Općenito1.napominje da postoje tri vrste agencija EU-a: decentralizirane agencije, izvršne agencije i druga tijela; podsjeća da ova Rezolucija obuhvaća 31 od 33 decentralizirane agencije i dva od preostala četiri tijela (Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) i Agencija za opskrbu Euratoma (ESA));
2.ističe da je, iako je cilj osnivanja ili širenja agencija EU-a jačanje kapaciteta Unije, važno osigurati da se taj postupak vodi temeljitim evaluacijama i strogim analizama, procjenama učinka i jasnim dokazom dodane vrijednosti; kako bi se mogle izvući pouke i, prema potrebi, razmotriti ukidanje njihova mandata; ističe da se tim pristupom ne bi samo osiguralo bolje uređenje već bi se i poboljšala učinkovitost, odgovornost, transparentnost i usklađenost institucijskog okružja Unije; naglašava da se svako razmatranje spajanja, konsolidacije ili ukidanja mandata agencija mora, uz proračunske kriterije i kriterije učinkovitosti, temeljiti na sveobuhvatnoj procjeni;
3.izražava zabrinutost zbog sve većeg tereta duga Unije; napominje da bi prema godišnjem izvješću Europskog revizorskog suda („Revizorski sud”) nepodmireni zajmovi Unije mogli premašiti vrijednost od 900 milijardi EUR do 2027., što je gotovo deset puta više nego 2020.; upozorava da sve veći troškovi zaduživanja predstavljaju rizik za buduće proračune i smanjuju fiskalni prostor za nove prioritete;
4.naglašava da transparentnost nije samo obveza u pogledu usklađenosti nego i preduvjet za povjerenje javnosti u agencije koje imaju znatne regulatorne ili operativne ovlasti; poziva agencije da proaktivno i pravodobno objavljuju ključne dokumente nepovjerljivog sadržaja u obliku prilagođenom korisnicima, u skladu s načelom proporcionalnosti i zakonima o zaštiti podataka, te da pritom uzimaju u obzir sigurnosna, pravna, strateška i druga relevantna pitanja, uz poštovanje uredbe i mandata dotične agencije;
5.podsjeća da se u točki 60. Zajedničkog pristupa navodi da bi se svaka agencija trebala evaluirati svakih pet godina; poziva Komisiju da istraži dodatne sinergije i mogućnosti za konsolidaciju aktivnosti te moguće spajanje agencija koje obavljaju komplementarne aktivnosti kako bi se osigurala troškovna učinkovitost i uskladile funkcije agencija, uključujući moguće revizije mandata kod kojih se utvrde neučinkovitosti ili preklapanja; ustraje u tome da, u skladu s načelima proporcionalnosti, učinkovitosti i fiskalne odgovornosti, sve agencije EU-a podliježu periodičnim pregledima uspješnosti; potiče primjenu klauzule o vremenskom ograničenju postojanja ili klauzule o preispitivanju kad je to potrebno kako bi se zadržala učinkovitost i osigurala optimalna upotreba resursa; smatra da je proračunska učinkovitost ključna za funkcioniranje agencija; u tom pogledu podsjeća na preporuku Revizorskog suda iz tematskog izvješća 22/2020, u kojem se Komisiji savjetuje da poveća upotrebu međusektorskih evaluacija agencija u kontekstu njezinih provjera primjerenosti u različitim područjima politika; napominje da je u tematskom izvješću Revizorskog suda 22/2020 utvrđeno da mjerljivi doprinos agencija ciljevima politike Unije nije uvijek jasno prikazan; ističe da 33 decentralizirane agencije upravljaju s više od 4,1 milijarde EUR i da bi, osim provjera usklađenosti, Parlament mogao dodatno razmotriti kako procijeniti njihov učinak; potiče izvješćivanje o ograničenom skupu pokazatelja ishoda i učinka te poziva Mrežu agencija EU-a da u suradnji s Revizorskim sudom istraži i, prema potrebi, razvije zajednički okvir uspješnosti za podnošenje tijelu nadležnom za davanje razrješnice;
6.naglašava da je poštovanje temeljnih prava i vladavine prava preduvjet za dobre rezultate i dobro financijsko upravljanje; smatra da se samo za agencije koje u potpunosti poštuju obveze u pogledu temeljnih prava može smatrati da ostvaruju zadovoljavajuće rezultate, bez obzira na stope izvršenja proračuna;
7.poziva sve agencije da u svojem djelovanju nastave osiguravati usklađenost s temeljnim pravima i pravilima o zaštiti podataka;
8.ističe važnost postupka davanja razrješnice, koji je obveza koja se temelji na ugovoru, ali se njime i promiču transparentnost, odgovornost i otvoreni dijalog o financijama Unije; smatra da praksa u skladu s kojom se razrješnica daje putem mehanizama upravljanja utvrđenih u osnivačkim aktima agencija kao što su Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), Ured Zajednice za biljne sorte (CPVO) i Jedinstveni sanacijski odbor (SRB) odražava njihov poseban pravni i financijski okvir te osigurava primjerenu evaluaciju i ispitivanje, uz potporu transparentnosti i javnoj odgovornosti; podsjeća na Zajednički pristup o agencijama koje se u potpunosti financiraju vlastitim sredstvima (točka 58.), kojim se poziva na to da se razmotre mehanizmi demokratske odgovornosti koji uključuju godišnje izvješćivanje Parlamenta, Vijeća i Komisije te uzimanje u obzir njihovih preporuka, kako bi se zajamčio javni nadzor nad agencijama koje provode politike Unije bez korištenja sredstava iz općeg proračuna Unije; smatra da bi ipak bilo poželjno da se agencije koje se u potpunosti financiraju vlastitim sredstvima uključe u postupak davanja razrješnice za agencije pod nadležnošću Odbora za proračunski nadzor ili da barem podliježu pojačanim obvezama izvješćivanja pred Odborom za proračunski nadzor;
9.sa zabrinutošću napominje da je revidiranim uredbama, novim zakonodavstvom ili sporazumima o razini usluga i delegiranju s Komisijom tijekom godina decentraliziranim agencijama Unije povjeravan sve veći broj zadaća, a da pritom nisu dodijeljeni odgovarajući strukturni resursi ni otvorena odgovarajuća stalna radna mjesta; ističe da takav ponavljajući obrazac dovodi do operativnog pritiska koji pak može doprinijeti nedostacima u proračunskom upravljanju i sve većoj strukturnoj ovisnosti o vanjskim pružateljima usluga, posebno u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), kibernetičke sigurnosti i drugih funkcija koje omogućuju rad; upozorava da takva dugoročna ovisnost može narušiti institucionalni kapacitet, kontinuitet i zadržavanje znanja te oslabiti digitalnu suverenost Unije i osobni integritet građana; stoga poziva na redovitu procjenu takve dugoročne ovisnosti i na smanjenje strukturne ovisnosti o vanjskim savjetnicima, posebno za osnovne funkcije; naglašava da prekomjerna eksternalizacija ugrožava institucijsko pamćenje, odgovornost i vrijednost za novac; poziva Komisiju da osigura da agencije imaju odgovarajuće osoblje kako bi mogle interno izvršavati svoje mandate kad je to moguće;
10.napominje da nedostaci u pogledu vladavine prava u određenim državama članicama, među ostalim oslabljena neovisnost pravosuđa i kapacitet kaznenog progona, mogu ugroziti okvire za suradnju, pouzdanost podataka i operativni integritet agencija; poziva Komisiju da procijeni i otkloni te rizike;
11.naglašava da su transparentnost, pouzdan nadzor sukoba interesa i jasna pravila kojima se uređuje interakcija s dionicima neophodne mjere za zaštitu neovisnosti, institucionalne vjerodostojnosti i odgovornosti decentraliziranih agencija Unije, kao i za povjerenje javnosti u njihovo snažno i pouzdano funkcioniranje; naglašava da mnoge agencije djeluju u sektorima u kojima je potrebna bliska suradnja s industrijom, konzultantskim društvima, tehničkim stručnjacima, nevladinim organizacijama ili vanjskim partnerima, ali u kojima i dalje postoje rizici od neprimjerenog utjecaja, neuravnoteženog savjetovanja ili netransparentnosti; ističe da su transparentni postupci, javno objavljivanje sastanaka, uravnotežen i transparentan odabir stručnjaka i kontinuirana provjera sukoba interesa neophodni kako bi se zajamčilo da agencije svoje odluke temelje isključivo na objektivnim dokazima i općim interesima Unije; potiče sve agencije da uvedu i provedu takve mjere, poziva na transparentne zaštitne mjere, uključujući jasna i odgovarajuća razdoblja mirovanja, proaktivno praćenje i transparentnost interakcija s dionicima; preporučuje redovite neovisne revizije okvira za sukobe interesa, u skladu s načelom proporcionalnosti, te poziva Komisiju i Mrežu agencija EU-a da promiču uzajamno učenje kako bi se poboljšali standardi upravljanja i transparentnosti;
12.poziva Komisiju da znatno ojača transparentnost postupka stručne evaluacije i da razmotri odgovarajuće mehanizme usmjerene na povećanje odgovornosti stručnjaka, uz potpuno poštovanje njihove neovisnosti;
13.uzima u obzir da su decentralizirane agencije u različitoj mjeri izložene rizicima povezanima s lobiranjem ovisno o njihovim nadležnostima i kontekstu u kojem djeluju; napominje da se prakse transparentnosti razlikuju među agencijama; primjerice, napominje da eu-LISA vodi poseban registar transparentnosti na svojim internetskim stranicama koji obuhvaća sve sastanke njezina višeg rukovodstva s gospodarskim subjektima, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) na svojim internetskim stranicama pruža registar s informacijama o sastancima posebno povezanima s javnom nabavom, a ECHA objavljuje informacije o sastancima viših rukovoditelja s organizacijama dionika; mišljenja je da bi, iako univerzalni model ne bi bio razmjeran ni operativno smislen, uspostava zajedničkih minimalnih standarda povećala usklađenost i odgovornost; prima na znanje odgovore agencija u prethodnom ciklusu davanja razrješnice, uključujući različite stupnjeve upotrebe registra transparentnosti i činjenicu da je nekoliko agencija već uvelo unutarnje registre transparentnosti ili sustave provjere sukoba interesa prilagođene njihovim nadležnostima; poziva agencije da donesu minimalne standarde kao što su provedba načela „četiri oka”, jasna strategija za kodeks postupanja, uključujući jasna pravila za izbjegavanje sukoba interesa, te provedba posebnih unutarnjih registara transparentnosti s jasnim standardima u skladu s njihovim mandatima i primjenjivim pravilima o zaštiti podataka; ističe da bi takvi registri transparentnosti trebali biti dostupni revizorima na pojedinačnoj osnovi; smatra da bi njihova provedba trebala biti postupna i da bi se trebale iskoristiti nove digitalne mogućnosti kako se ne bi stvorilo nepotrebno i/ili dodatno administrativno opterećenje za agencije;
14.prima na znanje da su 33 decentralizirane agencije 2024. prijavile da zapošljavaju ukupno 11 491 članova osoblja (u odnosu na 10 580 u 2023.), uključujući dužnosnike, privremene i ugovorne djelatnike te upućene nacionalne stručnjake, što je povećanje od 8,61 % u odnosu na 2023.; napominje da, iako se rodna ravnoteža u decentraliziranim agencijama Unije poboljšava, i dalje postoje znatne razlike; ističe da je u određenim agencijama, kao što su ACER, EASA, EIGE, ERA, eu-LISA i Europol, udio muškog osoblja veći, dok je u agencijama kao što su CdT, EFSA, EMA, ETF i Eurojust zaposleno više ženskog osoblja; napominje da udio često ovisi o sektoru; poziva agencije da donesu korektivne strategije, uključujući transparentne postupke promaknuća i ciljani razvoj vodstva; podsjeća da Unijina obveza promicanja rodne ravnopravnosti na rukovodećim položajima i dalje nije potpuno ispunjena; naglašava da Komisija treba bolje ispunjavati tu obvezu; podsjeća da se u Uredbi (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (Pravilnik o osoblju3) navodi da se zapošljavanje treba provoditi na temelju objektivnih i transparentnih kriterija utemeljenih na zaslugama i na najširoj geografskoj osnovi među državama članicama; napominje da je prirodno da veći udio osoblja dolazi iz države članice u kojoj se nalazi predmetna agencija; podsjeća da se agencije koje se nalaze u zemljama s relativno niskim korekcijskim koeficijentom suočavaju sa stalnim izazovima u privlačenju kvalificiranog i geografski raznolikog osoblja; potiče agencije da promiču rodnu ravnotežu u strategijama za ljudske resurse i povjerenstvima za odabir višeg rukovodstva; poziva Komisiju i Mrežu agencija EU-a da pruže primjere najbolje prakse i instrumente za utvrđivanje referentnih vrijednosti u cilju podupiranja rodne ravnoteže na vodećim položajima;
15.napominje da je 2024. stopa fluktuacije osoblja iznosila više od 5 % u 16 od 33 agencije (u Uredu BEREC-a, CdT-u, Cedefopu, CEPOL-u, ECDC-u, EEA-i, ELA-i, eu-LISA-i, EU-OSHA-i, Eurofoundu, Eurojustu, Europolu, FRA-i) te da su tri agencije premašile stopu od 10 % (EIT i ETF); pohvaljuje agencije koje su poduzele ciljane mjere kako bi spriječile visoke stope fluktuacije osoblja; poziva Komisiju i države članice da im omoguće zapošljavanje ugovornih djelatnika na dulje razdoblje ili većeg broja privremenih djelatnika radi boljeg kontinuiteta i zadržavanja znanja; smatra da sindrom izgaranja na poslu, fluktuacije i nesigurno zapošljavanje predstavljaju rizik za institucijski integritet, unutarnje kontrole i dobro financijsko upravljanje; ističe da su upravni odbori odgovorni za integritet i odgovornost agencija, žali zbog nedovoljnog rješavanja ozbiljnih utvrđenih problema i poziva na veću transparentnost prema tijelu nadležnom za davanje razrješnice;
16.pozdravlja činjenicu da je 2024. većina agencija donijela i provela Povelju o raznolikosti i uključivosti https://agencies-network.europa.eu/document/download/04667fb8-be05-4818-9f62-0cb99f0c5538_en?filename=EUAN%20WG%25, kojom se promiče jednako postupanje, raznolikost i uključivost na radnom mjestu i u društvenom životu; snažno potiče one agencije koje to još nisu učinile da bez odgode razmotre njezino donošenje i provedbu;
17.ističe da uspostava djelotvornog mehanizma koji osoblju decentraliziranih agencija Unije omogućuje podnošenje pritužbi iziskuje kombinaciju snažnih jamstava povjerljivosti, uključujući kanale za anonimno prijavljivanje, te jasnih postupaka koji su usklađeni s Pravilnikom o osoblju i o kojima se osoblje obavještava u okviru redovitog osposobljavanja; smatra da bi agencije trebale imenovati neovisne i stručno osposobljene službenike za etička pitanja ili pritužbe ili se koristiti zajedničkim međuagencijskim strukturama za manje agencije kako bi zajamčile nepristrano postupanje sa zahtjevima u skladu s člankom 90. Pravilnika o osoblju, prijavama uznemiravanja, sukobima interesa i informacijama koje otkriju zviždači; poziva agencije da zajamče da osoblje ima pristup vanjskom kanalu za upućivanje na više razine te pouzdanom, neovisnom i djelotvornom mehanizmu zaštite od odmazde u okviru sustavnih provjera i naglašava da bi trebalo povećati transparentnost anonimiziranim godišnjim izvješćivanjem o pritužbama i ishodima pritužbi te poboljšati nepristranost uključivanjem međuagencijskih istražnih povjerenstava u osjetljivim slučajevima; poziva na provedbu mehanizama zaštite od lažnih optužbi i prijava;
18.prima na znanje važnu ulogu Mreže agencija EU-a (EUAN), a posebno njezina savjetodavnog odbora za IKT, u podupiranju pripravnosti agencija za provedbu Uredbe o kibernetičkoj sigurnosti većom koordinacijom, razmjenom znanja i suradnjom s GU-om DIGIT, CERT-EU-om i Međuinstitucijskim odborom za digitalnu transformaciju; poziva EUAN i njegov savjetodavni odbor za IKT da pružaju sveobuhvatne i redovite informacije o stanju provedbe u svim decentraliziranim agencijama, koje uključuju zajedničke probleme, utvrđene rizike, potrebe za sredstvima i planirane mjere ublažavanja, kako bi se omogućio djelotvoran nadzor; naglašava potrebu za pouzdanom kibernetičkom sigurnošću i pažljivom upotrebom umjetne inteligencije, pri čemu treba uzeti u obzir prilike, ali i financijske i operativne rizike; poziva agencije da procijene procese koji se temelje na umjetnoj inteligenciji u području financijskog upravljanja, javne nabave i donošenja odluka te da osiguraju transparentnost, dokumentaciju, mogućnost revizije i potpunu usklađenost s pravilima Unije o zaštiti podataka i kibernetičkoj sigurnosti;
19.naglašava važnost razvoja jasnih, pouzdanih i smislenih ključnih pokazatelja uspješnosti u godišnjim izvješćima o radu agencija EU-a jer ta izvješća predstavljaju primarni izvor informacija za vanjske korisnike; napominje da u određenim sustavima ključnih pokazatelja uspješnosti često nedostaje kontinuitet, dokumentirana metodologija za odabir, ažuriranje i obustavu ključnih pokazatelja uspješnosti i višegodišnje praćenje te da nisu dovoljno standardizirani, transparentni, usporedivi i detaljni u operativnom pogledu, zbog čega se smanjuju usporedivost i kapacitet vanjskih korisnika za objektivnu procjenu uspješnosti; naglašava da bi ključni pokazatelji uspješnosti trebali biti pojednostavnjeni, kvalitetno osmišljeni, utemeljeni na specifičnim, mjerljivim, ostvarivim, relevantnim i vremenski ograničenim načelima (SMART) i dosljedno primjenjivani u svim ciklusima izvješćivanja, koji su neophodni za evaluaciju učinkovitosti, djelotvornosti i napretka u ostvarivanju strateških ciljeva; naglašava potrebu da izvješćivanje bude više usmjereno na rezultate i učinak, uz primjenu načela značajnosti i proporcionalnosti, kako bi se smanjilo administrativno opterećenje; naglašava da pokazatelji uspješnosti moraju biti izričito izvedeni iz ciljeva osnivačkih mandata svake agencije i obuhvaćati ostvarenja, rezultate i, prije svega, učinke; poziva agencije da u svoje okvire uspješnosti uključe analizu troškova i koristi te transparentnu izradu proračuna;
20.potvrđuje suradnju s vanjskim partnerima kao što su Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj te Mreža Ujedinjenih naroda za strateško planiranje na modernizaciji metodologija povezanih s ključnim pokazateljima uspješnosti; ističe da su određene agencije, kao što su ACER, EASA i ECDC, razvile pouzdanije i operativno relevantnije pokazatelje; poziva agencije čiji su sustavi pokazatelja uspješnosti neodgovarajući ili ne omogućuju njihovo pouzdano mjerenje da se oslone na takve snažnije modele i sustavno dijele najbolje primjere iz prakse u okviru EUAN-a kako bi se poboljšala usporedivost, povećala korisnost godišnjih izvješća o radu za vanjske korisnike i poboljšala ukupna procjena uspješnosti na razini svih agencija; poziva Komisiju da zatraži da se u svim evaluacijama agencija u skladu s točkom 60. Zajedničkog pristupa sustavno procjenjuje učinak svake agencije na njezino područje politike te da se programi ili aktivnosti koji nisu dokazali učinkovitost u razumnom roku ukinu, pri čemu bi se sredstva preraspodijelila na učinkovitije mjere;
21.skreće pozornost na istrage koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i kojima je obuhvaćeno nekoliko agencija: ENISA (dva predmeta iz 2024., od kojih je jedan u tijeku, a jedan odbačen, te predmet iz 2025. povezan sa zapošljavanjem), eu-LISA (istrage sukoba interesa i javne nabave), EIT (tri predmeta povezana sa ZZI-jevima zaključena s povratom od 15 – 20 milijuna EUR), Frontex (dva predmeta u tijeku i osam zaključenih predmeta u razdoblju 2023. – 2024.) i istrage u tijeku na razini agencija ACER i EEA; potiče sve agencije EU-a da osiguraju potpunu suradnju s OLAF-om radi jačanja unutarnjeg nadzora i zaštitnih mjera u području zapošljavanja i javne nabave te da dostave dodatne informacije tijelu nadležnom za davanje razrješnice čim se ukinu ograničenja u pogledu povjerljivosti;
22.podsjeća da je mandat Frontexa znatno proširen 2019., kada su revidiranom uredbom proširene njegove zadaće i odobrene stalne snage od 10 000 službenika graničnog nadzora uz odgovarajuće povećanje proračuna; naglašava da povećanje proračuna, bez obzira na agenciju o kojoj je riječ, uvijek mora biti popraćeno odgovarajućim odredbama o odgovornosti i transparentnosti;
23.napominje da nepostojanje klauzula o izuzimanju (izlasku iz ugovora) koje bi omogućivale prijevremeni raskid ugovora o najmu i dalje predstavlja financijski rizik za agencije EU-a; podsjeća na to da je važnost uključivanja takvih klauzula u sporazume o najmu potvrđena teškom situacijom s kojom se suočila Europska agencija za lijekove (EMA) nakon Brexita jer nije mogla raskinuti dugoročni najam u Londonu i zbog toga je morala plaćati najamninu i u Londonu i u Amsterdamu; potvrđuje da je od 2019. nekoliko agencija uvelo klauzule o izlasku iz ugovora, ali žali zbog toga što to nisu učinile sve agencije, čak ni pri potpisivanju novih ili obnavljanju postojećih ugovora o najmu; potiče agencije i Komisiju da na temelju stečenog iskustva sustavno uvode klauzule o izlasku iz ugovora pri pregovaranju o ugovorima o najmu ili njihovu obnavljanju kako bi se ograničila financijska izloženost i zajamčila veća proračunska fleksibilnost;
Upravljanje proračunom i financijama24.napominje da su ukupni konačni prihodi za 2024. (nakon izmjena proračuna) i komparativni iznosi za 2023. za 33 agencije EU-a koje su dio ove Rezolucije raščlanjeni na sljedeći način Podaci u skladu s izvještajima o prihodima i rashodima za financijsku godinu 2024. kako su objavljeni u SL-u za svaku pojedinačnu agenciju.:
Naziv
Prihodi 2024.
Prihodi 2023.
∆
|
ACER
34.689.993,00 €
29.582.967,00 €
17,26 %
|
Ured BEREC-a
7.932.805,00 €
7.697.264,87 €
3,06 %
|
CDT Odbijen višak koji je prenesen iz prethodne financijske godine.
45.346.300,00 €
47.140.900,00 €
–3,81 %
|
CEDEFOP
21.422.022,00 €
20.140.610,00 €
6,36 %
|
CEPOL
12.589.437,00 €
14.211.723,00 €
–11,42 %
|
EASA Odbijeni proračunski ispravci koji odgovaraju akumuliranom višku.
183.306.903,00 €
169.665.375,00 €
8,04 %
|
EBA
56.906.201,00 €
52.672.001,66 €
8,04 %
|
ECDC
111.257.449,00 €
102.526.724,00 €
8,52 %
|
ECHA
128.712.666,00 €
123.280.140,00 €
4,41 %
|
EEA Doprinos EU-a i trećih zemalja ukupno iznosi 67,8 milijuna EUR. Doprinos za bespovratna sredstva i doprinos u okviru sporazuma o razini usluga ukupno iznose 33,8 milijuna EUR.
101.655.603,00 €
76.114.130,00 €
33,56 %
|
EFCA
30.793.032,00 €
30.862.554,00 €
–0,23 %
|
EFSA
154.939.697,00 €
148.954.729,00 €
4,02 %
|
EIGE
9.432.057,00 €
9.358.919,46 €
0,78 %
|
EIOPA
37.561.192,00 €
36.714.492,00 €
2,31 %
|
EIT
463.576.047,00 €
367.607.241,00 €
26,11 %
|
ELA
48.693.555,00 €
39.973.330,00 €
21,82 %
|
EMA
491.862.000,00 €
448.603.000,00 €
9,64 %
|
EMSA
121.648.764,00 €
111.954.231,00 €
8,66 %
|
ENISA Proračun ENISA-e u 2024. iznosio je 26,2 milijuna EUR, u odnosu na proračun za 2023., koji je iznosio 25,2 milijuna EUR. Krajem prosinca 2023. potpisan je sporazum o doprinosu između GU-a CNECT i ENISA-e, kojim je dodijeljeno ukupno 20 milijuna EUR za provedbu mjera potpore u pogledu kibernetičke sigurnosti i procjene situacije u razdoblju 2024. – 2026. Prvi obrok u iznosu od 16 milijuna EUR primljen je u veljači 2024. za provedbu dogovorenih mjera.
42.219.801,00 €
25.183.495,00 €
67,65 %
|
ERA
41.936.376,00 €
38.532.447,00 €
8,83 %
|
ESA
270.000,00 €
258.160,00 €
4,59 %
|
ESMA
76.055.579,00 €
72.509.657,00 €
4,89 %
|
ETF
28.330.702,00 €
28.542.956,00 €
–0,74 %
|
EUAA
181.443.839,00 €
170.135.127,00 €
6,65 %
|
EUDA (EMCDDA)
32.723.728,00 €
22.082.074,00 €
48,19 %
|
EU-LISA
273.679.741,00 €
300.524.142,00 €
-8,93 %
|
EU-OSHA
17.618.795,00 €
17.038.950,00 €
3,40 %
|
EUROFOUND
24.965.993,00 €
25.369.931,00 €
–1,59 %
|
EUROJUST
65.355.970,00 €
59.324.460,00 €
10,17 %
|
EUROPOL
225.228.057,00 €
212.925.809,00 €
5,78 %
|
EUSPA
85.410.390,00 €
76.922.866,00 €
11,03 %
|
FRA
28.052.521,00 €
26.191.030,72 €
7,11 %
|
FRONTEX
922.074.136,00 €
829.352.752,00 €
11,18 %
|
UKUPNO
4.112.799.136,00 €
3.741.954.188,71 €
9,91 %
|
25.napominje da se proračun 33 agencije EU-a povećao s 3,6 milijardi EUR u 2023. na 4,1 milijardu EUR u 2024.; poziva Komisiju da analizira petogodišnje kumulativne troškove i da pritom razlikuje rast na temelju mandata od administrativnog širenja te da daljnja povećanja opravda dokazivom dodanom vrijednošću; naglašava da je uz rast proračuna potrebno poboljšati upravljanje, unutarnje kontrole te planiranje osoblja i apsorpcije radi sprečavanja nepravilnosti, prijenosa i neučinkovite potrošnje; naglašava da sva dodatna sredstva za agencije moraju biti popraćena mjerljivim ciljnim vrijednostima uspješnosti i redovitim izvješćivanjem o konkretnim ostvarenim ishodima kako bi tijelo nadležno za davanje razrješnice moglo procijeniti ostvarenu vrijednost za uloženi novac; ustraje u tome da, prije nego što se odobre dodatna financijska sredstva, agencije prvo moraju dokazati da se postojeća sredstva učinkovito koriste;
26.napominje da Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) i druge agencije EU-a pružaju potporu institucijama Unije u provedbi prava Unije u području temeljnih prava; poziva Komisiju i proračunsko tijelo da svim agencijama EU-a osiguraju odgovarajuće i predvidljive resurse;
27.ističe da su se od 2023. do 2024. znatno povećali prihodi određenih agencija, kao što su EEA, EIT, ELA, ENISA i EUDA, kojima se proračun povećao za više od 21 %;
28.prima na znanje da je povećanje proračuna EEA-e za 2024. u skladu s proširenjem njezinih zakonodavnih mandata i operativnih odgovornosti koje proizlaze iz provedbe politika europskog zelenog plana, kao što su Uredba o obnovi prirode (donesena krajem 2024.), preinaka Uredbe o Europskom registru ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari, Uredba EU-a o certifikaciji uklanjanja ugljika i gospodarenja ugljikom (CRCF) i inicijativa za prošireno praćenje emisija iz teških vozila te je u tu svrhu zaposleno dodatno osoblje; nadalje, napominje i da je agencija provela zadaće iz revidirane Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (2023.); osim toga, svjestan je da je novim sporazumima o razini usluga sklopljenima s GU-om MARE, GU-om SANTE i GU-om RTD proširena uloga predmetne agencije u području obnove oceana/vode, prijetnji zdravlju i integraciji podataka o okolišu, pri čemu pruža podatke i analize za doprinos politici Unije u području okoliša;
29.primjećuje da se povećanje proračuna EIT-a objašnjava s pomoću nekoliko čimbenika, koji uključuju veća sredstva odobrena za program Obzor Europa (+10,25 %), nova sredstva za inicijativu za visoka učilišta u iznosu od 24,6 milijuna EUR i sredstva u iznosu od 16,7 milijuna EUR na temelju novih sporazuma o doprinosu s GU-ovima Komisije;
30.prima na znanje da se povećanje proračuna ELA-e za 2024. prvenstveno objašnjava nastojanjem agencije da postigne potpuni operativni kapacitet, što iziskuje znatno veće ljudske resurse i operativne sposobnosti; ističe da to uključuje troškove prilagodbe osoblja (9,5 milijuna EUR, 44 %), kao što su pretvorba 15 upućenih nacionalnih stručnjaka u privremeno osoblje i usklađivanja plaća, zatim povećanje operativnih aktivnosti (7 milijuna EUR, 33 %) za unapređenje Europskog portala za profesionalnu mobilnost i za inspekcijske aktivnosti te troškove povezane s inflacijom (1,2 milijuna EUR, 15 %) za IKT / kibernetičku sigurnost i inflacijske pritiske;
31.napominje da je proračun ENISA-e povećan zbog toga što je u veljači 2024. primljen prvi obrok u iznosu od 16 milijuna EUR u okviru sporazuma o doprinosu potpisanog krajem prosinca 2023. između GU-a CNECT i ENISA-e, kojim se dodjeljuje ukupno 20 milijuna EUR za provedbu mjera potpore u pogledu kibernetičke sigurnosti i procjene situacije u razdoblju 2024. – 2026.; svjestan je da je 2024. proračun predmetne agencije iznosio 26,2 milijuna EUR, u odnosu na proračun za 2023., koji je iznosio 25,2 milijuna EUR;
32.izražava zabrinutost zbog toga što je položaj ENISA-e kritičan zbog sve složenijih potreba Unije u području kibernetičke sigurnosti, stalne eskalacije kibernetičkih prijetnji, nedostatka razmjernog financiranja i nedostatnog osoblja; ponavlja zaključke Vijeća u vezi s ENISA-om iz prosinca 2024., u kojima su istaknute središnja uloga ENISA-e u kibernetičkom ekosustavu Unije i potreba za usklađivanjem financiranja i sredstava s proširenim mandatom agencije; naglašava da dodatna sredstva moraju biti popraćena mjerljivim ciljevima uspješnosti i redovitim izvješćivanjem o konkretnim postignutim rezultatima;
33.napominje da je proračun EUDA-e prvenstveno povećan zbog stupanja na snagu Uredbe (EU) 2023/1322, kojom se predviđa ciljana revizija njezina mandata kako bi imala važniju ulogu u utvrđivanju i rješavanju postojećih i budućih problema povezanih s nedopuštenim drogama u Uniji; prima na znanje da će to uključivati proširivanje mandata agencije, nove zadaće i povećanje sredstava dodijeljenih za potrebnu provedbu od 2024.;
34.prima na znanje postupno proširenje mandata Europola, uključujući nedavno donesene i predložene mjere kojima se povećavaju njegove ovlasti za suzbijanje teškog i organiziranog kriminala, kao što su krijumčarenje migranata, trgovina ljudima, kibernetički kriminal i terorizam; podsjeća da takve promjene među ostalim obuhvaćaju pojačanu suradnju s privatnim akterima izravnom razmjenom podataka, veću sposobnost analize podataka velikih razmjera i veću operativnu pomoć državama članicama raspoređivanjem specijaliziranih timova za potporu; naglašava da djelotvorna provedba tih dodatnih zadaća iziskuje odgovarajuće povećanje ljudskih resursa u Europolu, ali i snažne unutarnje zaštitne mjere, dostatne kapacitete za usklađenost i ojačane nadzorne mehanizme; primjećuje da je proračun Europola za 2024. povećan samo za 5,78 % u odnosu na 2023.; poziva na dodatno povećanje proračuna Europola kako bi se riješio problem trajnog nedostatka osoblja i osiguralo da su njegova financijska sredstva razmjerna proširenoj odgovornosti; ističe ključnu ulogu Europola u borbi protiv krijumčarenja migranata, trgovine ljudima, prekograničnog kriminala i terorizma; naglašava da bi se Frontex trebao usredotočiti na osnovne operacije; i pozdravlja stalne napore Frontexa da ojača ulogu svojeg službenika za temeljna prava;
35.poziva na povećanje broja osoblja Eurojusta s obzirom na predviđeno proširenje mandata na treće zemlje, posebno u kontekstu ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine započetog 2022., koje mu omogućuje da prikuplja, pohranjuje i analizira dokaze o najtežim međunarodnim zločinima (ratni zločini, genocid, zločini protiv čovječnosti), dijeli takve dokaze s nacionalnim i međunarodnim tijelima, među ostalim s Međunarodnim kaznenim sudom, i u tu svrhu izradi posebnu središnju bazu podataka s dokazima o najtežim međunarodnim zločinima, što znači da Eurojust više neće samo podupirati istrage, već će preuzeti zadaću aktivne zaštite ključnih dokaza za buduće istrage, te istodobno napominje da je proračun za 2024. tek neznatno povećan u odnosu na proračun za 2023. i poziva na to da se s obzirom na očekivani budući mandat zajedno s ukupnim proračunom povećaju financijska sredstva za osoblje;
36.podsjeća da većina agencija EU-a prima sredstva u cijelosti iz doprinosa iz proračuna Unije; međutim, napominje da se neke agencije u potpunosti ili djelomično financiraju iz alternativnih izvora prihoda, uključujući izdane certifikate, odobrenja, registraciju tvari, doprinose, prikupljanje podataka, nadzor tržišta, nadzor i druge usluge kao što su prevođenje i terminologija koje pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije (CdT);
37.posebno potvrđuje sljedeće:- –da agencije koje se djelomično financiraju vlastitim sredstvima uključuju Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER), Europsku agenciju za sigurnost zračnog prometa (EASA), Europsku agenciju za kemikalije (ECHA), Europsku agenciju za lijekove (EMA) i Agenciju Europske unije za željeznice (ERA);
- –da agencije koje se u potpunosti financiraju vlastitim sredstvima uključuju CdT;
- –da agencije koje djelomično sufinanciraju nacionalna javna tijela uključuju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA);
38.napominje da su za 2024. izvori financiranja za agencije koje se financiraju vlastitim sredstvima, a koje su dio ove Rezolucije, raščlanjeni na sljedeći način:
Prihodi 2024.
Doprinos EU-a
%
Vlastiti prihodi Vlastiti prihodi odnose se na naknade naplaćene za certifikacije, odobrenja, registraciju tvari, doprinose, prikupljanje podataka, nadzor tržišta, nadzor i druge usluge.
%
Ostalo
|
ACER
34.679.976€
23.012.293€
66 %
11.667.683€
34 %
0 €
|
CDT
45.346.300€
0 €
0 %
44.411.200€
98 %
935.100€
|
EASA
183.306.903,00 €
44.984.486€
25 %
135.687.417€
74 %
2.635.000€
|
EBA Vlastiti prihodi odnose se na doprinos nacionalnih nadzornih tijela.
56.906.201€
20.857.871€
37 %
34.062.640€
60 %
1.985.690€
|
ECHA
128.712.666€
88.028.813€
68 %
34.117.052€
27 %
6.566.801€
|
EIOPA
37.561.192€
13.886.130€
37 %
23.035.010€
61 %
640,052 €
|
EMA Vlastiti prihodi odnose se na doprinos nacionalnih nadzornih tijela.
491.862.000€
35.826.000€
7 %
441.910.000€
90 %
14.126.000€
|
ERA
41.936.376€
29.000.626€
69 %
11.913.156€
28 %
1.022.594€
|
ESMA Vlastiti prihodi uključuju doprinos nacionalnih nadzornih tijela i naknade plaćene predmetnom tijelu.
76.055.579€
19.938.075€
26 %
54.015.802€
71 %
2.101.702€
|
UKUPNO
1.096.367.193€
275.534.294€
790.819.960€
30.012.939€
|
39.podsjeća da je u rezoluciji o razrješnici za 2023. već istaknuta važnost jačanja europskih nadzornih tijela (EBA, EIOPA i ESMA); svjestan je da njihovim uredbama o osnivanju nije propisano razdvajanje aktivnosti financiranih iz doprinosa Unije i nacionalnih doprinosa te da u općem mehanizmu podjele troškova nije potrebna diferencijacija na razini pojedinačnih aktivnosti, stoga ta tijela ne razlikuju troškove pokrivene iz proračuna Unije i troškove koje financiraju države članice, kako je u svojem godišnjem izvješću za 2023. istaknuo Revizorski sud;
40.smatra da bi povećanje transparentnosti u izradi proračuna i izvješćivanju na temelju aktivnosti doprinijelo boljem nadzoru i odgovornosti, posebno za agencije koje se financiraju iz više izvora prihoda, što bi dionicima, uključujući države članice, financijske institucije i porezne obveznike, omogućilo da bolje procijene učinkovitost i pravednost; naglašava da se jasnom poveznicom između izvora prihoda i aktivnosti jača povjerenje u pravilnu upotrebu sredstava Unije, uz poštovanje pravnog okvira utvrđenog u uredbama o osnivanju agencija;
41.prima na znanje Komisijin prijedlog Uredbe o Europskoj agenciji za kemikalije, kojom se uvode mjere za jačanje financijske održivosti predmetne agencije, uključujući mogućnost uspostave ograničene pričuve namijenjene apsorbiranju volatilnosti u prihodu od naknada i smanjenju ovisnosti o opetovanim izmjenama proračuna; međutim, naglašava da uspostava takve pričuve iziskuje pouzdane zaštitne mjere jer podrazumijeva rizike koji uključuju strukturni problem previsokog povrata naknada i mogućnost upotrebe akumuliranih sredstava u svrhe koje nisu kratkoročna stabilizacija; smatra da je zbog toga neophodna transparentnost troškova i povezanosti između naknada i aktivnosti, koja se, među ostalim, postiže izvješćivanjem na temelju aktivnosti uz razlikovanje zadaća financiranih iz naknada i zadaća koje financira Unija; preporučuje da se sav iznos pričuve iznad gornje granice vrati u proračun Unije otplatom ili smanjenjem doprinosa Unije za sljedeću godinu kako bi se spriječila akumulacija sredstava i poštovala temeljna proračunska načela;
42.zabrinut je zbog negativnog gospodarskog ishoda CdT-a u iznosu od 5,7 milijuna EUR i kontinuiranog pada prihoda od poslovanja, koji je prvenstveno povezan sa smanjenjem broja fakturiranih stranica za 11,4 % u 2024. odnosno za 17,6 % u 2023.; napominje da je pričuva za stabilnost cijena, uspostavljena 2011. kako bi se kompenzirale fluktuacije u obujmu poslovanja s klijentima i pomoglo CdT-u da osigura proračunsku i cjenovnu stabilnost, 2014. dosegnula vrhunac od 15,6 milijuna EUR, nakon čega je 2024. pala na 8,9 milijuna EUR (što je smanjenje od 42,9 % od 2014.); svjestan je da će se, nakon što se pričuva u potpunosti iscrpi, svi daljnji deficiti morati pokriti subvencijama iz proračuna Unije, kako je predviđeno uredbom o osnivanju CdT-a; prima na znanje odgovor CdT-a na razrješnicu za 2023. i poziva Upravni odbor da i dalje izvješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o razvoju tih planova s obzirom na kontinuirani pad prihoda; potiče CdT da utvrdi nove usluge koje može pružati i nove izvore prihoda, s obzirom na rasprostranjenost novih tehnologija prevođenja koje bi mogle utjecati na broj zahtjeva za prijevod;
43.ustraje u tome da, iako se u Financijskoj uredbi ne postavljaju gornje granice za prijenose sredstava, opetovani prijenosi i pretjerano visoke razine prijenosa ugrožavaju proračunsko načelo jedne godine i mogu ukazivati na strukturne probleme u proračunskom postupku i ciklusu izvršenja proračuna;
44.napominje da su 2024. prijenosi za 11 agencija (ACER, ECDC, EEA, EFCA, EIGE, ENISA, EU-OSHA, Eurofound, EUSPA, FRA i Frontex) iznosili više od 15 % za sve proračunske naslove zajedno i da je riječ o obrascu koji se ponavlja; napominje da su u slučaju Frontexa prijenosi iznosili više od 40 %, a u slučaju ESA-e više od 30 %; poziva agencije da poboljšaju višegodišnje planiranje, planiranje javne nabave i predviđanje obveza kako bi se podržalo bolje izvršenje odobrenih sredstava u financijskoj godini za koju su odobrena; poziva Komisiju da od agencija s opetovanim prijenosima zahtijeva podnošenje planova korektivnih mjera; podsjeća da je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću o agencijama EU-a za financijsku godinu 2024. naglasio da opetovano visoke stope prijenosa ugrožavaju proračunsko načelo jedne godine;
45.mišljenja je da se prijenosi u nekim slučajevima mogu opravdati višegodišnjom prirodom aktivnosti ili mogu biti uzrokovani čimbenicima izvan kontrole predmetnih agencija; prima na znanje izjavu Revizorskog suda tijekom saslušanja održanog 1. prosinca 2025. da će u okviru novog pristupa reviziji nastojati pružati jasniji ukupni pregled prirode prijenosa u budućim izvješćima i istodobno uzima u obzir objašnjenje Revizorskog suda da raščlanjenje uzroka prijenosa po agencijama nije izvedivo zbog metodoloških ograničenja i ograničenih sredstava; pozdravlja spremnost Revizorskog suda da istakne obrasce koji se ponavljaju i sustavne čimbenike koji doprinose prekomjernim prijenosima; međutim, naglašava da trajno visoke i opetovane razine prijenosa mogu upućivati na temeljne strukturne izazove u planiranju, izvršenju ili dodjeli sredstava; poziva agencije da poboljšaju proračunsko predviđanje i vremensko planiranje projekata kako bi sveli neplanirane prijenose na najmanju moguću mjeru i osigurali učinkovitu upotrebu odobrenih sredstava tijekom financijske godine;
46.podsjeća da je regulatornim okvirom propisano da agencije izvršavaju plaćanja u određenim rokovima; napominje da nepoštovanje tih rokova može stvoriti dodatne troškove kao što su zatezne kamate; primjećuje da je prema izvješćima Revizorskog suda za 2024. više od 5 % plaćanja za 11 agencija (ACER, Cedefop, CEPOL, EEA, ELA, ENISA, ETF, EUDA, Eurojust, FRA i Frontex) izvršeno nakon primjenjivog roka; zabrinut je zbog povećanja broja zakašnjelih plaćanja od 2022., konkretnije za devet agencija u odnosu na 2023. i pet agencija u odnosu na 2022.;
Glavni rizici koje je utvrdio Revizorski sud i pregled rezultata revizije49.prima na znanje zaključak Revizorskog suda u njegovu godišnjem izvješću o agencijama EU-a za financijsku godinu 2024. („izvješće Revizorskog suda”) da su revizijom utvrđeni slični rezultati kao i prethodnih godina, pri čemu su kao glavni izvor nepravilnih plaćanja zabilježeni nedostaci u postupcima javne nabave; poziva predmetne agencije da pojačaju svoje ex ante kontrole, poboljšaju dokumentiranje kriterija za dodjelu i osiguraju strogo obrazloženje pregovaračkih postupaka bez objave; poziva Komisiju da osigura ciljane smjernice i osposobljavanje za agencije s opetovanim nedostacima u javnoj nabavi; nadalje, poziva agencije da osiguraju potpunu sljedivost, konkurentne postupke i pravilno vođenje evidencije u svim operacijama javne nabave te poziva službe za unutarnju reviziju agencija da prednost daju revizijama javne nabave;
50.na temelju izvješća Revizorskog suda konstatira da je ukupni rizik za pouzdanost računovodstvene dokumentacije agencija i dalje općenito nizak te je za većinu agencija nizak i rizik povezan sa zakonitošću i pravilnošću prihoda u računovodstvenoj dokumentaciji agencija; nadalje, napominje da je taj rizik ocijenjen srednje visokim za agencije koje se djelomično financiraju vlastitim sredstvima zbog posebnih propisa kojima se uređuje prikupljanje naknada i drugih prihoda, a takav je slučaj zabilježen i prethodnih godina;
51.primjećuje da Revizorski sud rizik za zakonitost i pravilnost plaćanja povezanih s računovodstvenom dokumentacijom agencija općenito smatra srednje visokim, no da on varira od niskog do visokog, ovisno o proračunskim naslovima; prima na znanje da Revizorski sud smatra da je rizik za glavu I. (rashodi za osoblje) općenito nizak, za glavu II. (administrativni rashodi) srednje visok, dok za glavu III. (operativni rashodi) varira između niskog i visokog, ovisno o agenciji i prirodi njezinih operativnih rashoda; ističe da Revizorski sud smatra da je rizik u pogledu glave III. sličan riziku iz glave II., ali s obzirom na to da su u okviru glave III. u pitanju mnogo veći iznosi, smatra se da je učinak veći;
52.napominje da, kao i prethodnih godina, Revizorski sud smatra da je rizik za dobro financijsko upravljanje srednje visok i prvenstveno povezan s postupcima javne nabave;
53.napominje da Revizorski sud smatra da je rizik za upravljanje proračunom nizak i da je u okviru revizije zabilježio nedostatke prije svega povezane s automatskim prijenosom nediferenciranih odobrenih sredstava i zakašnjelih plaćanja; ističe da se nedostaci u sustavima upravljanja i kontrole odnose na pitanja kao što su nepostojanje odgovarajućih ex ante / ex post provjera, pokretanje operativnih postupaka javne nabave bez donošenja odgovarajuće odluke o financiranju, izvršenje rashoda bez pravilnog delegiranja ovlasti dužnosnika za ovjeravanje, nedostaci u upravljanju bespovratnim sredstvima i kašnjenja u Komisijinoj evaluaciji pojedinačnih agencija; naglašava da ti nedostaci koje je zabilježio Revizorski sud ugrožavaju dobro financijsko upravljanje i izlažu agencije financijskim rizicima i rizicima za ugled; poziva predmetne agencije da osiguraju potpunu usklađenost s Financijskom uredbom i da poduzmu potrebne korektivne mjere te poziva Komisiju da pomno prati njihovu provedbu;
54.prima na znanje da je 2024. Revizorski sud iznio ukupno 72 opažanja, koja se odnose na različita pitanja u području javne nabave (34 opažanja), sustava upravljanja i kontrole (11 opažanja) (koja nisu pitanja povezana s nabavom i ljudskim resursima) i upravljanja proračunom (27 opažanja);
55.napominje da je Revizorski sud izdao bezuvjetno revizorsko mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije svih agencija; prima na znanje da je Revizorski sud izdao bezuvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti prihoda na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija za sve agencije;
56.primjećuje da je izdano bezuvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti plaćanja na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija za sve agencije osim za Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA);
57.napominje da se, kad je riječ o ELA-i, to izuzeće odnosi na plaćanja u iznosu od 2,6 milijuna EUR 2024., što predstavlja 5,7 % ukupnih dostupnih odobrenih sredstava za plaćanje; napominje da taj iznos uključuje 2,2 milijuna EUR povezana s ugovorom koji se smatra nepravilnim u izvješću o reviziji za 2022. jer dodijeljena vrijednost premašuje utvrđenu maksimalnu granicu ugovora, zbog čega je u suprotnosti s točkom 12.3. podtočkom (a) Priloga I. Financijskoj uredbi, te 0,4 milijuna EUR povezana s nedostacima u ex ante provjerama provedbe ugovora; prima na znanje odgovor ELA-e tijekom saslušanja održanog 1. prosinca 2025. da su unatoč nepravilnoj dodjeli stvarna plaćanja izvršena na temelju ugovora ostala niža od gornje granice od 6 milijuna EUR utvrđene u natječajnim specifikacijama i da je ugovor bio ključan za osiguravanje kontinuiteta poslovanja predmetnog tijela tijekom faze osnivanja; nadalje, napominje da je nepravilni ugovor istekao u veljači 2024. i nije obnovljen; pozdravlja jamstvo predmetnog tijela da su provedene korektivne mjere, koje uključuju revidiranu natječajnu dokumentaciju, pojačane postupke javne nabave i ažurirane unutarnje kontrolne popise, kako bi se spriječile slične nepravilnosti; poziva ELA-u da ojača mehanizme planiranja i određivanja prioriteta kako bi se osigurala učinkovita upotreba odobrenih sredstava i pravodobna provedba operativnih aktivnosti u budućnosti;
58.ističe da je Revizorski sud izdao „odlomke s posebnim napomenama” kako bi naglasio važna pitanja objavljena ili prikazana u računovodstvenoj dokumentaciji bez čijeg poznavanja ne bi bilo moguće razumjeti tu dokumentaciju ili povezane prihode i plaćanja; nadalje, napominje da je Revizorski sud za financijsku godinu 2024. upotrijebio „odlomke s posebnom napomenama” za sljedeće agencije koje su dio ove Rezolucije: CdT, CEPOL, EBA-u, EIT, EMA-u i ESMA-u;
59.konstatira da su „opažanja” u posebnim godišnjim izvješćima o agencijama zapravo „preporuke Revizorskog suda bez vremenskih rokova”; napominje da Revizorski sud svake godine prati mjere poduzete u vezi s tim opažanjima i njihov status ocjenjuje kao „otvorena” ili „zaključena” opažanja; smatra, međutim, da bi za dugotrajno otvorena opažanja trebalo poduzeti pravodobne i konkretne korektivne mjere popraćene pojačanim nadzorom odgovarajućih upravnih odbora kako bi se spriječili opetovani nedostaci;
60.prima na znanje da je od ukupno 109 opažanja Revizorskog suda koja se odnose na prethodne godine agencija koje su dio ove Rezolucije njih 66 zaključeno tijekom 2024., dok ih je 39 još uvijek otvoreno, a dva su djelomično zaključena; primjećuje da se broj aktualnih opažanja razlikuje među agencijama, pri čemu za određene agencije nema nezaključenih opažanja, odnosno za Ured BEREC-a, CdT, CEPOL, EASA-u, EBA-u, ECHA-u, EFSA-u, EMA-u, EMSA-u, ERA-u, ESA-u i ESMA-u, dok se najveći broj nezaključenih opažanja odnosi na ACER (četiri), ELA-u (pet), eu-LISA-u (pet) i Frontex (četiri), u odnosu na ACER (tri), ELA-u (pet), eu-LISA-u (osam) i Frontex (sedam) 2023.; priznaje poboljšanja i potiče agencije da i dalje rade na rješavanju otvorenih pitanja;
61.prima na znanje da se sedam od 39 nezaključenih opažanja (53 u 2023.) odnosi na visoku razinu prijenosa (ACER, ECDC, EFCA, EIGE, Eurofound, FRA i Frontex); priznaje da su ELA i eu-LISA smanjile stopu prijenosa na 15 %, što odgovara pragu za izvješćivanje Revizorskog suda;
Agencije u području pravosuđa i unutarnjih poslova CEPOL, EIGE, EUAA, eu-LISA, Eurojust, EUROPOL, FRA i Frontex.66.napominje da je u lipnju 2024. u CEPOL-u izvršen znatan kibernetički napad koji je utjecao na sva poslovna područja, što je dovelo do otkazivanja 10 aktivnosti osposobljavanja na licu mjesta i obustave cjelokupnog internetskog osposobljavanja do kraja godine; nadalje, napominje da je taj događaj poremetio operativne aktivnosti CEPOL-a, zbog čega su isto tako nastali dodatni neplanirani rashodi povezani s odgovorom na incident, oporavkom sustava i poboljšanim mjerama u području kibernetičke sigurnosti; napominje da je povreda sigurnosti bila izravna posljedica sofisticiranog kibernetičkog napada usmjerenog na digitalnu infrastrukturu CEPOL-a te da su neovlašteni akteri dobili pristup znatnoj količini osobnih podataka, čime je ugrožena njihova povjerljivost, integritet i dostupnost; ističe da je zbog kibernetičkog incidenta otprilike 99 000 pojedinaca moralo biti izravno obaviješteno o povredi njihovih osobnih podataka te da je napad potaknuo kriminalističku istragu koju su podržali CERT-EU i Europol; zabrinut je zbog toga što, unatoč nekim dokazima na osnovi indicija, akter prijetnje nije sa sigurnošću utvrđen; skreće pozornost na savjet CERT-EU-a da se obnovi infrastruktura, na temelju kojeg je GU DIGIT u roku od tri tjedna uspostavio IT okruženje u potpunosti u oblaku, utemeljeno na načelu nultog povjerenja, uz novu opremu; napominje da CEPOL trenutačno provodi 42 zadaće i projekta u području kibernetičke sigurnosti u okviru svojeg plana za kibernetičku sigurnost; ističe da su tečajevi za podizanje razine osviještenosti i osposobljavanje u području sigurnosti IKT-a uvedeni za cjelokupno osoblje kao dio standardne prakse, a dopunjeni su redovitim intranetskim obavijestima i ažuriranjima; naglašava da propusti u području kibernetičke sigurnosti ne predstavljaju samo operativne, već i reputacijske, financijske i pravne rizike za agencije; poziva na obvezujuće minimalne standarde kibernetičke sigurnosti i odgovarajuće stabilno financiranje kako bi se osigurala njihova učinkovita provedba;
67.naglašava da agencije koje djeluju izvan područja Unije ili surađuju s tijelima trećih zemalja i dalje u potpunosti podliježu pravu Unije; poziva Komisiju da osigura da sporazumi o suradnji, operativni dogovori i okviri za razmjenu podataka uključuju provedive zaštitne mjere, mehanizme praćenja i jasne obveze izvješćivanja tijela nadležnog za davanje razrješnice;
68.podsjeća da je Uredbom (EU, Euratom) 2023/2841 Uredba (EU, Euratom) 2023/2841 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o utvrđivanju mjera za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije (SL L, 2023/2841, 18.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2841/oj). uspostavljen obvezujući i ambiciozan okvir za kibernetičku sigurnost za sve decentralizirane agencije koji obuhvaća financijske mehanizme, operativne platforme i osjetljive podatke, kao i provedbu snažnih tehničkih i organizacijskih mjera u svim okruženjima IKT-a, postupan prelazak na arhitekturu nultog povjerenja, pojačanu suradnju s CERT-EU-om, GU-om DIGIT i drugim relevantnim međuinstitucijskim tijelima, kao i stroge obveze izvješćivanja o incidentima; napominje da je nekoliko tih ključnih zahtjeva i dalje teško ostvarivo s obzirom na trenutačno neujednačene razine spremnosti agencija; naglašava da kibernetički sigurnosni incident koji je pogodio CEPOL pokazuje svakodnevne kibernetičke prijetnje kojima su agencije izložene i njihovu ranjivost pri rukovanju osjetljivim podacima; poziva na ubrzanu provedbu odredaba o kibernetičkoj sigurnosti iz Uredbe (EU, Euratom) 2023/2841 u svim agencijama i redovito testiranje otpornosti IT sustava agencija na stres; potiče agencije da poboljšaju praćenje prijetnji u stvarnom vremenu, sposobnosti odgovora i osposobljavanje osoblja za kibernetičku sigurnost;
69.prima na znanje nedovoljnu zastupljenost muškaraca u osoblju EIGE-a, koja iznosi samo 29 %, i zastupljenost od 21 % (8 muškaraca) u upravnom odboru te potiče EIGE da u budućem zapošljavanju osoblja postigne uravnoteženiju rodnu zastupljenost;
70.prima na znanje opažanja Revizorskog suda u vezi s EIGE-ovim sustavima upravljanja i kontrole, uključujući:- –nepravilnosti u javnoj nabavi: naglašava da je 2024. u okviru postupka javne nabave za usluge čišćenja EIGE primijenio prekomjerne zahtjeve i restriktivne kriterije za odabir koji su prema Revizorskom sudu možda odvratili potencijalne ponuditelje od sudjelovanja ili ih čak spriječili da sudjeluju; uzima u obzir da EIGE ističe da su restriktivne kriterije zatražili javni sunaručitelji (Komisija i Parlament) i da se na kriterije za odabir nije požalio nijedan potencijalni ponuditelj,
- –nedostatnu evaluaciju ponuda: napominje da u dva postupka javne nabave (u vrijednosti od 220 000 EUR i 193 175 EUR) EIGE-ovi odbori za evaluaciju nisu na odgovarajući način ocijenili sposobnost podnositelja da upravljaju stručnim timovima jer u natječajnim specifikacijama EIGE nije naveo da ponuditelji moraju pružiti odgovarajući dokaz za to, što može dovesti do pružanja nekvalitetnih usluga,
- –slab nadzor nad ugovorima: potvrđuje da je EIGE platio račune izdane na temelju triju ugovora sklopljenih po načelu „utroška vremena i sredstava” bez provjere stvarnog broja odrađenih dana, što predstavlja kršenje članka 45. stavka 5. financijske uredbe EIGE-a, zbog čega je izložen rizicima od preplate; napominje da će stoga EIGE pojačati ex ante provjere;
71.prima na znanje nalaze Revizorskog suda u vezi s agencijom eu-LISA, od kojih se većina odnosi na nepravilnosti u postupcima javne nabave pokrenutima prethodnih godina, što je dovelo do nepravilnih plaćanja 2024., uključujući:- –nepravilnosti u pregovaračkom postupku pokrenutom 2019. i dovršenom 2020. za najam prostora u Strasbourgu, u okviru kojeg su površina prostora i broj radnih mjesta manji od potreba definiranih u natječajnim specifikacijama, te je kvaliteta ponude ocijenjena vrlo niskom, ali ponuda nije odbijena; nadalje, napominje da su kriteriji za dodjelu naknadno dogovoreni u pregovorima s ponuditeljem, što je u suprotnosti s člankom 167. stavkom 3. i točkom 6.5. Priloga I. Financijskoj uredbi; ističe da su pregovarački postupak i sklopljeni ugovor o najmu nepravilni, kao i s njim povezana plaćanja u iznosu od 850 000 EUR izvršena 2024.,
- –izmjene financijskih ponuda ponuditelja u okviru postupka javne nabave za električarske i građevinske radove u Strasbourgu, koje su utjecale na ishod postupka i dovele do nepravilnosti ugovora i s njim povezanih plaćanja u iznosu od 150 000 EUR izvršenih 2024.,
- –izmjene cjenovnih elemenata financijskih ponuda koje su nadilazile ispravke dopuštene u skladu s člankom 151. Financijske uredbe, a koje su presudno utjecale na ishod natječaja i dovele do nepravilnosti ugovora i s njim povezanih plaćanja u ukupnom iznosu od 1,4 milijuna EUR izvršenih 2024.,
- –ponovno otvaranje nadmetanja za usluge nadzora i održavanja u vezi s viznim informacijskim sustavom; zabrinut je zbog toga što je ponuda uspješnog ponuditelja (47,8 milijuna EUR) bila pet puta niža od druge najniže ponude (243,4 milijuna EUR) i 50 puta niža od najviše ponude (2,4 milijarde EUR), što je izazvalo zabrinutost u pogledu valjanosti ponude; skreće pozornost na činjenicu da je eu-LISA osnovala radnu skupinu za preispitivanje ponovnog otvaranja nadmetanja, koja je potvrdila procjenu financijskih službenika, ali je i izvijestila o operativnim i ugovornim rizicima povezanima s činjenicom da bi agencija trebala unaprijed isplatiti većinu ugovorne cijene; ističe da Revizorski sud smatra da je taj rizik znatan,
- –podsjeća da je nakon kašnjenja u provedbi sustava ulaska/izlaska (EES) nastao spor jer je ugovaratelj odbio pokriti dodatne troškove održavanja određenih informatičkih proizvoda, što je dovelo do toga da između studenoga 2022. i travnja 2023. nije bilo pokriveno održavanje, zbog čega je eu-LISA bila izložena operativnim rizicima; podsjeća da je eu-LISA, kako bi suzbila neposredan rizik za kontinuitet poslovanja, 2023. izmijenila okvirni ugovor o transverzalnim operacijama kako bi uključivao naknade za ponovno pokretanje, odnosno sankcije koje se primjenjuju ako se održavanje ne obnovi na vrijeme, i naknadno platila 5,3 milijuna EUR 2023. i 1,3 milijuna EUR 2024. za obnovu softverskog održavanja i povezane troškove ponovnog pokretanja koje je prema tumačenju predmetne agencije trebao snositi ugovaratelj za EES; nadalje, podsjeća da unatoč visini spornih iznosa i tome što opažanje Revizorskog suda i dalje nije zaključeno, eu-LISA do kraja 2024. još uvijek nije pokrenula spor protiv ugovaratelja za EES;
72.zabrinut je zbog toga što kontinuirane nepravilnosti utvrđene u postupcima javne nabave agencije eu-LISA upućuju na sustavne nedostatke u njezinu okviru za javnu nabavu; prima na znanje da je eu-LISA priznala te probleme i poduzela mjere za unapređenje svojih praksi, potiče agenciju eu-LISA da osmisli strategiju za poboljšanje svojeg okvira za javnu nabavu, koju treba iznijeti na saslušanju o razrješnici sljedeće godine, i da jasno i transparentno utvrdi uvjete pod kojima se ponovni natječaj ne smatra prikladnim; potiče agenciju eu-LISA da zatraži stručni savjet pri osmišljavanju te nove strategije i da se savjetuje s drugim agencijama o najboljim primjerima iz prakse;
73.uzima u obzir da je eu-LISA suočena sa znatnim poteškoćama i naglašava nužnost povećanja broja njezina osoblja kako bi se te poteškoće djelotvorno svladale i osigurao kontinuitet poslovanja te da je za to potrebno osigurati odgovarajuća financijska sredstva;
74.prima na znanje opažanje Revizorskog suda u vezi s javnom nabavom da je 2020. Eurojust sklopio okvirni ugovor za najam vozila s jednim gospodarskim subjektom, koji nije bio prikladan s obzirom na vrstu potrebnih usluga i stoga potvrđuje da su dodijeljeni posebni ugovor i sva s njim povezana plaćanja (64 000 EUR 2024.) nepravilni; prima na znanje odgovor Eurojusta da je okvirni ugovor na koji je Revizorski sud uputio u svojem izvješću za 2020. istekao 10. svibnja 2024. i da je od 25. studenoga 2024. na snazi novi okvirni ugovor o najmu vozila;
75.zabrinut je zbog opažanja Revizorskog suda da Eurojust od 2021. nije ažurirao svoje planove kontinuiteta poslovanja, unatoč znatnim promjenama koje su utjecale na resurse i osoblje za ključne procese, uključujući uvođenje sustava SUMMA kao novog proračunskog, računovodstvenog i financijskog sustava; ističe da Eurojust isto tako nije provodio testiranja onoliko često koliko je utvrđeno u njegovu posljednjem planu kontinuiteta poslovanja te trenutačno nema koordiniran i dogovoren plan oporavka u slučaju katastrofe za svoje informacijske sustave;
76.napominje da će se u budućnosti proširiti mandat Eurojusta, među ostalim na treće zemlje, i da agencija svake godine obrađuje sve veći broj kaznenih predmeta; potvrđuje da s obzirom na to Eurojust treba povećati broj osoblja kako bi osigurao sveobuhvatnu pokrivenost predmeta i neprekinut kontinuitet svojeg poslovanja i da za to treba osigurati odgovarajuća financijska sredstva;
77.osim toga, prima na znanje opažanje Revizorskog suda da Eurojust nije donio odgovarajuću odluku o financiranju prije pokretanja postupaka javne nabave za operativne rashode, čime je dovedeno u pitanje djelotvorno planiranje i nadzor i što je u suprotnosti s člankom 32. stavkom 1. i člankom 72. stavkom 3. točkom (b) financijskih pravila Eurojusta; pozdravlja predanost Eurojusta da od 2026. na svojim internetskim stranicama objavljuje odobreni godišnji plan nabave za sve postupke, koji obuhvaća operativne i administrativne rashode;
78.napominje da je u listopadu 2025. Opći sud Presuda Općeg suda od 15. listopada 2025., WU/Eurojust, T‑295/23 i T‑1176/23, ECLI:EU:T:2025:963. poništio dvije odluke Eurojusta o odbijanju zahtjeva člana privremenog osoblja za podršku zbog toga što ga je navodno psihološki uznemiravalo deset kolega, uključujući njegova upravnog direktora; svjestan je da je Opći sud presudio da je Eurojust prekršio svoju obvezu dužne pažnje u skladu s člankom 24. Pravilnika o osoblju tako što je razdvojio zahtjev predmetnog člana osoblja u dva zasebna upravna postupka, zbog čega nije mogao provesti sveobuhvatnu istragu međusobno povezanih pritužbi o uznemiravanju i nije uzeo u obzir kontekst pritužbe; napominje da je Opći sud, iako je poništio odluke kako bi se omogućila odgovarajuća ponovna procjena, odbacio zahtjeve za naknadu štete;
79.ističe da bi agencije trebale razviti unutarnje mehanizme kako bi se osiguralo odgovarajuće interno postupanje s pritužbama i prevencija incidenata, među ostalim u slučaju psihološkog i seksualnog uznemiravanja, posebno ako je uključeno više strana;
80.prima na znanje opažanje Revizorskog suda da je Europol nepravilno vratio porez na dodanu vrijednost (PDV) u okviru bespovratnih sredstava za poslovanje isplaćenih nacionalnim policijskim snagama koje su djelovale kao javna tijela, u suprotnosti s člankom 186. stavkom 4. točkom (c) Financijske uredbe, prema kojem nije dopušten povrat PDV-a javnim subjektima koji djeluju u tom svojstvu; prima na znanje Europolovo objašnjenje da je u tom trenutku slijedio Komisijine smjernice, prema kojima se PDV može smatrati prihvatljivim u okviru bespovratnih sredstava za poslovanje i pozdravlja odluku da se PDV isključi iz svih novih sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava pokrenutih do kraja 2024.;
81.pozdravlja činjenicu da su Europolovi mehanizmi operativnih radnih skupina i zajedničkih istražnih timova bili ključni u zatvaranju šifrirane komunikacijske platforme Matrix i tako pokazali svoju komplementarnu, a opet različitu ulogu u suzbijanju transnacionalnog organiziranog kriminala; napominje da je operacija pokrenuta u lipnju 2024. u sklopu operativne radne skupine na području Nizozemske, Francuske, Litve, Italije i Španjolske i na taj je način olakšana razmjena obavještajnih podataka i praćenje kriminalnih aktivnosti; ističe da je prelazak na zajednički istražni tim u sklopu Eurojusta omogućio službenu koordinaciju istrage, što je dovelo do uhićenja, zapljena i dešifriranja 2,3 milijuna poruka na 33 jezika; primjećuje da su njemačka tijela pružila tehničku potporu, dok su španjolska, francuska i nizozemska policija surađivale tijekom istrage; mišljenja je da taj predmet pokazuje djelotvornost prekogranične suradnje u suzbijanju nezakonitih mreža i potrebu za kontinuiranim ulaganjem u sposobnosti tijela za izvršavanje zakonodavstva da pronađu rješenje za promjene u taktikama kriminalaca;
82.napominje da je u svibnju 2025. odgođeno davanje razrješnice za Agenciju Europske unije za azil (EUAA) zbog nalaza OLAF-a u pogledu upravljanja i stabilnosti; napominje da je povjerljivom istragom koju je proveo OLAF utvrđeno da je više rukovodstvo EUAA-e zaobišlo odredbe Pravilnika o osoblju i da su istražitelji OLAF-a utvrdili da je takva praksa zapošljavanja u suprotnosti s tim pravilnikom;
83.prima na znanje izvješće EUAA-e od 31. listopada 2025. o stanju provedbe korektivnih mjera, prema dogovoru izvršne direktorice i upravnog odbora, kao daljnje postupanje u vezi s rezolucijom Parlamenta; napominje da upravni odbor uzima u obzir opažanja Parlamenta u skladu sa svojim postupcima i ocijenit će napredak u vezi s preostalim mjerama na sastanku u studenome 2025.; potiče Agenciju da u potpunosti razjasni sva otvorena pitanja, da na vjerodostojan i transparentan način provede preporuke OLAF-a te da uspostavi snažne mehanizme unutarnje kontrole, etičkog nadzora i odgovornosti; poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice bez odgode obavijesti o svim poduzetim korektivnim mjerama; naglašava da zaključenje istraga OLAF-a samo po sebi ne predstavlja ispravljanje propusta u upravljanju; ponavlja da tijelo nadležno za davanje razrješnice zadržava puna prava nadzora dok se u potpunosti ne otklone i provjere strukturni nedostaci u pogledu upravljanja, transparentnosti i rješavanja sukoba interesa;
84.napominje da, iako su 2024. uvedena poboljšanja radi jačanja etičkog okvira, informiranja osoblja i poboljšanja postupaka za utvrđivanje sukoba interesa, još uvijek nije pronađeno rješenje za strukturni sukob interesa koji je OLAF utvrdio u vezi s pritužbama protiv izvršne direktorice jer je Odjel za pravna pitanja nadležan za pripremu takvih predmeta nastavio djelovati pod njezinim izravnim nadzorom, čime je dovedena u pitanje neovisnost postupka za podnošenje pritužbi; napominje da je većina korektivnih mjera zakazana za 2025. i 2026., među ostalim organizacijske promjene, program optimizacije, osposobljavanje osoblja i rukovoditelja, poboljšanja dokumenata o upravljanju, veća transparentnost pri prijavljivanju nepravilnosti, preispitivanje unutarnjih smjernica o zahtjevima i pritužbama na temelju članka 90. Pravilnika o osoblju, jača suradnja s GU-om za ljudske resurse u pogledu postupanja s pritužbama i preispitivanje postupaka za traženje pomoći na temelju članka 24. Pravilnika o osoblju;
85.nadalje, naglašava potrebu za stalnim oprezom u vezi sa stopom fluktuacije i zadovoljstvom osoblja EUAA-e, strogom prevencijom nepotizma ili favoriziranja te potpunom transparentnošću i postupcima koji se temelje na zaslugama u zapošljavanju i napretku u karijeri;
86.zadržava pravo uvjetovati ili odgoditi buduće odluke o razrješnici ako agencije nakon ozbiljnih nalaza ne provedu potpune i provjerljive strukturne reforme;
Agencije u području zapošljavanja, obrazovanja i socijalnih pitanja Cedefop, ELA, ETF, Eurofound i EU-OSHA.89.ističe da je ELA pogrešno klasificirala izmijenjeni proračun kao vanjske namjenske prihode, čime je prekršila članke 6., 12., 20., 21. i 34. financijskih pravila; prima na znanje odgovor ELA-e u kojem je objasnila da su financijska sredstva stigla sa zakašnjenjem, zbog čega je ELA privremeno preraspodijelila vlastiti proračun kako bi izbjegla kašnjenja u plaćanjima, a zatim je evidentirala sredstva Unije kao vanjski prihod kako bi osigurala da se upotrebljavaju isključivo za plaće;
90.prima na znanje zaključke procjene ELA-e Procjena Europskog nadzornog tijela za rad (ELA), Bruxelles, 26.5.2025. COM(2025)256 final i SWD(2025)128 final., u kojima je istaknuto da ELA treba poboljšati svoj sustav praćenja na temelju ciljeva SMART i ključnih pokazatelja uspješnosti; sa zabrinutošću napominje da je, zato što to nije ostvareno, ugrožena procjena troškovne učinkovitosti aktivnosti ELA-e i smanjena kvaliteta praćenja uspješnosti; potvrđuje da ELA može ojačati sustav praćenja ako primijeni strukturirane pristupe;
91.sa zabrinutošću napominje da se ELA u pogledu temeljnih operativnih i financijskih funkcija i dalje prekomjerno oslanja na radnike na određeno vrijeme, upućene nacionalne stručnjake i privremeno osoblje; primjećuje da su krajem 2022. radnici na određeno vrijeme činili 58 % radne snage ELA-e i da je unatoč blagom smanjenju njihov udio i dalje bio velik (47 % krajem 2023. i 2024.); nadalje, napominje da je, u suprotnosti s člankom 41. stavkom 1. financijskih pravila ELA-e, predmetno tijelo povjerilo privremenom radniku i stažistu zadaću obavljanja osnovnih financijskih aktivnosti povezanih s izvršenjem proračuna između studenoga 2022. i ožujka 2023. te je 2023. i 2024. nastavilo upotrebljavati usluge privremenog radnika za obavljanje financijskih zadaća;
92.prima na znanje objašnjenje koje je izvršni direktor ELA-e pružio tijekom saslušanja održanog 1. prosinca 2025. o strukturno visokom udjelu radnika na određeno vrijeme, osobito upućenih nacionalnih stručnjaka, koji trenutačno čine oko 42 % – 50 % operativnog osoblja ELA-e i koji iz pravnih razloga ne smiju obavljati temeljne funkcije, zbog čega dolazi do koncentracije odgovornosti i povećanja rizika od pogrešaka; podržava prilagodbu plana radnih mjesta kako se financijska sredstva ne bi više temeljila na upućenim nacionalnim stručnjacima, nego bi se otvorio veći broj radnih mjesta za privremeno osoblje, popunjenih u okviru otvorenih i natjecateljskih postupaka unutar postojeće proračunske gornje granice; mišljenja je da Europsko nadzorno tijelo za rad treba biti primjer ostalima u pogledu radnih normi i da treba nastojati nuditi dulje ugovore u interesu osoblja, kontinuiteta poslovanja i zadržavanja znanja; poziva Europsko nadzorno tijelo za rad da dodatno poboljša suradnju s nacionalnim nadzornim tijelima za rad kako bi se izbjeglo udvostručavanje i poboljšala razmjena informacija;
93.skreće pozornost na zaključke evaluacije agencija EU-a: Cedefopa, EU-OSHA-e, Eurofounda i ETF-a; napominje da u okviru evaluacije nisu pronađeni dokazi na temelju kojih bi se promijenili zaključci u odnosu na prethodnu evaluaciju iz 2019., odnosno da mogućnosti spajanja sa sobom nose poteškoće povezane s održavanjem ravnoteže između prednosti i nedostataka i da se boljom suradnjom može postići bolja učinkovitost; ističe potrebu za intenzivnijom suradnjom s Komisijom u pogledu zajedničkih ishoda visoke vrijednosti, kao što su suradnja između Eurofounda i Cedefopa u okviru Europskog istraživanja o poduzećima i usklađivanje Cedefopa i ETF-a u pogledu praćenja politike strukovnog obrazovanja i osposobljavanja; primjećuje da je potrebna bolja koordinacija između Cedefopa, ELA-e i Eurofounda kako bi se izbjeglo udvostručenje predviđanja vještina i analize tržišta rada;
94.primjećuje da treba ojačati sustave praćenja u svim agencijama, uključujući ciljeve SMART i ključne pokazatelje uspješnosti radi poboljšanja procjene uspješnosti i većeg sudjelovanja dionika; ističe da se zbog nedostatka podataka (posebno na razini ETF-a), ciljeva učinkovitosti i pokazatelja na nacionalnoj razini smanjuje djelotvornost; primjećuje da takvi problemi iziskuju veću cjelovitost podataka, utvrđivanje jasnih ciljeva i poboljšane okvire za praćenje kako bi se zajamčile sveobuhvatne procjene uspješnosti i usklađenost s potrebama dionika; naglašava važnost transparentnih upravljačkih struktura i zaštitnih mjera u slučaju sukoba interesa kako bi se povećalo povjerenje dionika u njihov rad;
95.prima na znanje da se zajedničkim uslugama na razini četiriju agencija (Cedefop, EU-OSHA, Eurofound i ETF) može smanjiti administrativno opterećenje i povećati učinkovitost20; ističe da bi agencije trebale smanjiti administrativna opterećenja kojima je izloženo osoblje kako bi se očuvalo održivo radno opterećenje dijeljenjem zajedničkih usluga povezanih s ljudskim resursima, pravnim pitanjima, informacijskom tehnologijom i tehničkim funkcijama; naglašava da bi to agencijama omogućilo smanjenje broja osoblja koje se bavi administrativnim aktivnostima i povećanje usmjerenosti na osnovne djelatnosti; poziva te agencije da u bliskoj suradnji s Revizorskim sudom razviju strukturirani plan provedbe zajedničkih usluga s konkretnim ključnim etapama kako bi se olakšala uzajamna razmjena primjera dobre prakse i preporuka među predmetnim agencijama, kao i u širem okviru EUAN-a, pritom uzimajući u obzir nalaze revizije Revizorskog suda i međusektorske evaluacije; poziva Komisiju da svake godine izvješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o napretku postignutom u okviru tog plana;
96.napominje da je Cedefop uključen u pravni spor s bivšim članom osoblja čiji ugovor nije obnovljen 2017.; podsjeća da je 2020. Opći sud Europske unije poništio Cedefopovu odluku i naložio isplatu novčane naknade, što je Cedefop proveo; napominje da je Opći sud Europske unije u veljači 2024. odbacio naknadnu tužbu koju je taj bivši član osoblja podnio u vezi s provedbom te presude; primjećuje da je bivši član osoblja podnio žalbu na tu presudu Sudu Europske unije (predmet C-209/24 P) i da je presudom Suda Europske unije kojom se završava postupak ukinuta presuda Općeg suda Europske unije od 7. veljače 2024. (predmet T-563/22), poništena odluka izvršnog direktora Cedefopa od 17. prosinca 2021. i odluka njegova žalbenog odbora od 17. lipnja 2022., a Cedefopu naloženo da podnositelju zahtjeva isplati 15 000 EUR na ime naknade neimovinske štete koju je dotični pretrpio te da snosi sve troškove koje je podnositelj zahtjeva imao u prvostupanjskom i žalbenom postupku; podsjeća na to da su u prvotnoj presudi Općeg suda Europske unije utvrđene povrede temeljnih postupovnih jamstava, među ostalim prava osobe da je se sasluša, prava na obranu, dužne pažnje i načela dobrog upravljanja; sa zabrinutošću napominje da izgleda da na temelju spomenutih nalaza nije pokrenut nijedan disciplinski postupak protiv bivšeg izvršnog direktora ili drugih odgovornih članova osoblja; kritizira prekomjerno trajanje postupka donošenja odluka, među ostalim i zbog pogreške Općeg suda na temelju informacija Agencije; ističe da se nematerijalna šteta može izravno pripisati propustu Cedefopa da pravilno postupi u skladu s poništavajućom presudom, a ne samo da isplati naknadu, te da je stoga utvrđena uzročno-posljedična veza između nezakonitog postupanja Cedefopa i štete; ističe da Cedefop sada mora preispitati zahtjev za produljenje ugovora, ponovno provesti postupak u odnosu na stanje iz 2017. i donijeti odluku kojom se zamjenjuje poništena odluka; to preispitivanje trebalo bi provesti u skladu s relevantnim postupkom kako je utvrđeno u Pravilniku o osoblju i internim pravilima Cedefopa o zapošljavanju, uključujući moguću potrebnu naknadu; poziva na to da se odluke koje se odnose na osoblje moraju donositi na transparentan i sljediv način te pravodobno, na temelju svih pravila sadržanih u Pravilniku o osoblju;
97.prima na znanje opažanje Revizorskog suda da je EU-OSHA izvršila plaćanje za internetske tečajeve bez odgovarajuće provjere odgovaraju li fakturirani sati pruženim uslugama, što je u suprotnosti s člankom 73. njezine financijske uredbe; prima na znanje objašnjenje predmetne agencije da se redovito provode ex ante provjere i da je u tom slučaju riječ o dokumentacijskoj pogrešci, a ne o neuspješnoj kontroli; pozdravlja dodatne mjere uvedene kako bi se osigurala potpuna dokumentacija pruženih usluga i naglašava važnost održavanja pouzdane sljedivosti dokaza o svim plaćanjima kako bi se zajamčile zakonitost i pravilnost;
98.primjećuje da je 75 % slučajeva raka povezanih s radom posljedica izloženosti azbestu, prima na znanje doprinos EU-OSHA-e 2024. novim smjernicama Komisije o azbestu i potiče EU-OSHA-u da nastavi dodjeljivati kadrovske i proračunske resurse za podizanje razine osviještenosti o azbestu i razvoj metoda za rješavanje raširenog problema azbesta u cijeloj Europi;
99.podsjeća na dva slučaja nepravilnosti u postupcima javne nabave pokrenutima na razini ETF-a, koje je Revizorski sud istaknuo 2022. i koji su doveli do nepravilnih plaćanja 2024.; napominje da je u jednom slučaju ETF dodijelio ugovor u vrijednosti od 1 milijun EUR za pružanje usluga potpore upravljanju sadržajem ponuditelju koji nije zadovoljio potreban prag prihoda, zbog čega su ugovor i s njim povezana plaćanja (186 175 EUR 2024.) nepravilni; napominje da u jednom drugom slučaju u okviru otvorenog postupka javne nabave za usluge potpore na nacionalnoj razini u iznosu od 4 milijuna EUR odabrani ponuditelj nije dokazao odgovarajuću ekonomsku i financijsku sposobnost, što je dovelo do daljnjih nepravilnih plaćanja (252 714 EUR 2024.); nadalje, napominje da je ETF 2023. u okviru natječaja za infrastrukturu za LAN u svojim prostorijama uveo prekomjerne zahtjeve u pogledu financijske sposobnosti bez odgovarajućeg obrazloženja i tako potencijalno odvratio konkurenciju; prima na znanje da je ETF priznao te probleme i preispitao svoju metodologiju, no inzistira da ETF mora uvesti strože mehanizme za postizanje sukladnosti kako bi spriječio povredu pravila o javnoj nabavi u budućnosti;
100.zabrinut je zbog toga što je nekoliko opažanja povezanih s javnom nabavom iz prethodnih godina i dalje nezaključeno za ELA-u (uvjetno mišljenje izneseno je 2023. i 2024.) i ETF;
Agencije u području zdravlja i sigurnosti hrane ECDC, EFSA, EMA i EUDA.103.sa zabrinutošću napominje da problem povezan s prijašnjim poslovnim prostorima EMA-e u Londonu i dalje nije riješen, što pak predstavlja znatne financijske i operativne poteškoće; svjestan je činjenice da je, unatoč tome što se EMA preselila zbog Brexita, i dalje financijski odgovorna za te poslovne prostore, a situacija je dodatno pogoršana zbog neizvjesne financijske situacije podnajmoprimca nakon stečaja matičnog društva poduzeća WeWork u studenome 2023.; prima na znanje da najveća moguća izloženost, uključujući obvezu u pogledu općinskog poreza, koji će EMA-i preostati za plaćanje ako prostori budu prazni tijekom ostatka ugovora o najmu, iznosi 543 milijuna EUR;
104.napominje da je u listopadu 2024. u skladu s raspravama održanim s proračunskim tijelima Unije i uz suglasnost svojeg najmodavca EMA pristala izmijeniti postojeći ugovor o podnajmu s podnajmoprimcem, čime je smanjena najamnina, ali je zadržana obveza podmirivanja cjelokupnih naknada za usluge i osiguranje najmodavca; napominje da je izmjena uključivala odredbe u skladu s kojima EMA ili podnajmoprimac mogu pod određenim uvjetima raskinuti taj ugovor o podnajmu prije zakazanog datuma isteka u lipnju 2039.; napominje da je u tom pogledu EMA 31. prosinca 2024. predvidjela rezervaciju za štetan ugovor u knjigovodstvenoj vrijednosti od 122,1 milijun EUR; napominje da je EMA 2024. primila povrat od Komisije u iznosu od 11,2 milijuna EUR koji je priznat kao prihod; pohvaljuje proaktivne korake i razborite mjere koje je EMA poduzela kako bi ublažila dio svojeg financijskog opterećenja uzrokovanog tim problemom;
105.ističe da je do izdavanja računovodstvene dokumentacije EMA-e podnajmoprimac ispunio svoje ugovorne obveze, pri čemu su najamnina i naknade za usluge plaćene za razdoblje do 30. lipnja 2025.;
106.podupire zahtjev Upravnog odbora EMA-e da riješi to pitanje na najvišoj političkoj razini, što bi EMA-i omogućilo da usmjeri svoja sredstva na pitanja obuhvaćena njezinim službenim mandatom i da radi na javnozdravstvenim prioritetima u cijeloj Uniji;
107.podsjeća na dva slučaja nepravilnosti u postupcima javne nabave pokrenutima na razini EMA-e, koje je Revizorski sud istaknuo 2020. i koji su doveli do nepravilnih plaćanja 2024.; napominje da je EMA prekoračila financijske gornje granice nekoliko okvirnih ugovora u području informacijske tehnologije, pri čemu su povećanja iznosila od 77 % do 124 %, u suprotnosti s člankom 172. stavkom 3. točkom (a) podtočkom iii. Financijske uredbe, što je 2024. dovelo do nepravilnih plaćanja u iznosu od 3,1 milijun EUR; prima na znanje odgovor EMA-e da su povećanja bila nužna kako bi se odgovorilo na izvanredne operativne potrebe koje proizlaze iz nepredviđenih promjena u području zakonodavstva i javnog zdravlja te da su sve izmjene ugovora evidentirane u registru iznimaka;
108.skreće pozornost na Provedbenu odluku Komisije od 28. lipnja 2024. o opozivu Odluke Komisije C(2018) 4831 (final) o odbijanju odobrenja za stavljanje u promet lijeka za humanu primjenu „Aplidin – plitidepsin” na temelju Uredbe (EZ) br. 726/2004; ističe da se ukidanje odobrenja temelji na nalazu da je jedan od znanstvenih savjetnika koji su sudjelovali u savjetodavnoj skupini bio u sukobu interesa jer je imao aktivnu ulogu u razvoju konkurentskog lijeka, što predstavlja okolnost zbog koje je trebao biti isključen iz sudjelovanja na temelju načela objektivne nepristranosti; ističe da je EMA znatno pojačala svoju politiku o postupanju sa suprotstavljenim interesima članova znanstvenog odbora i stručnjaka koju je u prosincu 2024. donio Upravni odbor EMA-e i koja je stupila na snagu 1. svibnja 2025.;
109.pohvaljuje rad EMA-e na rješavanju problema nestašice antibiotika amoksicilina u Europi i njezinu suradnju s nacionalnim agencijama za lijekove na rješavanju tog problema, zahvaljujući čemu je 2024. amoksicilin uklonjen s popisa nestašica; potiče EMA-u da nastavi izdvajati osoblje i proračunska sredstva za slične ciljeve;
110.napominje da je Revizorski sud u svojem tematskom izvješću 12/2024 preporučio EMA-i da nastavi raditi na tome da njezine komunikacije budu lako dostupne javnosti kako bi javnost imala bolji uvid u način na koji ta agencija upotrebljava sredstva Unije;
111.napominje da je Revizorski sud u svojem tematskom izvješću iz prosinca 2024. preporučio da se EMA koordinira s ECDC-om i HERA-om kako bi se poboljšala pripravnost na pandemiju jasnijim određivanjem uloga, učinkovitijom upotrebom sredstava Unije i preispitivanjem alata, postupaka i smjernica razvijenih tijekom pandemije kako bi se utvrdilo koje bi trebalo zadržati ili prilagoditi u skladu sa znanstvenim i tehnološkim napretkom te potiče dodjelu odgovarajućih resursa u te svrhe;
112.ističe da je EMA, među ostalim, upozorila na kontinuirane nestašice kritičnih lijekova u državama članicama Europske unije i EGP-a, uključujući ključne onkološke lijekove (fludarabin, vindezin, fluorouracil, cisplatin, topotekan, metotreksat) za leukemiju, limfom, rak jajnika i rak pluća malih stanica, kao i osnovne lijekove za dijabetes (razne vrste inzulina, liraglutid, dulaglutid) potrebne za liječenje dijabetesa tipa 1 i tipa 2;
113.izražava ozbiljnu zabrinutost zbog opetovanih povreda Financijske uredbe utvrđenih u EUDA-inim postupcima javne nabave i prima na znanje pet nepravilnosti koje je istaknuo Revizorski sud 2024.; naglašava da te nepravilnosti uključuju:- –neovlaštenu podjelu ugovora i neprimjerenu upotrebu pregovaračkih postupaka bez opravdanja u vezi s tri ugovora za događanje u Lisabonu (mjesto održavanja i ugostiteljstvo, u ukupnom iznosu od 210 668 EUR) te nedostatak ključne dokumentacije i neispunjenje zahtjeva povezanih s objavom javne nabave,
- –ozbiljne nedostatke u ugovoru za sustav izvješćivanja o trgovini drogom u vrijednosti od 410 000 EUR, koji uključuju nedostatak odgovarajućih natječajnih specifikacija, kriterija za dodjelu i odbora za evaluaciju, zbog čega su nepravilni i ugovor i plaćanje u iznosu od 60 000 EUR izvršeno na temelju njega,
- –prekomjerna plaćanja za službena otvorenja u iznosu za 14 007 EUR većem od ugovorne vrijednosti, što je u suprotnosti s člankom 73. financijske uredbe EUDA-e,
- –javnu nabavu za ugovor o prikupljanju podataka u Ukrajini u vrijednosti od 10 000 EUR, koja je nevaljana zbog nedostatka kriterija za dodjelu i odgovarajuće dokumentacije,
- –neusklađenost sa zahtjevima povezanima s informiranjem i izjavama o sukobu interesa u okviru javne nabave privremenih usluga u vrijednosti od 100 000 EUR;
114.prima na znanje odgovor EUDA-e da priznaje postupovne nepravilnosti i potrebu za daljnjim djelovanjem kako bi se osigurala usklađenost;
115.prima na znanje postojeća kašnjenja u provedbi na razini EUDA-e u vezi s preporukama službe za unutarnju reviziju o upravljanju ljudskim resursima i etičkim pitanjima, posebno nezaključenu preporuku o upravljanju radnim opterećenjem i uspješnošću, koja i dalje nije provedena zbog poteškoća u provedbi metoda procjene radnog opterećenja i upravljanja na temelju aktivnosti za raspodjelu osoblja / ekvivalenata punog radnog vremena i planiranje troškova; svjestan je da je predmetna agencija pomaknula ciljni rok provedbe na 31. prosinca 2025.;
116.prima na znanje opažanje suda da su tri postupka javne nabave ECDC-a pokrenuta bez prethodnih odluka o financiranju, u suprotnosti s člankom 72. stavkom 3. točkom (b) financijske uredbe ECDC-a; nadalje, prima na znanje nedostatke kontrole u evaluaciji ugovora za konferenciju u vrijednosti od 2,8 milijuna EUR, koji uključuju nedostatnu provjeru kriterija za odabir i nedostatnu provjeru neuobičajeno niskih ponuda, što predstavlja povredu članaka 151. i 167. te odjeljka 23. Priloga I.; prima na znanje odgovor ECDC-a s obrazloženjem korektivnih mjera, koje uključuju strožu ex ante provjeru i poboljšanu dokumentaciju evaluacija javne nabave;
117.ističe da Europski revizorski sud preporučuje da ECDC surađuje s državama članicama radi jačanja usklađenog sustava nadzora zaraznih bolesti na razini Unije, radi poboljšanja unutarnjih postupaka kako bi se pružile pravodobnije i praktičnije smjernice te radi jasnije komunikacije s javnošću uz upotrebu jednostavnog jezika, kako bi se jasnije prikazala upotreba sredstava Unije, kako je navedeno u tematskom izvješću Revizorskog suda 12/2024;
Agencije u području zaštite okoliša i energetike ACER, ECHA, EEA i EFCA.123.prima na znanje tri opažanja Revizorskog suda u vezi s nepravilnostima u postupcima javne nabave pokrenutima na razini EEA-e, uključujući:- –nepravilna plaćanja na temelju okvirnog ugovora za usluge kantine i ugostiteljske usluge, povrat 6 514 EUR bez upućivanja računa predmetnoj agenciji, u suprotnosti s člankom 111. stavkom 2. Financijske uredbe, i povećanje cijena ručka za 34 % iznad dogovorenog indeksacijskog mehanizma; prima na znanje odgovor predmetne agencije da je riječ o izoliranim incidentima, da su postupci otad pojašnjeni i ojačani i da je cijena prilagođena zbog izvanrednih uvjeta, odnosno inflacije,
- –upotrebu unutarnjeg sustava za sastanke stručnjaka za naručivanje usluga ugostiteljstva, a ne narudžbenica, kako je propisano okvirnim ugovorom, što onemogućuje pouzdano praćenje kumulativnih rashoda i može dovesti do prekoračenja gornje granice ugovora, u suprotnosti s člankom 111. stavcima 1. i 3. Financijske uredbe; uzima u obzir odgovor EEA-e da sustav za sastanke stručnjaka omogućuje pojednostavnjeni postupak kontrole i da će u skladu s time izmijeniti okvirni ugovor; ističe da bi se, kako bi se potpuno otklonila zabrinutost Revizorskog suda, sustav za sastanke stručnjaka trebao povezati s računovodstvenim sustavom kako bi se zajamčilo da sve narudžbe ugostiteljskih usluga automatski podrazumijevaju pravno obvezujuće obveze,
- –vrstu ugovora: napominje da EEA nije navela vrstu konkretnog ugovora (ugovor s fiksnom ugovorenom cijenom ili ugovor sklopljen po načelu utroška vremena i sredstava) za usluge savjetovanja u području informacijske tehnologije u vrijednosti od 731 000 EUR, što je u suprotnosti s odjeljkom 1.1. Priloga I. Financijskoj uredbi i zbog čega nije moguće uskladiti ukupni iznos ugovora s cijenom po savjetniku; prima na znanje objašnjenje EEA-e da propust nema financijski učinak i obvezu da će osigurati da svi budući ugovori sadržavaju taj podatak;
124.prima na znanje opažanje Revizorskog suda da je ECHA potpisala ugovor za informatičku infrastrukturu u vrijednosti od 8,1 milijun EUR, što je za 1,3 milijuna EUR više od granice koju je utvrdio dužnosnik za ovjeravanje; prima na znanje objašnjenje ECHA-e da se ugovor temelji na neobvezujućoj procjeni obujma usluga u granicama godišnjih odobrenih sredstava i da stvarnim proračunskim obvezama nisu prekoračene delegirane ovlasti; potiče ECHA-u da zajamči jasnu usklađenost utvrđenih financijskih sredstava i ugovornih obveza; poziva Agenciju da uvede poboljšane mehanizme za provjeru usmjerene na budućnost za vanjske pružatelje usluga uključene u rad povezan s regulatornim donošenjem odluka Agencije;
125.skreće pozornost na zabrinutost koju je izrazilo nekoliko organizacija civilnog društva u vezi s mogućim profesionalnim sukobom interesa u slučaju poduzeća Ramboll Germany GmbH, savjetodavnog društva koje je prethodno provelo tehničke studije za ECHA-u, a istodobno pruža usluge dionicima iz industrije koji nastoje utjecati na nadolazeća ograničenja PFAS-a; naglašava da bi stručne savjetodavne strukture trebale imati uravnoteženu zastupljenost znanstvenog i industrijskog stručnog znanja te stručnog znanja civilnog društva kako bi se povećala legitimnost i poboljšalo donošenje odluka na temelju dokaza; uzima u obzir tvrdnju organizacija da je Ramboll usporednim aktivnostima potencijalno narušio svoju nepristranost propisanu člankom 2. stavkom 56. i člankom 143. točkom (d) Financijske uredbe; naglašava da se načelom dobrog financijskog upravljanja od Agencije zahtijeva da osigura da se u javnoj nabavi i izvršenju ugovora čuva institucijska nepristranost i povjerenje javnosti; napominje da neotkriveni sukobi interesa mogu utjecati na vjerodostojnost aktivnosti koje financira Unija čak i ako ne postoje postupovne nepravilnosti; poziva na odgovarajuće zaštitne mjere kojima se uzimaju u obzir i stvarni i prividni rizici;
126.međutim, prima na znanje objašnjenje ECHA-e da je Ramboll Deutschland svoj rad za ECHA-u u području PFAS-a obavio u razdoblju 2020. – 2021., prije nego što je 2022. to savjetodavno društvo surađivalo s dionicima iz predmetne industrije, i da su procjene sukoba interesa provedene u skladu s postupcima ECHA-e u trenutku dodjele ugovora; nadalje, napominje da u skladu s postojećim okvirnim ugovorom iz 2024. Ramboll nije podnosio ponude za posebne ugovore; pozdravlja izjavu ECHA-e da je provela detaljnu unutarnju reviziju kao odgovor na zahtjeve za pristup dokumentima i da nije utvrdila slučajeve sukoba interesa koji prethodno nisu uzeti u obzir; međutim, naglašava važnost osiguravanja pouzdanih i proaktivnih provjera sukoba interesa za sve vanjske pružatelje usluga, posebno one koji sudjeluju u tehničkom radu koji utječe na osjetljive regulatorne odluke; naglašava da bi udjeli članova različitih sektora, među ostalim privatnog i znanstvenog sektora te civilnog društva, u stručnim skupinama trebali biti uravnoteženi kako bi u njima bile zastupljene različite kompetencije i stajališta; poziva Agenciju da uključi provjere neovisnosti pružatelja usluga u svoj širi okvir unutarnje kontrole i upravljanja rizicima; naglašava da je potrebno osigurati pouzdane i proaktivne postupke kako bi se spriječio svaki rizik od sukoba interesa ili neprimjerenog utjecaja;
127.prima na znanje opažanje Revizorskog suda da je EFCA u okviru javne nabave primijenila formulu za informatičke usluge na temelju koje je efektivna ponderirana vrijednost cjenovnog kriterija manja od minimalne razine od 30 % preporučene u smjernicama Komisije (točka 21.2. Priloga I. Financijskoj uredbi); prima na znanje obvezu EFCA-e da neće primjenjivati tu formulu u budućim postupcima javne nabave;
128.napominje da je Revizorski sud iznio dva opažanja u vezi s nepravilnostima u postupcima javne nabave pokrenutima na razini ACER-a koje su dovele do nepravilnih plaćanja 2024.; naglašava da je nakon izmjene politike o dobavljačima ACER naručio usluge informatičke podrške bez pravne osnove šest tjedana prije potpisivanja izmijenjenog ugovora, što je dovelo do nepravilnih plaćanja u iznosu od 8179 EUR, u suprotnosti s člankom 172. stavkom 1. Financijske uredbe; prima na znanje odgovor predmetne agencije da je ta iznimka službeno odobrena kako bi se izbjegao prekid u pružanju usluga i da su plaćanja izvršena za propisno izvršene i dokumentirane usluge;
129.napominje da je ACER u okviru pregovaračkog postupka prihvatio revidiranu financijsku ponudu kojom se vrijednost ugovora povećala s 51 450 EUR na 79 450 EUR nakon podnošenja, u suprotnosti s člankom 151., člankom 160. stavkom 1. i stavkom 170. Financijske uredbe;
130.podsjeća da je opažanje Revizorskog suda o strukturnoj ovisnosti o vanjskim djelatnicima nezaključeno od 2019. te privremeno osoblje i dalje obavlja dugoročne zadaće koje bi inače obavljali izravno zaposleni članovi osoblja; napominje da, iako se broj vanjskih djelatnika od 2023. do 2024. smanjio s 18 na 16, problem nije riješen jer ACER namjerava dati dio tih aktivnosti u podugovor; prima na znanje odgovore predmetne agencije na upitnik, prema kojima je znatna eksternalizacija nužna zbog nedostatnih unutarnjih resursa i nedostatka specijaliziranog stručnog znanja; primjećuje da ACER eksternalizira velik broj funkcija, uključujući visokospecijalizirane savjetodavne usluge i studije u području regulacije energije, pravne usluge, organizaciju događanja i razne opće usluge, no najvažnija ovisnost odnosi se na informacijsku tehnologiju, jer u tom području osmišljavanje, razvoj, provedbu, podršku i održavanje sustava, uključujući njihovu sigurnost, uglavnom provode vanjski pružatelji usluga; u tom pogledu ističe da više od 100 vanjskih informatičkih stručnjaka (ne nužno na puno radno vrijeme) pruža informatičke usluge ACER-u, u usporedbi sa samo 17 članova unutarnjeg informatičkog osoblja, što dovodi do znatne strukturne neravnoteže; nadalje, napominje da ACER navodi da je takav model eksternalizacije izričito preporučila Komisija s obzirom na ograničeni plan radnih mjesta i ograničenja u pogledu sredstava ACER-a; međutim, naglašava da takva trajna ovisnost o vanjskim pružateljima usluga osnovnih informatičkih kapaciteta, zajedno s kontinuiranim angažiranjem vanjskih djelatnika za trajne zadaće, izaziva zabrinutost u pogledu zadržavanja znanja, kontinuiteta poslovanja i dugoročnog institucionalnog kapaciteta; naglašava da se hitno mora riješiti problem velike ovisnosti o IT-u radi očuvanja zadržavanja znanja i kontinuiteta poslovanja; traži od Komisije i ACER-a da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvješćuju o donesenim korektivnim mjerama;
Agencije u drugim područjima Ured BEREC-a, CdT, ENISA, EIT, EUSPA i ESA Euratom.132.napominje da u dva pregovaračka postupka Ured BEREC-a nije naveo kriterije za odabir u natječajnim specifikacijama, u suprotnosti s točkom 18.2. Priloga I. Financijskoj uredbi, zbog čega je Ured BEREC-a bio izložen riziku da ugovaratelj možda neće moći provesti ugovore; prima na znanje objašnjenje Ureda BEREC-a da je kapacitet ugovaratelja procijenjen u okviru prethodnog savjetovanja i da će osigurati navođenje kriterija za odabir u okviru svih budućih natječajnih postupaka;
133.skreće pozornost na činjenicu da je do prosinca 2023. Komisija trebala dovršiti petogodišnju evaluaciju Ureda BEREC-a u skladu s člankom 48. uredbe o njegovu osnivanju radi procjene mogućih strukturnih promjena ili promjena mandata Ureda BEREC-a te eventualnih financijskih posljedica; napominje da do kraja 2024. Komisija još uvijek nije dovršila evaluaciju i da je na zahtjev zastupnika u Europskom parlamentu izvijestila Parlament da će podnijeti izvješće o evaluaciji u prosincu 2025.;
134.prima na znanje opažanje Revizorskog suda o nepravilnosti u javnoj nabavi pokrenutoj na razini CdT-a, koja je nastala jer je ugovor za najam ormara za informatičku opremu dodijeljen 2016. u okviru pregovaračkog postupka bez prethodne objave obavijesti o nadmetanju; ističe da je ugovor obnovljen 13 puta, pri čemu se nepravilno oslanjalo na iznimku za ugovore u vezi s nekretninama na temelju članka 134. stavka 1. točke (h) Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1268/2012, za koju je Revizorski sud utvrdio da se ne primjenjuje na najam ormara za informatičku opremu;
135.napominje da ENISA nije donijela odgovarajuću odluku o financiranju prije pokretanja postupaka nabave za operativne rashode, čime je dovedeno u pitanje djelotvorno planiranje i nadzor i što je u suprotnosti s člankom 32. stavkom 1. i člankom 72. stavkom 3. točkom (b) financijskih pravila predmetne agencije; prima na znanje odgovor ENISA-e da se slaže s opažanjem i da je poduzela korake potrebne za rješavanje problema;
136.primjećuje da su za četiri konferencije (u razdoblju 2022. – 2024.) hotelske cijene na razini ENISA-e bile veće od primjenjivih gornjih granica za osoblje Unije, pri čemu su za dva događanja zabilježene visoke naknade za otkazivanje (30 % ukupnih troškova); ističe nedostatak smjernica ili ex ante provjera za organizaciju konferencija; prima na znanje odgovor ENISA-e da se slaže s primjedbom i da će poduzeti korektivne mjere;
137.skreće pozornost na postupak javne nabave za usluge istraživanja i razvoja s nedostatnom dokumentacijom za opravdanje procjene vrijednosti ugovora i bez utvrđenih konkretnih i mjerljivih kriterija za odabir, u suprotnosti s člankom 167. Financijske uredbe i točkom 18.2. Priloga I. Financijskoj uredbi; prima na znanje odgovor ENISA-e da je već ispravila problem;
138.prima na znanje opažanje Revizorskog suda u vezi s EIT-om, odnosno da je ex post provjerom reprezentativnog uzorka troškovnih stavki u okviru isplate bespovratnih sredstava zabilježena ukupna stopa pogreške od 0,4 %; primjećuje da je Revizorski sud ponovno izračunao ukupnu stopu pogreške za taj uzorak tako što je pridodao dodatan neprihvatljiv iznos koji je otkrio tijekom revizije i zaključio je da je u isplatama bespovratnih sredstava prisutna procijenjena stopa pogreške od 0,8 %, koja, ako se primijeni na poravnane isplate bespovratnih sredstava EIT-a u iznosu od 6 milijuna EUR u 2024., upućuje na to da je pogreškom možda zahvaćeno oko 50 000 EUR;
139.napominje da je EIT 2023. prešao s godišnje strukture sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava na višegodišnju strukturu; skreće pozornost na činjenicu da ta promjena utječe na procjenu zakonitosti i pravilnosti, koju Revizorski sud može obaviti isključivo tijekom međuplaćanja i završnih plaćanja; napominje da je EIT 2024. isplatio 412 milijuna EUR u obliku pretfinanciranja višegodišnjih sporazuma, što predstavlja 92,9 % svih plaćanja za tu godinu; prima na znanje da će se zakonitost i pravilnost tih plaćanja ocijeniti u narednim godinama; naglašava da tako visok udio pretfinanciranja iziskuje pojačane mehanizme praćenja i kontrole kako bi se ublažio rizik od budućih financijskih ispravaka ili povrata;
140.izražava zabrinutost u vezi s nalazima triju istraga koje je OLAF zaključio 2024. te naknadnim financijskim i administrativnim preporukama; napominje da je OLAF preporučio EIT-u da povrati znatne iznose od korisnika koji su predmet istrage; prima na znanje da je iznos čiji povrat treba osigurati povezan sa sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava iz razdoblja 2020. – 2023.; napominje da je EIT 2024. isplatio pretfinanciranje u iznosu od 52,1 milijun EUR u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava iz 2023. i da ta isplata nije bila dio statističkog skupa isplata obuhvaćenog revizijom koju je Revizorski sud proveo 2024.;
141.s posebnom pozornošću prima na znanje objašnjenja koja je direktor EIT-a iznio tijekom saslušanja održanog 1. prosinca 2025. da se nepravilnosti odnose na korisnike bespovratnih sredstava EIT-a, a ne na članove osoblja EIT-a, i da je u dva najznačajnija slučaja sama agencija otkrila i proaktivno prijavila nepravilnosti OLAF-u; nadalje, napominje da je nakon primitka završnih izvješća OLAF-a EIT odmah poduzeo korektivne mjere, posebno u vezi s glavnom nepravilnošću, koje uključuju obustavu svih plaćanja predmetnom korisniku, prijevremeni raskid postojećeg sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava i pokretanje postupka povrata prethodnih nepropisno isplaćenih bespovratnih sredstava te zahtijevanje od korisnika da poboljša svoje procese i postupke; očekuje od EIT-a da potpuno provede sve daljnje djelovanje na temelju preporuka OLAF-a i da osigura djelotvorno ublažavanje sličnih rizika u budućim ciklusima financiranja s pomoću ojačanih mehanizama kontrole;
142.naglašava da zbog složenosti jednog od tri navedena slučaja EIT blisko surađuje s pravnim službama Komisije, OLAF-om i GU-om BUDG i trenutačno se procjenjuje da je iznos čiji povrat treba osigurati između 15 i 20 milijuna EUR;
143.uzima u obzir da je EIT 2024. ocijenio svoj unutarnji nadzor i utvrdio tri glavna rizika s velikom vjerojatnošću pojave i znatnim utjecajem na njegove aktivnosti:- –nedovoljno ljudskih resursa: napominje da Revizorski sud i Komisijina služba za unutarnju reviziju priznaju taj rizik i ističu nepravilnosti zbog nedostatka osoblja; poziva na povećanje broja članova osoblja i odgovarajuće povećanje financijskih sredstava,
- –strateški napredak ZZI-ja: žali zbog toga što zajednice znanja i inovacija (ZZI-jevi) možda neće ostvariti strateške ciljeve zbog neusklađenosti, prijevara ili drugih čimbenika; zabrinut je zbog toga što određeni ZZI-jevi i dalje zaostaju u pogledu sustava za borbu protiv prijevara, s obzirom na to da se trenutačno preispituju OLAF-ove istrage povezane sa ZZI-jevima, koje bi mogle dovesti do povrata sredstava,
- –prijetnje u području kibernetičke sigurnosti: kibernetički napadi predstavljaju vrlo visok rizik jer mogu negativno utjecati na kontinuitet poslovanja i uzrokovati gubitak podataka i štetu za ugled;
144.skreće pozornost na dvije nepravilnosti u izmijenjenom proračunu EIT-a za 2025.:- –proračunska ravnoteža: napominje da su u prvotnoj verziji prikazani prihodi u iznosu od 463,6 milijuna EUR i rashodi u iznosu od 446,7 milijuna EUR, što je u suprotnosti s člancima 8. i 16. okvirne financijske uredbe; priznaje ispravljenu verziju od 31. ožujka 2025.,
- –pogreška u klasifikaciji prihoda: napominje da je EIT uvrstio vanjski namjenski prihod u iznosu od 16,7 milijuna EUR u glavu II. „Doprinosi”, umjesto da izradi posebno poglavlje, što je u suprotnosti s člancima 8., 20., 21. i 25.; napominje da se EIT otad obvezao restrukturirati proračun kako bi pravilno klasificirao takve prihode za 2025.;
145.napominje da okvirni ugovor EIT-a za usluge putovanja nije usklađen s ugovornim uvjetima jer se za narudžbu usluga putovanja ne upotrebljavaju narudžbenice ni posebni ugovori; primjećuje da se EIT oslanja na putne naloge osoblja i smatra ih pravno obvezujućima, no o tome ne izvješćuje ugovaratelja, već potpunu odgovornost prenosi putujućim članovima osoblja, koji usluge putovanja trebaju naručivati izravno e-poštom; ističe tri slučaja u kojima putne naloge i zahtjeve za povrat troškova nije odobrilo propisno delegirano osoblje i naglašava da na razini EIT-a nedostaje pouzdan sustav za praćenje usklađenosti s gornjim granicama ugovora; uzima u obzir odgovor EIT-a kojim potvrđuje da nije prekoračena gornja granica ugovora, ali poziva predmetnu agenciju da osigura propisno delegiranje ovlasti za odobrenje i da uvede sustav za praćenje usklađenosti s gornjim granicama ugovora;
146.primjećuje da je EIT prenio obveze povezane s troškovima osoblja u iznosu većem od 118 697 EUR u 2025. kao odobrena sredstva C9, unatoč tome što se u članku 12. stavku 5. okvirne financijske uredbe iziskuje ukidanje takvih obveza do kraja godine; prima na znanje da je EIT uzeo problem u obzir i obvezao se pojačati unutarnji nadzor kako bi spriječio ponovnu pojavu problema;
147.prima na znanje stratešku ulogu EUSPA-e kao ključnog stupa Svemirskog programa EU-a u jačanju industrijske baze, konkurentnosti i inovacija Unije; poziva Komisiju da pri izradi sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) osigura da EUSPA ima odgovarajuće ovlasti i resurse za jačanje svoje uspješnosti i kapaciteta isporuke za potporu strateškoj autonomiji i suverenitetu Unije, među ostalim provedbom novih zadaća u skladu s Aktom EU-a o svemiru; naglašava važnost davanja prednosti europskoj nabavi u područjima koja su ključna za otpornost, sigurnost i tehnološku neovisnost Unije;
148.poziva agencije da poduzmu mjere na temelju opažanja Revizorskog suda, a posebno poziva:- i.Ured BEREC-a da zajamči potpunu usklađenost s pravilima o javnoj nabavi sustavnim definiranjem kriterija za odabir u pregovaračkim postupcima i jačanjem mehanizama za osiguravanje kapaciteta;
- ii.CdT da ojača kontrolu javne nabave kako ne bi došlo do opetovane neusklađenosti s Unijinim i unutarnjim financijskim pravilima;
- iii.ENISA-u da donosi odluke o financiranju prije javne nabave, uvede smjernice i ex ante kontrole organizacije konferencija i osigura potpunu dokumentaciju i mjerljive kriterije za odabir u svim postupcima;
- iv.EIT da ojača nadzor vanjskih procjenitelja i poboljša kontrolne popise za preispitivanje, osigura odgovarajuću proračunsku ravnotežu i klasifikaciju prihoda, poboljša provedbu okvirnog ugovora o uslugama putovanja i pojača unutarnji nadzor kako ne bi dolazilo do nepravilnih prijenosa;
149.nadalje, poziva sljedeće agencije:- i.Ured BEREC-a da izvješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o pravodobnom dovršetku Komisijine zakašnjele petogodišnje evaluacije i daljnjem postupanju u vezi s njome;
- ii.ENISA-u da obavještava tijelo nadležno za davanje razrješnice o napretku u provedbi korektivnih mjera u vezi s planiranjem javne nabave, upravljanjem konferencijama te dokumentaciji postupka istraživanja i razvoja;
- iii.EIT da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o provedbi OLAF-ovih preporuka i ojačanih mehanizama kontrole kako ne bi dolazilo do ponavljanja problema u budućnosti; da nastavi jačati upravljanje kibernetičkom sigurnošću potpuno u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2023/2841 radi dodatnog povećanja unutarnjih kapaciteta za kibernetičku otpornost; da uspostavi politiku pristupa dokumentima kako bi se omogućio parlamentarni i javni nadzor nad korištenjem sredstava Unije, posebno u pogledu ZZI-jeva;
- iv.CdT da nastavi povećavati dostupnost dokumenata na svim jezicima Unije kako bi se osigurao jednak pristup svim građanima Unije;
150.poziva Komisiju:- i.da utvrdi sustavne probleme u svim agencijama u vezi s javnom nabavom informatičkih usluga, da razmotri jesu li novi pozivi na podnošenje ponuda za javnu nabavu uvijek nužni za osiguravanje kontinuiteta poslovanja, da razmotri je li potrebno uvesti konkretna, fleksibilnija pravila u pogledu javne nabave u području informacijske tehnologije te da agencijama pruži potporu i nadzor u tom pogledu;
- ii.da osigura odgovarajuće osposobljavanje u vezi s postupcima javne nabave; potiče Komisiju da analizira sustavne probleme u postupcima javne nabave u svim agencijama kako bi utvrdila konkretna problematična područja i da predloži rješenja.