1.pozdravlja napredak ostvaren u pogledu jedinstvenog nadzornog mehanizma i jedinstvenog sanacijskog mehanizma tijekom proteklog desetljeća; poziva na potpun i brz dovršetak bankovne unije, uključujući kontinuirani rad na uspostavi njezina trećeg stupa, na EDIS-u, te na mjere za produbljivanje integracije tržišta i olakšavanje učinkovitog protoka kapitala i likvidnosti unutar bankarskih grupa; naglašava da bankovna unija mora podupirati uključiviji, konkurentniji i održiviji financijski sustav usklađen sa socijalnom kohezijom i usporednom tranzicijom;

2.poziva Komisiju da kao prioritet postavi dovršetak bankovne unije i unije za štednju i ulaganja; ističe njihovu važnost za građane, MSP-ove i realno gospodarstvo jer doprinose otpornosti, održivom blagostanju, kvalitetnim radnim mjestima i financijskoj stabilnosti; ističe da bi integriranija bankovna unija podržavala rast i konkurentnost europskih banaka; ističe potrebu za snažnim i čvrstim okvirom koji se temelji na jasnim pravilima i obvezama te kojim se sprječava rizik od masovnog povlačenja sredstava iz banaka, povećava financijska stabilnost i konkurentnost te jača bankarski sektor EU-a; naglašava da će dovršetak unije tržišta kapitala, zajedno s razvojem bankovne unije, pomoći u postizanju boljih uvjeta za financiranje europskog gospodarstva, i za kućanstva i za poduzeća koja se i dalje uvelike oslanjaju na bankovne kredite, u poticanju ulaganja i otvaranja radnih mjesta, uz doprinos otpornosti europskog gospodarstva;

3.naglašava činjenicu da se kamatne stope koje se nude kućanstvima i MSP-ovima izrazito razlikuju po državama članicama; potiče Komisiju da razmotri mjere kojima bi se osigurao bolji pristup financiranju svim građanima i poduzećima, posebno u slučaju MSP-ova kojima je prijeko potreban kapital po poštenim i konkurentnim stopama;

4.naglašava ulogu bankarskog sektora u financiranju usporedne tranzicije; ističe napore pojednostavljenja unutar okvira EU-a za održivo financiranje kako bi se osigurala usklađenost, smanjila udvostručavanja i ujednačile obveze u okviru pravila o bankarstvu, objavljivanju informacija i upravljanju rizicima; skreće pozornost na preporuku Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje da se uspostave viši kapitalni zahtjevi za neupotrebljivu imovinu;

5.žali zbog preostalih prepreka prekograničnim uslugama bankarskog poslovanja sa stanovništvom; naglašava potencijal koji integrirana bankovna unija ima za poboljšanje tržišnog natjecanja i izbora potrošača u području bankarskog poslovanja sa stanovništvom, među ostalim preko boljih mogućnosti za pružanje prekograničnih usluga bankarskog poslovanja sa stanovništvom;

6.prima na znanje napredak postignut u pregovorima o digitalnom euru na internetu i bez interneta; pozdravlja potencijal digitalnog eura za nadopunjavanje i očuvanje gotovine uz istodobno jačanje financijske suverenosti i autonomije EU-a i doprinošenje financijskoj uključivosti; pozdravlja dovršetak općeg pristupa Vijeća o digitalnom euru u prosincu 2025. i smatra nužnim da Parlament što prije dovrši svoje stajalište;

7.smatra da je napredak u pogledu rodne neravnoteže u financijskim institucijama, posebno u rukovodstvu, ograničen; naglašava da raznoliko vodstvo i bolji pristup financiranju za poduzeća Europski institut za ravnopravnost spolova, Gender in entrepreneurship (Rod u poduzetništvu), 2017., str. 5. pod vodstvom žena poboljšavaju upravljanje, inovacije i ekonomske rezultate; poziva financijske institucije, dionike, Komisiju i države članice da donesu učinkovite strategije za raznolikost, prate rodne razlike i uključe rodnu ravnopravnost u nadzorne i investicijske okvire kako bi se osigurao uključiv pristup kapitalu u cijelom EU-u; podsjeća na stajalište Parlamenta da se poštuju rodno uravnoteženi uži popisi kandidata za buduće kandidate i da im se daje prednost; naglašava važnost osiguranja rodne ravnoteže na svim upravljačkim razinama u institucijama i tijelima EU-a koji su odgovorni za bankovnu uniju;

8.napominje da su se nakon povećanja kamatnih stopa ESB-a profitabilnost i otpornost banaka u EU-u znatno poboljšale Maneely, M./Ratnovski, L., Bank Profits and Bank Taxes in the EU, IMF, srpanj 2024. te su ostale visoke 2025.; naglašava da se tom profitabilnošću i otpornošću mogu poduprijeti ključna ulaganja u gospodarstvo EU-a i financiranje kućanstava i poduzeća, posebno MSP-ova i start-up poduzeća, kao i mladih stručnjaka; naglašava važnost malih banaka u podupiranju MSP-ova i lokalnih gospodarstava te poziva Komisiju da osigura da svaka uredba ostane osjetljiva na rizik; naglašava da kreditne institucije koje primaju državnu potporu moraju djelovati unutar razboritih parametara u pogledu dividendi, otkupa i varijabilnih primitaka;

9.naglašava da pravilno funkcioniranje i vjerodostojnost bankovne unije također ovise o potpunom poštovanju i učinkovitoj provedbi prava EU-a o zaštiti potrošača u bankarskom sektoru; ističe činjenicu da se kreditne institucije moraju suzdržati od primjene nepoštenih ugovornih uvjeta i poslovnih praksi, posebno u hipotekarnom i maloprodajnom kreditiranju; ističe činjenicu da potrošači, uključujući zajmoprimce, moraju imati koristi od učinkovite zaštite, pravne sigurnosti i pristupa učinkovitoj pravnoj zaštiti; u tom pogledu poziva države članice i nadležna tijela da osiguraju snažne mjere nadzora i provedbe u slučajevima kršenja; nadalje naglašava važnost osiguravanja odgovarajuće zaštite primarnog boravišta, posebno u slučaju ranjivih kućanstava, pri čemu je potrebno uzeti u obzir veličinu nekretnine i jesu li zajmoprimci već otplatili znatan dio svojeg zajma, kao što je 50 % početnog zajma;

10.prima na znanje ulogu AMLA-e u jačanju borbe EU-a protiv pranja novca i financiranja terorizma; poziva na dosljednu provedbu, pojačanu suradnju, razmjenu informacija i koordiniranu provedbu u cijelom EU-u; naglašava potrebu za učinkovitom suradnjom između AMLA-e i europskih nadzornih tijela i bonitetnih tijela; ističe potrebu da se AMLA u svojem nadzornom i regulatornom radu pridržava načela proporcionalnosti i koordinacije;

11.ističe činjenicu da je pouzdano, proporcionalno, dosljedno i pravodobno financijsko izvješćivanje ključno za nadzor i stabilnost; naglašava važnost pravne sigurnosti, predvidljivosti i stabilnosti za bankarski sektor i da se pojednostavnjenjem ne smiju oslabiti bonitetni standardi, otpornost, standardi zaštite potrošača i standardi stabilnosti; u tom pogledu ističe potrebu za daljnjim mjerama kojima se promiču digitalizacija i pojednostavnjenje uz istodobno održavanje tih standarda; poziva na uravnotežen i integriraniji pristup, uključujući centraliziran podatkovni centar, izgrađen na standardiziranim definicijama, zajednički rječnik podataka i repozitorij zahtjeva kako bi se smanjili nepotrebna složenost među tijelima i udvostručavanje te poboljšala kvaliteta podataka, uz istodobno očuvanje otpornosti okvira bankovne unije;

12.potvrđuje institucionalni i regulatorni napredak zahvaljujući kojem je ojačana otpornost banaka europodručja; napominje da i dalje postoje značajne prepreke za oslobađanje punog potencijala jedinstvenog tržišta EU-a za financijske usluge; poziva Komisiju, države članice i tijela EU-a da usklade ambicije s konkretnim koracima za dovršetak unije za štednju i ulaganja i jedinstvenog tržišta, čime bi se potaknuli pojednostavnjenje i konkurentnost; poziva Komisiju da u svojem izvješću o konkurentnosti bankarskog sektora EU-a za 2026. predloži smislene mjere usmjerene na povećanje konkurentnosti banaka EU-a, uz istodobnu zaštitu ključne uloge banaka u financiranju ulaganja potrebnih za provedbu zelene i digitalne tranzicije Unije;

13.naglašava da bi, s obzirom na aktualnu geopolitičku nesigurnost, potencijalno precijenjena tržišta dionica i nedavne slučajeve previranja u SAD-u nakon netransparentnog kreditiranja u nebankarskom (privatnom) sektoru, nadzorna tijela trebala zadržati perspektivu usmjerenu na budućnost i u dovoljnoj mjeri pratiti rizike te da bi banke trebale održavati odgovarajuće zaštitne slojeve kapitala i biti operativno otporne; u tom pogledu ističe potrebu za poboljšanjem nadzora i otpornosti nebankarskih financijskih posrednika; ističe da razborit nadzor danas može zaštititi porezne obveznike, deponente i realno gospodarstvo od budućih gubitaka;

14.napominje da je ukupni udio redovnog osnovnog kapitala (CET1) banaka u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma dosegnuo 16,12 % u drugom tromjesečju 2025., uz povrat na kapital (ROE) od 10,11 %, dok se udio neprihodonosnih kredita smanjio na 2,22 %, dok krediti u 2. fazi iznose 9,59 % ESB, „Nadzorni bankovni statistički podaci – drugo tromjesečje 2025.”; naglašava potrebu za praćenjem kreditnog rizika uz istodobno održavanje dostatnog kapitala i likvidnosti za otpornost bankarskog sektora; ističe da taj napredak u smanjenju rizika nije popraćen razmjernim napretkom u podjeli rizika;

15.ističe nepovoljne makroekonomske uvjete i geopolitičke poteškoće koji bi mogli dovesti do pogoršanja kvalitete imovine;

16.napominje da su banke sve izloženije nebankovnim financijskim posrednicima, što dovodi do širokog raspona rizika, od likvidnosti do rizika druge ugovorne strane, te poziva na sveobuhvatni europski nadzor sektora nebankovnih financijskih posrednika;; ističe činjenicu da su međunarodna i europska tijela u više navrata istaknula rizik koji proizlazi iz nebankarskog sektora, posebno zbog njegove povećane međusobne povezanosti s tradicionalnim bankarskim sektorom; potiče testiranja otpornosti na stres na razini cijelog sustava kako bi se procijenila otpornost ključnih tržišta; poziva Komisiju da istraži postoje li nedostaci u nadzornim alatima, uključujući likvidnost i sistemske rizike, te da po potrebi predloži mjere za očuvanje financijske stabilnosti;

17.pozdravlja dovršetak i provedbu okvira Basel III kojim će se ojačati otpornost u EU-u; primjećuje da druge jurisdikcije provode manje ambiciozan plan provedbe; ističe kontinuirani nedostatak jasnoće u pogledu provedbe standarda Basel III u nekim drugim jurisdikcijama; podsjeća da se u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma u više navrata ponavljalo da bi se provedbom tog preispitivanja ojačala otpornost banaka u EU-u i da se ne bi ugrozila njihova konkurentnost; poziva Komisiju da preispita odluke o istovjetnosti s jurisdikcijama koje ne provode te standarde;

18.prima na znanje publikaciju ESB-a Behn, M. & Reghezza, A., „Capital requirements: a pillar or a burden for bank competitiveness?” (Kapitalni zahtjevi: potpora ili teret za konkurentnost banaka?), serije povremenih publikacija ESB-a, br. 376, Frankfurt 2025. u kojoj se navodi da visoki kapitalni zahtjevi ne smanjuju konkurentnost banaka, već im osiguravaju otpornost i sposobnost financiranja gospodarstva tijekom cijelog ciklusa;

19.žali zbog sve većeg broja zatvaranja podružnica banaka, što utječe na ranjive i periferne zajednice; podsjeća na pravo građana na pristup osnovnim financijskim uslugama; ističe ulogu manjih banaka u pristupu uslugama za kućanstva i mala poduzeća; ističe da raznolikost bankarskih poslovnih modela povećava otpornost financijskog sustava; potvrđuje važnost digitalizacije i umjetne inteligencije u jačanju učinkovitosti bankarskog sektora; međutim, sa zabrinutošću napominje da je došlo do gubitaka radnih mjesta povezanih s umjetnom inteligencijom; poziva kreditne institucije da provedu politike prekvalifikacije i osiguraju ljudski nadzor u automatiziranim odlukama; naglašava potrebu za očuvanjem kvalitete radnih mjesta, poštenih uvjeta i pravednog pristupa bankarstvu;

20.prepoznaje posebne rizike koje predstavlja kriptoimovina, uz istodobno priznanje mogućnosti koje ona nudi, kao što su stabilne kriptovalute denominirane u eurima; poziva na dosljedan nadzor koji pogoduje inovacijama kako bi se osiguralo da inovacije služe javnosti; poziva tijela EU-a i nacionalna tijela da prate izloženost, odgovore na rizike, suzbiju špekulativno postupanje, bore se protiv financijskog kriminala i zaštite potrošače; ističe važnost globalnih standarda u tom polju;

21.poziva Komisiju, EBA-u i nacionalna nadležna tijela u okviru bankovne unije da osiguraju strogu, dosljednu i vjernu provedbu i izvršenje Uredbe o tržištima kriptoimovine Uredba (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o tržištima kriptoimovine i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010 te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/1937 (SL L 150, 9.6.2023., str. 40., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/1114/oj). kao nužne dopune okviru Unije za financijsku stabilnost banaka;

22.prima na znanje nesigurnosti koje za banke u EU-u proizlaze iz višestrukog izdavanja stabilnih kriptovaluta u trećim zemljama; ističe potencijalnu regulatornu arbitražu među jurisdikcijama, koja bi mogla dovesti do općeg povlačenja depozita iz banaka u EU-u i imati učinke prelijevanja;

23.pozdravlja reformu upravljanja krizama i osiguranja depozita (CMDI) za dosljedno upravljanje krizama i osiguranje depozita, jačanje stabilnosti, zaštitu štednje i poreznih obveznika te osiguravanje bolje upotrebe javnog novca za sanaciju kada je to u javnom interesu, s jasnim regulatornim okvirom; naglašava da bi manje i srednje banke trebale biti fleksibilne, dok bi relevantna tijela trebala raspolagati učinkovitim alatima i mehanizmima donošenja odluka kako bi se osigurala otporna i društveno odgovorna bankovna unija, te kako bi im se omogućilo da učinkovito odgovore na propadanje banaka i pruže potrebne zaštite, uz potporu regulatornog okvira kojim se potiče razvoj banaka i doprinosi otpornoj i financijski stabilnoj bankovnoj uniji;

24.pozdravlja privremeni sporazum postignut 19. studenog 2025. između Parlamenta i Vijeća u vezi s Direktivom o usklađivanju određenih aspekata prava o nesolventnosti jer bi daljnje usklađivanje zakona o nesolventnosti i postupaka restrukturiranja moglo potaknuti dovršetak bankovne unije;

25.naglašava da bi u slučaju propasti banaka dioničari, vjerovnici ili mehanizmi koje financira industrija trebali prvi snositi odgovornost, a javna sredstva trebala bi se koristiti samo kao krajnja mjera jer se mora izbjeći oslanjanje na novac poreznih obveznika za sanaciju banaka, u skladu s fiskalnom odgovornošću, socijalnom pravdom i tržišnom disciplinom; naglašava potrebu za kontinuiranim i učinkovitim nadzorom usklađenosti s bonitetnim pravilima i pravilima sanacije kojima se osigurava vjerodostojnost i učinkovita provedba instrumenata sanacije vlastitim sredstvima u slučaju propasti banaka;

26.podsjeća da je dovoljan minimalan zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze nužan za vjerodostojan okvir za sanaciju i za osiguravanje da tijela imaju dovoljnu fleksibilnost za učinkovitu primjenu sanacijskih strategija u kriznoj situaciji;

27.podsjeća da banke moraju nastaviti pružati osnovne usluge tijekom sanacije; naglašava potrebu za jasnim i predvidljivim okvirom kojim se štite deponenti te posebno podupiru manji klijenti i poduzeća, uključujući MSP-ove;

28.pozdravlja Jedinstveni fond za sanaciju kao potpuno objedinjenu sigurnosnu mrežu koju financira industrija; ponavlja poziv na potpunu ratifikaciju sporazuma o izmjeni Ugovora o uspostavi Europskog stabilizacijskog mehanizma kako bi se ojačala vjerodostojnost, provedivost sanacije i otpornost europodručja; ističe cilj zaštite poreznih obveznika u slučaju sanacije i ponavlja da se, osim dogovorenog zajedničkog zaštitnog mehanizma, za banke koje propadaju ne bi trebala upotrebljavati nikakva dodatna sredstva poreznih obveznika;

29.podsjeća da politika nultog pondera rizika za javni dug može predstavljati problem koji treba riješiti u skladu s međunarodnim standardima;

30.ponovno potvrđuje snažnu predanost daljnjem razvoju EDIS-a kao trećeg stupa bankovne unije; podsjeća da je prijedlog o EDIS-u iznesen 2015.; naglašava da je zajednički sustav zaštite depozita neophodan kako bi se osigurala jednaka zaštita deponenata u cijeloj Uniji, dodatno ojačala financijska stabilnost i značajno smanjile preostale veze između banaka i država; ističe da bi se u doprinosima EDIS-u trebao uzeti u obzir profil rizičnosti svakog sektora koji sudjeluje; također naglašava važnost osiguravanja potpune primjene postojećih pravila, čime se europskim bankama omogućuje učinkovito financiranje poduzeća u cijelom EU-u i povećanje konkurentnosti;

31.pozdravlja donošenje paketa mjera za CMDI kao pozitivan korak kojim se jačaju nacionalni sustavi osiguranja depozita, jača povjerenje u bankarski sektor i poboljšavaju operativni i pravni uvjeti za postupan i vjerodostojan prelazak na zajedničku zaštitu deponenata i poreznih obveznika na razini EU-a; podsjeća na stajalište Odbora Parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku iz 2024. o uspostavi EDIS-a; snažno potiče Vijeće da ubrza pregovore; potiče novog predsjednika Euroskupine da što prije nastavi s raspravama o toj temi;

32.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj središnjoj banci, Jedinstvenom sanacijskom odboru i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.