1.pozdravlja akcijski plan Komisije za borbu protiv zlostavljanja na internetu kao okvir za borbu protiv zlostavljanja na internetu, uključujući njegovu predloženu definiciju kojom se omogućuje dosljedna statistička procjena i razmjena najboljih praksi te stroža provedba i primjena postojećeg zakonodavstva;

2.pozdravlja usmjerenost akcijskog plana za borbu protiv zlostavljanja na internetu na prevenciju i digitalnu pismenost kao učinkovitih dugoročnih alata; poziva Komisiju i države članice da ulažu u digitalno obrazovanje primjereno dobi i medijsku pismenost kako bi se osiguralo da ti resursi dopru do djece iz svih socioekonomskih slojeva;

3.ponavlja poziv državama članicama da uspostave sveobuhvatne nacionalne planove za borbu protiv zlostavljanja na internetu i da predvide učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kazne za kaznena djela zlostavljanja na internetu, uzimajući u obzir težinu neprihvatljivog ponašanja i ranjivost žrtve;

4.smatra da bi žrtve trebale moći lako prijaviti zlostavljanje na internetu; napominje da se akcijskim planom za borbu protiv zlostavljanja na internetu predviđa uvođenje aplikacije za mrežnu sigurnost protiv zlostavljanja na internetu koja bi služila kao mehanizam za prijavljivanje zlostavljanja, koji je jednostavan za korištenje i interoperabilan na razini EU-a, a sve kako bi se centraliziralo prijavljivanje, koordinirana potpora i prikupljanje dokaza;

5.izražava zabrinutost zbog toga što se, unatoč zakonodavnim i političkim mjerama koje su dosad poduzete na razini EU-a i na nacionalnoj razini, zlostavljanje na internetu te zlostavljanje slikama ili videozapisima postaju sve češći u cijeloj Uniji, što upućuje na to da postojeći instrumenti, uključujući obveze u okviru Akta o digitalnim uslugama i usklađivanje u okviru Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, možda nisu dovoljni da odgovore na puni razmjer i težinu problema;

6.konstatira da se u akcijskom planu za borbu protiv zlostavljanja na internetu ne predviđaju mjere u području kaznenog prava na razini EU-a;

7.poziva Komisiju da procijeni potrebu za usklađenijim pristupom na razini EU-a kako bi se definiralo zlostavljanje na internetu; poziva Komisiju da ispita bi li se zlostavljanje na internetu, uključujući nesporazumno dijeljenje intimnih fotografija, trebalo kategorizirati kao posebno teško kazneno djelo s prekograničnom dimenzijom na razini EU-a; ponovno izražava potporu dodavanju zločina iz mržnje, koji bi mogli obuhvaćati najteže oblike zlostavljanja na internetu, na popis kaznenih djela u EU-u u skladu s člankom 83. stavkom 1. UFEU-a;

8.ističe da su tijela za izvršavanje zakonodavstva s dostatnim resursima, uključujući odgovarajuće osoblje, tehničko stručno znanje i informatičku infrastrukturu, neizostavan dio učinkovite borbe protiv zlostavljanja na internetu; poziva Komisiju i Europol da povećaju istražne kapacitete država članica, među ostalim za borbu protiv prekograničnog zlostavljanja na internetu;

9.poziva države članice da razmjenjuju najbolje prakse u vezi sa svojim pravnim pristupima; naglašava da bi se u naporima prednost trebala dati mjerama prevencije, obrazovanja i informiranosti usmjerenima na djecu, roditelje i odgojno-obrazovne djelatnike, kao i digitalnoj pismenosti i popravljanju nastale štete, posebno kada su uključeni maloljetnici;

10.poziva na brzu provedbu i prenošenje revidirane Direktive o pravima žrtava;

11.poziva Komisiju i države članice da osiguraju da platforme snose odgovornost za sprječavanje i suzbijanje zlostavljanja na internetu;

12.ističe da poslovni model određenih internetskih platformi pogoduje širenju sadržaja kojim se potiče mržnja i stoga doprinosi sve nesigurnijem internetskom okruženju, posebno za maloljetnike, žene i pripadnike zajednice LGBTIQ+ ili druge manjine; ističe ulogu hiperpersonaliziranih sustava za preporučivanje sadržaja, koji potiču govor mržnje, a manje sporan sadržaj rangiraju nisko;

13.ističe da se Akt o digitalnim uslugama bavi nekim aspektima uznemiravanja i zlostavljanja na internetu, posebno u članku 28., kojim se pružatelje usluga već obvezuje da osiguraju visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika; u tom pogledu ističe smjernice Komisije u okviru Akta o digitalnim uslugama, u kojima se konkretno navodi kako platforme mogu zajamčiti sigurnost maloljetnika pri korištenju njihovih usluga; napominje da vrlo velike internetske platforme velikim dijelom nisu provele te mjere; poziva Komisiju i države članice da odlučnije zajamče provedbu članka 28. Akta o digitalnim uslugama te odredbe o obavješćivanju i djelovanju iz Akta o digitalnim uslugama, što utječe na zaštitu žrtava zlostavljanja na internetu;

14.poziva Komisiju da zaključi otvorene predmete u kojima treba zajamčiti provedbu, pokrene istrage o svim kršenjima članka 28. Akta o digitalnim uslugama, uključujući sistemske rizike koje predstavljaju sustavi za preporučivanje sadržaja, te da zajamči strogu provedbu obveze obavješćivanja i uklanjanja koju imaju platforme; snažno odbacuje sve pokušaje naknadnog mijenjanja Akta o digitalnim uslugama; ističe da je pristup istraživača u skladu s Aktom o digitalnim uslugama ključan kako bi se osiguralo donošenje zakonodavstva utemeljeno na dokazima;

15.poziva Komisiju da poduzme daljnje mjere u vezi sa svojim najavljenim smjernicama za pouzdane prijavitelje zlostavljanja na internetu, čime će se pojasniti njihova uloga u upravljanju ilegalnim sadržajem;

16.žali zbog toga što trenutačno ne postoji pravni okvir kojim bi se omogućilo otkrivanje materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece na internetu i poziva Komisiju da poduzme hitne mjere kako bi se osigurala uspostava mehanizama dobrovoljnog prijavljivanja materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece; ističe obveze platformi da osiguraju siguran digitalni prostor za djecu kojim se poštuju njihova temeljna prava i privatnost podataka svih korisnika;

17.izražava zabrinutost zbog sve veće zlouporabe umjetne inteligencije, uključujući stvaranje uvjerljivog krivotvorenog sadržaja (engl. deepfake), kloniranja glasa i nesporazumne izrade intimnog sadržaja; ponavlja da je potrebno zabraniti „aplikacije za simuliranje golotinje” u okviru Akta o umjetnoj inteligenciji kao dio pregovora o Omnibusu o umjetnoj inteligenciji; poziva pružatelje usluga da se odmah počnu pridržavati članka 50. Akta o umjetnoj inteligenciji koji se odnosi na transparentnost i stavljanje digitalnog vodenog žiga, kako bi se osiguralo da sadržaj generiran umjetnom inteligencijom bude jasno označen kako bi se ublažio štetan učinak uvjerljivog krivotvorenog sadržaja, posebno na maloljetnike;

18.poziva Komisiju da procijeni jesu li postojeće obveze procjene i ublažavanja rizika u skladu s pravom EU-a takve da na odgovarajući način obuhvaćaju priređivače internetskih igara na sreću, posebno one koji nude komunikacijske značajke u stvarnom vremenu koje maloljetnike mogu izložiti zlostavljanju na internetu;

19.podsjeća na obveze iz revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama da se maloljetnici zaštite od nezakonitog i štetnog sadržaja, a svi korisnici od sadržaja kojim se potiče na nasilje ili mržnju; poziva Komisiju da prati provedbu te direktive u državama članicama;

20.podsjeća na potrebu za jačanjem zaštite i potpore žrtvama zlostavljanja na internetu; zabrinut je zbog toga što su organizacije za zaštitu žrtava pod sve većim pritiskom zbog nedostatka financijskih sredstava; poziva na povećanje i održivo financiranje organizacija civilnog društva, telefonskih linija za pomoć i službi za potporu žrtvama sredstvima EU-a te na integraciju mjera za prevenciju i odgovor na zlostavljanje na internetu u nacionalne strategije za mentalno zdravlje, s posebnim naglaskom na maloljetnicima i drugim ranjivim skupinama;

21.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.