P10_TA(2026)0182Preporuka o 81. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih narodaPreporuka Europskog parlamenta Vijeću od 20. svibnja 2026. Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o 81. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda (2025/2167(INI))Europski parlament,

–uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 21., 34. i 36.,

–uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 208., 214. i 220.,

–uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, a posebno njezinu preambulu i članak 18. te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove fakultativne protokole,

–uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

–uzimajući u obzir Ugovor o trgovini oružjem,

–uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

–uzimajući u obzir 80. zasjedanje Opće skupštine Ujedinjenih naroda i poruku glavnog tajnika povodom obilježavanja 80. obljetnice UN-a,

–uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a 79/318 od 18. srpnja 2025. o inicijativi UN80,

–uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a ES-11/7 od 24. veljače 2025. o promicanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini,

–uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a 79/174 od 17. prosinca 2024. o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja,

–uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a 79/1 od 22. rujna 2024. o Paktu za budućnost,

–uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a ES-11/4 od 12. listopada 2022. o teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine,

–uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a 65/276 od 10. svibnja 2011. o sudjelovanju Europske unije u radu Ujedinjenih naroda,

–uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a 377 (V) od 3. studenoga 1950. o ujedinjenju za mir,

–uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1325 od 31. listopada 2000. o ženama, miru i sigurnosti,

–uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2803 od 17. studenoga 2025. o usvajanju Mirovnog plana za Gazu,

–uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2817 od 11. ožujka 2026. o osudi iranskih napada na susjede u regiji,

–uzimajući u obzir akcijski plan inicijative UN80 od 21. studenoga 2025.,

–uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika UN-a od 18. rujna 2025. pod nazivom „Promjena paradigmi: ujedinjeni radi ostvarivanja rezultata”,

–uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika UN-a od 4. rujna 2025. o revidiranim procjenama u vezi s predloženim proračunom programa za 2026. i računom za potporu mirovnim operacijama za razdoblje 2025. – 2026.,

–uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika UN-a od 31. srpnja 2025. pod nazivom „Izvješće o preispitivanju provedbe mandata”,

–uzimajući u obzir svoje rezolucije od 21. siječnja 2026. o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2025. Usvojeni tekstovi, P10_TA(2026)0012. te o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu i politici Europske unije u tom području – godišnje izvješće za 2025. Usvojeni tekstovi, P10_TA(2026)0014.,

–uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 9. lipnja 2021. o 75. i 76. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda SL C 67, 8.2.2022., str. 150.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2024. o pogrešnom tumačenju Rezolucije UN-a br. 2758 od strane Narodne Republike Kine i njezinoj stalnoj vojnoj provokaciji oko Tajvana SL C, C/2025/487, 29.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/487/oj.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2020. o rodnoj ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a SL C 404, 6.10.2021., str. 202., u kojoj se spominje feministička vanjska politika,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. listopada 2025. naslovljene „Unapređenje strateškog partnerstva EU-a i UN-a za mir i sigurnost: zajednički prioriteti za razdoblje 2025. – 2028.”,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. lipnja 2025. o prioritetima EU-a u Ujedinjenim narodima na 80. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda, rujan 2025. – rujan 2026.,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 27. siječnja 2025. o prioritetima EU-a na forumima UN-a za ljudska prava u 2025.,

–uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. ožujka 2025.,

–uzimajući u obzir usmene zaključke predsjednika Antónija Coste nakon neformalnog sastanka članova Europskog vijeća 22. siječnja 2026.,

–uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A10-0103/2026),

A.budući da je u trenutačnoj geopolitičkoj klimi od ključne važnosti očuvati i ojačati međunarodni poredak utemeljen na pravilima te osigurati učinkovito funkcioniranje međuvladinih organizacija;

B.budući da su demokracija, njezini sustavi, standardi i vrijednosti temeljni stupovi trenutačnog multilateralnog sustava; budući da demokracije promiču multilateralni sustav utemeljen na pravilima s obzirom na to da koriste jedno drugome; budući da je svijet demokracijâ, koje se shvaćaju kao zreli demokratski sustavi, sve u svemu slobodniji svijet, s obzirom na njihove snažne sustave provjere i ravnoteže koji sprečavaju nepredvidljivo ponašanje autokracija u međunarodnom kontekstu; budući da opstanku demokracije na međunarodnoj sceni prijete autoritarni, totalitarni i neliberalni režimi, koji je napadaju i unutar i izvan svojih granica;

C.budući da se multilateralni sustav suočava sa sve većim prijetnjama, kao što je ruski nezakoniti agresivni rat protiv Ukrajine, koji predstavlja napad na globalnu strukturu za mir i sigurnost, među ostalim na Vijeće sigurnosti UN-a, sve veći utjecaj Kine i zabrinjavajuće povlačenje SAD-a iz međunarodnih organizacija, kao i rezovi u financiranju koji utječu na ključna područja kao što su humanitarna pomoć, obrazovanje, klimatske promjene, hibridne prijetnje, međunarodno pravo, zdravlje i izgradnja mira; budući da kritike trenutačnog stanja multilateralnog sustava dolaze i iz demokratskih zemalja i iz (prirodnih) saveznika EU-a; budući da je nemogućnost Vijeća sigurnosti UN-a i njegovih stalnih država članica da djeluju uslijed teških kršenja Povelje UN-a doprinijela javnim kritikama na račun UN-a u cijelosti;

D.budući da korištenje gospodarskih alata kao što su carine, kontrole izvoza i sankcije radi postizanja geopolitičkih ciljeva izvan multilateralnih okvira može oslabiti Svjetsku trgovinsku organizaciju, fragmentirati globalno gospodarstvo, produbiti globalne nejednakosti i utjecati na zemlje u razvoju i ranjivo stanovništvo;

E.budući da pokušaji slabljenja strukture UN-a za mir, uključujući napade na Komisiju UN-a za izgradnju mira i šire strukture upravljanja mirom, predstavljaju pokušaj da se naruši sposobnost UN-a da spriječi sukobe, podrži obnovu nakon sukoba i djeluje kao jamac međunarodnog mira i sigurnosti;

F.budući da globalizacija i izazovi kao što su, između ostalog, klimatske promjene, neširenje oružja za masovno uništenje, pandemije, terorizam, borba protiv organiziranog kriminala, trgovina drogom i ljudima te upravljanje migracijama, iziskuju multilateralne odgovore; budući da su rezovi u financiranju i povlačenja iz ključnih multilateralnih tijela i platformi oslabili sposobnost međunarodne zajednice da učinkovito odgovori na takve krize;

G.budući da je sustav UN-a temelj postojećeg multilateralnog sustava; budući da predmetni sustav ostaje najprikladniji okvir za napredak, s obzirom na njegove temeljne ciljeve promicanja mira, ljudskih prava i održivog razvoja na globalnoj razini; budući da sustav UN-a potencijalno doživljava strukturni zamor, dijelom zbog nedostatka prilagodbe novim međunarodnim dionicima koji dijele njegova načela, kao što je EU;

H.budući da je Vijeće sigurnosti UN-a vrlo važno tijelo za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti te da bi, s obzirom na ozbiljnost i složenost postojećih izazova, trebalo imati učinkovitiju i odlučniju ulogu;

I.budući da je reforma sustava UN-a potrebna kako bi se osiguralo da ispunjava svoju svrhu; budući da je inicijativa UN80 dobrodošla inicijativa; budući da se od UN-a ne može očekivati da čini više s manje resursa;

J.budući da izjave i postupci koji ugrožavaju suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Kraljevine Danske i Grenlanda te samoodređenje grenlandskog naroda predstavljaju kršenje temeljnih načela međunarodnog prava, uključujući poštovanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i samoodređenja, te doprinose normalizaciji prisilne diplomacije;

K.budući da je Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2803 pozdravljena uspostava Odbora za mir kao prijelazne uprave s međunarodnom pravnom osobnošću kojom se utvrđuje okvir i koordinira financiranje za ponovni razvoj Gaze u skladu sa Sveobuhvatnim planom i, na način koji je u skladu s relevantnim međunarodnim pravnim načelima, za uspostavu vjerodostojnog puta prema dvodržavnom rješenju; budući da je predsjednik Europskog vijeća Costa, među ostalima, izrazio ozbiljne sumnje u pogledu niza elemenata povelje Odbora za mir koji se odnose na njezino područje primjene, upravljanje i usklađenost s Poveljom UN-a; budući da Parlament izražava solidarnost sa žrtvama nasilja koje provode doseljenici na Zapadnoj obali;

L.budući da je u kolovozu 2025. Trumpova administracija zabranila palestinskom predsjedniku Mahmoudu Abbasu i 80 palestinskih dužnosnika da sudjeluju na sastanku svjetskih čelnika u okviru Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku; budući da se u svakom trenutku moraju poštovati načela uključivosti i univerzalnosti na kojima se temelji sustav UN-a;

M.budući da EU ostaje predan međunarodnom pravu i Povelji UN-a te njezinim pravilima i načelima, uključujući pravila suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i samoodređenja, kao i ljudskim pravima i temeljnim slobodama, te da čvrsto podupire multilateralni sustav utemeljen na međunarodnom pravu, s UN-om u svojem središtu;

N.budući da bi EU, kao globalni akter, trebao imati snažniju ulogu u UN-u; budući da EU postupno povećava svoje sigurnosne i obrambene kapacitete kako bi preuzeo veću odgovornost u sprečavanju sukoba, upravljanju krizama, obrani i izgradnji mira;

O.budući da se čini da je od ključne važnosti da EU intenzivira suradnju sa svim partnerima, uključujući UN i njegove agencije, kako bi se zajednički unaprijedio proces unutarnjih reformi UN-a i time osiguralo da UN ostane učinkovit, isplativ i sposoban odgovoriti na sve veće globalne izazove našeg vremena;

P.budući da je Odbor za vanjske poslove Parlamenta (AFET) odgovoran, među ostalim, za odnose s UN-om u pitanjima iz svoje nadležnosti, te za promicanje, provedbu i praćenje zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a, među ostalim putem razmjene s međunarodnim partnerima i parlamentarne diplomacije; budući da je godišnje zasjedanje Opće skupštine UN-a ključan multilateralni forum za promicanje vanjskopolitičkih prioriteta EU-a i za parlamentarni nadzor; budući da bi, s obzirom na navedeno, redovite misije odbora AFET na zasjedanja Opće skupštine UN-a bile podrška tom mandatu te bi Parlamentu omogućile da surađuje s partnerima, ojača svoju ulogu u multilateralnim poslovima i podrži predanost EU-a učinkovitom i usklađenom vanjskom djelovanju;

1.preporučuje Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:

Zaštita i jačanje multilateralizma

(a)da nastave podupirati učinkovit multilateralizam u kojem su zakoni i norme jači od sukoba, u čijem je središtu UN, koji je dopunjen bilateralnim odnosima EU-a s trećim zemljama, kako bi se prednost dala učinkovitosti te se promicalo i branilo međunarodno pravo i poštovala pravila i načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalnu cjelovitost (među ostalim pomorske zone kako su definirane Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora), nekorištenje sile, političku neovisnost, samoodređenje i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te da se suprotstave prisilnoj diplomaciji i pokušajima bilo koje države da ugrozi ili naruši multilateralni poredak utemeljen na pravilima;(b)da i dalje nepokolebljivo brane poštovanje, zaštitu i ostvarivanje univerzalnih ljudskih prava, demokracije, ljudskog dostojanstva, jednakosti, vladavine prava te uključivih, vjerodostojnih i transparentnih izbornih procesa, u skladu sa zaključcima Vijeća o prioritetima EU-a na forumima UN-a za ljudska prava u 2025.; da čvrsto zastupaju načelo da su ljudska prava univerzalna, nedjeljiva, međuovisna i međusobno povezana, neovisno o tome jesu li građanska, kulturna, gospodarska, politička ili socijalna;(c)da iznova potvrde ključnu ulogu multilateralnih organizacija kao neophodnih platformi za rješavanje sukoba i globalno upravljanje te za odgovor na velike globalne izazove kao što su, među ostalim, klimatske promjene, upravljanje migracijskim tokovima, osiguravanje neširenja oružja za masovno uništenje, pandemije, terorizam i borba protiv organiziranog kriminala i trgovine drogom te da, u bliskoj suradnji s partnerima EU-a sličnih stavova, predvode multilateralne inicijative, čvrsto utemeljene na globalnim pravilima, koje doprinose osiguravanju europske sigurnosti i prosperiteta;(d)da istaknu da su stabilan, pouzdan i pravedan multilateralni sustav te multilateralni forumi kao što je UN ključni za jamčenje mira i sigurnosti u kontekstu pojačanih geopolitičkih napetosti i žarišta višestrukih humanitarnih kriza diljem svijeta te da moraju biti dio sigurnosne strukture EU-a;(e)da sa zabrinutošću prime na znanje pokušaje različitih aktera da potkopaju legitimnost, autoritet i univerzalnost UN-a, oslabe strukture upravljanja mirom i politiziraju funkcioniranje tijela UN-a;(f)da prepoznaju negativan učinak kašnjenja u plaćanju ili neplaćanja doprinosa od strane glavnih uplatitelja; da naglase važnost snažnog sudjelovanja SAD-a u jamčenju financijske održivosti sustava UN-a te istodobno suzbiju sve pokušaje usmjerene na slabljenje multilateralne suradnje u vrijeme kada je ona najpotrebnija i na ometanje ostvarivanja mandata UN-a, posebno u području humanitarne pomoći; da naglase potrebu za aktivnim suzbijanjem napora autoritarnih i revizionističkih aktera usmjerenih na iskorištavanje svakog povlačenja ili smanjenja angažmana zapadnih sila u međunarodnim organizacijama;(g)da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se osiguralo da se proračunski manjak za 2025. popuni što je prije moguće i na taj način izbjegne financijski kolaps te kako bi se zajamčio nastavak provedbe programa diljem svijeta, učinkovito djelovanje sjedišta UN-a i održavanje 81. zasjedanja Opće skupštine UN-a;(h)da naglase važnost promicanja rodne ravnopravnosti, osnaživanja žena i mladih te pune provedbe relevantnih međunarodnih obveza, među ostalim Programa o ženama, miru i sigurnosti, Programa za mlade, mir i sigurnost te programa UN-a za žene; da aktivno podupiru uključivanje rodne ravnopravnosti u sve politike i programe UN-a i na taj način zajamče ravnopravno sudjelovanje žena i mladih u vodstvu i multilateralnim procesima donošenja odluka, među ostalim putem strukturiranih savjetodavnih mehanizama za mlade, odgovarajućih resursa te zaštite i promicanja prava žena i djevojčica u skladu s međunarodnim standardima; da prepoznaju da su žene i djevojčice nerazmjerno pogođene oružanim sukobima, ali i da su one snažni pokretači promjena u pogledu sprečavanja sukoba, posredovanja, uspostavljanja mira i oporavka nakon sukoba; da pozovu na potpuno, ravnopravno i smisleno sudjelovanje žena u mirovnim procesima i donošenju odluka te na odgovarajuće resurse i odgovornost za provedbu obveza iz Programa o ženama, miru i sigurnosti u okviru mirovnih operacija UN-a i posredničkih nastojanja;(i)da naglase stratešku važnost predstojećeg odabira sljedećeg glavnog tajnika UN-a; da djeluju koordinirano i transparentno u pogledu pružanja podrške otvorenom i uključivom postupku odabira utemeljenom na zaslugama kako bi se zajamčilo da se imenuje kandidat s dokazanim sposobnostima vodstva, koji je neovisan i predan poštovanju Povelje UN-a, međunarodnog prava i učinkovitog multilateralizma, sposoban za pokretanje reformi UN-a, jačanje sprečavanja sukoba i odlučno reagiranje na trenutačne i nadolazeće globalne sigurnosne izazove; da, u slučaju jednake kvalificiranosti kandidata, posvete dužnu pozornost promicanju rodne ravnopravnosti, među ostalim i s ciljem imenovanja žene na mjesto glavnog tajnika;

Reforma sustava UN-a

(j)da podrže ambiciozne reforme sustava UN-a i surađuje s državama članicama UN-a, sustavom UN-a i glavnim tajnikom UN-a kako bi se unaprijedio program reformi UN80 i osiguralo da UN može učinkovito ostvariti rezultate u trima stupovima: miru i sigurnosti, održivom razvoju i ljudskim pravima, te da bude djelotvorniji, učinkovitiji, nepristraniji, transparentniji, financijski održiviji i prilagodljiviji i sposobniji odgovoriti na trenutačne i nove globalne izazove;(k)da prime na znanje i da se uključe u sljedeće korake Akcijskog plana inicijative UN80 kako bi se osiguralo da on ne postane puko preslagivanje proračuna koje ugrožava dobro funkcioniranje u ključnim područjima kao što su ljudska prava; da aktivno sudjeluju u svim raspravama o reformi sustava financijskih doprinosa i povrata u proračun UN-a kako bi se osiguralo pravodobnije prikupljanje i učinkovita raspodjela sredstava, te kako bi se otklonile zabrinutosti oko toga troše li se doprinosi koji se uplaćuju UN-u na ispravan način;(l)da naglase da, u trenutku kada se drugi globalni akteri, osobito naši tradicionalni saveznici, povlače, EU mora preuzeti veću odgovornost za potporu, financiranje i jačanje multilateralnih institucija, uključujući Ujedinjene narode, posebno reformom Vijeća sigurnosti kako bi bolje odražavalo današnji svijet, te održavanjem i povećanjem osnovne potpore UN-u i njegovim agencijama; da u tom smislu surađuju s trećim zemljama kao što su Kina i Sjedinjene Američke Države kako bi se osiguralo da njihovi dobrovoljni doprinosi sustavu UN-a budu u skladu s njihovim gospodarskim razvojem i istaknutom ulogom koju imaju kao članovi Vijeća sigurnosti UN-a; da podsjete na temeljnu ulogu koju su Sjedinjene Američke Države imale u izgradnji sustava UN-a; da izraze zabrinutost zbog promjene stava našeg saveznika prema UN-u i širem multilateralnom sustavu; da apeliraju na Sjedinjene Američke Države, kao stalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a, da ispune svoje obveze i poštuju međunarodni poredak utemeljen na pravilima i poštovanje međunarodnog prava te da aktivno doprinose miru;(m)da ponovno potvrde svoju predanost Paktu za budućnost kao važnom koraku prema ponovnom jačanju UN-a, postizanju Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja te održavanju mira i sigurnosti na međunarodnoj razini;(n)da naglase da legitimitet i održivost međunarodnog poretka ovise o sveobuhvatnoj reformi Vijeća sigurnosti UN-a kako bi ono postalo učinkovitije, uključivije, transparentnije, demokratskije i odgovornije, čime bi se osiguralo da bolje odražava današnje globalne okolnosti te bi se uspostavili uvjeti za strogo ograničavanje upotrebe veta kada se njime blokira ključno djelovanje UN-a, posebno u slučajevima ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, s ciljem njegova potpunog ukidanja u budućnosti; da naglase da je Rusija izgubila moralni legitimitet kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a zbog očiglednog kršenja ključnih načela Povelje UN-a, posebno vođenjem agresivnog rata protiv Ukrajine te blokiranjem odluka o njezinim nezakonitim postupcima putem veta;(o)da u kontekstu buduće konsenzualne reforme tog tijela rade na dobivanju stalnog mjesta za EU u Vijeću sigurnosti UN-a, uz mjesto koje već ima Francuska; da rade na postizanju stalnog mjesta EU-a u svim multilateralnim forumima kako bi se učvrstila uloga EU-a kao sugovornika s trećim zemljama;(p)da pohvale ulogu UN-a i njegovih agencija, posebno u zonama sukoba; da pojačaju potporu multilateralizmu jačanjem političke i financijske potpore radu UN-a i njegovih agencija te da istodobno naglase potrebu za rješavanjem sustavne rascjepkanosti među organizacijama i unutar njih, udvostručivanja poslova te neusklađenosti mandata i financiranja u svim strukturama i tijelima UN-a; da zajamče da se u sljedećem VFO-u osigura namjensko, dostatno i predvidljivo financiranje UN-a i njegovih agencija;(q)da promiču stajalište da je mjesto Rusije kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a pravno upitno jer se u članku 23. Povelje UN-a kao stalna članica navodi Sovjetski Savez, a ne Rusija;(r)da potaknu države članice da koordiniraju i sinkroniziraju svoje djelovanje u okviru tijela i agencija UN-a te da rade na reformi sustava posebnih izvjestitelja UN-a; da iznova istaknu važnost ponovnog obvezivanja svih zemalja na davanje punog pristupa posebnim izvjestiteljima UN-a; da usvoje postupke za učinkovito rješavanje potencijalnih pristranosti, neučinkovitosti, prepreka ili ograničenja koja bi mogla ugroziti mandat agencija UN-a, među ostalim u pogledu doprinosa i financiranja EU-a, te da pritom zajamče odgovarajuću provjeru i nadzor osoblja;(s)da nastave jačati suradnju s partnerima, posebno sa zemljama istomišljenicama i onima koji su voljni poštovati multilateralni sustav, doprinositi mu i jačati ga, kako bi se postigao konsenzus i promicao učinkovit multilateralni poredak; da naglase da se takva suradnja mora temeljiti na poštovanju multilateralizma, međunarodnog prava, ljudskih prava i zajedničkog donošenja odluka unutar međunarodnih institucija, pri čemu istovremeno treba osigurati da EU razvije političke, financijske i institucijske kapacitete za autonomno djelovanje u slučajevima u kojima se partneri povuku iz multilateralnih okvira, podrivaju ih ili instrumentaliziraju; da naglase da je poštovanje multilateralnih institucija, međunarodnog prava i suverene jednakosti država neophodno za globalni mir, sigurnost i održivi razvoj;(t)da hitno počnu surađivati, u ime EU-a, s Globalnim jugom i to na iskren i strukturiran način kao jednaki partneri u globalnom upravljanju, među ostalim kroz pojačanu zastupljenost u tijelima koja donose odluke, pravedan pristup financijama i tehnologiji te suvlasništvo nad međunarodnim inicijativama u područjima kao što su razvoj, klimatsko djelovanje, digitalno upravljanje i izgradnja mira; da surađuju s državama članicama na jačanju angažmana EU-a u tim zemljama;(u)da pojačaju koordinaciju sa zemljama Latinske Amerike, s kojima je EU usko povezan i dijeli zajedničku viziju međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i multilateralizmu, s obzirom na to da te dvije regije zajedno imaju trećinu glasačkih prava u UN-u;(v)da podsjete na odgovornost Vijeća sigurnosti UN-a, osobito njegovih stalnih članica, za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te da zajamče odgovornost za kršenja međunarodnog prava, suzdržavajući se pritom od primjene dvostrukih standarda i selektivne primjene međunarodnih pravila; da istraže načine za jačanje uloge Opće skupštine UN-a u tom području s pomoću inovativnih i demokratskih sustava glasovanja u kojima kvalificirana većina Opće skupštine UN-a može prevladati zastoj povezan s ulaganjem veta u Vijeća sigurnosti UN-a, u skladu s doktrinom Ujedinjeni za mir;(w)da podrže načelo odgovornosti za pružanje zaštite, novonastalu normu koju su predložile radna skupina na visokoj razini za prijetnje, izazove i promjene i Međunarodno povjerenstvo za intervencije i državni suverenitet, te da preporuče da načelo odgovornosti za zaštitu, unutar okvira UN-a, čini osnovu kolektivnog djelovanja u svrhu zaštite stanovništva u ozbiljnoj opasnosti u slučajevima kada njihove vlade ne mogu ili ne žele djelovati;

Mir i sigurnost

(x)da ponovno oštro osude nezakoniti agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i njezine napade na globalnu strukturu za mir i sigurnost, uključujući instrumente Vijeća sigurnosti UN-a; da se zalažu za potpuni prekid vatre kako bi se ublažila patnja civila te za sveobuhvatan, pravedan i trajan mir za Ukrajinu, uključujući čvrsta sigurnosna jamstva na temelju Povelje UN-a i međunarodnog prava, kojima se sprječava i odmah suzbija svaka ponovna agresija, uz istodobno osiguravanje potpune odgovornosti za ratne zločine te vraćanje otete ukrajinske djece, zatvorenih civila i ratnih zarobljenika; da podupru UN u utvrđivanju pravnih mehanizama za mobilizaciju zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine bez nametanja financijskog opterećenja državama članicama EU-a; da traže osudu kibernetičkih napada na subjekte i pojedince u trećim zemljama koje su počinili Rusija i njezini saveznici;(y)da naglase da je arktička regija područje rastućih geopolitičkih napetosti, oblikovano natjecanjem za prirodne resurse i sve većom vojnom prisutnošću; da izraze ozbiljnu zabrinutost zbog destabilizirajućih sigurnosnih i strateških aktivnosti Rusije u toj regiji; da naglase važnost poštovanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Kraljevine Danske i Grenlanda kao i samoodređenja grenlandskog naroda, te da prime na znanje snažno protivljenje grenlandskog naroda bilo kakvim vanjskim pokušajima izmjene tog statusa bez njegove slobodne volje i pristanka; da pozovu EU i njegove partnere da podrže Dansku i Grenland u očuvanju stabilnosti regije s obzirom na vanjske geopolitičke pritiske, među ostalim pojačanom suradnjom u arktičkoj regiji; da naglase potrebu za time da se EU i UN više usredotoče na stabilnost, konstruktivan dijalog i puno poštovanje međunarodnog prava i Povelje UN-a u pitanjima povezanima s arktičkom regijom;(z)da aktivno promiču snažniji angažman za potporu Gruziji u okviru UN-a, podsjećajući da je otprilike 20 % međunarodno priznatog državnog područja te zemlje i dalje pod nezakonitom ruskom okupacijom; da se nadovežu na konsenzusnu rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC) iz 2024. o suradnji s Gruzijom, u kojoj se poziva na hitan i neometan pristup međunarodnih mehanizama za ljudska prava okupiranim regijama i ističu kontinuirane povrede prava, među ostalim na štetu etničkih Gruzijaca u Abhaziji i regiji Chinvali; da surađuju s UN-om u kako bi se ojačali nadzor i preuzimanje odgovornosti, očuvali suverenitet i teritorijalna cjelovitost Gruzije, riješilo stanje u pogledu ljudskih prava na okupiranim teritorijima te podržao siguran i dostojanstven povratak interno raseljenih osoba, uz potpuno poštovanje međunarodnog prava i Povelje UN-a;(aa)da izraze duboku zabrinutost zbog aktualnih vojnih djelovanja diljem Bliskog istoka, uključujući destabilizirajuću ulogu Irana i njegovih regionalnih pomagača iz terorističkih organizacija; da naglase da se napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela provode izvan multilateralnog sustava koji se temelji na pravilima; da izraze potpunu solidarnost s iranskim narodom i pruže mu punu podršku, da oštro osude iranski režim zbog nasilnog suzbijanja mirnih prosvjeda, zbog masovnih ubojstava te proizvoljnih pritvora i pogubljenja i da pozovu na uspostavu neovisne misije UN-a za utvrđivanje činjenica i punu suradnju s njom u cilju osiguravanja odgovornosti za sva teška kršenja međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava; da pozdrave donošenje Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2817 (2026.), u kojoj se najoštrije osuđuju iranski napadi na Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Jordan i Irak te se traži njihov trenutačan prekid; da također osude napade Irana na Izrael; da pojačaju diplomatske napore na multilateralnim forumima i nastoje ostvariti bližu suradnju s partnerima EU-a u regiji kako bi se promicalo smirivanje napetosti, obnovu, smislen dijalog i održivu regionalnu stabilnost u skladu s međunarodnim pravom i načelima UN-a; da razmotre jačanje libanonskih državnih struktura kao ključnih elemenata za stabilnost potpunom provedbom rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1701, 1559 i 1680, razoružanjem naoružanih nedržavnih skupina, uključujući razbijanje vojne infrastrukture Hezbolaha, potpunim razmještanjem libanonskih oružanih snaga, među ostalim na jugu, i, na zahtjev Libanona, odgovarajućom međunarodnom potporom u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1701, uz istodobno podupiranje napora za postizanje trajnog rješenja s Izraelom;(ab)da apeliraju na Vijeće sigurnosti UN-a da stanje u Iranu uputi Međunarodnom kaznenom sudu, čime bi se tom sudu dodijelila nadležnost za zločine počinjene u kontekstu međunarodnog oružanog sukoba i njegove šire regionalne dimenzije, s ciljem osiguravanja odgovornosti za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i druga teška kršenja međunarodnog kaznenog prava koja su počinile sve strane, uključujući državne i nedržavne aktere; da u okviru takvih međunarodnih napora u pogledu odgovornosti naglase potrebu za rješavanjem pitanja ubojstava velikih razmjera koja su iranske sigurnosne snage počinile protiv civilnog stanovništva u siječnju 2026.;(ac)da oštro osude napade na civilne objekte, uključujući škole i stambene četvrti, koji su doveli do smrti djece i mogli bi predstavljati teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava; da podsjete da je zabrana napada na civilne objekte jedno od temeljnih načela međunarodnog humanitarnog prava, da nadalje podsjete da djeca u skladu s međunarodnim pravom imaju pravo na posebnu zaštitu i da pozovu na punu odgovornost za sva kršenja počinjena protiv djece;(ad)da prime na znanje Rezoluciju 2803 Vijeća sigurnosti UN-a od 17. studenoga 2025. o sveobuhvatnom planu za okončanje sukoba u Gazi; da naglase važnost daljnjeg istraživanja sinergija i suradnje između svih novih mehanizama i postojećih međunarodnih mirovnih i sigurnosnih struktura u okviru Povelje UN-a; da aktivno surađuju s državama članicama na postizanju trajnog prekida vatre koji se provodi i poštuje u praksi te na potpunom ostvarenju dvodržavnog rješenja; da osude sva kršenja međunarodnoga humanitarnog prava, uključujući ratne zločine; naglašava da održiva budućnost Gaze zahtijeva demilitarizaciju Hamasa i drugih oružanih skupina u Gazi te da te skupine ne bi trebale imati nikakvu ulogu u upravljanju tim područjem i njegovoj upravi;(ae)da osude jednostrano djelovanje Izraela usmjereno na širenje njegove prisutnosti na Zapadnoj obali, širenje izraelskih naselja na Zapadnoj obali, koje je Međunarodni sud u svojem savjetodavnom mišljenju od 19. srpnja 2024. proglasio nezakonitim, eskalaciju nasilja ekstremističkih doseljenika i prisilno raseljavanje Palestinaca te prijedlog zakona koji je odobrio Kneset, a kojim se proširuje primjena smrtne kazne i pred vojnim i pred civilnim sudovima; da aktivno rade na donošenju ciljanih mjera ograničavanja Vijeća Sigurnosti UN-a protiv nasilnih izraelskih doseljenika odgovornih za napade na Palestince na Zapadnoj obali, u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 11. svibnja 2026. u okviru globalnog režima sankcija u području ljudskih prava; da apeliraju na sve strane da u potpunosti poštuju svoje obveze u skladu s međunarodnim pravom u cilju postizanja poštenog, sveobuhvatnog i trajnog mira koji se temelji na dvodržavnom rješenju; da u predstojećem VFO-u odobre instrument EU-a za obnovu Gaze, kojim će se pružiti dostatna i predvidljiva financijska potpora obnovi i demokratskom palestinskom upravljanju te koji će doprinijeti ostvarenju dvodržavnog rješenja;(af)da ponovno potvrde ulogu Agencije za pomoć i rad Ujedinjenih naroda za palestinske izbjeglice na Bliskom istoku (UNRWA) u pružanju humanitarne pomoći i osnovnih usluga, uključujući zdravstvo i obrazovanje, palestinskim izbjeglicama u Gazi i široj regiji, napominjući da trenutačno ne postoji održiva alternativa koja bi zamijenila njezine funkcije; da nastave pratiti rad i nepristranost UNRWA-e, osiguravajući vjerodostojna sigurnosna jamstva i potpunu usklađenost s međunarodnim pravom, uključujući provedbu izvješća koje je predstavila Catherine Colonna; da pozdrave izvješća o napretku u tom pogledu i apeliraju na potpuno i brzo usvajanje preporuka iz tog izvješća o jačanju zaštitnih mjera za neutralnost i sustava unutarnje kontrole u okviru UNWRA-e; da prate primjenu akcijskog plana koji je predstavila UNRWA; da pozovu na ponovnu uspostavu mandata i financiranja UNRWA-e, uz snažan nadzor i odgovornost; da naglase da svaki oblik suradnje s terorističkim skupinama ili toleriranja terorizma u osnovi potkopava humanitarna načela te narušava regionalnu stabilnost i izglede za mir;(ag)da se nadovežu na kontinuiranu suradnju Komisije s relevantnim obrazovnim tijelima i naglase važnost promicanja obrazovnih kurikuluma kojima se potiču suživot, tolerancija i pomirenje, kao i poštovanje ljudskih prava, kako u Izraelu tako i u Palestini, u skladu sa standardima UNESCO-a; da pozdrave Komisijinu kontinuiranu suradnju s Palestinskom samoupravom u pogledu kurikularne reforme i konkretan napredak o kojem je izviješteno 2025., uključujući aktualnu reviziju i izmjenu udžbenika koju provodi palestinsko Ministarstvo obrazovanja i visokog obrazovanja kako bi se osigurala usklađenost sa standardima UNESCO-a; da potaknu Palestinsku samoupravu da ukloni sve obrazovne materijale i sadržaje koji nisu u skladu sa standardima UNESCO-a, posebno one kojima se potiču antisemitizam te nasilje i terorizam, kojima se djeca ne bi smjela izlagati; da naglase važnost osude i iskorjenjivanja svih oblika govora mržnje i nasilnog postupanja i izraelske i palestinske strane, bez obzira na kontekst; da naglase važnost obrazovanja u stvaranju mogućnosti za uspješnu provedbu dvodržavnog rješenja; da ponovno istaknu stajalište EU-a da svi školski udžbenici i obrazovni materijali na objema stranama moraju biti u skladu sa standardima UNESCO-a o miru, toleranciji, suživotu i nenasilju;(ah)da ponovno potvrde potpunu predanost EU-a poštovanju suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti svih njezinih država članica, u skladu s Poveljom UN-a; da naglase da stalna nezakonita prisutnost turskih postrojbi na državnom području Republike Cipra, države članice EU-a, predstavlja kršenje međunarodnog prava i povredu temeljnih ljudskih prava te da stoga pozovu na hitno i potpuno povlačenje turskih okupacijskih snaga, pravo svih izbjeglica da se vrate svojim kućama i utvrđivanje sudbine svih nestalih osoba; da nastave podupirati brz nastavak pregovora o rješavanju ciparskog pitanja unutar okvira dogovorenog na razini UN-a na temelju federacije dviju zona i dviju zajednica koje su politički ravnopravne u skladu s relevantnim rezolucijama UN-a te da upozore na to da ne bi trebalo poduzimati nikakva jednostrana djelovanja koja nisu u skladu s mirnim rješenjem; da pozovu na poštovanje statusa tampon-zone i mandata mirovnih snaga UN-a na Cipru; da podrže rad osobnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za Cipar i posebnog izaslanika EU-a za Cipar;(ai)da oštro osude imenovanja predstavnika država kojima se pokazuje sustavnu diskriminacija žena na mjestima ili vodećim položajima u tijelima UN-a za žene i ljudska prava;(aj)da naglase da je politička i sigurnosna tranzicija u Siriji i dalje nestabilna te da je i dalje obilježena nesigurnošću, ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, raseljavanjem i napadima na vjerske i etničke zajednice; da izraze solidarnost s raznolikim sirijskim društvom, koje već više od desetljeća trpi pod Asadovim režimom i terorističkim skupinama koje podupiru Iran i Rusija; da podrže uključiv politički proces pod vodstvom i odgovornošću Sirije kojim se štite teritorijalna cjelovitost i pomirenje; da pozovu sirijske vlasti da uključe sve dijelove sirijskog društva u donošenje odluka i da osiguraju provedbu brzih, transparentnih i neovisnih istraga činova usmjerenih protiv vjerskih i etničkih zajednica u cilju borbe protiv sektaškog nasilja i nekažnjavanja; da naglase potrebu za koordiniranim angažmanom EU-a i UN-a kako bi se podržao taj proces, uključujući sporazum o integraciji od 29. siječnja 2026. između sirijske prijelazne vlade i kurdske uprave;(ak)da ponovno naglase da se međunarodni mehanizmi za ljudska prava ne smiju upotrebljavati kao oružje za stvaranje de facto migracijskih prava ili za narušavanje suverenog prava država da kontroliraju svoje granice i migracijske politike;(al)da zadrže čvrst negativan stav prema de facto vlastima u Afganistanu i pogoršanju humanitarne situacije; da nastave i povećaju potporu EU-a afganistanskom narodu, posebno ženama i djevojčicama čija prava talibani uporno krše; da pozovu talibane da ukinu ograničenja kojima se ženama i djevojčicama ograničava jednak pristup obrazovanju i sudjelovanju u javnom životu; da ustraju u održavanju strogo uvjetovane suradnje s de facto vlastima, u skladu s mjerilima koje je utvrdio EU i preporukama posebnog izvjestitelja UN-a; da pozovu de facto vlasti u Afganistanu na odgovornost putem istraga koje provode Međunarodni kazneni sud i neovisni istražni mehanizam UN-a;(am)da sudjeluju u diplomatskim naporima za sprečavanje daljnje eskalacije u Tajvanskom tjesnacu i Južnokineskom moru te da se protive svakoj jednostranoj promjeni statusa quo na temelju prisile ili sile; da surađuju s partnerima sličnih stavova kako bi se ojačala stabilnost i sigurnost u regiji i povećao učinak odvraćanja od prisilnih ili vojnih akcija; da nastave braniti načelo zabrane upotrebe sile kodificirano u Povelji UN-a; da naglase da se Rezolucijom UN-a 2758 ne utvrđuje suverenitet Tajvana, da se u njoj Tajvan ni ne spominje, i da se ona ne može upotrebljavati u cilju isključivanja Tajvana iz međunarodnog sustava; pojačaju potporu EU-a smislenom sudjelovanju Tajvana u međunarodnim organizacijama čije članstvo ili aktivnosti nisu ograničeni na države, uključujući one u kojima je moguć status promatrača, u korist međunarodne zajednice; da pozovu UN da odobri pristup događajima UN-a aktivistima, predstavnicima civilnog društva i novinarima koji imaju tajvansku putovnicu;(an)da potiču Kraljevinu Tajland i Kraljevinu Kambodžu da sve sporove rješavaju mirnim putem i diplomatskim dijalogom, uz puno korištenje uspostavljenih bilateralnih, regionalnih i međunarodnih mehanizama u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda te relevantnim ugovorima i sporazumima;(ao)da ojačaju ulogu Unije kao odabranog sigurnosnog partnera Afrike jačanjem suradnje između EU-a, Afričke unije i UN-a u sprečavanju sukoba, posredovanju i odgovoru na krize, među ostalim predvidljivim i održivim financiranjem mirovnih operacija pod vodstvom Afrike, posebno putem Afričke arhitekture za mir i sigurnost i, gdje je to primjereno, doprinosa koje procjenjuje UN; da rješavaju ozbiljne i međusobno povezane sigurnosne i humanitarne krize u Sahelu, na Rogu Afrike, u Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo (DR Kongo), uključujući širenje džihadističkog terorizma, nasilnog ekstremizma, vojnih udara i nestabilnosti država; da izričito osude kontinuirano nasilje i nesigurnost u istočnom dijelu DR Konga, da imaju aktivnu i koordiniranu ulogu u mirovnom procesu i da pozovu na obnovljene međunarodne napore za promicanje pravde, borbu protiv nekažnjavanja i osiguravanje potpunog daljnjeg postupanja u vezi s izvješćem UN-a o mapiranju, uključujući sankcije; da pozovu na proširenje režima embarga na oružje koji se trenutačno primjenjuje na Darfur na ostatak Sudana kako bi se postigao trajan prekid vatre u Sudanu; da odgovore na sigurnosne vakuume pogoršane povlačenjem međunarodnih misija i sve većom prisutnošću destabilizirajućih vanjskih aktera, uključujući ruske mreže plaćenika i hibridno upletanje; da osiguraju da je djelovanje EU-a u području sigurnosti u potpunosti utemeljeno na lokalnom vlasništvu, demokratskoj odgovornosti, rodnoj uključenosti i povezanosti humanitarnih, razvojnih i mirovnih aktivnosti, u skladu s okvirima UN-a za izgradnju mira te za žene, mir i sigurnost;(ap)da nastave surađivati s UN-om na rješavanju globalnih sigurnosnih izazova sprečavanjem sukoba, posredovanjem, izgradnjom mira, upravljanjem krizama i borbom protiv terorizma, u skladu sa Strateškim partnerstvom EU-a i UN-a za mir i sigurnost; da prepoznaju ključnu ulogu mirovnih operacija UN-a i iskoriste preispitivanje budućnosti tih operacija kako bi se osiguralo da su prilagođene današnjem sigurnosnom okruženju; da pozovu na stvaranje pravnih instrumenata koji su potrebni za proširenje opsega i primjenjivosti načela samoobrane u cilju primjerenog odgovaranja na prijetnje nedržavnih aktera u eri sve češćeg asimetričnog ratovanja i primjene hibridnih mjera; da ističu međusobnu povezanost između pružanja potpore demokraciji i sigurnosti na međunarodnoj sceni; da pozovu na veću potporu promicanju demokracije u skladu s obvezama iz Ugovora, uključujući promatranje izbora;(aq)da ponovno istaknu presudnu ulogu koju žene igraju u posredovanju u sukobima i mirovnim misijama; da podsjete na njihovu nedovoljnu zastupljenost na svim razinama u misijama UN-a i EU-a te na presudnu važnost zaštite žena i djevojčica u sukobima i situacijama nakon sukoba; da naglašavaju temeljnu važnost osiguravanja punog pristupa seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima za žene i djevojčice u sukobima i nakon sukoba;(ar)da prepoznaju ozbiljne rizike koji proizlaze iz nove utrke u naoružanju i slabljenja globalnih napora za razoružanje, uglavnom potaknute povećanjem razvoja nuklearnog oružja u Rusiji, Kini i Sjevernoj Koreji nakon ruske jednostrane obustave poštovanja sporazuma Novi START 2023.; da pozovu sve države s nuklearnim oružjem na prekid kvantitativnog i kvalitativnog širenja njihova nuklearnog arsenala te na uključivanje u procese smanjenja rizika i procese transparentnosti i kontrole naoružanja; da nastave štititi i jačati multilateralne okvire kojima se uređuju neširenje i kontrola oružja, kao i one kojima se uređuje izvoz oružja te robe i tehnologija s dvojnom namjenom; da promiču i jačaju multilateralne instrumente protiv proizvodnje, stvaranja zaliha i uporabe kemijskog i biološkog oružja;(as)da pozovu EU na ulaganje većih napora u okončanje prakse nekažnjavanja i osiguravanje odgovornosti za kršenja međunarodnog prava, među ostalim podupiranjem brzog usvajanja konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina protiv čovječnosti, jačanjem neovisnih istraga međunarodnih zločina i pružanjem pune podrške Međunarodnom kaznenom sudu i Međunarodnom sudu, kao ključnim, neovisnim i nepristranim institucijama, među ostalim poštovanjem Rimskog statuta i priznavanjem obvezujuće prirode naloga i presuda Međunarodnog suda; da osude dosad nezabilježene prijetnje, među ostalim od strane Sjedinjenih Američkih Država, s kojima se suočava Međunarodni kazneni sud i poziva na aktivaciju, primjenu u praksi i jačanje Statuta EU-a o blokiranju Uredba Vijeća (EZ) br. 2271/96 od 22. studenoga 1996. o zaštiti od učinaka izvanteritorijalne primjene zakonodavstva koje donese treća zemlja i djelovanja koja se temelje na tom zakonodavstvu ili iz njega proizlaze (SL L 309, 29.11.1996., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/1996/2271/oj). kako bi se zaštitila neovisnost i funkcioniranje međunarodnih pravosudnih tijela, posebno Međunarodnog kaznenog suda i Međunarodnog suda te tijela koja surađuju s tim sudovima i podupiru ih;(at)da pozovu na sveobuhvatnu reviziju međunarodnih režima sankcija u cilju osiguravanja njihove veće djelotvornosti, koherentnosti i odgovornosti, uz istodobno sprečavanje njihove politizacije i smanjenje njihova potencijalno negativnog utjecaja na civilno stanovništvo, u skladu s međunarodnim pravom;(au)da osude sve napade, prijetnje i nasilne činove protiv osoblja UN-a, mirovnih snaga i objekata UN-a te da pozovu sve strane u sukobu da poštuju sigurnost, zaštitu i neutralnost osoblja i infrastrukture UN-a, u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom, uključujući Konvenciju o sigurnosti osoblja Ujedinjenih naroda i pridruženog osoblja; da u tom pogledu istaknu hrabro djelovanje privremenih snaga UN-a u Libanonu, koje uključuje nekoliko europskih kontingenata koji djeluju u teškim uvjetima, te da odaju počast dvojici vojnika iz francuskog kontingenta ubijenih 18. travnja 2026. u južnom Libanonu u zasjedi za koju je odgovoran Hezbolah; da izraze posebnu zabrinutost zbog opetovanih napada na talijansko vojno osoblje raspoređeno u Libanonu kao dio privremene misije UN-a u Libanonu, koji su rezultirali ozljedama i ugrozili stabilnost mirovnih snaga, te da preporuče jačanje koordiniranih zaštitnih mjera UN-a, uključujući neovisne istrage i sankcije protiv odgovornih za napade, kako bi se osigurala učinkovita operabilnost misije i usklađenost s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 1701;

Održivi razvoj i ljudska prava

(av)da nastave s integracijom pristupa temeljenog na ljudskim pravima u održivi razvoj te prepoznaju da je potpuno ostvarenje ljudskih prava temelj Programa održivog razvoja do 2030.; da naglase vodeću ulogu EU-a kao najvećeg svjetskog pružatelja službene razvojne pomoći; da prodube multilateralnu suradnju u cilju jačanja pripravnosti i otpornosti na krize i izazove koji ugrožavaju napredak u kontekstu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja; da istaknu da razvojna suradnja i bilateralna pomoć EU-a moraju biti uvjetovane poštovanjem temeljnih ljudskih prava, demokratskih načela i vrijednosti utvrđenih u Ugovorima EU-a;(aw)da dodatno iskoriste Global Gateway kao održivu, transparentnu, demokratsku i na vrijednostima utemeljenu alternativu konkurentskim infrastrukturnim inicijativama, posebno onima iz Rusije i Kine, kao strateški instrument za jačanje geopolitičke prisutnosti, vidljivosti i otpornosti Unije diljem svijeta, te kao inicijativu kojom se doprinosi postizanju ciljeva održivog razvoja poticanjem uzajamnog rasta, gospodarske aktivnosti i otvaranja radnih mjesta u partnerskim zemljama, uz istodobno jačanje strateške autonomije, geopolitičkog položaja i globalne vjerodostojnosti EU-a; da, neovisno o tome, poboljšaju praćenje usklađenosti i procjenu uspješnosti projekata koji se financiraju u okviru strategije Global Gateway;(ax)da pozdrave rezultate nedavnih sastanaka na vrhu UN-a na kojima se pozvalo na jačanje i modernizaciju međunarodnih financijskih institucija, uključujući MMF i Svjetsku banku; pozovu na povećanje djelotvornosti i uključivosti međunarodne financijske strukture, povećanje povlaštenog financiranja i financiranja razvoja, rješavanje neodrživog duga poboljšanim mehanizmima otpisa duga i restrukturiranja te usklađivanje financijskih tokova s ciljevima održivog razvoja i klimatskim obvezama;(ay)da upozore na to da se ne bi smjelo koristiti financijskim polugama, izvanteritorijalnim mjerama i gospodarskom prisilom kao alatima vanjske politike, jer se time narušava povjerenje u međunarodni financijski sustav i doprinosi globalnoj nestabilnosti i nejednakosti;(az)da ponovno i nedvosmisleno potvrde činjenicu da su sva ljudska prava, posebno ona sadržana u konvencijama UN-a, univerzalna i da se moraju u potpunosti poštovati; da pozovu UN da osudi globalne trendove koji ugrožavaju ta prava, uključujući sve veću marginalizaciju ljudskih prava i smanjenje prostora za djelovanje civilnog društva, među ostalim i u dugogodišnjim demokracijama;(ba)da promiču transformaciju usmjerenu na čovjeka i utemeljenu na pravima, i to pružanjem podrške uključivoj, otvorenoj, sigurnoj i zaštićenoj digitalnoj budućnosti te osiguravanjem učinkovite provedbe Globalnog digitalnog sporazuma;(bb)da nastave promicati prava žena, kako je utvrđeno u Pekinškoj deklaraciji i platformi za djelovanje UN-a; da upotrijebe sve dostupne alate za borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama u EU-u i diljem svijeta; da posebno obrate pozornost na ranjive i marginalizirane zajednice u državama u kojima nacionalne vlade opetovano ugrožavaju prava žena; da povećaju financijska sredstva EU-a za program UN-a za žene, Fond Ujedinjenih naroda za stanovništvo i druge programe UN-a koji rade na promicanju prava žena i rodne ravnopravnosti te osnaživanju svih žena i djevojčica;(bc)da i dalje vode dosljedan dijalog na svim forumima UN-a o potrebi za borbom protiv stalne diskriminacije LGBTIQ+ zajednice i osiguraju jednak pristup socijalnoj zaštiti, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju te pristup robi i uslugama; da podupru kampanju UN-a Slobodni i jednaki podizanjem svijesti javnosti i promicanjem bolje pravne zaštite, posebno u državama u kojima su diskriminatorne prakse i dalje raširene;(bd)da daju prednost borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti, koje se algoritamskim umnožavanjem šire na velikim internetskim platformama, sve veće upotrebe velikih jezičnih modela bez odgovarajućih zaštitnih mjera i njihova iskorištavanja od strane zlonamjernih stranih aktera te neuspjeha velikih tehnoloških poduzeća da ispune svoje obveze u skladu s postojećim zakonodavstvom o toj temi, čime se ugrožavaju demokracija i izborni procesi; da pozivaju Opću skupštinu Ujedinjenih naroda da usvoji snažnije okvire za rješavanje hibridnih prijetnji, među ostalim kampanja dezinformiranja i drugih nekinetičkih operacija utjecaja koje narušavaju demokratske procese i socijalnu koheziju u cijelom svijetu; da rade na provedbi globalnog okvira za zaštitu maloljetnika na internetu, uključujući zahtjeve za provjeru identiteta na platformama društvenih medija kako bi se osiguralo da svaki korisnički račun odgovara fizičkoj osobi koja se koristi svojim pravnim imenom i identitetom, istodobno osiguravajući da se takve mjere provode u potpunosti u skladu s primjenjivim standardima o zaštiti osobnih podataka; da odjelima za stratešku komunikaciju i predviđanja Europske službe za vanjsko djelovanje osiguraju dostatna sredstva za djelotvornu borbu protiv kampanja dezinformiranja i diskursa protiv EU-a koje strateški provode autoritarni i neliberalni režimi i kojima se nastoje potkopati odnosi EU-a s Latinskom Amerikom, Afrikom i Azijom te vanjsko djelovanje EU-a na multilateralnim forumima;(be)da naglase važnost jamčenja sigurnog okruženja, uredničke neovisnosti i financijske potpore medijima; da se bore protiv sve većih prijetnji novinarima diljem svijeta, posebno novinarkama, koje su nerazmjerno često meta napada; da ojačaju suradnju s Uredom visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) na promicanju provedbe Akcijskog plana UN-a za sigurnost novinara i pitanje nekažnjavanja;(bf)da ojačaju promicanje slobode vjeroispovijesti, mišljenja, savjesti i uvjerenja, što je univerzalno ljudsko pravo, i pozovu na snažnije mjere za zaštitu vjerskih, etničkih i drugih manjina, uključujući kršćanske, muslimanske i židovske zajednice; da oštro osude progon svih vjerskih zajednica, posebno kršćana, koje su izložene raširenom progonu diljem svijeta, te sve oblike nasilja ili diskriminacije drugih vjerskih zajednica; da potaknu sve države članice UN-a da zajamče potpunu slobodu vjeroispovijesti i bogoslužja za sve pojedince u skladu sa svojim međunarodnim obvezama u području ljudskih prava;(bg)da ponovno istaknu potrebu za revizijom izbornog procesa UNHRC-a, posebno kako bi se spriječilo da zemlje koje krše ljudska prava sjede u tom vijeću; da istaknu obvezu Opće skupštine UN-a da prilikom izbora članova UNHRC-a uzme u obzir predanost kandidata promicanju i zaštiti ljudskih prava; da pozivaju države članice EU-a da zauzmu koordinirani stav u vezi s članstvom u UNHRC-u i da glasaju protiv svih kandidata za UNHRC koji ne poštuju ljudska prava;(bh)da zajedno s partnerima ojačaju predanost EU-a promicanju globalnog zdravlja podupiranjem kampanja cijepljenja, provedbom Sporazuma o pandemijama, suzbijanjem nezaraznih bolesti i jačanjem multilateralnih mehanizama za sprečavanje pandemija te pripravnost i odgovor na njih;(bi)da ojačaju promicanje umjetničke slobode te zaštitu kulturne baštine i kulturnih prava podupiranjem rada UNESCO-a i pomicanjem prema imenovanju stalnog izvjestitelja EU-a ili stalnog sugovornika EU-a pri UNESCO-u;

2.nalaže svojoj predsjednici da ovu Preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije /visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te, radi obavijesti, Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.