1.poziva Komisiju i Vijeće da osiguraju učinkovitu upotrebu svih postojećih dostupnih pravnih i upravljačkih alata, uključujući ciljane mjere na temelju znanstveno utemeljenog pristupa kao i učinkovitog savjetovanja s dionicima, kako bi se spriječilo daljnje smanjenje ribljih stokova u Baltičkom moru;

2.poziva Komisiju da zajedno s državama članicama procijeni kako se promijenila raspodjela kvota među segmentima flote u Baltičkom moru i da utvrdi postoji li uzročno-posljedična veza između pritiska na resurse i nacionalnih politika raspodjele ribolovnih mogućnosti;

3.potiče Komisiju i države članice da pri provedbi Uredbe o višegodišnjem planu za Baltičko more prijeđu na fazu oporavka i obnove ribljih stokova, poduzimajući mjere i djelovanja na temelju najboljih dostupnih znanstvenih savjeta, kao i poduzimajući druge moguće međusobno povezane mjere povezane s drugim zakonodavstvom EU-a ili nacionalnim zakonodavstvom, kako bi se uklonili svi stresori za riblje stokove; poziva Komisiju i države članice da pri provedbi navedene faze oporavka i obnove razmotre korektivne mjere koje se temelje na najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama, kao što je obustava ciljanog ribolova za neke stokove u Baltičkom moru, kako je predviđeno u višegodišnjem planu, izbjegavajući mjere koje bi mogle ugroziti socioekonomsku stabilnost obalnih zajednica, kako bi se osiguralo da ribolovne aktivnosti za ljudsku potrošnju ostanu održive;

4.poziva na mobilizaciju socijalne i financijske potpore, uključujući potporu pogođenim zajednicama, lokalna ulaganja, privremene naknade i prijelaznu pomoć za ribare u skladu s pravilima EU-a, kako bi se spriječile nepotrebne teškoće i očuvala kulturna baština; napominje da se privremenim mjerama rješavaju neposredna okolišna pitanja, ali da su mehanizmi za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti osmišljeni kako bi se ribolovni kapacitet dugoročno prilagodio ribolovnim mogućnostima; stoga poziva na jasno razdvajanje privremenog i trajnog prestanka u programima potpore; potvrđuje da mala i srednja ribarska poduzeća iz baltičke regije nisu primila odgovarajuću financijsku naknadu za gubitke nastale nakon zabrane ciljanog ribolova bakalara 2019.; poziva Komisiju da uspostavi namjenski fond za oporavak i tranziciju baltičkog ribarstva kako bi se poduprlo restrukturiranje flote, modernizaciju tehnologije, nadoknadu gubitaka uzrokovanih zabranama ribolova pojedinačnih vrsta te očuvanje obalnih ribarskih zajednica i njihove kulturne baštine;

5.naglašava da se u svim mjerama za oporavak stokova moraju uzeti u obzir jedinstveni hidrološki i kemijski uvjeti u Baltičkom moru, kao poluzatvorenog bočatog mora koje karakteriziraju ograničena izmjena vode, anoksična područja i trajno onečišćenje sedimenta, što je specifično za taj bazen i nije usporedivo s drugim morskim bazenima EU-a;

6.poziva Vijeće da utvrdi ukupni dopušteni ulov koji je u potpunosti u skladu s predostrožnim pristupom, uzimajući u obzir ranjivost ekosustava Baltičkog mora, socioekonomske čimbenike i spore stope oporavka stokova, kao i znanstvenu neizvjesnost savjeta; poziva Komisiju da pri evaluaciji postojećeg višegodišnjeg plana pažljivo razmotri socioekonomske aspekte; ističe potrebu za uravnoteženim pristupom između okolišnih i socioekonomskih čimbenika, kako je utvrđeno u članku 2. Uredbe o zajedničkoj ribarstvenoj politici;

7.naglašava da bi utvrđivanje višegodišnjih kvota na temelju najboljih dostupnih znanstvenih podataka moglo osigurati vrijeme za oporavak morskih ekosustava u Baltičkom moru i pružiti poduzećima stabilnost koja im je potrebna za planiranje ulaganja, održavanje razine zaposlenosti i održavanje lučke infrastrukture te poduprijeti generacijsku obnovu u sektoru ribarstva; ističe da dugotrajna regulatorna nestabilnost dovodi do smanjenja ulaganja, gubitka proizvodnih kapaciteta i nestanka obiteljskih ribarskih poduzeća, što predstavlja nepovratan socioekonomski gubitak za baltičke obalne zajednice; naglašava da bi razvoj takvih mjera upravljanja trebao uključivati djelotvorno, pravodobno i sustavno savjetovanje s dionicima;

8.poziva države članice i Komisiju da, uzimajući u obzir nedostatke Uredbe o višegodišnjem planu za Baltik u smislu postizanja njezinih okolišnih i socioekonomskih ciljeva, razmotre pokretanje mjera u skladu s člancima 12. i 13. ZRP-a kad god najbolji dostupni znanstveni savjeti upućuju na potrebu za takvim mjerama te da se pripreme za djelovanje analizom troškova i koristi zatvaranja relevantnog ribolova, među ostalim za rekreacijski ribolov, navodeći izgubljene prihode, sredstva za život, sigurnost opskrbe hranom i buduće troškove nedjelovanja;

9.poziva na sprečavanje nepopravljive ekološke štete za populacije haringi i papalina u Baltičkom moru kako bi se osigurala dugoročna održivost priobalnog i malog ribolova usmjerenog na te vrste i zaštitile morske prehrambene mreže; smatra da se, na temelju znanstvenih savjeta, moraju hitno razmotriti stanke radi oporavka predmetnih stokova sve dok znanstveni dokazi ne pokažu jasan i kontinuiran oporavak stokova;

10.u tom pogledu ističe da, kako bi bile što učinkovitije, korektivne mjere zahtijevaju odgovarajuće sudjelovanje dionika i moraju se temeljiti na najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama kako bi se postigli njihovi ciljevi; nadalje ističe mogućnost uspostave znanstveno utemeljenih područja za oporavak ribljih stokova i privremenih zabrana ribolova u Baltičkome moru, s naglaskom na agregacijska područja za zimu i prije mriještenja kako bi se održao stabilan prirast i zdrava dobna struktura, kao i pasivne i aktivne mjere obnove, među ostalim u mrijestilištima i rastilištima, u skladu s odredbama relevantnog zakonodavstva EU-a o okolišu; ističe da je važno takve mjere popratiti odgovarajućom i pravodobnom naknadom, u skladu s relevantnim odredbama EU-a;

11.podsjeća na obveze i ciljeve EU-a u pogledu pokrivenosti područja i djelotvornosti zaštićenih morskih područja; potiče pravilnu provedbu djelotvornih mjera upravljanja u postojećim zaštićenim morskim područjima u Baltičkom moru, kao i određivanje dodatnih zaštićenih morskih područja u skladu s preuzetim obvezama EU-a; ističe da bi se to određivanje trebalo temeljiti na znanstvenim procjenama kritičnih staništa ili područja mriještenja; ističe potrebu za djelotvornim mjerama upravljanja u kombinaciji s pilot-projektima za selektivne ribolovne alate s malim utjecajem na okoliš nadahnutima uspješnim inicijativama u Sjevernom moru i Skagerraku;

12.ističe važnost očuvanja održivog malog ribolova s ograničenim iskrcajima u regiji, što bi im omogućilo da rade tijekom faza obnove; podsjeća na relevantne odredbe revidirane Uredbe o kontroli ribarstva te na njihovu potpunu i djelotvornu provedbu; naglašava da je to ribarstvo ključno za egzistenciju, otpornost tradicionalnih lanaca opskrbe i očuvanje radnih mjesta u obalnim ribarskim zajednicama te da ima posebnu društvenu i kulturnu vrijednost; ističe da jačanje tog ribarstva može dovesti do veće dodane vrijednosti za lokalna gospodarstva; ističe važnost triju stupova održivog razvoja u skladu s člankom 2. ZRP-a;

13.poziva Komisiju i države članice da prednost daju poboljšanju socioekonomske situacije malih priobalnih ribara; ističe važnost ribolovnih mogućnosti i ribolovnih zona u obalnim područjima za male ribare; ističe da države članice ta poboljšanja mogu ostvariti dodjelom svojih nacionalnih kvota u skladu s člankom 17. ZRP-a, kao i ulaganjima u selektivne ribolovne alate s malim utjecajem na okoliš; nadalje, poziva Komisiju i države članice da procijene i po potrebi uvedu pravila diferenciranog pristupa za ribarstvo u Baltičkom moru na temelju duljine plovila i vrste alata, posebno kako bi se ograničio konkurentski pritisak velikih industrijskih plovila na mala i srednja obiteljska poduzeća i obalne zajednice;

14.poziva države članice i Komisiju da dodatno ojačaju provedbu obveze iskrcavanja kako bi se riješio problem nezakonitog odbacivanja ulova u Baltičkome moru, prepoznajući potrebu za izvedivim mjerama, kako bi se podržala selektivnost i smanjio neželjeni ulov, te da provedu relevantne odredbe o tom pitanju u skladu sa ZRP-om i Uredbom o kontroli ribarstva;

15.ističe ulogu Europskog pakta o oceanima u poticanju holističkog pristupa i regenerativnog i održivog plavoga gospodarstva u Baltičkome moru, s ciljanim mjerama za obnovu ribljih stokova i smanjenje pritisaka na okoliš; napominje da je za provedbu ciljeva Pakta o oceanima i Kompasa konkurentnosti potrebna odgovarajuća financijska potpora za razvoj otpornog pomorskog gospodarstva koje bi bilo dugoročno održivo, kao i za poticanje inovacija, modernizacije, dekarbonizacije i digitalizacije;

16.poziva Komisiju i države članice da smanje administrativno opterećenje i osiguraju bolju koordinaciju među politikama kako bi se ojačala otpornost, konkurentnost i dugoročna održivost regije Baltičkog mora s obzirom na ekološke i tržišne izazove;

17.poziva Komisiju da kao čuvarica Ugovora djeluje u skladu s Ugovorima u slučajevima kada Vijeće i države članice krše pravila EU-a, primjerice pravila višegodišnjeg plana za Baltičko more;

18.poziva države članice da osiguraju potpunu i djelotvornu provedbu Uredbe EU-a o kontroli ribarstva, među ostalim odredbi za rješavanje problema pogrešnog izvješćivanja o ulovu i poboljšanje točnosti i pouzdanosti izvješćivanja o ulovu u regiji;

19.ističe da je važno da se upravljanje ribarstvom temelji na najboljim dostupnim znanstvenim savjetima, kao i ključnu ulogu ICES-a u osiguravanju znanstvene usklađenosti, ali i važnost znanja koje posjeduju sami ribari; naglašava važnost neovisnosti ICES-a; poziva države članice i Komisiju da osiguraju da ICES-u budu dostupni potrebni ažurirani znanstveni podaci o ribolovu, kako bi ICES nastavio poboljšavati svoje savjete i osigurao pravodobnu dostupnost visokokvalitetnih znanstvenih procjena; poziva Komisiju da sve svoje zahtjeve za znanstvene savjete koje pošalje ICES-u učini javno dostupnima i da omogući javni dijalog;

20.potiče Komisiju da odmah zatraži od ICES-a da u svojim razmatranjima o memorandumu o razumijevanju dodatno razvije savjete usmjerene na više vrsta koji se temelje na ekosustavu, kao i savjete o oporavku stokova, prepoznajući ekološku varijabilnost i interakcije na razini prehrambene mreže, da istraži upotrebu referentnih točaka koje se temelje na ekosustavu i podataka o ribolovnoj smrtnosti u skladu s ekosustavom prilagođenih Baltiku i interakciji specifičnih vrsta te da uključi i komplementarne pokazatelje koji se temelje na drugim relevantnim pravilima EU-a kao što je Okvirna direktiva o morskoj strategiji, primjerice kako bi se uključili pokazatelji za velike ribe te pokazatelji po veličini i dobnoj raspodjeli; ističe da bi svi takvi savjeti trebali ostati transparentni i predvidljivi za sektor te bi se u njima trebalo izbjeći precjenjivanje koje bi potom dovelo do neopravdanih ograničenja ulova i poslovne nesigurnosti;

21.poziva Komisiju da, u slučaju Baltičkog mora, od ICES-a zatraži savjete o zaštitnim rezervama povezanima s nesigurnošću znanstvenih savjeta, kao i nesigurnošću prirasta i putanje biomase, kao i savjete o učincima nekorištenja rasponâ iznad najvišeg održivog prinosa i svim relevantnim posljedicama, izbjegavajući kruta ili automatska smanjenja kojima se zanemaruje socioekonomska stvarnost; naglašava da je najviši održivi prinos i dalje važan alat za prilagodljivo i odgovorno upravljanje; nadalje poziva Komisiju da od STECF-a zatraži relevantne socioekonomske analize za Baltičko more;

22.poziva Komisiju da sve procjene stokova koje se upotrebljavaju za provedbu zakonodavstva EU-a temelji na referentnim razinama biomase (BMSY), što je odraženo u ciljevima iz članka 3. stavka 1. Uredbe o uspostavi višegodišnjeg plana za Baltičko more i članka 2. stavka 2. ZRP-a;

23.poziva Komisiju i države članice da osiguraju da upravljanje ribljim stokovima u Baltičkom moru uključuje ciljeve za obnovu prirodne veličine i dobne raspodjele populacija, u skladu s člankom 2. stavkom 5. točkom (j) ZRP-a koji upućuje na članak 1. stavak 1. Okvirne direktive o morskoj strategiji, kako bi se potvrdilo da su zdrave demografske strukture ključne za reproduktivnu sposobnost, otpornost stokova i stabilnost ekosustava; potiče razvoj pokazatelja za praćenje i selektivnijih ribolovnih praksi razvijenih u suradnji sa sektorom, a kojima se može smanjiti sustavno uklanjanje veće i starije ribe i bolje zaštititi potencijal za prirast stoka;

24.poziva Komisiju da u svrhu provedbe prava EU-a, uključujući Uredbu o višegodišnjem planu za Baltičko more, zatraži znanstveni savjet od ICES-a pri kojem se uzimaju u obzir relevantni stresori za okoliš i ekosustave u Baltičkom moru; smatra da bi se u tim savjetima trebali jasno istaknuti i odraziti, među ostalim čimbenicima, rizici povezani s trenutačnim stanjem okoliša, interakcija kopna i mora, povećana neizvjesnost zbog klimatskih promjena te učinak interakcija vrsta, uključujući relevantne populacije grabežljivaca; naglašava da bi svaki savjet također trebao biti popraćen jasno naznačenom razinom nesigurnosti;

25.poziva Komisiju da se savjetuje s ICES-om u okviru postojećeg memoranduma o razumijevanju kako bi potaknula redovito ažuriranje njihovih tehničkih smjernica za pravila kontrole ulova i daljnje poboljšanje metoda procjene stokova na temelju neovisnih znanstvenih kriterija; napominje da je važno da ICES pri pružanju savjeta Komisiji ili državama članicama na Baltičko more primjenjuje najnovije pristupe te da oni i dalje budu znanstveno utemeljeni i usklađeni s pravnim okvirom EU-a za ribarstvo; prepoznaje da je to unutarnji postupak ICES-a;

26.poziva Komisiju i države članice da pokrenu sveobuhvatno genetsko mapiranje populacije određenih vrsta koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe u Baltičkome moru, uključujući haringu i papalinu, kao i drugih vrsta koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe, na temelju najboljih dostupnih znanstvenih spoznaja, te da dopune savjete utemeljene na dokazima radi donošenja informiranijih odluka o ribolovnim mogućnostima i tehničkim mjerama; naglašava da ICES mora u potpunosti validirati i takve genetske podatke i integrirati ih u dugoročne modele procjene stokova prije nego što se počnu koristiti u svrhe upravljanja;

27.poziva Komisiju i države članice da uoči donošenja odluka o upravljanju ribarstvom u regiji poboljšaju dostupnost i kvalitetu podataka o kriterijima dobi i veličine za predmetne stokove; ističe da bi poboljšano prikupljanje podataka o tim parametrima trebalo poduprijeti integraciju deskriptora 3. kriterija 3. (D3C3) iz Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, kako je propisano člankom 3. stavkom 3. višegodišnjeg plana za Baltičko more;

28.poziva Komisiju da zatraži od ICES-a da izradi detaljnu znanstvenu analizu trenutačnog pristupa EU-a upotrebi znanstvenih savjeta za Baltičko more; nadalje poziva Komisiju da osigura da zatraženi savjeti o razinama ulova u potpunosti odražavaju sve relevantne pravne zahtjeve i ciljeve politike, uključujući ciljeve ZRP-a utvrđene u članku 2.; ističe da je važno da Komisija riješi eventualne nedostatke i navede konkretne mjere o tome kako se trenutačno dostupni savjeti o ribolovnim mogućnostima mogu iskoristiti na dovoljno oprezan način kako bi se ispunili svi relevantni pravni zahtjevi i ciljevi;

29.potiče Komisiju i Vijeće da osiguraju da utvrđivanje ukupnog dopuštenog ulova bude transparentno i utemeljeno na najboljim dostupnim znanstvenim savjetima i znanju, u skladu s ciljevima Uredbe o višegodišnjem planu za Baltičko more i ZRP-a te u skladu sa savjetima za više vrsta koji se temelje na ekosustavu, a da se pri tome uzimaju u obzir interakcije između ribarstva i dugoročne socioekonomske stabilnosti obalnih zajednica;

30.poziva Komisiju i države članice da uzmu u obzir relevantan međunarodni rad i definicije, uključujući one UNEP-a, pri daljnjem razvoju razumijevanja upravljanja temeljenog na ekosustavu unutar postojećeg pravnog okvira EU-a, primjerice o funkcionalnim ekosustavima kako je navedeno u članku 5. stavku 5. točki (a) Okvirne direktive o morskoj strategiji;

31.traži od Komisije da izradi znanstveno utemeljen, koordiniran i međusektorski plan kojim se rješavaju ključni stresori koji utječu na Baltičko more, uz istodobno osiguravanje uključivog upravljanja i prostornog planiranja morskog područja, u suradnji sa svim relevantnim dionicima;

32.poziva Komisiju da iskoristi tu priliku kako bi u okviru predstojećeg zakonodavnog prijedloga Akta o oceanima poboljšala koordinaciju politika i dosljednu provedbu politika povezanih s morima i vodom;

33.poziva na učinkovite mjere za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima kako bi se pravodobno odgovorilo na rizike povezane s klimom i izbjeglo povećanje rizika i troškova povezanih sa zakašnjelim djelovanjem u regiji;

34.poziva na kontinuiranu i djelotvornu provedbu zakonodavstva EU-a o okolišu, istodobno prepoznajući potrebu za uravnoteženim i izvedivim rješenjima za sve pogođene sektore kako bi se odgovorilo na pritiske na okoliš u Baltičkom moru i drugim vodama EU-a, uključujući onečišćenje hranjivim tvarima iz više izvora;

35.poziva na znatno povećanje ulaganja u moderna postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i sustave za ograničavanje i filtriranje onečišćenja, kako u baltičkim državama tako i u svim slivovima rijeka koje utječu u Baltičko more; naglašava da će bez sveobuhvatne modernizacije vodovodne i kanalizacijske infrastrukture svi napori za poboljšanje kvalitete vode u Baltičkom i dalje biti tek simbolični i nedjelotvorni;

36.poziva države članice i Komisiju da se svi pristupi prirodnim predatorima temelje na znanosti i savjetovanjima s dionicima, uključujući preventivne, lokalno ukorijenjene i ciljane mjere upravljanja za kormorane i čunjaste tuljane, osiguravajući da su sve donesene mjere učinkovite, da se njima ispunjavaju sve pravne obveze i da uključuju odgovarajuće praćenje, namjensko i odgovarajuće financiranje te pojačanu suradnju s dionicima, kako bi se osigurala djelotvornost provedenih mjera, uključujući prakse ublažavanja kao što su odvraćanje ili fizička isključenost;

37.naglašava potrebu da Komisija poduzme hitne i djelotvorne mjere u pogledu pritisaka koje velike populacije kormorana vrše na riblje stokove u Baltičkome moru, osiguravajući mjere koje su razmjerne i regionalno prilagođene te koje se provode u okviru učinkovitih, ciljanih i lokalno prilagođenih upravljačkih intervencija utemeljenih na najboljim dostupnim znanstvenim podacima, uz istodobno omogućivanje državama članicama da prema potrebi primjenjuju praktične mjere ublažavanja prilagođene specifičnoj situaciji kako bi se učinkovito riješio problem učinaka na lokalnoj razini, čime se podupire dugoročna održivost ribarstva u pogođenim obalnim područjima;

38.poziva Komisiju i države članice da pomno prate provode li se učinkovito mjere za oporavak kritično ugroženog baltičkog obalnog dupina i da po potrebi poduzmu dodatne mjere kako bi se spriječile glavne prijetnje njihovu opstanku;

39.podsjeća da su populacije baltičkih tuljana 1970-ih dovedene na rub izumiranja;

40.ponovno upućuje poziv Komisiji da predloži plan EU-a za upravljanje kormoranima u ribarstvu i akvakulturi Baltičkog mora, na temelju najboljih dostupnih znanstvenih savjeta i praksi država članica, uzimajući u obzir plan koji je nedavno predložilo Europsko savjetodavno povjerenstvo za ribarstvo i akvakulturu u unutarnjim vodama (EIFAAC https://www.fao.org/fishery/services/storage/fs/fishery/documents/EIFAAC/cormorantsplan/EuropeanManagementPlanforCormorants-April2025.pdf.) Organizacije za hranu i poljoprivredu, kao i prethodne istraživačke projekte koje je financirao EU, kao što je „INTERCAFE” https://www.ceh.ac.uk/our-science/projects/intercafe.; naglašava potrebu za preventivnim mjerama, naknadom za gubitke i financiranjem iz izvora EU-a i nacionalnih izvora;

41.ponovno ističe ozbiljne rizike za okoliš i sigurnost koje predstavljaju neeksplodirana ubojita sredstva bačena u Baltičko more; podsjeća na svoju Rezoluciju od 27. travnja 2021. o ostacima kemikalija u Baltičkom moru i uspješnim projektima CHEMSEA, DAIMON i DAIMON 3; potiče Komisiju i države članice da poduzmu daljnje koordinirane i praktične mjere za sustavno lociranje, procjenu i praćenje tih opasnih materijala kako bi se odredila prioritetna područja za remedijaciju;

42.poziva države članice i Komisiju da pruže potporu razvoju znanstvenih istraživanja i razmjeni najboljih praksi o sigurnim i troškovno učinkovitim načinima identifikacije i uklanjanja streljiva i neeksplodiranih ubojitih sredstava s morskog dna, kako bi se omogućilo koordinirano remedijacijsko djelovanje širokih razmjera;

43.poziva Komisiju i države članice da pokrenu koordiniran, dugoročan i primjereno financiran program EU-a usmjeren na utvrđivanje, neutralizaciju i uklanjanje neeksplodiranih ubojitih sredstava u Baltičkom moru;

44.osuđuje neodgovorno, neodrživo i neznanstveno iskorištavanje ribljih stokova u Baltičkom moru koje provodi Rusija;

45.poziva Vijeće i Komisiju da pri utvrđivanju kvota za Baltičko more vode računa o jednostranim mjerama Rusije; nadalje poziva Komisiju da razmotri mjere usmjerene na vršenje pritiska na Rusiju kako bi kvote uskladila sa znanstvenim savjetima;

46.oštro osuđuje sve veću prisutnost ruske flote u sjeni u Baltičkome moru i njihove operacije kojima se zaobilaze ključni regulatorni standardi, čime se povećava rizik od izlijevanja nafte i drugih opasnosti za okoliš; naglašava moguću štetu za morske ekosustave, lokalno ribarstvo i ljudsko zdravlje; nadalje, prima na znanje zabrinutost zbog toga što ruski proizvodi ribarstva i dalje dolaze na tržište EU-a putem postojećih trgovinskih kanala, naglašavajući potrebu da se osigura učinkovito uklanjanje svih rupa u zakonu koje bi mogle ugroziti ciljeve restriktivnih mjera EU-a; poziva Komisiju da istraži daljnje mjere za borbu protiv ruske flote u sjeni, posebno u regiji Baltičkog mora; poziva na pojačanu regionalnu suradnju i strožu provedbu kako bi se ublažili ti rizici i zaštitili morski resursi Baltičkog mora; ističe važnost osiguravanja potpune provedbe sankcija protiv Rusije;

47.ističe da je hitno potrebno učiniti više u smislu holističke koordinacije politika, kao i kontinuiranog i ubrzanog napretka u provedbi zakonodavstva u drugim područjima politike kako bi se izbjeglo oslanjanje samo na mjere u okviru ribarstvene politike i spriječilo daljnje ekonomsko propadanje obalnih zajednica; primjećuje napore uložene u kontekstu konferencija „Naš Baltik”; potiče daljnji napredak prema konkretnim rezultatima;

48.potiče Komisiju da pokrene evaluaciju i eventualnu reviziju Uredbe o višegodišnjem planu za Baltičko more kako bi se poboljšali njezina jasnoća, dosljednost i primjena u praksi, pri čemu bi njezine rezultate trebalo procijeniti u skladu s okolišnim i socioekonomskim aspektima; također naglašava da je važno osigurati da svaka eventualna buduća prilagodba okvira ostane jednostavna, znanstveno utemeljena i izvediva za sektor;

49.poziva Komisiju da u okviru eventualne revizije Uredbe o višegodišnjem planu za Baltičko more procijeni i prema potrebi predloži da se stokovi lososa i pastrve uključe kao posebni stokovi koji će biti obuhvaćeni područjem primjene Uredbe u pogledu usputnog ulova;

50.izražava zabrinutost zbog toga što je dodana vrijednost u pogledu regionalne suradnje u Baltičkom moru niska, s obzirom na to da su u višegodišnjem planu uglavnom konsolidirani već prethodno postojeći ili pokrenuti načini suradnje; napominje da je zbog sporih procesa i povećane birokracije koja prati takve inicijative realiziran relativno mali broj zajedničkih preporuka država članica, što dovodi do zabrinjavajućeg zaključka da se odredbe o regionalizaciji pravila EU-a o ribarstvu ne koriste za prilagodbu mjera upravljanja specifičnostima Baltičkog mora; ističe potrebu za regionalnom suradnjom među baltičkim zemljama, uključujući sve dionike;

51.naglašava da se djelotvorno upravljanje Baltičkim morem mora temeljiti na povjerenju, dijalogu i regionalnoj suradnji među državama članicama, svim dionicima, regionalnim tijelima kao što je HELCOM i obalnim zajednicama, kako bi se promicala praktična rješenja i razmjena znanja;

52.poziva na nov, regionalno prilagođen pristup upravljanju rizicima;

53.poziva na pojašnjenje pravila iz višegodišnjeg plana kako bi se fleksibilnost iz godine u godinu zabranila za stokove ispod trenutačne referentne točke očuvanja (Btrigger) navedene u višegodišnjem planu za Baltičko more, kako je trenutačno dogovoreno u Vijeću;

54.poziva Komisiju da ojača znanstveno utemeljene i razmjerne mjere upravljanja za losos u Baltičkom moru, kako bi se osiguralo da se na odgovarajući način razumiju i uzmu u obzir učinci ribolova haringe, papaline i bakalara na ekosustav; poziva na pojačano praćenje i istraživanje kako bi se poduprlo održivo upravljanje lososom;

55.naglašava da bi se upravljanje ribarstvom u EU-u trebalo temeljiti na europskom iskustvu, znanosti i regionalnim posebnostima; poziva Komisiju da predloži regionalno prilagođena pravila za Baltičko more za mjere koje bi trebalo automatski poduzeti ako stokovi padnu ispod graničnih vrijednosti utvrđenih u skladu s predostrožnim pristupom te ponavlja da bi upravljanje najvišim održivim prinosom trebalo, prema potrebi, dopuniti mjerama za razlikovanje ulova prvenstveno prema veličini i dobi; smatra da bi za inspiraciju mogle poslužiti prakse upravljanja u drugim regijama, kao što su Australija, Novi Zeland, Kanada i Sjedinjene Američke Države, uz istodobno osiguravanje dosljednosti s pravnim okvirom EU-a;

56.poziva Komisiju i države članice da ojačaju regionalnu suradnju u skladu s člankom 18. ZRP-a;

57.poziva na konkretne i djelotvorne mjere kojima bi se osiguralo da se riba ulovljena u Baltičkom moru sve više upotrebljava za izravnu prehranu ljudi, kako bi se poduprijeti lokalni lanci opskrbe hranom;

58.napominje da su neke države članice u regiji Baltičkog mora, kao što su Njemačka i Švedska, uvele nacionalne mjere za ograničavanje ili zabranu ribolova pridnenim povlačnim mrežama (koćama) u određenim morskim područjima;

59.poziva Komisiju i države članice da tijekom faze obnove predlože obustavu ribolova povlačnim mrežama (koćama) u Baltičkom moru za potrebe proizvodnje ribljeg brašna i ribljeg ulja te ograničavanje ekstraktivnih aktivnosti u zaštićenim morskim područjima; uviđa da se pristupi diljem Unije razlikuju s obzirom na posebne ekološke, pravne i socioekonomske kontekste; potiče države članice da nastave razvijati razmjerna, znanstveno utemeljena rješenja u suradnji s dionicima, posebno sektorom ribarstva i obalnim zajednicama, kako bi se poboljšala zaštita mora i istodobno osigurala održivost sektora ribarstva EU-a pravednom tranzicijom;

60.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.