A.budući da su zdravlje i sigurnost na radu ključni stup europske socijalne politike i središnji element zaštite ljudskog dostojanstva, temeljnih prava radnika te pravednih i sigurnih radnih uvjeta;
B.budući da je 2023. u EU-u zabilježeno 3298 nesreća na radu sa smrtnim posljedicama i oko 2,8 milijuna nesreća bez smrtnih posljedica koje su dovele do najmanje četiri dana odsutnosti s posla; budući da ti statistički podaci i dalje ističu ozbiljne probleme u visokorizičnim sektorima s visokom stopom nesreća na radu, kao što su građevinarstvo, promet, proizvodnja i poljoprivreda;
C.budući da su mladi radnici podložniji teškim nesrećama na radu u usporedbi sa starijim kolegama, sa stopama koje su za više od 40 % više od stopa nesreća iskusnijih radnika, što odražava njihovu povećanu ranjivost koja je posljedica ograničenog radnog iskustva, nedovoljnog osposobljavanja i niže razine osviještenosti o opasnostima na radnom mjestu; budući da mogu biti izloženi lošim radnim uvjetima koji mogu u mladosti ili kasnije u životu dovesti do profesionalnih bolesti;
D.budući da je važno primijeniti rodnu perspektivu na sigurnost i zdravlje na radu jer radnici, ovisno o spolu, mogu biti različito izloženi raznim vrstama tvari ili rizika i biti osjetljiviji na njih;
E.budući da su radnici u sektorima kao što su zdravstvo i socijalna skrb izloženi nasilju i psihosocijalnim rizicima te se također suočavaju sa znatnim i često podcijenjenim sigurnosnim rizicima; budući da nasilje i zlostavljanje na radnom mjestu mogu uzrokovati ozbiljnu psihološku štetu i da su povezani s povećanim rizikom od problema s mentalnim zdravljem; budući da su te pojave posebno primjetne u sektoru zdravstva i skrbi;
F.budući da je posljednjih godina nekoliko država članica izvijestilo o znatnom porastu napada na službenike javnih tijela koji obavljaju dužnosti kaznenog progona, kao i na djelatnike hitnih službi; budući da određene profesionalne aktivnosti, posebno one povezane s izvršavanjem javnih ovlasti i zakonitom uporabom sile, karakterizira strukturna i trajna izloženost riziku od teških tjelesnih ozljeda ili smrti zbog namjernog nasilja trećih strana; budući da su prijetnje i namjerno nasilje nad djelatnicima hitnih službi, kao što su paramedicinsko osoblje i vatrogasci, prilično nova pojava; budući da izloženost tom riziku, koji je posljedica namjernog djelovanja trećih strana, razlikuje ta zanimanja od drugih oblika opasnog rada i opravdava posebno priznavanje prirode uključenih rizika;
G.budući da su prekogranični radnici i radnici migranti, uključujući radnike iz trećih zemalja, posebno izloženi radnom iskorištavanju i oblicima ilegalnih radnji povezanih s radom; budući da istraživanja pokazuju da se globalno takvi radnici suočavaju s otprilike 70 % većim rizikom u pogledu smrtonosnih nesreća na radu u odnosu na lokalne ranike Vidjeti, primjerice, Lau i dr., „Workplace mortality risk and social determinants among migrant workers” (Rizik smrtnosti na radnom mjestu i socijalne odrednice među radnicima migrantima), The Lancet Public Health, svezak 9., izdanje 11., 2024., E935-E949, https://doi.org/10.1016/S2468-2667(24)00226 – 3). te da je za EU rizik i dalje znatno veći te iznosi oko 65 %, posebno za radnike iz istočne Europe; budući da se državljani trećih zemalja suočavaju s tri puta većim rizikom od nesreća na radu i da se procjenjuje da je prijavljena samo svaka peta nesreća, što ukazuje na ozbiljno podcjenjivanje te pojave i potrebu za jačanjem mehanizama zaštite i provedbe te poštovanjem zakonitosti i dostojanstva rada;
H.budući da je znatan broj smrtnih slučajeva povezanih s radom uzrokovan profesionalnim bolestima, koje se često podcjenjuju, nedovoljno priznaju i nedovoljno prijavljuju, posebno zbog nejednakosti u pristupu skrbi, prevenciji i praćenju, neodgovarajuće sljedivosti izloženosti i latencije određenih zdravstvenih stanja; budući da nedovoljno prijavljivanje i nedovoljno priznavanje profesionalnih bolesti ugrožava učinkovitost politika prevencije, mehanizama kompenzacije i sustava provedbe;
I.budući da je rak glavni uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u; budući da radnici na radnom mjestu mogu biti izloženi kombinaciji tvari koje dodatno povećavaju zdravstvene rizike; budući da je utvrđena veza između raka povezanog s radom i izloženosti čimbenicima kao što su zračenje, stres povezan s radom, neodgovarajuća organizacija rada i radni uvjeti; budući da se broj slučajeva raka kože, jedne od najraširenijih profesionalnih bolesti, povećava, dok se samo ograničeni dio tih slučajeva priznaje kao slučaj profesionalnih bolesti;
J.budući da je u kontekstu ažurirane preporuke Komisije o profesionalnim bolestima donesene 28. studenoga 2022. Preporuka Komisije (EU) 2022/2337 оd 28. studenoga 2022. o europskom popisu profesionalnih bolesti (SL L 309, 30.11.2022., str. 12., ELI: http://data.europa.eu/eli/reco/2022/2337/oj). istaknuta važnost pružanja potpore radnicima koji su izloženi profesionalnim rizicima i obiteljima koje su izgubile članove obitelji zbog te izloženosti, među ostalim pružanjem primjerene potpore;
K.budući da je sprečavanje nesreća na radu i profesionalnih bolesti temelj europske socijalne politike i prava na slobodno kretanje radnika; budući da to nije samo pravna obveza koja proizlazi iz prava EU-a, posebno Direktive Vijeća 89/391/EEZ, i nacionalnih pravnih sustava, nego i strateško socijalno i gospodarsko ulaganje koje može proizvesti pozitivne i trajne učinke za radnike, poduzeća i zajednicu u cjelini, te doprinijeti smanjenju rizika, ograničavanju socioekonomskih troškova nesreća na radu i ukupnom poboljšanju kvalitete i održivosti radnog okruženja;
L.budući da se pokazalo da posebno osposobljavanje dobrovoljnih vatrogasaca, koje uključuje prvu pomoć, procjenu rizika, postupke evakuacije i sprečavanje požara, poboljšava sigurnost na radnom mjestu omogućavanjem brzog i učinkovitog odgovora na ozbiljne nesreće i poticanjem kulture sprečavanja rizika, čime se doprinosi smanjenju težine nesreća na radnom mjestu; budući da u skladu s Direktivom 89/391/EEZ poslodavci imaju zakonsku obvezu provoditi procjene rizika, pružati osposobljavanje i osigurati mjere za prvu pomoć, gašenje požara i evakuaciju a podupiranjem vještina dobrovoljnih vatrogasaca na radnom mjestu mogu se dopuniti te obveze i dodatno poboljšati sigurnost na radu;;
M.budući da inspekcija rada ima presudnu ulogu u osiguravanju učinkovite provedbe politika u području sigurnosti i zdravlja na radu na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te je ključna za sprečavanje radnog iskorištavanja i nesigurnih radnih uvjeta;
N.budući da su suštinske promjene u svijetu rada, uključujući širenje nestandardnih oblika rada, nesigurno zapošljavanje, sve veći udio mladih radnika na nesigurnim i visokorizičnim radnim mjestima, starenje radne snage, digitalizaciju, uvođenje novih tehnologija i globalizaciju, dovele do povećanih psihosocijalnih rizika, stresa povezanog s radom i novih izazova u području zdravlja na radu, zbog čega su potrebne šire i bolje integrirane strategije prevencije;
O.budući da su psihosocijalni rizici na radnom mjestu, kao što su kronični stres, sindrom izgaranja na poslu i uznemiravanje, glavni i sve veći uzrok lošeg zdravlja i smrtnih slučajeva povezanih s radom, ali se i dalje često podcjenjuju, nedovoljno prijavljuju i nedovoljno sprečavaju;
P.budući da je psihološka potpora u radnom okruženju presudna za psihičku i fizičku dobrobit radnika; budući da psihosocijalni rizici mogu proizaći iz neodgovarajućeg oblika rada i loših organizacijskih ili upravljačkih praksi te mogu dovesti do stresa, tjeskobe, sindroma izgaranja na poslu i depresije; budući da je dugotrajna izloženost nepovoljnim psihosocijalnim radnim uvjetima povezana s ozbiljnim posljedicama za mentalno zdravlje, uključujući kronične bolesti i povećani rizik od samoubojstva;
Q.budući da sve veća upotreba umjetne inteligencije i sustava algoritamskog upravljanja na radnome mjestu može pojačati tempo rada, dovesti do većeg radnog opterećenja, povećati psihosocijalne rizike, ugroziti autonomiju radnika i stvoriti nove rizike za sigurnost i zdravlje na radu;
R.budući da klimatske promjene, uključujući porast temperature, češće i intenzivnije toplinske valove i ostale ekstremne vremenske uvjete, čine sve veći i višedimenzionalan rizik za zdravlje, sigurnost i radne uvjete radnika diljem EU-a; budući da dugotrajna izloženost toplini može dovesti do teških zdravstvenih posljedica, kao što su toplinska iscrpljenost, toplinski udar i druge bolesti povezane s toplinom, te istodobno povećati vjerojatnost umora, smanjene koncentracije i otežanog donošenja odluka, a time i nesreća na radu, što iziskuje ciljane preventivne i zaštitne mjere;
S.budući da su učinkovite strategije prevencije, mjere za podizanje razine osviještenosti, inicijative za dobrobit i promicanje snažne kulture sigurnosti i zdravlja na radu ključni za sprečavanje teških nesreća i profesionalnih bolesti te za smanjenje broja smrtnih slučajeva povezanih s radom; budući da se takvim preventivnim pristupima ne štite samo zdravlje i sigurnost radnika, već se stvaraju i gospodarske koristi za poduzeća i društvo u cjelini;
T.budući da je potrebno pojačati napore za postizanje ciljeva utvrđenih u Programu održivog razvoja do 2030., posebno cilja 8.8.: „Zaštita radničkih prava i promicanje sigurnog i zaštićenog radnog okruženja za sve radnike, uključujući radnike migrante, posebno migrantice, i one na nesigurnim radnim mjestima”;
U.budući da je u svojoj rezoluciji od 10. ožujka 2022. pozdravio uvođenje pristupa „vizije nula” za nesreće na radu i profesionalne bolesti, zahtijevajući ambiciozan plan za smanjenje nesreća na radu i iskorjenjivanje smrtnih slučajeva na radu i profesionalnih bolesti, kao i za poboljšanje preventivnih mjera i provedbu postojećeg zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu; budući da se cilj nulte stope smrtnih slučajeva treba smatrati ne samo političkim ciljem već i etičkom i socijalnom obvezom prema svim radnicima;
V.budući da se pravo svakog radnika na sigurno i zdravo radno okruženje mora u potpunosti zajamčiti učinkovitim mjerama za sprečavanje nesreća na radu i profesionalnih bolesti, kao i redovitim kontrolama i istinski odvraćajućim sankcijama, uz odgovarajuća sredstva za nadležna tijela; budući da je neusklađenost sa zakonodavstvom o sigurnosti i zdravlju na radu ključan element izrabljivanja radne snage i ugrožava postizanje cilja nulte stope smrtnih slučajeva, zbog čega je ključno osigurati strogu i učinkovitu provedbu postojećeg zakonodavstva, među ostalim jačanjem inspektorata rada i njihovih alata za kontrolu i sankcioniranje;
W.budući da učinkovita provedba pristupa „vizije nula” zahtijeva mjerljive aktivnosti i ciljeve, sveobuhvatan pristup koji obuhvaća sve nesreće i bolesti povezane s radom, razvoj i promicanje kulture prevencije te odgovarajuća sredstva;
X.budući da sindikati i predstavnici radnika imaju važnu ulogu u zaštiti sigurnosti i zdravlja na radu, među ostalim u pogledu praćenja usklađenosti i podupiranja učinkovite provedbe postojećih pravila; budući da, međutim, i dalje postoje nedostaci u području primjene Direktive 89/391/EEZ, posebno u pogledu određenih kategorija radnika, uključujući radnike u kućanstvu, koji su djelomično ili u potpunosti isključeni iz zaštite, čime se ugrožava načelo jednake zaštite, posebno za žene, državljane trećih zemalja i druge skupine u ranjivom položaju, zbog čega je potrebno osigurati odgovarajuću i ujednačenu razinu zaštite;
Y.budući da trenutačni strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021. – 2027. uskoro istječe; budući da će biti potrebno ponovno preuzeti političku obvezu i donijeti ažuriran i ambiciozniji okvir kako bi se ubrzao napredak prema ostvarenju cilja nulte stope smrtnih slučajeva;
Z.budući da odavanje počasti žrtvama nesreća na radu predstavlja čin kolektivnog sjećanja i moralne odgovornosti, što pomaže u održavanju visoke razine svijesti javnosti o vrijednosti ljudskog života, jačanju kulture prevencije i obnavljanju predanosti europskih i nacionalnih institucija cilju nulte stope smrtnih slučajeva na radnom mjestu;
AA.budući da se kolektivno pamćenje mora pretvoriti u odgovornost, među ostalim pouzdanim izvješćivanjem; budući da je često i dalje posebno teško evidentirati sve nesreće na radu, uključujući nesreće sa smrtnim ishodom; budući da je potrebno osigurati da svi radnici imaju odgovarajuću razinu socijalne zaštite;
AB.budući da je tragedija u rudniku Bois du Cazier u Marcinelleu, koja se dogodila 8. kolovoza 1956. i u kojoj su smrtno stradala 262 rudara, od kojih su mnogi bili državljani današnjih država članica Europske unije, trajan simbol borbe za dostojanstven rad, solidarnost i socijalnu pravdu u Europi;
AC.budući da, zbog velikog broja europskih građana među žrtvama, tragedija u Marcinelleu predstavlja prvu kolektivnu katastrofu u Europi, koja od tada mašta o bratskom pristupu prema ključnim pitanjima kao što su rad, sigurnost, pravda i dostojanstvo;
AD.budući da se sjećanjem na tragediju u Marcinelleu održava svijest o temeljnoj vrijednosti slobodnog kretanja radnika, njihovim pravima i njihovoj sigurnosti, što su prioriteti za postizanje učinkovite i konkurentne socijalne Europe;
AE.budući da su druge povijesne tragedije povezane s radom, uključujući požar u rudniku Marie 31. svibnja 1892., katastrofu u rudniku u Courrièresu 10. ožujka 1906., katastrofu u rudniku u Luisenthalu 7. veljače 1962., katastrofu u rudniku u Aliveriju 1968., eksploziju u tvornici municije Lapua u Finskoj 1976. i smrtonosnu eksploziju i požar u tvornici Violanta u Grčkoj u siječnju 2026., duboko utkane u kolektivno sjećanje nekoliko država članica te i dalje upozoravaju na hitnu potrebu za učinkovitim politikama za prevenciju i zaštitu radnika;