se na inicijative kao što je njezino izvješće iz 2023. naslovljeno „Dobre prakse za održivi turizam kružnih putovanja”, kako bi se unaprijedila održivost i konkurentnost turizma;

26.naglašava potrebu za snažnim i provedivim pravima putnika u svim vrstama prijevoza, uključujući složena multimodalna putovanja, kako bi se zadržala konkurentska prednost Europe u globalnom turizmu, istovremeno podržavajući inovacije, konkurentnost i ulaganja u prometni sektor; prima na znanje sve veća očekivanja putnika u pogledu pouzdanosti, transparentnosti i zaštite tijekom poremećaja i kašnjenja, posebno kada putovanja uključuju različite vrste prijevoza ili različite prijevoznike; u tom kontekstu naglašava potrebu za razvojem europske strategije za učinkovit turistički prijevoz, kojom se smanjuje vrijeme čekanja, dvostruki postupci i administrativne prepreke, a istovremeno promiče interoperabilnost karata i putnih dokumenata te učinkovitost graničnih kontrola; naglašava iznimnu važnost snažnih prava putnika s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, prije svega za jačanje uključivosti i socijalne jednakosti, ali i za jačanje položaja Europe kao pružatelja pristupačnih, visokokvalitetnih turističkih i prometnih usluga, čime se dodatno jača konkurentnost europskog turizma;

27.upozorava da neuravnoteženi turizam može opteretiti odredišta, naštetiti lokalnim zajednicama i stanovnicima te narušiti privlačnost Europe u pogledu okoliša i kulture; naglašava, s druge strane, da turizam, kada se dobro planira, ima golemu vrijednost i potencijal za stvaranje uključivih koristi, jačanje socijalne kohezije, očuvanje kulturne baštine i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta; ponavlja da turizam, kao sastavni dio industrijske strategije EU-a, zahtijeva učinkovito upravljanje, uključujući na razini odredišta, i koordinirane mjere politike kako bi se strateški raspodijelila potražnja između etabliranih i novih odredišta; stoga poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere, primjerice promicanjem izvansezonske potražnje; poziva države članice da potiču diversifikaciju i promicanje manje posjećenih odredišta i aktivnosti te naglašava da bi te napore trebalo poduprijeti inicijativama za planiranje i podizanje razine osviještenosti koje se temelje na podacima kako bi Europa zadržala svoj status vodećeg globalnog odredišta;

28.uvjeren je da su za otpornost sektora u suočavanju s različitim izazovima potrebni jasna strategija, dobro definirani ciljevi te participativno oblikovanje politika i zakonodavstvo koji se temelje na dokazima; u tom kontekstu pozdravlja odluku Komisije da razvije prvu strategiju EU-a za održivi turizam i prepoznaje njezin potencijal da državama članicama, regijama i dionicima iz sektora pruži sveobuhvatan okvir za oblikovanje održivijeg, inovativnijeg, uravnoteženijeg i uključivijeg turističkog modela; smatra da bi se strategijom trebala redefinirati uloga turizma koja ne uključuje samo njegov neposredni gospodarski učinak, u kojoj se prepoznaj njegov doprinos zajedničkom blagostanju, socijalnoj koheziji i uravnoteženom regionalnom razvoju; poziva, usporedno s tom strategijom, na provedbeni plan kojim se procjenjuju potrebe i različite razine povezanosti svake turističke regije i odredišta, pri čemu se prednost daje turističkoj infrastrukturi u osjetljivim turističkim odredištima; naglašava da bi taj plan trebalo poduprijeti odgovarajućim programom financiranja, jasnim vremenskim rasporedom i snažnim postupkom evaluacije kako bi se osigurala dosljedna i pravedna tranzicija za Europu;

29.naglašava da su za uspjeh u sve konkurentnijem globalnom okruženju u pogledu putovanja Europi potrebni snažnija koordinacija i ulaganja na razini EU-a kako bi povećala svoju međunarodnu vidljivost; poziva na razvoj usklađenog okvira „Destinacija Europa” u okviru strategije EU-a za održivi turizam kojim se dopunjuju nacionalne i regionalne strategije, jača globalna privlačnost i stvara dosljedan dojam o visokoj kvaliteti Europe te se istodobno slavi lokalna izvrsnost i podupire tranzicija Europe prema tome da do 2030. postane primjer globalne destinacije;

30.poziva na uspostavu posebne glavne uprave za održivi turizam u okviru Komisije;

31.naglašava da se međusektorska priroda sektora mora na odgovarajući način odražavati u svim relevantnim politikama EU-a te da je potrebno uskladiti zakonodavstva o prometu, okolišu, regionalnom i ruralnom razvoju, digitalizaciji, konkurentnosti, zapošljavanju, obrazovanju i pristupu cjenovno pristupačnom stanovanju i pri tom konzultirati stručna znanja iz svih tih područja;

32.ističe važnost strukturiranih modela višerazinskog upravljanja koji sustavno uključuju lokalne i regionalne vlasti, organizacije za upravljanje odredištima i privatne dionike te tako jamče dosljednost i uključivost turističkih strategija; naglašava stratešku prednost organizacija za upravljanje odredištima u iskorištavanju njihove lokalne prisutnosti kako bi se proširio njihov doseg i izgradila partnerstva sa svim relevantnim dionicima u turističkom ekosustavu, uključujući MSP-ove; ističe činjenicu da mnoga mala i ruralna odredišta nemaju administrativne i analitičke kapacitete za osmišljavanje i provedbu strategija održivog turizma te bi mogla imati koristi od ciljane potpore EU-a za jačanje svojih kapaciteta za upravljanje odredištima; nadalje, poziva države članice da ojačaju ulogu organizacija za upravljanje odredištima uz pomoć financijske potpore, tehničkih kapaciteta, koordinacije njihovih aktivnosti i usavršavanja radnika koji su potrebni za učinkovito umjeravanje upravljanja odredištima;

33.ističe da bi strukturirane modele višerazinskog upravljanja turizmom trebalo ojačati razvojem i redovitim ažuriranjem planova upravljanja odredištima, koje koordiniraju organizacije za upravljanje odredištima u suradnji s regionalnim i lokalnim javnim tijelima, dionicima i stanovnicima u turizmu, osiguravajući usklađene i uključive pristupe i omogućujući organizacijama za upravljanje odredištima da koordiniraju i oglašavaju raznolike lokalne turističke proizvode; naglašava da bi se planovi upravljanja odredištima trebali temeljiti na jasnim pokazateljima održivosti i, prema potrebi, na procjenama kapaciteta, osiguravajući planiranje utemeljeno na dokazima i dugoročnu konkurentnost;

34.primjećuje da usvajanje šire regionalne perspektive o turizmu može poboljšati usklađenost prometnog i turističkog planiranja, smanjiti rascjepkanost politika i promicati veću jednakost, integraciju i suradnju među područjima s različitim razinama turističkog intenziteta; ističe ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u oblikovanju strategija održivog turizma, razvoju tematskih kulturnih ruta, promicanju lokalnog identiteta, zaštiti kulturne i nematerijalne baštine te podupiranju turističkih inicijativa pod vodstvom zajednice; istodobno naglašava važnost integracije turizma s regionalnim strategijama za reindustrijalizaciju i pametnu specijalizaciju kako turizam mogao poduprijeti i nadopuniti raznoliku proizvodnu osnovu, a ne je zamijeniti;

35.ističe posebnu ranjivost turistički intenzivnih odredišta, u kojima otuđenje stanovnika, preopterećena infrastruktura, sve veći učinci na okoliš i prijetnje lokalnoj kulturi i baštini postaju sve izraženiji; potiče povećanje vidljivosti manje posjećenih regija i razvoj regionalnih turističkih središta utemeljenih na baštini, gastronomiji, prirodi i lokalnim kulturnim aktivnostima kako bi se poboljšala lokalna izvrsnost i promicao model održivog rasta koji nadilazi zasićenu ponudu koja uključuje samo sunce i plažu; nadalje, potiče Komisiju i države članice da financiraju inicijative usmjerene na revitalizaciju povijesnih sela i promicanje tradicionalnih lokalnih proizvoda, uključujući razvoj zelenih putova i drugih prirodnih staza te uvođenje oznake za izvanredno ruralno i prirodno turističko okruženje, slično oznaci „plave zastave” za plaže;

36.napominje da putovanja na kratke udaljenosti, s niskom razinom emisija i bez emisija povećavaju regionalnu koheziju jer održavaju lokalnu vrijednost i jačaju turizam u kopnenim i poljoprivrednim područjima koji vode mala i srednja poduzeća i koji je usmjeren na zajednicu; ističe doprinos lokalnog turizma smanjenju pritiska na prenapučena odredišta i održavanju cjelogodišnje gospodarske aktivnosti, stabilnosti radne snage i demografske otpornosti u rijetko naseljenim regijama; naglašava potrebu za jačanjem kratkih turističkih tokova koji povezuju posjetitelje s mikroproizvođačima, kao što su mikropivovare, mali proizvođači vina, obrtnici i kulturne udruge; u tom pogledu potiče stvaranje tematskih lokalnih mreža i njihovo priznavanje na razini EU-a radi promicanja lokalne i regionalne baštine i jačanja kulturnog i regenerativnog turizma; skreće pozornost na ulogu interaktivnih digitalnih alata i tematskih digitalnih platformi, tematskih interaktivnih karata i kalendara događanja pri povećanju vidljivosti i predstavljanju lokalne izvrsnosti;

37.ističe pozitivnu ulogu kohezijskih i razvojnih fondova za turizam, kulturu i poljoprivredno-prehrambena ulaganja; napominje da bi regijama koje se koriste tim sredstvima trebalo pomoći u usvajanju turističkih metodologija koje uključuju planiranje i provedbu; poziva na jaču potporu EU-a za agroturizam te inicijativu „od polja do stola” kojima se stvaraju istinski lanci vrijednosti i autentična turistička iskustva; naglašava da ti modeli jačaju ruralna gospodarstva, podupiru lokalne proizvođače, diversificiraju turističku ponudu te doprinose održivom i visokokvalitetnom turizmu diljem EU-a;

38.prepoznaje potencijal sporta, aktivnog turizma i turističkih aktivnosti na otvorenom za doprinos regionalnom razvoju, promicanje zdravog načina života i ublažavanje sezonske naravi turizma te poziva na sustavniju integraciju sportske infrastrukture u turističke okvire; istodobno ističe mogućnosti koje nudi zdravstveni, termalni i medicinski turizam, posebno u sve starijim društvima, te poziva na razvoj standarda kvalitete i prekograničnu suradnju u tom rastućem sektoru; u tom kontekstu naglašava potrebu za podizanjem razine osviještenosti o uključenosti i pristupačnosti u turizmu, za poboljšanjem raspona i vidljivosti pristupačnih usluga te za razvojem turističkih ponuda od kojih će koristi imati i stanovnici i posjetitelji, posebno starije osobe i osobe s invaliditetom;

39.ponavlja da ugostiteljski sektor čini središnji stup europskog turističkog ekosustava i kulturne strukture, koji se temelji na bliskim vezama s lokalnim MSP-ovima, kulturnim institucijama i regionalnim tržištima rada, te ističe ključnu ulogu europskih restorana, kafića i barova, uglavnom mikropoduzeća i obiteljskih poduzeća, u otvaranju radnih mjesta na svim razinama vještina i očuvanju lokalnog identiteta i kulturne baštine; poziva na donošenje politika kojima se ugostiteljska poduzeća podupiru pri pružanju visokokvalitetnih iskustava za goste, jačanju kulturne dinamičnosti, poboljšanju kvalitete radnih mjesta u tom sektoru i stvaranju održive i dugoročne vrijednosti za europska odredišta;

40.pozdravlja Uredbu o kratkoročnom iznajmljivanju smještaja Uredba (EU) 2024/1028 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (SL L, 2024/1028, 29.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1028/oj)., koja se primjenjuje u svim državama članicama od 20. svibnja 2026., kao pozitivan korak prema učinkovitijem upravljanju odredištima; međutim, izražava zabrinutost zbog nereguliranog rasta kratkoročnog najma i njegova utjecaja na stanovanje, posebno na cjenovnu pristupačnost za lokalno stanovništvo i kritične radnike, na socijalnu koheziju, uključujući premještanje stanovnika i zajednica iz njihova dugogodišnjeg mjesta u lokalnom životu i upravljanju, te na urbane i osnovne usluge, što izravno utječe na živote lokalnog stanovništva; podsjeća da se u presudi Suda Europske unije u spojenim predmetima C-724/18 i C-727/18 Presuda Velikog vijeća Suda Europske od 22. rujna 2020., Cali Apartments SCI i HX / Procureur général près la cour d'appel de Paris, Ville de Paris, spojeni predmeti C-724/18 i C-727/18, ECLI:EU:C:2020:743. navodi da se reguliranje kratkoročnog iznajmljivanja smještaja na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini može opravdati legitimnim javnim interesom, pod uvjetom da su donesene mjere nužne, primjerene i razmjerne; stoga poziva Komisiju da brzo predloži zakonodavstvo za uspostavu usklađenog i održivog okvira EU-a za kratkoročno iznajmljivanje smještaja utemeljenog na podacima, kojim bi se definirali standardi za pružanje usluga i jasne kategorije iznajmljivača te kojim bi se državama članicama, uključujući regionalne i lokalne vlasti, omogućilo da primijene razmjerne mjere utemeljene na dokazima kao što su ograničavanje broja noćenja, sustavi odobravanja, kompenzacija i zoniranje, podsjećajući da stambena politika ostaje prvenstveno u nadležnosti država članica;

41.ponavlja da turizam treba smatrati strateškom prilikom koja se temelji na održivom suživotu posjetitelja i stanovnika; smatra da kratkoročno iznajmljivanje smještaja, koje se temelji na izvornoj pretpostavci da postoji osobna veza između iznajmljivača i gosta, može potaknuti lokalno sudjelovanje u turizmu i omogućiti autentičnija iskustva; napominje da korištenje domova u turizmu može obiteljima osigurati dodatne prihode i pomoći u financiranju energetski učinkovitih obnova; međutim, napominje da se ono što je započelo kao model ekonomije suradnje sve više razvija u komercijaliziranu industriju u kojoj danas uvelike dominiraju komercijalni iznajmljivači koji upravljaju velikim brojem nekretnina i koji često nemaju iste obveze kao tradicionalni pružatelji usluga smještaja; poziva na jasno razlikovanje komercijalnog i nekomercijalnog kratkoročnog iznajmljivanja smještaja; naglašava da bi sve regulatorne mjere trebale ostati razmjerne, prilagođene lokalnim kontekstima te poštovati lokalna turistička gospodarstva i zajednice, a državama članicama, regijama i lokalnim vlastima omogućiti fleksibilnost u osmišljavanju i provedbi mjera prilagođenih njihovim specifičnim lokalnim okolnostima i tržištima stambenih nekretnina;

42.ističe potrebu za snažnim provedbenim mehanizmima kako bi se osiguralo da se na digitalnim platformama navode samo usklađene aktivnosti kratkoročnog iznajmljivanja smještaja s obzirom na središnju ulogu platformi na tržištu kratkoročnog iznajmljivanja smještaja te da bi se nezakoniti kratkoročni najam koji su utvrdila nadležna tijela trebao odmah ukloniti; nadalje ističe da su jasne obveze dužne pažnje za platforme ključne, uključujući provjeru registracijskih brojeva, uz potporu ojačanih kontrolnih mehanizama za sprečavanje prijevarnih ili nevažećih registracija te učinkovitih mehanizama obavješćivanja i djelovanja te uklanjanja kako bi se osiguralo brzo uklanjanje nevažećih ponuda kratkoročnog iznajmljivanja smještaja; naglašava da bi se novim zakonodavnim okvirom također trebali osigurati čvrsti mehanizmi za potporu provedbi nacionalnih ili lokalnih pravila usmjerenih na upravljanje ponudom kratkoročnog najma i usklađenosti s njima, uključujući učinkovitu provedbu gornjih granica broja noćenja ili drugih mjera kao što su zahtjevi za ublažavanje buke;

43.u tom kontekstu ističe da u turističkim odredištima s određenim strukturnim i geografskim ograničenjima, kao što su otoci, najudaljenije regije i određena obalna područja, tržišni pritisci povezani s turizmom, zajedno s nedovoljnim priuštivim i javnim stanovanjem, pogoršavaju stambenu krizu; poziva na donošenje mjera kohezijske politike prilagođenih tim konkretnim uvjetima, u skladu s člancima 174. i 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

44.prima na znanje trenutačna ograničenja znaka za okoliš EU-a; uviđa potrebu za jedinstvenim pristupom označivanju održivosti u europskom turističkom sektoru, čime bi se omogućilo stvaranje jedinstvenog transparentnog okvira kojim se potiče održivi razvoj, uzajamno učenje i izgradnja kapaciteta, njeguje povjerenje potrošača i povećava konkurentnost, učinkovitost i globalna vidljivost europskih turističkih poduzeća i odredišta, čime se Europa postavlja kao mjerilo održivog turizma u cijelome svijetu; naglašava da usklađivanje ne znači upotrebu jedinstvene potvrde, već upotrebu zajedničke metodologije za preispitivanje i uspostavu jasnih standarda ili kriterija; ističe važnost akreditiranog i neovisnog certificiranja koje provodi treća strana kako bi se osiguralo da su tvrdnje o održivosti potkrijepljene, u skladu s regulatornim okvirom EU-a, uključujući Direktivu o jačanju položaja potrošača Direktiva (EU) 2024/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2024. o izmjeni direktiva 2005/29/EZ i 2011/83/EU u pogledu jačanja položaja potrošača u zelenoj tranziciji boljom zaštitom od nepoštenih praksi i boljim informiranjem (SL L, 2024/825, 6.3.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/825/oj).; snažno poziva na proširenje pokrivenosti na dodatne segmente turističkog vrijednosnog lanca, uključujući poduzeća za kružna putovanja, organizatore putovanja, usluge sastanaka, poticaja, konferencija i izložbi, atrakcije, usluge hrane i pića, odredišta i turizam prilagođen zajednici koji uključuje lokalno stanovništvo, kako bi se podržala održiva tranzicija zasnovana na temeljitim procjenama učinka i konzultacijama s dionicima; istodobno naglašava da bi oznaka održivosti na razini EU-a trebala ostati dobrovoljna, razmjerna, troškovno učinkovita, jednostavna za primjenu za MSP-ove i poduprta osposobljavanjem i financijskim poticajima kako bi se spriječilo nepotrebno administrativno opterećenje za mala turistička poduzeća;

45.poziva Komisiju i države članice da podupru prelazak turizma na model kružnog gospodarstva promicanjem mjera kojima se poboljšava učinkovitost upravljanja vodama, energijom i otpadom, ograničava prekomjerna potrošnja, sprečava degradacija staništa, štiti biološka raznolikost i smanjuje ekološki otisak turističkih aktivnosti na odredištima, na temelju donošenja odluka koje se temelji na podacima; istodobno poziva Komisiju da pojača potporu inovacijama kako bi se smanjilo rasipanje hrane i kako bi se to odrazilo u relevantnim programima; nadalje poziva na promicanje kratkih lanaca opskrbe u ugostiteljstvu olakšavanjem pristupa tržištu za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, uključujući mala poljoprivredna gospodarstva i obrtnici;

46.uviđa da turistički sektor poduzima znatne korake za smanjenje svojeg ekološkog otiska, uključujući postupno ukidanje upotrebe boca za vodu za jednokratnu uporabu, poboljšanje energetski učinkovite rasvjete i sustava za uštedu vode, produljenje životnog vijeka namještaja popravkom i ponovnom uporabom te smanjenje rasipanja hrane, s čvrstim zakonodavnim okvirom predviđenim nedavnim propisima EU-a, kao što su Direktiva o plastici za jednokratnu uporabu i Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu Uredba (EU) 2025/40 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 2024. o ambalaži i ambalažnom otpadu, izmjeni Uredbe (EU) 2019/1020 i Direktive (EU) 2019/904 te stavljanju izvan snage Direktive 94/62/EZ (SL L, 2025/40, 22.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2025/40/oj)., koje su još u postupku provedbe; poziva Komisiju da provede studiju kako bi se utvrdili i ocijenili nedostaci u Direktivi o plastici za jednokratnu uporabu u odnosu na turizam i ugostiteljstvo i da predloži mjere za otklanjanje tih nedostataka, među ostalim pružanjem provedbene potpore i poticaja industriji kako bi se, kad god je to moguće, ubrzalo postupno ukidanje plastike za jednokratnu upotrebu u turističkom i ugostiteljskom sektoru EU-a, na temelju realističnog vremenskog okvir za tu tranziciju te uz potporu procjene učinka, znanstvenih podataka i savjetovanja s dionicima, osiguravajući da se malim subjektima ne nameću nerazmjerni troškovi;

47.poziva Komisiju i države članice da prijeđu s reaktivnog na proaktivno upravljanje razvojem turizma koje bi se temeljilo na poboljšanoj razmjeni podataka te da prikupljaju, analiziraju i upotrebljavaju podatke za upravljanje odredištima i izvješćivanje o održivosti, naglašavajući da bi taj prelazak pomogao u jamčenju održivog turizma visoke kvalitete; ističe da koordinirana razmjena podataka na svim razinama omogućuje praćenje u stvarnom vremenu i inteligentno predviđanje, čime se odredišta osnažuju kako bi upravljala protokom posjetitelja na kulturnim i prirodnim znamenitostima, kako bi se spriječila prenapučenost, upravljalo resursima, poduprli napori oko smanjenja sezonalnosti i prilagodilo promjenama na fleksibilan način; ističe činjenicu da bi brz razvoj generativne umjetne inteligencije mogao nagraditi velike i tehnološki sofisticirane aktere na turističkom tržištu, pogoršati postojeće nejednakosti i zapostaviti mnoga odredišta i MSP-ove ako potpora i izgradnja kapaciteta ne održe korak; u tom kontekstu poziva Komisiju da osigura ciljano financiranje i smjernice o financijskim instrumentima za MSP-ove kako bi se potaknuli podaci, digitalizacija i prihvaćanje umjetne inteligencije u turističkom sektoru;

48.poziva na sustavan pristup turizmu kojim bi se fragmentirana tržišna logika ili logika koja se temelji na proizvodima zamijenila integriranim modelima upravljanja; podupire stvaranje sveobuhvatnih parametara koji, među ostalim, obuhvaćaju otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, uvjete zapošljavanja, dobrobit lokalne zajednice, učinkovitost resursa, degradaciju okoliša i emisije ugljika, na temelju globalno prihvatljivih metodologija izračuna, kako bi se promicalo transparentno oblikovanje politika, usmjeravala odgovorna ulaganja i omogućila usporedivost podataka među odredištima; pozdravlja razvoj globalno priznatog i usklađenog skupa pokazatelja održivog turizma na razini odredišta, napominjući da tu metodologiju testira Centar stručnosti EU-a za potporu upravljanju podacima u pametnim odredištima (D3HUB), kojem doprinosi 40 europskih organizacija za upravljanje odredištima i Europski sustav pokazatelja za turizam (ETIS); ustraje u tome da bi pristup pokazateljima održivog turizma na razini EU-a trebao biti u potpunosti kompatibilan s postojećim okvirima, kao što su statistički okvir za mjerenje održivosti turizma ili metodološki okvir za satelitske račune turizma, čime bi se omogućila učinkovita standardizacija i utvrđivanje referentnih vrijednosti te osigurali pojednostavnjeni postupci izvješćivanja kojima se smanjuju administrativni zahtjevi za turistička poduzeća;

49.naglašava da je višerazinsko upravljanje usmjereno na podatke ključno za postizanje održivosti i učinkovito rješavanje nepredvidljivih kriza, kao što su pandemije i druge zdravstvene krize, geopolitički šokovi, ekstremne klimatske i prirodne pojave, poremećaji uzrokovani ljudskim djelovanjem ili tehnološki poremećaji i gospodarski padovi, kao i sve veće strukturne krize kao što su demografski pad, depopulacija i manjak stambenih nekretnina; naglašava potrebu da se u alate za pripravnost na krizu ubroje teret i logistika s obzirom na njihovu presudnu važnost za zaštitu kontinuiteta turističkih usluga i lanaca opskrbe; sa zabrinutošću napominje da nesklonost dionika dijeljenju podataka, motivirana suzdržanošću u pogledu tehnologije, suvereniteta podataka, povjerenja, pravnih rizika i troškova, usporava uvođenje zajedničkog europskog podatkovnog prostora za turizam; ističe da su EU-ov pregled turističkih pokazatelja i D3HUB čvrsti primjeri načina na koji objedinjeni uvidi na razini EU-a mogu usmjeravati lokalno djelovanje i održati lance opskrbe u turizmu u vremenima nesigurnosti; ponavlja da ti mehanizmi osiguravaju da organizacije za upravljanje odredištima i mala i srednja poduzeća imaju pojednostavnjen pristup interoperabilnim podacima kako bi se poduprlo donošenje odluka na temelju dokaza, čime se jača i štiti otpornost u svim njihovim lancima vrijednosti; nadalje ističe doprinose centra D3HUB u pomaganju turističkim odredištima da strateški iskoriste podatke, naglašava da je ta inicijativa ključna za jačanje upravljanja temeljenog na podacima i pripremu tog sektora za digitalnu tranziciju te poziva Komisiju da osigura njezin kontinuitet nakon 2026. u skladu sa strateškim ciljevima EU-a;

50.poziva Komisiju i države članice da razviju centraliziranu platformu na temelju provjerljivih podataka za mapiranje velikih događanja diljem EU-a koji mogu izazvati lokalne poremećaje, posebno u ranjivim regijama, te da uspostave namjenski europski mehanizam za upravljanje krizama u turizmu kako bi se ojačala pripravnost, sprečavanje kriza i otpornost pri suočavanju s budućim krizama; nadalje poziva Komisiju da integrira mehanizam s naprednim alatima za pripravnost na krizu i mjerama za brzi odgovor, uključujući sustave ranog upozoravanja, planiranje djelovanja u nepredvidivim situacijama, stratešku prometnu infrastrukturu i koridore te ciljanu potporu putem fleksibilnih postupaka, kako bi se povećala otpornost i sigurnost turizma;

51.primjećuje da tehnologija i ekološka osviještenost potiču prelazak s pasivnog razgledavanja na usmjerena, personalizirana i odgovorna iskustva; ističe potencijal sustava za preporučivanje planova putovanja za poticanje sporog turizma pod vodstvom zajednice, kao što je vožnja biciklom i rekreativno hodanje, koji koristi lokalnim MSP-ovima, zajednicama, lokalnim proizvođačima, uključujući one s oznakama zemljopisnog podrijetla, kao i kulturama i proizvodima; međutim, ustraje u tome da, kako bi se iskoristio taj potencijal, sektor mora integrirati lokalne skupine i građane u turistički vrijednosni lanac zajedno s velikim korporacijama, primjerice uz potporu stručnjaka u upotrebi digitalnih alata, uspostavu vijeća s više dionika sa savjetodavnim ulogama u pogledu dozvola, kapaciteta, ograničenja i planiranja, te diversifikacijom svoje ponude kako bi se smanjila tržišna i sezonska ovisnost; poziva države članice da promiču obrazovne inicijative u školama i šire kampanje za podizanje razine osviještenosti kako bi se podigla razina osviještenosti o praksama održivog turizma;

52.naglašava da je kvalificirana i cijenjena kvalitetna radna snaga okosnica europskog turističkog gospodarstva; napominje da strukturni izazovi, kao što su niske plaće u određenim turističkim sektorima, neformalno zapošljavanje, rad na nepuno radno vrijeme i neprijavljeni rad, sezonalnost, ograničeno osposobljavanje i, ponekad, loši radni uvjeti, i dalje doprinose manjku radne snage i vještina u turizmu, koji je dodatno pogoršan ustrajnom rodnom neravnopravnošću, s obzirom na to da žene čine većinu radne snage u turizmu i dominiraju slabo plaćenim, radno intenzivnim i privremenim zanimanjima; uviđa da je u nekim državama članicama ostvaren napredak u pogledu poboljšanja radnih uvjeta, radnog vremena i naknada, među ostalim zahvaljujući ažuriranim kolektivnim ugovorima nakon pandemije bolesti COVID-19; ipak poziva na daljnji napredak prema tržištu rada u turizmu koje se temelji na kvalitetnim radnim mjestima, pravednim plaćama, pouzdanoj socijalnoj zaštiti i zapošljavanju tijekom cijele godine, među ostalim i izvan sezone; istodobno skreće pozornost na vrijednost plaćenog osposobljavanja tijekom radnog vremena i važnost proširenja takvih prilika na sezonske radnike izvan sezone;

53.ističe sve veću potražnju za prilagodljivom radnom snagom otpornom na krize s digitalnim i zelenim vještinama radi provedbe inovativnih rješenja kojima se gospodarski rast uravnotežuje s upravljanjem okolišem; naglašava da digitalna i zelena tranzicija nude prilike za stvaranje boljih, sigurnijih i otpornijih radnih mjesta u svim turističkim lancima vrijednosti te poziva na potpuno iskorištavanje tih prilika, među ostalim suradnjom s regionalnim i lokalnim vlastima u osmišljanju specijaliziranih programa osposobljavanja za turističke djelatnike;

54.poziva na koordinirani program na razini EU-a za usavršavanje i prekvalifikaciju radne snage u turizmu, u skladu s paktom za vještine, kako bi se riješio problem nedostatka radne snage, poboljšali radni uvjeti, prevladale prepreke mobilnosti, odgovorilo na promjene u potražnji za vještinama i ojačala dugoročna privlačnost i konkurentnost tog sektora, osigurala trajna vrijednost za europska odredišta i promicao europski način života; predlaže uvođenje iskaznice za vještine u turizmu, koja bi bila osmišljena u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima i priznata u svim državama članicama i sektorima industrije turizma, kako bi se dokumentiralo akreditirano osposobljavanje, vještine, kvalifikacije i stručno iskustvo; predlaže da se osposobljavanje provodi i sufinancira u okviru programa EU-a, uključujući Europski socijalni fond plus, Erasmus+, program jedinstvenog tržišta i program Digitalna Europa;

55.ističe da usavršavanje i prekvalifikacija moraju ići ruku pod ruku s vrednovanjem svake uloge, od ljudskih veza, koje su neizostavne za pružanje visokokvalitetnih i kulturno prilagođenih usluga, do fizički zahtjevnih uloga koje održavaju mnoge turističke usluge, osiguravajući da se nijedan od tih aspekata ne izgubi s obzirom na to da se sektor preusmjerava na modele koji se više temelje na digitalizaciji; napominje da su meke vještine i fizički rad i dalje podcijenjeni u gospodarskom i političkom smislu, često bez formalnog priznavanja, osposobljavanja ili naknade usporedivih s onima u tehničkim ili upravljačkim ulogama; poziva na odgovarajuće priznavanje, vrednovanje i nagrađivanje tih vještina i uloga jer je to ključno za povećanje kvalitete radnih mjesta, promicanje rodne ravnopravnosti i osiguravanje potpunog priznavanja i njegovanja ljudske dimenzije turizma u europskom turističkom modelu;

56.potiče snažniju suradnju između turističkih poduzeća, pružatelja obrazovanja i javnih tijela kako bi se zagovarali visokokvalitetni programi osposobljavanja i naukovanja te zadovoljila potražnja za vještinama u budućnosti; ističe važnost ciljanih inicijativa kao što su kurikulumi usklađeni s industrijom, jasni karijerni putovi i programi mentorstva koji povećavaju privlačnost karijera u ugostiteljstvu među mladima i pomažu u izgradnji snažnije i kvalificiranije radne snage u tom sektoru; ustraje u tome da te inicijative moraju dovesti do kvalitetnih ishoda zapošljavanja, uključujući dugoročne ugovore, stvarne prilike za napredovanje u karijeri i povećanje plaća;

57.ističe da je kultura, duboko ukorijenjena u naš način života, ključna za privlačnost europskog turizma te za naš nacionalni i europski identitet; podsjeća da ta kulturna struktura obuhvaća, među mnogim drugim elementima, održive tradicije, arheološku baštinu i lokalne jezike, čije očuvanje odražava istinsko poštovanje regionalnih i nacionalnih identiteta te kontinuitet lokalnih zajednica; pozdravlja napore koje su određene države članice poduzele kako bi vratile kulturna djela i artefakte u njihova mjesta podrijetla; ističe novi strateški okvir Kulturnog kompasa za Europu kao ključni instrument za jačanje kulturne dimenzije politika EU-a; poziva Komisiju da, s obzirom na raznoliku i bogatu turističku ponudu EU-a, poticaje EU-a, kao što su DiscoverEU, europske prijestolnice kulture i oznaka europske baštine, stavi na prvo mjesto u promicanju inicijative Destinacija Europa u okviru nove strategije održivog turizma;

58.pohvaljuje ključnu ulogu profesionalnih kulturnih radnika, lokalnih organizacija i volontera kao čuvara europske kulturne baštine, čiji se rad proteže od održavanja i očuvanja lokacija do javnog angažmana putem informiranja zajednice i vođenih obilazaka; ističe njihovu ulogu u jačanju prepoznatljivosti i privlačnosti Europe kao globalnog turističkog odredišta; napominje da nesigurni radni uvjeti i neodgovarajuća naknada često ne odražavaju vrijednost njihova doprinosa zaštiti i prijenosu europske kulturne baštine, što bi se moglo dodatno pogoršati povećanjem konkurentskog pritiska usluga koje se temelje na platformama i kojima se snižavaju cijene kulturnih obilazaka i usluga vođenja s pomoću praksi ostavljanja napojnica i naknada za priključenje;

59.u tom kontekstu uviđa iznimnu predanost volontera, koji znatan dio vlastitog vremena, uključujući godišnji odmor, posvećuju podupiranju očuvanja kulture u Europi; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama predloži smjernice za poticanje i omogućivanje pojedincima da se uključe u kulturno volontiranje, među ostalim mjerama potpore kojima se olakšava sudjelovanje i promiče priznavanje kulturnih volontera diljem EU-a; naglašava da se promicanjem kulturnog volontiranja jačaju ciljevi Europske godine vještina i postojeći programi EU-a, kao što je Erasmus+, poticanjem međugeneracijskog učenja, razmjene vještina i dubljeg kulturnog angažmana; naglašava da je dugoročni cilj profesionalizacija te poziva na uspostavu programa za prelazak s hobija na profesiju kojim će se omogućiti osposobljavanje, certificiranje i pravedna naknada i koji će se sufinancirati u okviru programa Erasmus+, Kreativna Europa i Europski socijalni fond plus, kako bi oni koji održavaju naš identitet mogli razviti održive karijere po vlastitom izboru; ističe da bi taj program trebao ostati dobrovoljan, pri čemu kulturni dopust nikada ne bi trebao biti povezan s profesionalnim obvezama; potiče države članice da zagovaraju volontiranje na načine kojima se obogaćuje kulturni život i dopunjuje profesionalno kulturno zapošljavanje, a ne da ga zamjenjuju;

60.naglašava da je važno osigurati da sredstva EU-a budu dostupna za nematerijalnu baštinu u okviru sljedećeg VFO-a kako bi se pružila izravna potpora inicijativama kojima se štite i predstavljaju kulturne tradicije, od pomorskih i nautičkih praksi kao što su jedrenje na lokalne jezike i obrtništvo, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla, čime bi se osigurao njihov međugeneracijski prijenos i ojačao angažman zajednice u održivom i odgovornom turizmu; ističe da je važno osigurati pravedno priznanje onima koji ulažu u baštinu i vještine te ističe potrebu za uključivanjem autohtonih turističkih inicijativa i turističkih inicijativa pod vodstvom zajednice kojima se štiti znanje predaka, čuva biološka raznolikost i potiču autentična iskustva kojima se poštuje kultura i kojima se održavaju lokalni životni uvjeti; nadalje poziva na to da se sredstvima EU-a podupru udruženja proizvođača koja rade na tome da dobiju oznaku zemljopisnog podrijetla iz Uredbe (EU) 2023/2411 Uredba (EU) 2023/2411 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode i izmjeni uredbi (EU) 2017/1001 i (EU) 2019/1753 (SL L, 2023/2411, 27.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2411/oj)., uvažavajući de je to jedan od glavnih instrumenata jačanja obrtničke baštine regija;

61.naglašava da bi se financiranim projektima trebao promicati prijenos znanja među područjima i sektorima te iskoristiti strateški potencijal turizma kako bi se zaštitila nematerijalna baština i povećale njezine društvene i gospodarske koristi za lokalne zajednice, s ravnomjernijom teritorijalnom distribucijom i poštenijom raspodjelom vrijednosti u cijelom vrijednosnom lancu turizma; nadalje ističe da bi se pri financiranju prednost trebala dati projektima kojima se promiče teritorijalna kohezija, posebno u regijama u kojima je nematerijalna baština najviše ugrožena i u kojima kulturni turizam može potaknuti lokalni razvoj i poduprijeti zadržavanje stanovništva; ističe ulogu javno-privatnih partnerstava u jačanju sposobnosti turističkog sektora za zaštitu, promicanje i unapređenje kulturne baštine te poziva na dublju suradnju između tijela vlasti, industrije i aktera u zajednici kako bi se maksimalno povećali održivi ishodi;

62.poziva na godišnje izvješćivanje Parlamenta o napretku prema održivom turizmu, oslanjajući se na operativno uvođenje pregleda turističkih pokazatelja EU-a i mjerljive pokazatelje koji obuhvaćaju okoliš, povezanost, prikladnost infrastrukture, kvalitetu zapošljavanja i dobrobit lokalne zajednice, kako bi se pružile informacije za odluke o financiranju i buduće reforme;

63.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.