1.uviđa da umjetna inteligencija može ubrzati izvoz iz EU-a i uvoz u EU, posebno za MSP-ove, i to smanjenjem prepreka ulasku na tržište i troškova usklađivanja, čime se poduzećima omogućuje da uđu na tržišta koja su prethodno bila izvan njihova dosega, pod uvjetom da MSP-ovi imaju pravedan pristup infrastrukturi umjetne inteligencije; poziva Komisiju da u portal Access2Markets i jedinstvenu ulaznu točku integrira pouzdane savjetodavne usluge umjetne inteligencije radi snalaženja s tarifama, pravilima o podrijetlu i regulatornim zahtjevima; poziva Komisiju da prednost da alatima umjetne inteligencije prilagođenima MSP-ovima i osigura da digitalna rješenja za usklađenost ostanu jednostavna, cjenovno pristupačna i dostupna;

2.konstatira da umjetna inteligencija može pomoći u smanjenju kašnjenja i troškova u lancima opskrbe EU-a s pomoću poboljšanja planiranja i koordinacije; poziva Komisiju da trgovinu bez papira postavi kao normu i da promiče razmjenu pouzdanih informacija između subjekata i nadležnih tijela; poziva na ulaganja u logistiku utemeljenu na umjetnoj inteligenciji kojom se ublažavaju uska grla u lukama i koridorima te na potporu zelenijoj logistici uz pomoć pametnijeg odabira ruta i održavanja; poziva Komisiju da potiče rješenja umjetne inteligencije otvorenog koda, koja doprinose povećanom tržišnom natjecanju i smanjuju ovisnost o dobavljačima izvan EU-a; naglašava da bi digitalizacija i logistika koja se temelji na umjetnoj inteligenciji trebale dovesti do veće produktivnosti, učinkovitosti i upravljanja lancem opskrbe, nižih troškova trgovine i smanjenog administrativnog opterećenja;

3.prima na znanje potencijalnu ulogu umjetne inteligencije u jačanju carinskih kontrola u kontekstu viška kapaciteta tržišta i ograničenja ljudskih inspekcija s obzirom na izazove koje predstavlja priljev robe, posebno malih paketa koji dolaze iz Kine; poziva Komisiju da tijelima za nadzor tržišta i carinskim tijelima osigura resurse i vještine, među ostalim pojačanom suradnjom među državama članicama u Centru EU-a za carinske podatke, kako bi se osiguralo da se upotrebom umjetne inteligencije poboljšaju provedbeni kapaciteti i razmjena podataka među tijelima; poziva Komisiju da istraži potencijal umjetne inteligencije za održavanje usklađenosti uvezene robe s pravom EU-a, poboljšanje sljedivosti i carinske kontrole uvezenih proizvoda u stvarnom vremenu i nadzora tržišta, uvođenje sigurnih i namjenskih alata umjetne inteligencije za sustavnu analizu podataka iz malih paketa ili sigurnu sljedivost proizvoda u cijelom lancu opskrbe kako bi se suzbila krivotvorena roba, carinske prijevare, nepoštene trgovinske prakse i zaobilaženje sankcija koje je uveo EU; ističe da bi takvi sustavi umjetne inteligencije predstavljali kritičnu infrastrukturu te bi stoga trebali ostati neovisni i suvereni; poziva Komisiju da se pobrine za to da ti alati budu strogo u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a;

4.napominje da umjetna inteligencija može biti koristan alat za poduzeća, carinska tijela i tijela za nadzor tržišta kako bi se očuvala zaštita ljudskih prava olakšavanjem učinkovite provedbe i usklađenosti s pravilima EU-a kao što su Direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje Direktiva (EU) 2024/1760 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i Uredbe (EU) 2023/2859 (SL L, 2024/1760, 5.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1760/oj)., Uredba o deforestaciji Uredba (EU) 2023/1115 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 995/2010 (SL L 150, 9.6.2023., str. 206., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/1115/oj). ili Uredba EU-a o prisilnom radu Uredba (EU) 2024/3015 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o zabrani proizvoda nastalih prisilnim radom na tržištu Unije i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (SL L, 2024/3015, 12.12.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/3015/oj). te kako bi se očuvala zaštita potrošača olakšavanjem učinkovite provedbe i usklađenosti s pravilima EU-a kao što su registracija, evaluacija, autorizacija i ograničavanje kemikalija (REACH), oznaka CE i Uredba o općoj sigurnosti proizvoda Uredba (EU) 2023/988 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o općoj sigurnosti proizvoda, izmjeni Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Vijeća 87/357/EEZ (SL L 135, 23.5.2023., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/988/oj).;

5.potvrđuje da će konkurentnost Europe u trgovini robom sve više ovisiti o produktivnosti i povećanju kvalitete u strateškim industrijskim lancima vrijednosti koji se temelje na umjetnoj inteligenciji, uključujući proizvodne, automobilske, farmaceutske i energetske tehnologije; poziva Komisiju da sustavno odražava te interese u trgovinskim pregovorima osiguravanjem učinkovitog pristupa tržištu, čvrstih pravila o necarinskim preprekama i provedivih odredbi kojima se održavaju ravnopravni uvjeti s pomoću sprečavanja nepoštenog tržišnog natjecanja i poremećaja povezanih s tehnologijom, uz priznavanje prava EU-a na regulaciju;

6.prepoznaje da umjetna inteligencija mijenja trgovinu digitalno isporučenim uslugama tako što komercijalizira stručno znanje, što zahtijeva dodatne napore za očuvanje povijesne komparativne prednosti Europe u visokovrijednim profesionalnim, tehničkim i poslovnim uslugama; ističe da odgovor na pojačano globalno tržišno natjecanje u trgovini uslugama zahtijeva mobilizaciju ulaganja i poboljšanje pristupa financiranju, kako je predviđeno u izvješćima Draghija i Lette; potiče Komisiju da mobilizira trgovinska i investicijska partnerstva kako bi privukla kapital i talente te potaknula razvoj europskih poduzeća;

7.prepoznaje potencijal umjetne inteligencije za preoblikovanje rada i tržišta rada na globalnoj razini; upozorava na rizike od proglašavanja radnika viškom zbog automatizacije, trgovine uslugama koja se temelji na umjetnoj inteligenciji i sve većeg manjka vještina kod radne snage u EU-u; stoga ističe potrebu za donošenjem strategija kako bi se predvidjele te promjene i u skladu s time prilagodila radna snaga; napominje da razvoj i uvođenje modela i sustava umjetne inteligencije imaju negativne posljedice za okoliš, uključujući povećanu potražnju za električnom energijom i potrošnju vode; poziva Komisiju da u okviru procjena učinka sporazuma o slobodnoj trgovini analizira na koje će sektore umjetna inteligencija vjerojatno utjecati te da procijeni učinak upotrebe umjetne inteligencije na prava radnika i okoliš;

8.upozorava da bi digitalni jaz mogao isključiti partnere na globalnom jugu iz prilika za rast koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, čime bi se povećala ovisnost o uvezenim modelima; naglašava da bi suradnja kojom se podupire upotreba alata umjetne inteligencije u zemljama u razvoju trebala ojačati multilateralni trgovinski sustav te da bi je trebalo promicati u okviru WTO-a; poziva Komisiju da iskoristi odredbe o digitalnoj uključenosti u poglavljima o trgovini i održivom razvoju i sporazumima o digitalnoj trgovini kako bi poduprla uvođenje umjetne inteligencije i posljedično povećanje produktivnosti te potaknula uključivu i pouzdanu umjetnu inteligenciju putem namjenskih programa međunarodne suradnje i inicijativa za izgradnju kapaciteta u okviru postojećih vanjskih instrumenata EU-a, uključujući programe osposobljavanja i pristup digitalnoj infrastrukturi i infrastrukturi umjetne inteligencije; poziva Komisiju da izgradnju kapaciteta u okviru strategije Global Gateway usmjeri na etične ekosustave umjetne inteligencije otvorenog koda i lokalne kapacitete, potičući otporne, uzajamno korisne trgovinske i ulagačke odnose;

9.napominje da rješenja umjetne inteligencije otvorenog koda, omogućavanjem transparentne ponovne uporabe i neovisnog testiranja, nude znatne prednosti, uključujući smanjene troškove i poboljšanu privatnost podataka putem lokalne primjene, čime se doprinosi povećanju zdravog tržišnog natjecanja u području umjetne inteligencije i smanjenoj ovisnosti o dobavljačima izvan EU-a, uz istodobno podupiranje lokalno prilagođenih rješenja umjetne inteligencije koja se mogu revidirati i koja su razvijena u suradnji s partnerima na globalnom jugu; naglašava da se uključivanjem takve suradnje u trgovinsku politiku EU-a i digitalna partnerstva mogu diversificirati partnerstva, smanjiti ovisnost o nekoliko vlasničkih ekosustava i ojačati dugoročne geopolitičke veze; poziva Komisiju da potiče rješenja umjetne inteligencije otvorenog koda, koja doprinose smanjenju ovisnosti o dobavljačima izvan EU-a; naglašava da bi suradnja otvorenog koda trebala uključivati projekte koji se odnose na umjetnu inteligenciju za javno dobro, kao što su borba protiv klimatskih promjena, podupiranje prelaska na čistu energiju te poboljšanje zdravstvene skrbi i sigurnosti opskrbe hranom;

10.ističe stratešku ulogu digitalnih partnerstava i vijeća za trgovinu i tehnologiju s partnerima istomišljenicima, koji dijele demokratske vrijednosti, visoke standarde upravljanja i predanost otvorenoj trgovini utemeljenoj na pravilima u projiciranju pristupa EU-a umjetnoj inteligenciji koji je antropocentričan i temelji se na vrijednostima i procjeni rizika; poziva na veću uključenost Parlamenta u vijeća za trgovinu i tehnologiju; poziva Komisiju da provede Međunarodnu digitalnu strategiju s pomoću koordiniranih stajališta u skupinama G7 i G20, Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Ujedinjenim narodima te s pomoću strukturirane suradnje među regulatorima kako bi se potaknula globalna konvergencija u pogledu visokih standarda sigurnosti umjetne inteligencije i zaštite temeljnih prava;

11.naglašava potrebu za obranom i promicanjem, posebno na multilateralnim forumima, antropocentričnog modela umjetne inteligencije EU-a kao međunarodnog standarda i Akta o umjetnoj inteligenciji kao reference koja može pomoći u usklađivanju standarda transparentnosti i sigurnosti uz istodobno održavanje otvorene i predvidljive trgovine; poziva Komisiju da ojača suradnju u području standarda umjetne inteligencije, tehnoloških inovacija i sigurnih lanaca opskrbe s pouzdanim partnerima i zemljama istomišljenicama, među ostalim preko bilateralnih partnerstava i multilateralnih foruma, pri čemu treba dati prednost partnerima koji poštuju demokratske vrijednosti i međunarodni poredak utemeljen na pravilima; napominje da napredni sustavi umjetne inteligencije stvaraju prekogranične izazove i poziva Komisiju da radi na globalnoj minimalnoj razini zaštite od najozbiljnijih rizika kao temelju za interoperabilno i pouzdano upravljanje, posebno putem međunarodnih inicijativa kao što su Globalno partnerstvo za umjetnu inteligenciju, načela OECD-a za umjetnu inteligenciju i etički okvir UNESCO-a za umjetnu inteligenciju;

12.naglašava da je, osim globalne minimalne razine zaštite, potrebna koalicija partnera istomišljenika koji dijele antropocentrični pristup EU-a kako bi se brže napredovalo u provedbi visokih standarda sigurnosti, transparentnosti, odgovornosti i temeljnih prava u pogledu umjetne inteligencije, posebno putem strukturiranog regulatornog dijaloga za rješavanje sporova, razmjenu najboljih praksi i prilagodbu obveza s obzirom na tehnološki razvoj; poziva Komisiju da poveže regulatornu konvergenciju u pogledu visokih standarda sigurnosti i temeljnih prava s konkretnom izgradnjom kapaciteta, uključujući zajednička ulaganja u sigurne i cjenovno pristupačne kapacitete za računarstvo i testiranje, partnerstva za talente i vještine kako bi se smanjila strateška ovisnost i stvorili vjerodostojni modeli provedbe s kojima se partnerske zemlje mogu uskladiti, čime bi se ojačala pouzdana umjetna inteligencija kao temelj za otvorenu i otpornu digitalnu trgovinu;

13.ističe da je zakonit i siguran protok podataka presudan za trgovinu omogućenu umjetnom inteligencijom; podsjeća na potrebu da sporazumi EU-a o digitalnoj trgovini budu u skladu s horizontalnim odredbama Komisije o prekograničnom protoku podataka i zaštiti osobnih podataka i privatnosti u glavi o digitalnoj trgovini trgovinskih sporazuma EU-a, kojima se Uniji omogućuje da u trgovinske sporazume uključi mjere kojima se olakšava prekogranični protok podataka uz istodobno očuvanje temeljnih prava pojedinaca na zaštitu podataka i privatnost, naglašavajući da bi trebali uključivati posebne odredbe o regulatornoj suradnji u području umjetne inteligencije, čime bi se olakšalo uzajamno razumijevanje regulatornih pristupa, te poziva Komisiju da takve odredbe uključi u sva buduća poglavlja i sporazume o digitalnoj trgovini; ponovno potvrđuje da su zaštitne mjere koje ispunjavaju standarde iz Opće uredbe o zaštiti podataka ili jednakovrijedne standarde minimalan zahtjev za prijenos osobnih podataka u EU-u; poziva na to da se sporazumima o digitalnoj trgovini zaštiti regulatorna autonomija i očuva tehnički pristup koji je regulatornim tijelima potreban za provedbu Akta o umjetnoj inteligenciji i osigura transparentnost, mogućnost revizije, pravednost, sigurnost i odgovornost sustava umjetne inteligencije, uz istodobno jamčenje toga da civilno društvo i neovisni istraživači imaju pristup izvornom kodu i algoritmima sustava;

14.podsjeća na predanost EU-a multilateralnom trgovinskom sustavu utemeljenom na pravilima; naglašava da bi WTO trebao smisleno doprinijeti razvoju čvrstog, sigurnog, uključivog i pouzdanog okvira za upravljanje umjetnom inteligencijom za trgovinu, među ostalim osnivanjem posebne radne skupine WTO-a za umjetnu inteligenciju kako bi se olakšali dijalog, razmjena znanja i suradnja među članicama u pogledu propisa i politika u području umjetne inteligencije; naglašava da su uravnotežena pravila o elektroničkoj trgovini ključna za pokretanje trgovine koja se temelji na umjetnoj inteligenciji; poziva Komisiju da osigura da se svakim tekstom WTO-a o elektroničkoj trgovini osigura politički prostor za demokratsko upravljanje umjetnom inteligencijom, uključujući provedive zaštitne mjere za radnike i potrošače; poziva Komisiju da potiče rasprave o umjetnoj inteligenciji i trgovini u okviru WTO-a i da promiče globalnu suradnju kojom se omogućuju pouzdan protok podataka i digitalna trgovina, kao i pristup uslugama i alatima koji se temelje na umjetnoj inteligenciji, posebno u zemljama u razvoju;

15.upozorava da bi različiti režimi za usklađenost u području umjetne inteligencije mogli dovesti do fragmentacije tržišta i povećanja troškova trgovine; ističe ulogu međunarodne suradnje u sprečavanju regulatorne rascjepkanosti; poziva Komisiju da se koristi međunarodnim standardima i tehničkim preprekama trgovini i pravilima WTO-a o transparentnosti kao alatima za sprečavanje toga da regulatorna odstupanja postanu neopravdana trgovinska prepreka, uz istodobno očuvanje i iskorištavanje okvira EU-a za upravljanje umjetnom inteligencijom kako bi se olakšala pouzdana digitalna trgovina i potaknuli jednaki uvjeti na globalnoj razini za pouzdanu umjetnu inteligenciju;

16.naglašava da su siguran pristup naprednim poluvodičima i priuštiva računalna snaga ključni za tehnološku suverenost i konkurentnost EU-a; konstatira da postoji rizik da Akt o čipovima i agenda za tvornice umjetne inteligencije neće ispuniti ciljeve zbog fragmentirane provedbe i ograničenog raspona; poziva Komisiju da ubrza njihovu provedbu, da vodi diplomatsku politiku u području sirovina i iskoristi trgovinske sporazume, okvirne sporazume i sporazume o partnerstvu s pouzdanim partnerima kako bi se diversificirali lanci opskrbe i smanjile strateške ovisnosti; u tom kontekstu prepoznaje ključnu ulogu naprednih ekosustava za proizvodnju čipova u partnerskim gospodarstvima zemalja istomišljenica u podupiranju globalnih računalnih kapaciteta umjetne inteligencije te potiče produbljivanje suradnje s takvim partnerima u području otpornosti lanca opskrbe poluvodičima; nadalje, ističe hitnost jačanja europske proizvodnje naprednih poluvodiča, posebno podupiranjem europskih inicijativa kao što je predložena revizija Akta o čipovima (Akt o čipovima 2.0); poziva Komisiju da izradi jasniju strategiju o tome kako bi se EU mogao razviti kao ključni akter u ekosustavu umjetne inteligencije i da u trgovinske sporazume uključi snažne odredbe kako bi se osigurao pravedan pristup kritičnim tehnologijama i sirovinama;

17.smatra da su strateška partnerstva za otpornost lanca opskrbe kritičnim mineralima potencijalno značajni instrumenti za daljnju koordinaciju sa saveznicima u pogledu pristupa ulaznim materijalima ključnima za umjetnu inteligenciju, uključujući elemente rijetkih zemalja i materijale za napredne poluvodiče; ustraje u tome da angažman EU-a mora biti uvjetovan usklađenošću s referentnim vrijednostima iz Akta o kritičnim sirovinama i ciljevima otvorene strateške autonomije EU-a, čime se smanjuje ranjivost umjesto da se mijenja vrsta ovisnosti; poziva Komisiju da osigura da svi plurilateralni trgovinski instrumenti koji proizlaze iz takvih partnerstava, uključujući donje granice cijena ili mehanizme kupnje, budu u skladu s obvezama u okviru WTO-a i da služe interesima EU-a; poziva na intenziviran dijalog i suradnju među pouzdanim partnerima kako bi se zaštitili međunarodni trgovinski tokovi te ojačali integritet i otpornost industrijskih ekosustava povezanih s umjetnom inteligencijom;

18.upozorava da koncentracija infrastrukture u oblaku u zemljama koje nisu članice EU-a izlaže EU vanjskim jurisdikcijskim ranjivostima; poziva Komisiju da putem predloženog Akta o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije te Akta o ubrzavanju industrijske proizvodnje (COM(2026)0100) uspostavi stupnjevane okvire suvereniteta u kojima bi se prednost davala pružateljima ključnih usluga sa sjedištem u EU-u putem javne nabave, uz istodobno osiguravanje otvorene strateške autonomije zadržavanjem nediskriminirajućeg pristupa za pružatelje istomišljenike koji ispunjavaju zahtjeve EU-a u pogledu certifikacije i interoperabilnosti;

19.poziva Komisiju da se pobrine za to da se njezinom doktrinom gospodarske sigurnosti koordiniraju provjere izravnih stranih ulaganja, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti strateškim digitalnim sektorima kao što su platforme umjetne inteligencije, usluge u oblaku i podatkovni centri, kontrola izvoza, instrument za borbu protiv prisile i trgovinska zaštita kao koherentan sustav kojim se sprečava da se ovisnosti o umjetnoj inteligenciji koriste kao oružje; upozorava da ograničenja izvoza kritičnih sirovina i sve veća geopolitička nestabilnost iziskuju pojačanu koordinaciju i provedbu kako bi se zaštitio europski ekosustav umjetne inteligencije; poziva Komisiju da predloži ciljanu reviziju Uredbe o dvojnoj namjeni kako bi se sveobuhvatnije pristupilo rješavanju pitanja napredne umjetne inteligencije s obzirom na njezinu potencijalnu upotrebu u trećim zemljama za sigurnosne, nadzorne ili obrambene primjene;

20.izražava zabrinutost zbog opetovanih kineskih ograničenja izvoza elemenata rijetkih zemalja, koja znatno narušavaju lance opskrbe ključne za trgovačka društva u sektoru poluvodiča i širi vrijednosni lanac umjetne inteligencije; smatra da je djelovanje Kine neopravdano i poziva Komisiju da pomno prati situaciju i na prikladan način odgovori kako bi se osiguralo da ne bude posljedica za globalno gospodarstvo i otpornost međunarodne trgovine;

21.ističe potrebu za tim da EU ubrza provedbu Akta o kritičnim sirovinama i diversificira lance opskrbe kako bi se ojačala gospodarska otpornost; ističe hitnu potrebu za osiguravanjem ulaganja u strateške projekte odobrene u okviru Akta o kritičnim sirovinama i u druge projekte za poticanje vađenja, rafiniranja, prerade i recikliranja koji doprinose smanjenju rizika iz Kine;

22.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.