1.shvaća da je promicanje financijske pismenosti te provedba programa i inicijativa diljem Europe ključan i horizontalan prioritet EU-a i njegovih država članica te važan uvjet za jamčenje jednakih financijskih mogućnosti za njegove građane jer trenutačna niska razina financijske pismenosti ugrožava konkurentnost EU-a, povećava nejednakosti i ometa mala ulaganja u realno gospodarstvo i njegovu produktivnost, šteti međugeneracijskoj pravednosti, lišava poduzeća, posebno MSP-ove, dobro informirane baze ulagatelja i ozbiljno ugrožava otpornost, dobrobit i neovisnost kućanstava, a istodobno usporava sposobnost malih ulaganja da u potpunosti iskoriste tržišta kapitala te povećava osjetljivost građana na prijevare i zavaravajuće oglašavanje;

2.naglašava da bolja financijska pismenost te razumijevanje financijskog sektora i financijskih institucija neizravno doprinose financijskoj stabilnosti; naglašava da će poboljšana financijska pismenost omogućiti građanima da donose informiranije odluke o svojoj potrošnji, štednji, mirovinama, ulaganjima i financijskom planiranju za budućnost, što će doprinijeti gospodarskoj sigurnosti;

3.potvrđuje da se poboljšanjem financijske pismenosti može poduprijeti rast EU-a i potaknuti privatna ulaganja, dopunjavanjem namjenske strategije ulaganja popraćene održivim javnim financiranjem kako bi se potrebna ulaganja usmjerila za povećanje produktivnosti Unije, podupiranje zelene i digitalne tranzicije, jačanje sigurnosne i industrijske suverenosti EU-a te otvaranje kvalitetnih radnih mjesta;

4.potiče države članice da ažuriraju Preporuku Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje3 Preporuka Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (SL C 189, 4.6.2018., str. 1.). kako bi se financijska pismenost odredila kao neovisna ključna kompetencija;

5.smatra da su se mjere poduzete na razini država članica, kad su dobro usklađene s Komisijom, pokazale najučinkovitijima u promicanju sudjelovanja malih ulagatelja na tržištima kapitala, među ostalim putem mirovinskih sustava; smatra da se osnaživanjem malih ulagatelja da odluče kako će i gdje raspodijeliti svoju štednju poboljšavanjem financijske pismenosti može potaknuti veće sudjelovanje na tržištu;

6.naglašava da, iako je financijsko obrazovanje primarni alat za izravno rješavanje pitanja financijske pismenosti, to se obrazovanje mora dopuniti potrebnom regulatornom zaštitom i proaktivnim mjerama iz sektora financijskih usluga, uključujući zaštitu potrošača i sprečavanje prijevara;

7.ističe sve veću digitalizaciju financijskog sektora i potrebu da digitalne vještine budu ključan dio ili dopuna financijskom obrazovanju; u tom kontekstu napominje potrebu za dosljednim ažuriranjem alata za financijsko obrazovanje kako bi se uzeo u obzir digitalni napredak;

8.potiče države članice da u školske kurikulume, u svim fazama formalnog obrazovanja, integriraju dobno primjerene projekte financijske pismenosti kao oblik dopune digitalnom i medijskom obrazovanju te usporedno s formalnim programima, te da istodobno promiču inicijative za potporu nastavnicima; stoga potiče stvaranje mreža za osposobljavanje nastavnika koje podupire EU kako bi se promicale dosljedne i visokokvalitetne metode podučavanja financijske pismenosti diljem Unije, oslanjajući se na najbolje prakse država članica; ističe da su države članice koje su u svoje nacionalne kurikulume uključile financijsko obrazovanje među najuspješnijima u istraživanjima EU-a o financijskoj pismenosti;

9.potiče države članice da provedu obrazovne inicijative prikladne za sve faze života kako bi se potaknulo cjeloživotno učenje; shvaća da bi te inicijative trebalo uskladiti s važnim ključnim etapama u životu, kao što je završetak određene razine formalnog obrazovanja, ulazak na tržište nekretnina ili približavanje mirovini, kako bi se učinak tih inicijativa maksimalno povećao;

10.naglašava da je pri promicanju mjera ili inicijativa u području financijskog obrazovanja važno zaštititi načelo neovisnosti i transparentnosti;

11.predlaže stvaranje europskog okvira naprednih financijskih kompetencija za odrasle, kao proširenje postojećeg zajedničkog okvira s modulima za osobno financijsko planiranje, usporedbu proizvoda, rizik i diversifikaciju te održiva ulaganja s nacionalnim platformama za učenje;

12.poziva države članice da odgovarajućim mjerama politike pruže poticaje za programe financijskog obrazovanja, cjeloživotnog učenja i financijske dobrobiti na radnim mjestima s ciljem informiranijeg donošenja odluka, osobito u vezi s mirovinama, srednjoročnim i dugoročnim ulaganjima, dopunskim mirovinskim osiguranjem i izradom osobnog proračuna; u tom pogledu ističe ulogu civilnog društva, posebno organizacija malih ulagatelja, i relevantnih socijalnih partnera u podupiranju i provedbi tih mjera, te potrebu za učinkovitom komunikacijom s građanima o njihovim mirovinama i očekivanim prihodima;

13.potiče države članice da sudjeluju u OECD-ovim testovima financijske pismenosti za mlade u okviru Programa za međunarodno ispitivanje znanja i vještina učenika (PISA) i uspostave redovite ankete za odrasle; ponavlja da je financijska pismenost koncept koji se temelji na rezultatima i da bi nacionalne strategije trebale imati jasne i mjerljive pokazatelje napretka, oslanjajući se na skup alata Međunarodne mreže za financijsko obrazovanje OECD-a za mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti4 OECD, „OECD/INFE Toolkit for Measuring Financial Literacy and Financial Inclusion 2022” (Skup alata Međunarodne mreže za financijsko obrazovanje OECD-a za mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti za 2022.), OECD Publishing, Pariz, 2022.; nadalje, napominje da bi postavljanje ciljeva i rezultata trebalo potaknuti nacionalnu odgovornost za strategije; savjetuje Komisiji i državama članicama da strategije financijske pismenosti učine u određenoj mjeri fleksibilnima kako bi ih se moglo prilagoditi u svjetlu rezultata eventualne procjene učinkovitosti;

14.ponovno ističe da su potrebne prilagođene inicijative usmjerene na zajednicu te se protivi univerzalnom pristupu; napominje da bi se te inicijative trebale temeljiti na nacionalnim mjerama i odražavati različite razine financijske pismenosti u različitim kontekstima, čime bi se doprinijelo širem i dosljednijem povećanju financijskih znanja; ističe položaj žena, mladih, starijih, osoba s invaliditetom i poteškoćama te građana iz ruralnih područja kao i potrebu mobiliziranja socijalnih partnera, sindikata, organizacija malih ulagatelja, gospodarskih komora, sektora financijskih tehnologija, mreža MSP-ova i pokreta civilnog društva te sektora financijskih usluga u zajedničkim nastojanjima da se odgovori na te specifične potrebe i da se razviju konkretni projekti što bliži građanima i zajednicama, a osobito građanima s nižim razinama financijske pismenosti te stoga najizloženijima financijskim šokovima i najranjivijima na financijske prijevare; poziva na namjenske i ciljane programe za najranjivije skupine, uključujući one izvan formalnog obrazovanja;

15.napominje da su mladi izloženi financijskim uslugama, da im se one oglašavaju i nude u sve ranijoj dobi na brojnim kanalima, posebno društvenim mrežama, što pokazuje da je financijsku pismenost potrebno poticati od rane dobi;

16.ističe potrebu za ciljanim obrazovanjem o internetskim financijskim prijevarama, uključujući piramidalne sustave, umjetno povećanje cijene i prodaje te prijevarne investicijske zajednice; ističe da s obzirom na financijsku ranjivost treba povećati osviještenost o rizicima povezanima sa zaduženošću;

17.poziva na donošenje mjera za jačanje financijske pismenosti i poduzetničkih vještina osoba koje pokreću nove poslovne pothvate, s posebnim naglaskom na poduzetnike u nepovoljnom položaju, uključujući one izvan tradicionalnog obrazovnog sustava;

18.potiče države članice da omoguće i promiču sustave mikrokvalifikacija za osobe koje facilitiraju učenje odraslih (voditelje zajednica, socijalne radnike, sindikalne predstavnike);

19.poziva Komisiju da proširi mjere za učenje odraslih u okviru programa Erasmus+ i relevantne potprograme programa Digitalna Europa kako bi se državama članicama pomoglo da osmisle dobro prilagođene tečajeve za digitalnu i financijsku pismenost prilagođene, čime bi se osiguralo da se stariji građani i druge ranjive odrasle osobe mogu sigurno koristiti internetskim bankarstvom, mobilnim plaćanjima i digitalnim komunikacijskim kanalima;

20.ističe da su žene i dalje nerazmjerno pogođene niskim razinama financijske pismenosti, pri čemu žene čine 60 % Europljana koji imaju nisku razinu financijske pismenosti; stoga ističe da je potrebno premostiti i razlike u financijskoj pismenosti i rodno uvjetovane razlike u plaćama kako bi se žene gospodarski osnažile te kako bi se osiguralo njihovo potpuno sudjelovanje u društvu; poziva EU i njegove države članice da ženama zajamče pristup alatima, resursima i prilikama potrebnima za napredak, posebno u sektorima u kojima su i dalje nedovoljno zastupljene;

21.napominje da financijsko obrazovanje studenata i mladih odraslih osoba također može poboljšati financijsko znanje njima najbližih osoba, što ukazuje na mogući multiplikacijski učinak financijskog obrazovanja usmjerenog na mlade;

22.naglašava da je za financijsku pismenost potreban pristup financijama te stoga poziva nacionalna i europska nadležna tijela, u prvom redu nadzorna tijela, da provedu postojeće zakonodavstvo kako bi se osiguralo da su financijski instrumenti koji su na raspolaganju na tržištu lako dostupni, primjereni u pogledu rizika i porezno privlačni te da se sve potrebne informacije o uvjetima njihova korištenja pružaju na transparentan i razumljiv način;

23.shvaća da je postojeći pravni okvir za financijske usluge, unatoč cilju poboljšanja transparentnosti, zaštite i objave informacija, često presložen da bi prosječnu osobu podržao u donošenju istinski informiranih odluka; uviđa da je važno građanima EU-a zajamčiti razumijevanje financijskih proizvoda i naglašava da inicijative za financijsko obrazovanje ne mogu zamijeniti potrebu za snažnim okvirom za zaštitu ulagatelja;

24.naglašava važnost i dodanu vrijednost javne potpore, posebno putem primjerenih poreznih politika, za inicijative za financijsku pismenost koje promiču pružatelji financijskih usluga i dionici iz industrije;

25.uviđa da su poduzeća iz EU-a ključni akteri u sveobuhvatnom pristupu poboljšanju financijske pismenosti u Uniji te da pružaju relevantan doprinos financijskom zdravlju građana;

26.u kontekstu EU-a ili nacionalnih inicijativa za promicanje financijske pismenosti, naglašava da bi prioritet trebalo dati inicijativama u regijama s niskim gospodarskim rastom, niskom štednjom i visokom zaduženošću potrošačkim kreditima, u kojima je rizik od prezaduženosti kućanstava veći;

27.naglašava da jačanje financijske pismenosti nije moguće bez većeg pristupa financijama za građane; poziva na stvaranje pristupačnijih financijskih instrumenata za sve građane, posebno one koji traže priliku za svoja prva ulaganja; traži provedbu postojećeg zakonodavstva kako bi se osiguralo da financijski instrumenti budu lako dostupni i da građanima pružaju potrebne informacije na transparentan i razumljiv način; u tom pogledu pozdravlja prijedlog Komisije o štedno-investicijskim računima kao potpornoj mjeri za stvaranje boljih financijskih mogućnosti za građane koji žele ulagati te poziva na to da takvi instrumenti budu dostupni u svim državama članicama kao dio okvira usmjerenog na stvaranje kulture ulaganja u Uniji;

28.predlaže stvaranje dobrovoljne paneuropske mreže dionika i nadležnih tijela i na nacionalnoj i na europskoj razini kako bi se nadogradila konkretna međusektorska i sveobuhvatna rješenja za povećanje razine financijske pismenosti i postigle dugoročne promjene u ponašanju u područjima kao što su izrada proračuna, štednja i odabir odgovarajućih proizvoda, uključujući istraživanje o trenutačnim nedostacima u znanju; naglašava da bi ta mreža trebala biti tehnički instrument bez političkog i komercijalnog utjecaja te da bi trebala imati transparentnu upravljačku strukturu; stoga ističe da je potrebno izbjegavati stvaranje trajnih birokratskih struktura i maksimalno smanjiti korištenje skupih vanjskih konzultantskih usluga kako bi se dostupna sredstva dodjeljivala uslugama i projektima izravno usmjerenima na građane EU-a;

29.pozdravlja predanost Komisije organiziranju redovitih radionica u cilju promicanja slične paneuropske mreže i zajednice stručnjaka za financijsku pismenost iz privatnog sektora i neprofitnih organizacija; naglašava da se najbolje prakse, kodeksi ponašanja i vodeća načela financijske pismenosti ne bi trebali razvijati izolirano; stoga potiče Komisiju da razmotri uključivanje vladinih agencija i nacionalnih nadležnih tijela u tu zajednicu na ad hoc ili trajnoj osnovi;

30.naglašava da ulaganje u financijsku pismenost donosi visoke prinose u kontekstu gospodarskog rasta i jačanja financija pojedinaca, poduzeća i javnih tijela; stoga pozdravlja pilot-projekt o financijskoj pismenosti koji je nedavno odobren u okviru proračuna EU-a za 2026.;

31.ističe da bi se sve strategije, kako na razini država članica tako i na razini EU-a, trebale osmišljavati i provoditi u koordinaciji javnih tijela, organizacija građana, sveučilišta, sindikata i privatnih dionika; naglašava da bi mjere koje su razvile nacionalne vlade i Komisija trebale uzimati u obzir ključnu ulogu sudionika na tržištu;

32.poziva države članice da u svoje strategije za financijsku uključenost uključe pokazatelje financijske pismenosti te da inovativnim pravnim i administrativnim instrumentima promiču štednju i privatna ulaganja;

33.poziva Vijeće da donese preporuku kojom bi se utvrdila zajednička načela i minimalni standardi financijskog obrazovanja, temeljenog na pristupu koji obuhvaća suradnju između javnog sektora i privatnih dionika; predlaže da europska referentna točka za prikupljanje dobrih praksi, studija i alata na sustavan način uključi doprinose sveučilišta, organizacija civilnog društva, skupina za strateško promišljanje i financijskih institucija koje već imaju dobre rezultate u promicanju inicijativa;

34.pozdravlja Komunikaciju Komisije od 30. rujna 2025. o strategiji EU-a za financijsku pismenost i prima na znanje njezina četiri stupa te naglašava da se takva važna inicijativa mora, po potrebi, hitno popratiti konkretnim mjerama;

35.pozdravlja namjeru Komisije da provede opširnu komunikacijsku kampanju i kampanju na društvenim mrežama o financijskoj pismenosti, u skladu sa strategijom EU-a za financijsku pismenost; Smatra da bi takva kampanja trebala biti trajna, višejezična, na razini Unije, razvijena u suradnji s nacionalnim tijelima, javnim radiotelevizijskim kućama, kulturnim mrežama i neovisnim organizacijama za provjeru činjenica, te da bi joj cilj trebalo biti razotkrivanje financijskih dezinformacija, promicanje sigurnog ponašanja na internetu i upozoravanje građana, posebno mladih i starijih osoba, na prevladavajuće financijske prijevare; smatra da bi nacionalna nadležna tijela trebala provoditi ciljano informiranje putem društvenih i tradicionalnih medija kako bi se povećala osviještenost i poboljšala financijska pismenost;

36.podsjeća da je Europsko vijeće zatražilo hitne mjere, počevši u školama, radi promicanja financijske pismenosti u društvu; naglašava da su nova strategija EU-a za financijsku pismenost i mjere koje su u njoj utvrđene namijenjene znatnom poboljšanju razina financijskog obrazovanja diljem Europe te da bi ih trebalo iskoristiti kao alat za promicanje gospodarskog rasta i konkurentnosti, financijske jednakosti i jednakih mogućnosti;

37.napominje da je strategija Komisije za financijsku pismenost, kao dio unije štednje i ulaganja, usmjerena na konkurentnost i oslobađanje štednje i ulaganja, no ističe da bi također trebala sadržavati promicanje jednakih mogućnosti i financijsko osnaživanje svih građana; poziva na konkretne mjere kojima bi se građanima, posebno onima iz najranjivijih skupina, omogućilo da izgrade svoje bogatstvo, upravljaju njime i povećaju ga; poziva na to da se financijskoj pismenosti pristupi sveobuhvatno te da se ona iskoristi kao alat za promicanje gospodarskog rasta i konkurentnosti te financijske jednakosti i jednakih mogućnosti;

38.naglašava važnost oslanjanja nacionalnih i europskih strategija za financijsku pismenost na relevantne dokaze i analize prilagođene posebnim značajkama svake jurisdikcije; podsjeća da je potrebno sustavno praćenje i evaluacija financijske pismenosti kako bi se dobili usporedivi podaci za procjenu napretka tijekom vremena te naglašava da je ključno učiti iz najbolje prakse pojedinih država članica;

39.poziva Komisiju da u područje primjene strategije financijske pismenosti i u skup alata za države članice uključi poduzetništvo kako bi se poboljšala koordinacija u tom pogledu;

40.podržava cilj izrade akcijskog plana EU-a o internetskim financijskim prijevarama i podsjeća da je potrebno smanjiti visoku razinu financijskih prijevara s pomoću pouzdanih mjera sprečavanja i ublažavanja na regulatornoj, nadzornoj i administrativnoj razini;

41.naglašava da je potrebno usmjeriti napore na mirovinsku pismenost kako bi se doprinijelo sigurnosti građana EU-a u mirovini te zajamčilo da su građani EU-a svjesni važnosti javnih zakonskih mirovina, strukovnih mirovina i dodatnih osobnih mirovina; podsjeća na važnost proizvoda osiguranja i mirovinskih proizvoda kao načina štednje korisnih za financijsko zdravlje i sigurnost građana te konkurentna tržišta kapitala, čime se potiče razvoj unije štednje i ulaganja;

42.poziva Komisiju i europska nadzorna tijela da održavaju, proširuju i redovito ažuriraju pretraživ i pristupačan repozitorij inicijativa EU-a za financijsko obrazovanje na razini EU-a i nacionalnoj razini, kako je opisan u dotičnoj komunikaciji Komisije, uključujući najbolje prakse povezane s programima koji se provode na radnome mjestu, projektima za uključivanje mladih i pristupima koji se temelje na zajednici kako bi se poduprlo širenje dobrih praksi iz država članica; naglašava da bi se taj repozitorij trebao temeljiti na postojećim platformama i infrastrukturi te da bi trebao u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti postojeće nacionalne i privatne resurse kako bi se izbjeglo udvostručavanje posla, što bi predstavljalo dodatno opterećenje za proračun Unije; naglašava da bi prioritet trebale biti kvaliteta i usporedivost dostupnih informacija; ustraje u tome da taj repozitorij mora imati poseban odjeljak o resursima za kibernetičku sigurnost i sprečavanje prijevara, izrađen u suradnji s nacionalnim agencijama za kibernetičku sigurnost; ističe da bi repozitorij trebao uključivati i inovativne i dokazane inicijative zemalja izvan EU-a koje bi mogle poslužiti kao nacrti za djelovanja EU-a, no i dalje bi trebao biti troškovno učinkovit i da ne bi smio stvarati dodatno nepotrebno administrativno opterećenje za uključene dionike;

43.naglašava da bi projekti financijske pismenosti koji se financiraju ili sufinanciraju sredstvima EU-a ili koje provode javna tijela trebali biti popraćeni strogim instrumentima za procjenu, uključujući, prema potrebi, ex post evaluacije ili upitnike za procjenu razvoja financijskog znanja među polaznicima izobrazbi o financijskoj pismenosti te promjene njihovih financijskih navika;

44.poziva Komisiju da do kraja 2027. izvijesti o prihvaćanju i učinkovitosti strategije za financijsku pismenost, s informacijama razvrstanima po državama članicama i ciljnom području kad je to moguće, uključujući rezultate postignute u okviru mreže ambasadora, predloženi kodeks ponašanja i komunikacijsku kampanju na razini EU-a kao i na to da, u slučaju potrebe, predloži daljnje mjere; poziva Komisiju da te zaključke predstavi Parlamentu; poziva Komisiju da u tom pogledu svake tri godine objavi izvješće o napretku i/ili istraživanje Eurobarometra o financijskoj pismenosti;

45.uviđa da financijska pismenost može proizlaziti iz mnogih izvora te da je je postojanje raznih pristupa korisno; također uviđa da ljudi već istražuju mogućnosti za mala ulaganja s pomoću proizvoda koji su jednostavni za upotrebu kao što su fondovi čijim se udjelima trguje na burzi, često putem internetskih portala ili digitalnih aplikacija; naglašava vrijednost većeg sudjelovanja malih ulagatelja na financijskim tržištima za društvo i pojedinačnu financijsku sigurnost, pod uvjetom da su dobro informirani; pozdravlja pomak prema kulturi ulaganja među građanima EU-a, djelomično potaknut medijskim i internetskim angažmanom, te poziva na to da se taj trend ubrza;

46.pozdravlja predanost Komisije programu regulatornog pojednostavnjenja i očekuje da će napori u tom pogledu dovesti do smanjenja složenosti financijskih proizvoda, uz istovremenu očuvanje visokih standarda zaštite ulagatelja; traži od Komisije da primjeni načela svoje strategije financijske pismenosti te načela proporcionalnosti, supsidijarnosti i analize utemeljene na dokazima u kontekstu potencijalnih inicijativa o regulatornim okvirima za bankarstvo, financijska tržišta ili osiguranja kako bi financijski proizvodi bili transparentniji i razumljiviji za krajnje korisnike, a da se pritom ne ugroze trenutačni standardi zaštite potrošača i ulagatelja; nadalje, smatra da je važno ta načela razmatrati u okviru planiranog obrazovnog paketa, predviđenog u programu rada Komisije iz 2026.;

47.ističe potrebu za sustavnom usklađenosti politika u pogledu financijske pismenosti, pravila o zaštiti malih ulagatelja, europskog plana za štedno-investicijske račune, drugih inicijativa u području unije štednje i ulaganja te propisa o bankarstvu i financijskim tržištima kako bi se zajamčila zaštita potrošača i očuvala ponuda transparentnih, ali lako dostupnih financijskih proizvoda za građane prilagođenih riziku;

48.naglašava da financijska pismenost mora obuhvaćati i vještine u području kibernetičke sigurnosti, uključujući prepoznavanje pokušaja phishinga, internetskih prijevara i prijevara uz pomoć umjetne inteligencije, te poziva Komisiju da poveže svoje strategije za financijsku pismenost i kibernetičku sigurnost s pomoću koordiniranih kampanja za podizanje razine osviještenosti javnosti;

49.podržava proglašavanje godišnjeg „Europskog dana financijskog obrazovanja” u svrhu promicanja aktualnih inicijativa za podizanje razine osviještenosti, nastavno na mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 16. srpnja 2025. naslovljeno „Financijska pismenost i financijsko obrazovanje za Europljane”;

50.ponavlja svoj poziv na sustavnu usklađenost sa zakonodavnim instrumentima koji nadilaze financijske usluge i bankarski sektor te naglašava da je važno zajamčiti da se pitanja financijske pismenosti uzimaju u obzir u kontekstu budućeg Akta o digitalnoj pravednosti i provedbe Akta o digitalnim uslugama kako bi se putem dužnosti platformi i pravila potrošačkog prava podupirali ishodi financijske pismenosti i sigurnih digitalnih ulaganja;

51.ističe da digitalna revolucija iza koje stoji umjetna inteligencija nudi priliku za kombiniranje financijskog obrazovanja s digitalnom pismenošću, pri čemu se financijsko obrazovanje može personalizirati primjenom umjetne inteligencije i raznih digitalnih alata; poziva Komisiju da u izvješću koje će predstaviti Parlamentu istraži potencijal, rizike i ograničenja umjetne inteligencije u promicanju financijske pismenosti, uključujući personalizirane obrazovne alate temeljene na umjetnoj inteligenciji prilagođene različitim potrebama korisnika, te upotrebu tehnologije umjetne inteligencije za otkrivanje prijevara, obmana, uvjerljivih krivotvorenih sadržaja i drugih prijetnji koje stvara umjetna inteligencija;

52.naglašava da umjetna inteligencija može poduprijeti širenje cjenovno pristupačnog financijskog savjetovanja, omogućiti automatizirano personalizirano stvaranje portfelja, proširiti programe financijskog obrazovanja i poduprijeti pružanje prilagođenih poticaja kako bi se potaknulo ponašanje optimizirano za financijske ciljeve pojedinaca; ističe da alati umjetne inteligencije mogu nositi i znatne rizike ovisno o tome kako ih upotrebljavaju financijski influenceri; poziva Komisiju da pažljivo razmotri kako u tom pogledu pristupiti učinku umjetne inteligencije te ublažiti potencijalne rizike, uključujući rizike povezane s upotrebom osobnih podataka;

53.potiče Komisiju da integrira nacionalne sustave usporedbe za štedne i investicijske račune u mehanizam EU-a za usporedbu s izračunima za usporedbu koji uključuju cijeli trošak i vizualnim objašnjenjima za aspekte kao što su, među ostalim, rizik i povrat, složene kamate, inflacija i naknade;

54.u tom pogledu ponavlja da je prenosivost štednih i investicijskih računa među pružateljima usluga i preko granica važna za ispunjavanje ciljeva unije štednje i ulaganja te za porast financijske osviještenosti i pismenosti; u tom kontekstu uviđa da bi prenosivost štednih i investicijskih računa EU-a trebala biti cjenovno pristupačna i da ne bi smjela dovesti do oporezivanja;

55.poziva Komisiju da detaljno ocijeni mogućnost izrade sveobuhvatnog izvješća kako bi se utvrdila potreba i dodana vrijednost mogućih ciljanih zakonodavnih inicijativa za prilagodbu i pojednostavljenje temeljnih propisa političkim ciljevima usmjerenima na povećanje financijske, digitalne, podatkovne i medijske pismenosti;

56.naglašava važnost inicijativa i sadržaja o financijskoj pismenosti u rješavanju učinka koji ulaganja potaknuta standardima društveno odgovornog poslovanja, odnosno ekološkim, socijalnim i upravljačkim standardima, imaju na realno gospodarstvo te njihove šire vrijednosti za društvo;

57.ističe potencijalnu dodanu vrijednost projekata o financijskoj pismenosti, digitalnom utjecaju i zaštiti malih ulagatelja u okviru programa Obzor Europa, u skladu s potrebom da se u Uniju privuku svjetski talenti u području bihevioralnih financija;

58.naglašava važnost uključivanja sveobuhvatnih informacija o kriptoimovini utemeljenih na dokazima u inicijative financijskog obrazovanja;

59.ističe sve važniju ulogu financijskih influencera kao prenositelja financijskih informacija koji često ciljaju mladu i prethodno manje ciljanu publiku; prima na znanje njihov potencijal za poboljšanje financijske pismenosti, ali podsjeća na to da moraju poštovati postojeća pravila o financijskoj promidžbi i zaštiti potrošača te imati veću odgovornost prema svojoj publici; uviđa da su financijski influenceri sve izraženiji kao glavni kanal komercijalne komunikacije o financijskim ili investicijskim uslugama za određene skupine;

60.shvaća da sadržaj na društvenim mrežama pruža pristupačan protok informacija javnosti i naglašava da bi cilj svih inicijativa financijske pismenosti trebao biti promicanje odgovorne i pristupačne razmjene znanja, a ne ograničavanje kreativnosti ili dosega influencera;

61.ponavlja da postoji jasna razlika između financijskih influencera koji djeluju na transparentan način, odnosno prijavljuju sukobe interesa i promiču obrazovne sadržaje, i pojedinaca koji iskorištavaju financijsko obrazovanje kao paravan, postupaju prijevarno ili sa zlim namjerama, promiču neovlaštene proizvode ili pružaju nekvalificirane savjete, među ostalim slanjem izravnih poruka pojedincima ili poveznica u grupne kanale za razmjenu poruka, kako bi promicali špekulativne proizvode, klađenje ili igre na sreću, što je često suprotno pravilima EU-a o zavaravajućem oglašavanju i zaštiti potrošača; prepoznaje da se glavna djelatnost nekih od tih financijskih influencera često temelji na privlačenju pozornosti te da to može dovesti do promicanja visokorizičnih, špekulativnih proizvoda koji nisu prikladni za male ulagatelje, za što je potreban poseban pristup nacionalnih i europskih tijela; stoga naglašava da je potrebna učinkovita prekogranična provedba prava EU-a u tom pogledu te ističe ulogu Mreže za suradnju u zaštiti potrošača kako bi se to osiguralo;

62.potiče zajednicu financijskih influencera da prođu financijsko osposobljavanje kako bi mogli pripremati neovisni sadržaj i provjeravati istinitost informacija; potiče države članice da financijskim influencerima ponude osposobljavanje o pravnim obvezama i osnovama financijskog obrazovanja, koje bi nudila javna tijela i akreditirani pružatelji usluga;

63.napominje da financijski savjetnici podliježu strogim regulatornim zahtjevima, a financijski influenceri mogu de facto djelovati kao internetski financijski savjetnici, no trenutačno ne podliježu nikakvom posebnom regulatornom okviru, čime se ostavlja otvorena mogućnost za obmanjujuće prakse; u tom pogledu napominje promjene koje se žele uvesti prijedlogom direktive o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2014/65/EU i (EU) 2016/97 s obzirom na pravila EU-a o zaštiti malih ulagatelja (Skupna direktiva o strategiji za male ulagatelje), kojima se nastoje ukloniti rizici koje financijski influenceri predstavljaju za male ulagatelje uvođenjem obveza za financijske influencere i društva za financijske usluge koja upotrebljavaju njihove usluge; napominje, međutim, da neke financijske influencere ne zapošljavaju ovlaštene financijske institucije niti oni nude odobrene financijske proizvode ili savjete te stoga ne potpadaju pod nadzor nadležnih tijela;

64.potiče Komisiju da u budući europski kodeks ponašanja za privatne i neprofitne organizacije izričito uključi financijske influencere i platforme za smještaj financijskih sadržaja, u prvom redu u vidu dobrovoljnog pečata za kreatore sadržaja kako bi se uspostavili minimalni zajednički zahtjevi u pogledu transparentnosti, upravljanja sukobima interesa i kvalitete pruženih informacija; naglašava važnost obveza i etičkih standarda za financijske influencere te za brendove koji s njima surađuju s obzirom na njihov potencijalni učinak na financijsku dobrobit njihove publike;

65.ističe da u skladu s postojećim regulatornim okvirom financijski posrednici moraju poštovati mjere kojima se nastoje postići visoki standardi zaštite ulagatelja; nadalje, napominje da su sastavni dio toga obvezne mjere i povezana ulaganja usmjereni na poboljšanje tehničkih vještina financijskih savjetnika; napominje da će se postignutim dogovorom o ažuriranoj strategiji za male ulagatelje uvesti zahtjev za pisani sporazum između financijskih influencera i investicijskih društava, čime će se povećati transparentnost i zaštita malih ulagatelja;

66.naglašava da je potreban jasan i učinkovit okvir zahvaljujući kojem će nadležna nacionalna tijela moći pratiti i nadzirati financijske influencere, štititi potrošače od dezinformacija i sukoba interesa te očuvati povjerenje u financijsko obrazovanje na internetu;

67.poziva internetske platforme da na transparentan način obavijeste potrošače o rizicima povezanima s rizičnijim financijskim instrumentima, primjerice upotrebom upozorenja o rizicima, te da uvedu alate za isticanje promidžbene prirode sadržaja kako bi se označio komercijalni sadržaj; preporučuje uvođenje brzih i učinkovitih instrumenata za učenje ugrađenih u sponzorirani sadržaj, usklađenih s okvirima kompetencija EU-a/OECD-a i s upućivanjima na pouzdane javne izvore;

68.naglašava važnost učinkovitog nadzora i provedbe pravnog okvira EU-a, posebno Akta o digitalnim uslugama i Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, u vezi s komercijalnom komunikacijom na internetu u cilju zaštite dobrobiti potrošača i smanjenja rizika od financijske štete na internetu;

69.poziva platforme da nastave promicati istaknute i legitimne edukacijske kanale o financijskoj pismenosti te ponovno ističe odgovornost platformi za identifikaciju i smanjivanje rizika od obmanjujućeg sadržaja i internetskih prijevara, među ostalim uvođenjem inovativnih funkcija u području označivanja komercijalnih poruka, rješenja za upozoravanje na rizik i ubrzanih postupaka prijavljivanja i djelovanja protiv nezakonitog ili očito štetnog sadržaja; napominje važnost održavanja regulatornog okvira koji je i dalje fleksibilan i koji može prihvaćati nove trendove na financijskim tržištima, čime se osigurava da regulatorni odgovori idu ukorak sa stvarnim kretanjima, uključujući ona povezana s društvenim mrežama i financijskim influencerima;

70.potiče platforme da poboljšaju svoju identifikaciju sadržaja i postupanje sa sadržajem koji bi mogao poticati piramidalne sustave ili druge potencijalno obmanjujuće prakse usmjerene na neiskusne male ulagatelje; naglašava potrebu za brzom i obveznom intervencijom platformi kako bi se uklonio obmanjujući ili prijevarni sadržaj s jasnim posljedicama za influencere uključene u takve aktivnosti;

71.naglašava da su potrebni obrazovni programi za financijske influencere kako bi se osiguralo da u potpunosti razumiju primjenjive pravne okvire, etičke standarde, obveze u pogledu transparentnosti i objavljivanja te važnost jasnog i uravnoteženog informiranja o koristima i rizicima koje nose proizvodi ili usluge koje promiču; nadalje, poziva države članice da promiču osposobljavanje financijskih influencera o pravnim propisima i etičkim standardima koje moraju poštovati pri promicanju financijskih proizvoda;

72.ističe društvenu odgovornost financijskih influencera s obzirom na njihovu sposobnost da povećaju doseg prema novoj publici i njihov doprinos povećanju razine financijske pismenosti; stoga poziva te digitalne aktere da doprinesu uspostavi europske strategije financijske pismenosti, da sudjeluju u događanjima i inicijativama koje promiču Komisija i/ili države članice te da pritom poštuju najviše standarde neovisnosti, transparentnosti i pridržavaju se pravila o nepristranoj financijskog promidžbi;

73.potvrđuje svoju spremnost za pružanje pomoći u procjeni dodane vrijednosti smjernica EU-a o komunikaciji financijskih influencera s obzirom na mogući negativan utjecaj nekih aktera uslijed njihova oglašavanja rizičnih proizvoda i neprovjerenih ili obmanjujućih savjeta bez dužne odgovornosti;

74.upozorava na činjenicu da, kada financijski influenceri na društvenim mrežama dijele bilo kakvo mišljenje o vrijednosti ili cijeni financijskog instrumenta ili preporučuju strategiju ulaganja, čak i u obrazovne svrhe, oni možda objavljuju preporuke za ulaganja koje su obuhvaćene područjem primjene Uredbe o zlouporabi tržišta5 Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (SL L 173, 12.6.2014., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/596/oj).; napominje da neke javne komunikacije objavljene na društvenim mrežama mogu predstavljati rizik povezan sa zlouporabom tržišta, tj. manipuliranjem tržištem, trgovanjem na temelju povlaštenih informacija i nezakonitim objavljivanjem povlaštenih informacija6 Warning „For people posting Investment Recommendation on social media” (Upozorenje za osobe koje objavljuju preporuke o ulaganjima na društvenim mrežama), 6. veljače 2024. izdalo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala.;

75.potiče Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala i nacionalna tijela država članica da izdaju praktične smjernice o tome kada se objave na društvenim mrežama smatraju preporukama za ulaganja u skladu s pravilima EU-a o zlouporabi tržišta te da pojasne obveze priopćavanja;

76.konstatira sve veću upotrebu financijskog sadržaja stvorenog umjetnom inteligencijom i poziva na uvođenje standarda za navođenje da je sadržaj stvoren umjetnom inteligencijom, u skladu s Aktom o umjetnoj inteligenciji7 Uredba (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji i o izmjeni uredaba (EZ) br. 300/2008, (EU) br. 167/2013, (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 i (EU) 2019/2144 te direktiva 2014/90/EU, (EU) 2016/797 i (EU) 2020/1828 (Akt o umjetnoj inteligenciji) (SL L, 2024/1689, 12.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj). i sektorskim smjernicama o upotrebi umjetne inteligencije u uslugama za male ulagatelje;

77.poziva Komisiju da u potpunosti provede digitalna pravila EU-a, posebno Akt o digitalnim uslugama, kako bi se osiguralo da internetske platforme snose punu odgovornost za ublažavanje rizika i zaštitu potrošača od internetskih i financijskih prijevara, uključujući uvjerljivi krivotvoreni sadržaj stvoren umjetnom inteligencijom; nadalje poziva Komisiju, države članice i europska nadzorna tijela da ojačaju svoje kapacitete za praćenje i rano otkrivanje, uključujući upotrebom naprednih analitičkih alata, kako bi se bolje zaštitili ulagatelji i očuvalo povjerenje u financijsko tržište jer je povjerenje javnosti ključno za stvaranje financijske pismenosti i poticanje privatnih ulaganja;

78.podsjeća da su države članice u skladu s Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama obvezne promicati i poduzimati mjere za razvoj vještina medijske pismenosti i o tome izvješćivati Komisiju; potiče nacionalna regulatorna tijela za medije da prilikom primjeni svojih mjera usmjerenih na razvoj vještina medijske pismenosti obuhvate teme koje se odnose na financijsku pismenost i financijske influencere;

79.poziva Europski odbor za medijske usluge i Europski odbor za digitalne usluge da pruže dodatne smjernice o mogućim mjerama usmjerenima na povećanje digitalne i medijske pismenosti, uključujući aktivnosti povezane s financijskim influencerima, te da kontinuirano poduzimaju koordinirane mjere osmišljene kako bi se na najmanju moguću mjeru sveo rizik od toga da korisnici postanu žrtve financijskih prijevara ili prikrivenih komercijalnih komunikacija povezanih s financijskim ili investicijskim uslugama;

80.predlaže da Komisija organizira paneuropski sastanak na vrhu na kojem bi sudjelovali financijski influenceri, predstavnici financijskih usluga i financijske tehnologije, predstavnici potrošača i regulatorna tijela kako bi se ondje raspravilo o najboljim praksama za financijsku pismenost na internetu te istražili prikladni, proporcionalni pristupi za osiguravanje točnosti digitalnog financijskog sadržaja (kao što su samoregulacija ili dobrovoljni standardi); preporučuje da predloženi sastanak na vrhu okupi organizacije civilnog društva, sindikate, udruge potrošača te edukatore i institucionalne dionike;

81.poziva Komisiju i vlade država članica da surađuju s financijskim influencerima na izradi informativnih, odgovornih i zanimljivih ciljanih medijskih kampanja utemeljenih na činjenicama o prilikama koje proizlaze iz sudjelovanja malih ulagatelja na financijskim tržištima te da na privlačan način povećaju financijsku pismenost kako bi se izgradila kultura ulaganja u Europskoj uniji;

82.ističe da upotreba digitalizacije i umjetne inteligencije može stvoriti znatnu dodanu vrijednost u povećanju vidljivosti mogućnosti ulaganja, tržišnog natjecanja i transparentnosti pružanjem, među ostalim, alata za financijsku pismenost, usporedbe naknada i proizvoda te personaliziranih procjena povrata na temelju tržišnih podataka u stvarnom vremenu;

83.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.