1.prima na znanje izvješće Komisije o praćenju primjene prava EU-a iz 2023.;

2.žali zbog toga što Komisija nije objavila godišnje izvješće o praćenju primjene prava EU-a za 2024., čime je prekinula praksu uspostavljenu 1983., prije više od 40 godina; naglašava da je redovito godišnje praćenje primjene prava EU-a ključan instrument s pomoću kojeg Komisija ispunjava svoju ulogu čuvarice Ugovora, u skladu s člankom 17. stavkom 1. UEU-a, jer pomaže u osiguravanju i praćenju pravilne primjene i provedbe prava EU-a u svim državama članicama te u praćenju napretka postignutog u tom području na transparentan način dostupan svima; smatra da je godišnje izvješće o praćenju primjene prava EU-a ključan alat za omogućavanje nadzora nad pravilnim prenošenjem i provedbom prava EU-a te za očuvanje institucionalne ravnoteže kako je predviđeno Ugovorima; naglašava da se Parlament mora redovito obavješćivati i da se oslanja na to izvješćivanje, i kao suzakonodavac i u izvršavanju političkog nadzora nad Komisijom, u skladu s člankom 14. stavkom 1. UEU-a, kako bi se osiguralo da ona na odgovarajući način izvršava svoje ovlasti; naglašava važnost osiguravanja godišnjeg praćenja primjene prava EU-a po zemljama kako bi se spriječila kršenja temeljnih prava i vladavine prava kao posljedica neusklađenosti; poziva Komisiju da posveti posebnu pozornost slobodi izražavanja, medijskom pluralizmu, ravnopravnosti i nediskriminaciji, čije bi kršenje moglo izravno utjecati na povjerenje građana u EU; smatra da transparentno i pristupačno izvješćivanje doprinosi informiranju građana o provedbi prava EU-a i smanjuje prostor za pogrešno informiranje o funkcioniranju EU-a; sa zabrinutošću napominje da nacionalni ustavni i vrhovni sudovi u nekim državama članicama ugrožavaju ustaljenu doktrinu nadređenosti prava EU-a; naglašava da bi takav razvoj događaja uvijek trebao dovesti do brzih provedbenih aktivnosti Komisije, uključujući postupke zbog povrede prava;

3.primjećuje pomak Komisije prema pokretanju novog ciklusa izvješćivanja o praćenju primjene prava EU-a s godišnjim izvješćima o napretku u pogledu pojednostavnjenja, provedbe i izvršenja za svakog povjerenika te godišnjim sažetim izvješćem o pojednostavnjenju, provedbi i izvršenju; pozdravlja godišnje sažeto izvješće za 2025. i godišnja izvješća povjerenika o napretku za 2025., koja obuhvaćaju razdoblje od 1. siječnja do 31. srpnja 2025., kao vrijedan izvor činjeničnih informacija o stanju provedbe prava EU-a u svim sektorima i državama članicama; napominje da su izvješća jasno predstavljena; no žali zbog činjenice da je analiza i dalje previše usmjerena na postignuća, pri čemu se nedovoljna pozornost posvećuje trajnim izazovima i sustavnim nedostacima u izvršenju; napominje da nedovoljni usporedni podaci i pokazatelji usmjereni na rezultate ograničavaju procjenu stvarnog napretka tijekom vremena; ističe da godišnje sažeto izvješće mora nadilaziti puki opis i pružiti sadržajnu, kritičku procjenu sustavnih izazova i nedostataka u primjeni i izvršenju zakonodavstva EU-a, uključujući jasno i transparentno utvrđivanje nedostataka i koraka predviđenih za njihovo rješavanje; poziva Komisiju da u budućim sažetim izvješćima osigura dosljedan pristup i da se poglavlja o pojednostavnjenju kompenziraju analizom provedbe i izvršenja; poziva Komisiju da se odmakne od formalističkog, postupovnog praćenja usmjerenog samo na prenošenje direktiva; naglašava da bi praćenje trebalo obuhvatiti stvarnu učinkovitost prava EU-a u postizanju njegovih ciljeva; traži od Komisije da objavi metodologiju primijenjenu u pripremi sažetih izvješća kako bi se osigurala transparentnost i učinkovit parlamentarni nadzor; ističe važnost dobre suradnje među institucijama, posebno u okviru kontinuiranog strukturiranog dijaloga između Komisije i Parlamenta, kako bi se osigurala potpuna transparentnost i dostupnost te povećala vjerodostojnost izvješća i njihova korisnost za oblikovatelje politika i građane;

4.poziva na veću transparentnost u suradnji između Komisije, Parlamenta i Vijeća u provedbi i izvršenju prava EU-a, među ostalim redovitim strukturiranim dijalozima, sustavnom razmjenom podataka i pravodobnim prijenosom relevantnih dokumenata Parlamentu u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva;

5.žali zbog nedostatka informacija o ključnim prioritetima politika EU-a u godišnjem izvješću Komisije o praćenju primjene prava EU-a za 2023., kao i u njezinu sažetom izvješću o pojednostavnjenju, provedbi i izvršenju;

6.naglašava potrebu za jačanjem ex ante mehanizama kojima se osigurava da su zakonodavni prijedlozi u potpunosti u skladu s raspodjelom nadležnosti utvrđenom u Ugovorima kako bi se izbjegle situacije u kojima se akti koji su doneseni punim redovnim zakonodavnim postupkom i koje su podržale države članice mogu naknadno poništiti, čak i djelomično, na temelju pravne osnove ili nadležnosti; ističe da je pojačani pravni nadzor u svim fazama zakonodavnog postupka ključan za očuvanje stabilnosti, predvidljivosti i vjerodostojnosti zakonodavstva EU-a; naglašava potrebu da Komisija osigura sustavne provjere usklađenosti kako bi se spriječilo zadiranje zakonodavstva EU-a u područja koja su isključena iz nadležnosti EU-a, posebno u osjetljivim sferama;

7.poziva Komisiju da objavi godišnje izvješće o transparentnosti posebno posvećeno ciklusu praćenja, pojednostavnjenja i izvršenja, u kojem se detaljno navode metodološke promjene, izvori podataka, izazovi s kojima se susreće i savjetovanja s dionicima i nacionalnim upravama;

8.primjećuje da se u sažetom izvješću Komisije za 2025. i u dostupnim sektorskim izvješćima o napretku upućuje na dijaloge prije pokretanja postupaka zbog povrede prava (nekad poznate kao EU Pilot), njihovo trenutačno funkcioniranje ili ulogu u omogućivanju ranog rješavanja problema prije pokretanja službenog postupka zbog povrede prava; smatra, međutim, da bi ta upućivanja trebala biti detaljnija;

9.naglašava da predstavke koje Parlament zaprima predstavljaju ključan instrument za utvrđivanje nedostataka u provedbi prava EU-a, uključujući njegovo sustavno ili strukturno kršenje u državama članicama; stoga potiče Komisiju da osigura da se informacije i zaključci koji proizlaze iz predstavki uzimaju u obzir i integriraju u njezine postupke provedbe i praćenja; traži posebno od Komisije da dostavi detaljne statističke podatke o broju predstavki na koje je reagirala poduzimanjem mjera, uključujući one koje su dovele do daljnjih istraga u okviru postupaka EU Pilot ili postupaka radi utvrđivanja povrede prava;

10.izražava zabrinutost zbog redovitog nedostatka procjena učinka uz zakonodavne prijedloge, posebno zakonodavne prijedloge s mogućim znatnim učincima na temeljna prava; naglašava da procjene učinka doprinose kvaliteti zakonodavstva EU-a i stoga olakšavaju njegovu provedbu te poboljšavaju transparentnost i odgovornost institucija EU-a; ističe važnost savjetovanja s relevantnim dionicima i organizacijama civilnog društva u izradi procjena učinka;

11.preporučuje da Komisija u velikoj mjeri uključi dionike, organizacije civilnog društva i neovisne stručnjake u praćenje provedbe prava EU-a, uz potpuno iskorištavanje njihove stručnosti i znanja o provedbi na lokalnoj razini;

12.ponovno potvrđuje da je poštovanje vladavine prava temeljni preduvjet za učinkovitu provedbu i ujednačenu primjenu prava EU-a u svim državama članicama i uviđa ključnu ulogu izvršavanja zakonodavstva u zaštiti temeljnih prava; naglašava da je pravilna i ujednačena primjena prava EU-a u područjima slobode, sigurnosti i pravde ključna za zaštitu temeljnih prava, uzajamnog povjerenja i vladavine prava diljem EU-a; sa zabrinutošću primjećuje trajne nedostatke u prenošenju i provedbi ključnih pravnih instrumenata; izražava snažnu potporu mehanizmu uvjetovanosti u pogledu vladavine prava i poziva Komisiju da ga dosljedno primjenjuje na objektivan i transparentan način; naglašava hitnu potrebu za pojačanim nadzorom usklađenosti država članica s temeljnim vrijednostima EU-a, odnosno vladavinom prava, demokracijom i poštovanjem ljudskih prava, kako je utvrđeno u članku 2. UEU-a; ističe da je mehanizam iz članka 7. UEU-a ključan provedbeni alat u slučaju očite opasnosti od teške povrede; naglašava da se poštovanje vladavine prava ne odnosi samo na države članice, već i na institucije EU-a, koje bi trebale snositi odgovornost za usklađenost s Ugovorima;

13.pozdravlja napore Komisije da provede Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima SL L 328, 6.12.2008., str. 55., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_framw/2008/913/oj., kao i Akt o digitalnim uslugama Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (SL L 277, 27.10.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2065/oj)., kako bi se osigurala snažna pravna i institucionalna zaštita od govora mržnje, diskriminacije i nasilja u fizičkom i digitalnom okruženju;

14.poziva na snažniju prekograničnu suradnju među pravosudnim tijelima i tijelima kaznenog progona radi učinkovite borbe protiv teških kaznenih djela, korupcije i terorizma; podržava daljnju digitalizaciju pravosudnih alata, uključujući potpuno uvođenje e-dokaza i e-CODEX-a; naglašava važnost jačanja uloge i operativnog kapaciteta Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO);

15.naglašava da bi Komisija, kada provodi zaštitu temeljnih prava u skladu s Poveljom o temeljnim pravima koja odgovaraju pravima zajamčenima Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, trebala poštovati sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava;

16.podržava strateške preporuke iznesene u izvješćima Draghija i Lette i ističe njihovu važnost za jačanje provedbenih kapaciteta EU-a, modernizaciju jedinstvenog tržišta i osiguravanje dosljednijeg upravljanja pravom EU-a usmjerenog na rezultate u svim područjima politika;

17.izražava duboku zabrinutost zbog nevoljkosti Komisije da pokrene postupak zbog povrede pred Sudom Europske unije, čak i u slučajevima koji uključuju jasno i trajno kršenje prava EU-a; apelira na Komisiju, kao čuvaricu Ugovora, da u potpunosti iskoristi sve dostupne alate za provedbu te da ne izbjegava sudske postupke kao ključni provedbeni instrument kojim se osigurava usklađenost i poštovanje autoriteta prava EU-a; žali zbog toga što je pokretanje postupaka zbog povrede i dalje selektivno s obzirom na to da se pristup Komisije sastoji u tome da daje prednost povredama za koje smatra da imaju najznačajniji učinak na javne i poslovne interese Komunikacija Komisije od 11. veljače 2025. naslovljena „Jednostavnija i brža Europa: Komunikacija o provedbi i pojednostavnjenju” (COM(2025)0047), te izražava zabrinutost zbog toga što nakon mogućih povreda prava EU-a ne slijede sustavno provedbene mjere; ističe važnost učinkovitog praćenja i preventivnog djelovanja kako bi se osiguralo da građani ne snose troškove nepotpunog prenošenja ili nepravilne primjene prava EU-a u državama članicama;

18.kritizira nedostatak transparentnosti u pogledu kriterija kojima se Komisija koristi kako bi dala prednost određenim provedbenim mjerama nad drugima; poziva Komisiju da donese i objavi transparentne, objektivne kriterije primjenjive na postupke zbog povrede, posebno u pogledu odabira i davanja prioriteta slučajevima koji se odnose na teška ili sustavna kršenja temeljnih prava, načela vladavine prava ili pravila unutarnjeg tržišta; ustraje u potrebi za većom transparentnošću tijekom cijelog postupka, uključujući pristup javnosti informacijama o statusu, prirodi i području primjene otvorenih postupaka, o ishodima postupaka, kao i o doprinosu javnosti, primljenom ili uzetom u obzir, posebno u početnoj fazi postupaka zbog povrede prava; poziva Komisiju da proaktivno i kontinuirano izvješćuje o slučajevima u kojima je djelovala jer se sumnjalo na tešku povredu i o slučajevima u kojima je odlučila da neće djelovati;

19.žali zbog čestog nedostatka postupaka zbog povrede pokrenutih zbog nepoštovanja presuda Suda EU-a; poziva Komisiju da dosljedno pokreće takve postupke u slučajevima neprovođenja presude Suda EU-a, među ostalim izdavanjem zahtjeva za paušalne iznose ili novčane kazne, posebno u slučajevima sustavnih povreda prava EU-a ili opetovanog nepoštovanja presuda Suda EU-a od strane predmetne države članice;

20.naglašava da su pritužbe građana, pravnih stručnjaka ili organizacija civilnog društva o navodnim kršenjima prava EU-a od strane država članica važan izvor informacija koje se odnose na provedbu prava EU-a; potiče Komisiju da, kada joj se podnesu pritužbe, osigura odgovarajuće daljnje postupanje u vezi s tim pritužbama, uključujući, prema potrebi, pravodobno pokretanje postupaka zbog povrede prava ili jasno obavješćivanje podnositelja zahtjeva o razlozima zbog kojih se neće pokrenuti postupak zbog povrede; nadalje ističe važnost drugih kanala kojima se građanima omogućuje da prijave nepravilnosti u postupanju institucija EU-a ili prijevaru te potrebu za jačanjem financijskih sredstava i osoblja Europskog ombudsmana i Europskog ureda za borbu protiv prijevara, kao i za povećanjem učinkovitosti mehanizma za podnošenje predstavki Europskom parlamentu;

21.napominje da je Parlament zaprimio nekoliko predstavki u kojima se izražava ozbiljna zabrinutost zbog seksualnog zlostavljanja djece, posebno na internetu, te općenito zbog opetovanih ili sustavnih nedostataka u provedbi prava EU-a u vezi sa zaštitom djece; ističe da je Komisija 2023. i 2025. poduzela daljnje mjere u postupcima zbog povrede prava protiv 18 država članica zbog njihova nepravilnog prenošenja Direktive 2011/93/EU o suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece u nacionalne pravne sustave Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (SL L 335, 17.12.2011., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2011/93/oj)., od čega je zaključeno osam slučajeva; poziva Komisiju da zbog posebne ranjivosti djece da prednost provedbi prava u tom području te da osigura brzo i učinkovito daljnje postupanje na temelju predstavki o navodnoj neusklađenosti; u tom kontekstu potiče Komisiju da iskoristi sva raspoloživa postupovna i pravna sredstva kako bi osigurala potpunu i učinkovitu provedbu prava EU-a s ciljem sprečavanja i borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece;

22.sa zabrinutošću napominje da je u određenim državama članicama primjena prethodnog postupka ugrožena, uključujući ovlasti sudaca da zatraže prethodne odluke; naglašava da takve prepreke ugrožavaju pravilnu provedbu prava EU-a u tim državama članicama; potiče Komisiju da u potpunosti iskoristi relevantne instrumente kako bi osigurala potpunu usklađenost s prethodnim postupkom;

23.potiče Komisiju da učinkovito iskoristi predsudsku fazu, imajući na umu cilj da se osigura da države članice što prije ispune obveze koje proizlaze iz prava EU-a; potiče Komisiju da uvede vremensko ograničenje za dijalog prije pokretanja postupka zbog povrede, prethodno poznat kao postupak EU Pilot, kako bi se osiguralo brzo rješavanje i provedba; preporučuje pružanje detaljnijih i pristupačnijih informacija o tim neformalnim dijalozima, uključujući očekivane rokove i ishode, kako bi se osigurala odgovornost i pravodobno rješavanje;

24.potiče Komisiju i države članice da ojačaju strukturiranu suradnju i mehanizme ranog upozoravanja koji pomažu u otkrivanju problema s prenošenjem ili provedbom prije nego što službeni postupci zbog povrede postanu potrebni; potiče države članice da se strogo pridržavaju rokova za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo, da slijede smjernice koje je izdala Komisija te da aktivno i u potpunosti sudjeluju u dijalozima o provedbi te da pravodobno obavijeste Komisiju o mogućim preprekama i problemima u prenošenju i provedbi kako bi se izbjegla kašnjenja, pogreške i moguće kazne; poziva na daljnju potporu izgradnji administrativnih i tehničkih kapaciteta država članica u tom pogledu; žali zbog toga što neke države članice ili prekasno izvješćuju o pitanjima prenošenja i/ili provedbe ili ih uopće ne prijavljuju, što dovodi do kašnjenja koja negativno utječu na građane i poduzeća EU-a; podsjeća da države članice sudjeluju u zakonodavnom postupku preko Vijeća kao suzakonodavaca; naglašava da slaba provedba prava EU-a potkopava percepciju građana o EU-u i njegovoj sposobnosti da ostvari rezultate;

25.pozdravlja uvođenje dijaloga o provedbi kao novog instrumenta za potporu usklađenosti država članica s pravom EU-a; naglašava važnost uspostave jasnog, transparentnog i uključivog postupka za utvrđivanje, odabir i uključivanje dionika u te dijaloge u svim državama članicama EU-a; sa zabrinutošću napominje da je sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti u dijalozima o provedbi i dalje ograničeno; naglašava da je smisleno sudjelovanje dionika ključno za poboljšanje kvalitete, legitimnosti i učinkovitosti napora u provedbi;

26.napominje da prema pregledu stanja jedinstvenog tržišta prosječno kašnjenje u prenošenju direktiva o jedinstvenom tržištu u EU-u trenutačno iznosi 11,9 mjeseci, što u prosjeku znači da je državama članicama potrebno gotovo godinu dana dulje od propisanog roka da uključe direktive EU-a u svoje nacionalno zakonodavstvo;

27.izražava zabrinutost zbog činjenice da mnogi europski zakonodavni akti uključuju upućivanja na tehničke standarde i delegirane ili provedbene akte koji su još u fazi izrade u trenutku donošenja temeljnih akata, što državama članicama otežava njihovo potpuno prenošenje u propisanom roku;

28.sa zabrinutošću prima na znanje ograničenja nove platforme za provedbu Europa, pokrenute u travnju 2025., čiji je cilj centralizirati informacije o provedbenim mjerama Komisije, postupcima zbog povrede prava, prenošenju direktiva i dijalogu prije pokretanja postupka zbog povrede prava, prethodno poznatom kao postupak EU Pilot; ističe da se, unatoč njezinu potencijalu, platforma prvenstveno sastoji od tablica podataka i da bi je trebalo poboljšati kako bi se na transparentan način pružile ključne informacije o tekućim ili zaključenim postupcima te kako bi se stavile na raspolaganje iscrpne kvalitativne analize predstavljenih podataka; napominje da informacije predstavljene na platformi prvenstveno organiziraju države članice, čime se pruža opći pregled nacionalnih napora u provedbi; žali zbog nepostojanja strukture utemeljene na pravnim aktima koja bi omogućila jasnije razumijevanje faze provedbe, povezanih izazova, kao i izazova s kojima se suočavaju države članice u provedbi zakonodavnih akata; smatra da bi se razvojem takvog analitičkog pristupa znatno poboljšala transparentnost i olakšala procjena provedbe diljem EU-a koja bi se u većoj mjeri temeljila na dokazima; poziva Komisiju da poboljša učinkovitost platforme i njezina sadržaja kako bi se mogla koristiti za transparentno i lako dostupno provođenje niza operacija, uključujući usporedbe i zaključke u određenim slučajevima, te kako bi postala koristan instrument za zakonodavce, pravne stručnjake i građane koji traže uvid u način na koji se pravo EU-a poštuje u praksi;

29.ističe da je transparentna i pravodobna objava podataka o slučajevima prenošenja i kršenja ključna za osiguravanje odgovornosti i povjerenja javnosti; poziva Komisiju da takve podatke učini dostupnima u otvorenom formatu prilagođenom korisnicima te da olakša usporedbe među državama članicama i područjima politika; poziva Komisiju da osigura potrebnu transparentnost svih alata i baza podataka koji se upotrebljavaju za praćenje provedbe prava EU-a, među ostalim objavljivanjem metodoloških bilješki, kriterija za prikupljanje podataka i objašnjenja pokazatelja; naglašava da je transparentnost ključna za smislen nadzor građana, istraživača i institucija EU-a;

30.naglašava potrebu za jačanjem transparentnosti za građane i poduzeća u pogledu prava koja uživaju u skladu s pravom EU-a i mehanizama dostupnih u slučaju kršenja tih prava; poziva Komisiju i države članice da poboljšaju vidljivost i dostupnost žalbenih postupaka, među ostalim pomoću moderniziranih digitalnih alata i višejezičnih informacijskih portala;

31.potiče Komisiju da ojača i modernizira svoje praćenje primjene propisa, prepoznajući njihovu sve veću važnost kao glavnog zakonodavnog instrumenta EU-a; prima na znanje izazove u primjeni propisa, što je vidljivo iz nedostataka u podacima koje je dostavila Komisija, posebno u pogledu potpunosti, dostupnosti i dosljednosti; traži od Komisije da izvijesti o tome kako su njezine aktivnosti i prakse praćenja prilagođene primjeni propisa i preporukama iznesenim u tom pogledu u njezinu izvješću o pregledu stanja o metodama rada Komisije za praćenje primjene prava EU-a;

32.preporučuje discipliniraniju i ograničeniju primjenu zakonodavstva druge razine, odnosno delegiranih i provedbenih akata, utvrđivanjem elemenata zakonodavstva koji nisu ključni ili ograničavanjem njihova područja primjene na istinski tehnička pitanja potrebna za primjenu zakonodavstva prve razine; naglašava da akti druge razine moraju podlijegati transparentnim postupcima, uključivati jasne rokove, omogućiti dovoljno vremena suzakonodavcima za smislen i učinkovit nadzor i da se moraju objaviti dovoljno rano kako bi se dionici mogli pripremiti za usklađenost te da bi takve mjere, ako je to izvedivo, trebale biti dostupne prije ili istodobno sa stupanjem na snagu zakonodavstva prve razine kako bi se osigurala pravna sigurnost i provedivost;

33.ustraje u temeljnoj ulozi pravosudnih tijela država članica i EU-a u izgradnji čvrste sudske prakse, čime se održava pravna sigurnost u cijelom društvu i na tržištu EU-a; u tom pogledu naglašava važnost očuvanja neovisnosti pravosuđa, ali i dodjele snažnih financijskih i ljudskih resursa pravosudnim tijelima;

34.ističe da bi u određenim državama članicama koje imaju savezne ili regionalne sustave prenošenje moglo uključivati više zakonodavnih postupaka i razina vlasti;

35.naglašava važnost snažnije prekogranične suradnje među pravosudnim tijelima i tijelima kaznenog progona radi učinkovite borbe protiv teških kaznenih djela, korupcije i terorizma, posebno jačanjem uloge i operativnog kapaciteta EPPO-a;

36.podržava daljnju digitalizaciju pravosudnih alata, posebno u prekograničnim postupcima, kao što su sustavi e-dokazi i e-CODEX, radi pouzdanog ubrzavanja donošenja sudskih odluka;

37.naglašava da se pojednostavnjenje prava EU-a ne smije miješati s deregulacijom; naglašava da napori Komisije u pogledu pojednostavnjenja, u kojima se u paketu razmatraju različiti zakonodavni akti, ne bi ni na koji način trebali biti automatski i da, prema potrebi, moraju podlijegati temeljitim procjenama učinka i smislenim savjetovanjima s dionicima; naglašava da se racionalizacijom pravnih tekstova i postupaka mogu poboljšati jasnoća, pravna sigurnost i administrativna učinkovitost; ponavlja da je kvalitetno, jasno i kohezivno zakonodavstvo EU-a ključan uvjet za učinkovito, ispravno i ujednačeno prenošenje u državama članicama kojim se čuvaju ključni politički ciljevi i zaštite; ističe da cilj takvog postupka pojednostavnjenja mora biti smanjenje tehničke složenosti, uklanjanje regulatornih preklapanja, usklađivanje definicija i postupaka utvrđenih aktima kojima se uređuju povezana područja i jamčenje tehničke izvedivosti provedbe u nacionalnom pravu; naglašava važnost dosljednosti među zakonodavnim instrumentima kako bi se izbjeglo udvostručavanje i proturječnosti zbog kojih dolazi do složenosti i koji ometaju učinkovitu provedbu. naglašava da je smanjenje administrativnog opterećenja neodvojivo od osiguravanja pristupačnosti, što se može učinkovito postići dobro osmišljenim digitalnim alatima koji su jednostavni i uključivi za sve korisnike;

38.napominje da je 2023. godine 59 od 130 redovnih zakonodavnih postupaka objavljeno bez procjene učinka, dok je 2024. godine od 31 redovnog zakonodavnog postupka bez procjene učinka objavljeno njih 26; nadalje, sa zabrinutošću napominje da je Komisija između 1. prosinca 2024. i 26. rujna 2025. objavila 80 redovnih zakonodavnih postupaka, od kojih je samo 18 potkrijepljeno s ukupno 12 procjena učinka; poziva na provedbu procjena učinka svih akata; žali zbog činjenice da se procjene nisu provodile u slučaju nekoliko politički osjetljivih prijedloga u prošlosti;

39.prima na znanje ciljeve smanjenja opterećenja koje je Komisija utvrdila u svojem programu rada za 2025.; pozdravlja planove Komisije da provede testiranja otpornosti na stres i provjere stvarnog stanja zakonodavstva EU-a kako bi osigurala da zaista ostvaruje svoje političke ciljeve; u tom pogledu podsjeća na važnost sustavne evaluacije zakonodavstva za donošenje politika na temelju dokaza, kako je predviđeno u Komisijinu paketu instrumenata za bolju regulativu; apelira na to da se imenovanom povjereniku dodijele potrebne ovlasti, resursi i analitički alati kako bi predvodio te napore i osigurao da svi zakonodavni akti budu razmjerni, provedivi i svrsishodni;

40.ističe slučajeve zakonodavnih akata koji nikad nisu primijenjeni; poziva Komisiju da redovito prati takve slučajeve, procjenjuje razloge za taj nedostatak primjene, odlučuje je li potrebno pojednostavnjenje i iznosi prijedloge za njihovu izmjenu;

41.podsjeća da se izrada zakonodavstva EU-a temelji na međuinstitucijskoj ravnoteži između suzakonodavaca i zajedničkoj predanosti iskrenoj i transparentnoj suradnji tijekom cijelog zakonodavnog ciklusa; konstatira da se to mora odražavati pri utvrđivanju ili preispitivanju višegodišnjih prioriteta i u godišnjoj zajedničkoj izjavi o godišnjim međuinstitucijskim prioritetima; oštro kritizira najnoviju praksu Komisije da bez dostatnog obrazloženja povlači zakonodavne prijedloge, posebno one o kojima se već pregovara u okviru trijaloga, jer se takvim postupanjem ugrožava vjerodostojnost međuinstitucijske suradnje i demokratske odgovornosti; podsjeća da bilo kakva namjera Komisije da povuče zakonodavne akte koji su u postupku, kako je najavljeno u njezinim godišnjim programima rada, mora biti propisno obrazložena i potkrijepljena, čime se omogućuje odgovarajuće savjetovanje sa suzakonodavcima EU-a; primjećuje da nedostatak odgovarajućeg savjetovanja ugrožava uravnoteženo izvršavanje ovlasti institucija EU-a, stvara pravnu nesigurnost za poduzeća i potkopava povjerenje običnih ljudi u izradu zakonodavstva EU-a; stoga poziva Komisiju da u ranoj fazi i tijekom cijelog postupka povlačenja u potpunosti uključi Europski parlament i Vijeće te da provede temeljite procjene učinka utemeljene na dokazima prije svakog mogućeg stavljanja izvan snage, uzimajući u obzir koristi i troškove na sveobuhvatan način, uključujući troškove neusklađenosti i nedjelovanja;

42.preporučuje da Komisija predloži zakonodavstvo za kodificiranje minimalnih standarda za administrativne postupke u svim državama članicama, u skladu s rezolucijom Europskog parlamenta od 22. studenoga 2023. s preporukama Komisiji o digitalizaciji i upravnom pravu; naglašava da bi se takvim zakonodavstvom trebala promicati pravednost, transparentnost i digitalizacija u javnoj upravi EU-a, uključujući zaštitne mjere za odgovornu upotrebu umjetne inteligencije u donošenju odluka;

43.poziva na znatno pojednostavnjenje administrativnih obveza za korisnike sredstava EU-a kako bi se osiguralo da se sredstva EU-a upotrebljavaju pravilno i učinkovito, posebno širom upotrebom modela izvješćivanja koji se temelje na rezultatima, smanjenjem udvostručavanja u revizijskim postupcima i jasnom pravnom razlikom između nenamjernih pogrešaka i namjernih prijevara; žali zbog toga što je do kraja 2023. samo oko trećine ukupnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost isplaćeno državama članicama, dok sedam država članica nije primilo nikakva sredstva za zadovoljavajuće ostvarenje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz Mehanizma za oporavak i otpornost do kraja 2023. jer vlade nisu ostvarile dogovorene ključne etape Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda 13/2024: „Iskorištavanje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost – Napreduje se uz kašnjenja te i dalje postoje rizici za dovršetak mjera te stoga i za postizanje ciljeva RRF-a”, Ured za publikacije Europske unije, 2024.; ističe da prekomjerno administrativno opterećenje, kao i problemi s administrativnim kapacitetima i složenim pravilima na nacionalnoj razini, ugrožavaju pristup financijskim sredstvima EU-a i vjerodostojnost politika potpore EU-a;

44.potiče Komisiju da procijeni izvedivost spajanja postojećeg i predstojećeg digitalnog zakonodavstva, uključujući okvire za kibernetičku sigurnost, u jedinstveni, usklađeni digitalni pravilnik; preporučuje da takav instrument sadržava usklađene definicije, jedinstvene obveze izvješćivanja i jasne smjernice za javne i privatne aktere kako bi se poboljšala pravna usklađenost i sukladnost na cijelom digitalnom jedinstvenom tržištu;

45.konstatira da je, kada je riječ o području trgovine, u slučaju zakonodavnih akata s datumima odgođene primjene od presudne važnosti da se utvrde jasni datumi primjene; podsjeća da bi smjernice Komisije koje su potrebne za učinkovitu i ujednačenu provedbu takvih akata trebale donijeti jasnoću i pravnu sigurnost, a ne potkopavati samu bit i svrhu temeljnog akta; u tom kontekstu duboko žali zbog negativnog utjecaja koje su na subjekte iz EU-a i međunarodne partnere EU-a imala opetovana kašnjenja i nejasnoće u pogledu datuma primjene i razdoblja postupnog uvođenja u okviru zakonodavstva EU-a i međunarodnih sporazuma kojih je EU stranka, među ostalim zbog potkopavanja vjerodostojnosti EU-a na globalnoj sceni;

46.pozdravlja, kada je riječ o području zapošljavanja, presudu Suda Europske unije Presuda Suda od 11. studenoga 2025., Danska / Parlament i Vijeće, C-19/23, ECLI:EU:C:2025:865. kojom je u velikoj mjeri potvrđena valjanost Direktive o primjerenim minimalnim plaćama Direktiva (EU) 2022/2041 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji (SL L 275, 25.10.2022., str. 33., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2022/2041/oj).; poziva države članice koje još nisu prenijele Direktivu u svoje nacionalne pravne sustave u propisanom roku da to učine bez odgode; potiče Komisiju da i dalje bude na oprezu i da poduzme sve odgovarajuće mjere kako bi osigurala potpuno i pravodobno prenošenje te učinkovitu provedbu Direktive; podržava angažman Komisije u dijalozima prije pokretanja postupka zbog povrede u području sigurnosti i zdravlja na radu, čime se olakšavaju nacionalne zakonodavne promjene usmjerene na jačanje i usklađivanje minimalnih razina zaštite radnika te se tako štite prava radnika i doprinosi se ravnopravnim uvjetima diljem EU-a; žali zbog toga što je nekoliko država članica samo djelomično prenijelo određene direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo;

47.pozdravlja, kada je riječ o području okoliša, Pregled aktivnosti u području okoliša; poziva Komisiju da objavljuje godišnje preglednike provedbe za svaku državu članicu i svako područje politike sa strojno čitljivim i usporedivim pokazateljima i metapodacima o statusu predmeta, integrirajući skupove podataka Europske agencije za okoliš i Europske agencije za kemikalije te omogućujući analizu trendova i ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima; ističe da, prema Pregledu aktivnosti u području okoliša za 2025., trošak neprovođenja prava EU-a u području okoliša iznosi 180 milijardi EUR godišnje, dok bi za premošćivanje jaza u provedbi bile potrebne 122 milijarde EUR godišnje, što pokazuje da učinkovita provedba predstavlja dobro ulaganje, a ne trošak; ističe da je, na datum 2. travnja 2025., u tijeku bilo 309 postupaka zbog povrede prava u području zakonodavstva o okolišu, od čega se 45 % odnosilo na onečišćenje i vodu, 24 % na gospodarenje otpadom, 24 % na prirodu i biološku raznolikost te 7 % na upravljanje; poziva države članice da ojačaju svoje administrativne kapacitete za izdavanje dozvola, inspekcije i praćenje, da usvoje digitalne alate za izdavanje dozvola i provedbu te da osiguraju otvorene podatke o okolišu za donošenje politika utemeljenih na dokazima i građanski nadzor; sa zabrinutošću konstatira da povećanje brojnosti i preklapanje provedbenih i delegiranih akata može ugroziti pravnu jasnoću i pravodobno usklađivanje za uprave i nositelje dužnosti; naglašava da bi pojednostavnjenje trebalo povećati jasnoću i sigurnost bez snižavanja standarda zaštite okoliša; poziva Komisiju da inicijative za pojednostavnjenje poprati procjenama učinka na usklađenost i smjernicama za subjekte; potiče na usklađivanje financiranja EU-a s provedbenim prioritetima na način da se osigura namjenska potpora za uklanjanje nedostataka u pogledu usklađenosti s propisima o okolišu utvrđenih u Pregledu aktivnosti u području okoliša te da se postupno ukinu subvencije koje su štetne za okoliš; poziva Komisiju da razmotri razmjerne, ciljane uvjete u slučajevima u kojima kontinuirana neusklađenost ugrožava ciljeve EU-a;

48.pozdravlja činjenicu da je Komisija pokrenula dijaloge prije pokretanja postupka zbog povrede s državama članicama, posebno onima koje nisu na vrijeme podnijele ažurirane nacrte nacionalnih energetskih i klimatskih planova za razdoblje 2021. – 2030., ali žali zbog izostanka detaljnih rokova za usklađivanje i daljnjeg postupanja država članica; naglašava važnost racionalizacije provedbe zakonodavstva EU-a u području klime i okoliša, uključujući paket „Spremni za 55 %” i europski zeleni plan; poziva na integrirano praćenje, bolje provedbene mehanizme i bolju usklađenost klimatskih ciljeva EU-a i nacionalnih strategija kako bi se osiguralo pravodobno i dosljedno ispunjavanje obveza EU-a u području okoliša;

49.konstatira da je pravodobna i učinkovita provedba nedavno donesenog zakonodavstva, uključujući preinačenu Direktivu o energetskoj učinkovitosti Direktiva (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o energetskoj učinkovitosti i izmjeni Uredbe (EU) 2023/955 (SL L 231, 20.9.2023., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2023/1791/oj)., Direktivu o energiji iz obnovljivih izvora Direktiva (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001, Uredbe (EU) 2018/1999 i Direktive 98/70/EZ u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća (EU) 2015/652 (SL L, 2023/2413, 31.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2023/2413/oj)., paket o modelu tržišta električne energije i Direktivu o energetskim svojstvima zgrada Direktiva (EU) 2024/1275 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o energetskim svojstvima zgrada (SL L, 2024/1275, 8.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1275/oj)., ključna za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva EU-a do 2030., kao i za osiguravanje dovršetka potpuno integrirane i međupovezane energetske unije u skladu s Uredbom (EU) 2022/869 o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu Uredba (EU) 2022/869 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu, izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2009, (EU) 2019/942 i (EU) 2019/943 i direktiva 2009/73/EZ i (EU) 2019/944 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 347/2013 (SL L 152, 3.6.2022., str. 45., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/869/oj)., uključujući njezinu predstojeću reviziju, i Uredbom (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1999/oj).; naglašava da kontinuirane prepreke kao što su dugotrajni i složeni administrativni postupci, nedovoljna digitalizacija, nedostatak administrativnih kapaciteta u tijelima za izdavanje dozvola i regulatornim tijelima te nedosljedno ili zakašnjelo prenošenje u državama članicama i dalje ometaju ujednačenu primjenu prava EU-a u području energije, odgađaju modernizaciju energetske infrastrukture i energetskih interkonkecija te ometaju učinkovito funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta;

50.žali zbog toga što provedba u području energije i dalje čini znatan udio postupaka zbog povrede, prvenstveno zbog nepotpunog ili nepravilnog prenošenja zakonodavstva EU-a; naglašava da nedostaci u provedbi odredaba povezanih s energetskom infrastrukturom i energetskim interkonekcijama skladu s Uredbom (EU) 2022/869 i Uredbom (EU) 2018/1999 dodatno odgađaju integraciju nacionalnih energetskih sustava i ugrožavaju postizanje energetskih i klimatskih ciljeva EU-a; poziva Komisiju da osigura usklađeniji pristup između postupaka zbog povrede prava, praćenja u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 i tehničke potpore koja se pruža u okviru Instrumenta za tehničku potporu kako bi se odgovorilo na slučajeve neusklađenosti koji proizlaze iz nedovoljnih administrativnih kapaciteta ili nedostatka pravne jasnoće; potiče Komisiju da prednost da mjerama provedbe i usmjeravanja kojima se olakšava pravodoban dovršetak projekata od zajedničkog interesa i druge prekogranične infrastrukture ključne za dovršetak unutarnjeg energetskog tržišta i energetske unije;

51.potiče države članice da u potpunosti i ispravno prenesu i provedu Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP i Akt o digitalnim uslugama te poziva Komisiju da nastavi s postupcima zbog povrede prava u slučajevima kontinuirane neusklađenosti; posebno pozdravlja uspostavu novog odjela u Komisiji zaduženog za provedbu i primjenu Akta o digitalnim uslugama, što bi trebalo omogućiti poduzimanje konkretnih mjera u pogledu vrlo velikih platformi koje ne poštuju zakone, kao i odgovarajuće daljnje postupanje u pogledu suradnje između Komisije i nacionalnih koordinatora za digitalne usluge;

52.ističe činjenicu da, kada je riječ o području poljoprivrede, najveći dio proračuna EU-a odnosi se na zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), s 31 % ukupnih rashoda za razdoblje 2021. – 2027.; naglašava da je ključno da se zakonodavstvo EU-a i sustavi kontrole ZPP-a učinkovito provode i primjenjuju i na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa EU-a i njegovih građana od bilo kakvih zlouporaba sredstava EU-a, koje bi mogle negativno utjecati na poljoprivrednike i predodžbu javnosti o toj politici; ističe da je u nekim državama članicama došlo do jagme za zemljištem i zlouporabe subvencija zbog kršenja prava EU-a, koruptivnih praksi ili djelovanja organiziranog kriminala; naglašava da je za borbu protiv takvih zlouporaba potrebna pravilna provedba prava EU-a, zajedno s učinkovitim mjerama praćenja i kontrole; u tom kontekstu ističe nedostatak transparentnosti i javnog pristupa podacima o raspodjeli poljoprivrednih subvencija; izražava zabrinutost zbog toga što je pravosudna suradnja, unatoč brojnim pravnim instrumentima uspostavljenima u području povrata imovine, i dalje otežana zbog znatnih razlika među nacionalnim pravnim sustavima i nedostatka usklađenih propisa; naglašava da se Financijska uredba EU-a Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj)., a posebno njezin članak 61., mora poštovati i provoditi u svim državama članicama te se mora primjenjivati na sva plaćanja iz fondova EU-a, uključujući izravna plaćanja za poljoprivredu;

53.podsjeća, kada je riječ o području audiovizualne i medijske politike i kulture, na važnost pravodobne i učinkovite provedbe regulatornih instrumenata, posebno Europskog akta o slobodi medija Uredba (EU) 2024/1083 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni Direktive 2010/13/EU (Europski akt o slobodi medija) (SL L, 2024/1083, 17.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1083/oj)., kao sredstva za osiguravanje održivog, pluralističkog i otpornog medijskog ekosustava koji je sposoban boriti se protiv dezinformacija; naglašava potrebu za provedbom financijskih instrumenata u okviru njihovih godišnjih programskih razdoblja na način koji je u skladu s kriterijima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/818 Uredba (EU) 2021/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Kreativna Europa (2021.–2027.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1295/2013 (SL L 189, 28.5.2021., str. 34., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/818/oj)., posebno u pogledu programa Kreativna Europa za razdoblje 2021. – 2027., čija je primarna misija poduprijeti kulturni sektor i zaštititi neovisnost i umjetničku slobodu kreatora; poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu i uravnoteženu evaluaciju Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama Direktiva (EU) 2018/1808 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o izmjeni Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) u pogledu promjenjivog stanja na tržištu (SL L 303, 28.11.2018., str. 69., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2018/1808/oj). kao glavnog instrumenta kojim se reguliraju audiovizualni i medijski sadržaji u EU-u;

54.poziva Komisiju da osigura ujednačenu primjenu i učinkovitu provedbu pravila unutarnjeg tržišta u svim sektorima; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog praksi prisilnog otkupa prava koje se nameću europskim kreatorima, posebno zbog ugovora koji se temelje na stranim zakonima i jurisdikcijama kojima bi se mogli zaobilaziti standardi EU-a o odgovarajućoj i razmjernoj naknadi; potiče Komisiju da predstavi poseban zakonodavni prijedlog kojim se uspostavljaju zaštitne mjere kako bi se spriječilo takvo zaobilaženje i osiguralo da se europski kreatori mogu učinkovito osloniti na svoja prava u skladu s pravom EU-a te ih ostvarivati;

55.sa zabrinutošću primjećuje kontinuirane nedostatke u prenošenju i provedbi ključnih pravnih instrumenata koji se odnose na azil, migracije, zaštitu podataka, pravosudnu suradnju i izvršavanje zakonodavstva;

56.konstatira izostanak izvješćivanja o primjeni Strategije EU-a za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025., njezinim mjerama za borbu protiv diskriminacije, među ostalim putem Akta EU-a o pristupačnosti Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/882/oj)., kao i njezinoj strategiji EU-a za mlade; podsjeća na svoju predanost postizanju ciljeva europskog stupa socijalnih prava do 2030. za snažnu socijalnu Europu koja je pravedna, uključiva i obiluje mogućnostima; poziva Komisiju da u svojem budućem izvješćivanju posebna poglavlja posveti provedbi tih važnih područja politike; preporučuje joj da u donošenje politika uključi detaljne informacije o borbi protiv zločina iz mržnje, o rodno osviještenoj politici i o sustavnoj primjeni testova utjecaja politika na mlade;

57.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.