A.budući da su migracije i mobilnost, mir, dobro upravljanje, stabilnost, uključiv rast i održiv razvoj snažno međusobno povezani; budući da su migracije potaknute čimbenicima na makro i mikro razini kao što su oružani sukobi, politička nestabilnost, gospodarske poteškoće, nedostatak prilika i siromaštvo, ograničen pristup mehanizmima socijalne zaštite, neodgovarajuće pružanje usluga, marginalizacija, diskriminacija ili progon ranjivih osoba, među ostalim u pogledu njihove slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, nesigurnost opskrbe hranom i ograničen pristup čistoj vodi te uništavanje okoliša i klimatske promjene Essentials of Migration Management, „Drivers of international migration” (Pokretači međunarodnih migracija), https://emm.iom.int/handbooks/global-context-international-migration/drivers-international-migration.;

B.budući da nezakonita kretanja stanovništva uključuju različite kategorije migranata, kao što su izbjeglice i tražitelji azila koji traže međunarodnu zaštitu; budući da podnositelji zahtjeva za međunarodnu zaštitu mogu ostati u nadležnim državama članicama do donošenja odluke o njihovu zahtjevu;

C.budući da razvojna suradnja ima ključnu ulogu u iskorjenjivanju siromaštva, suočavanju s nestabilnim kontekstima, promicanju ljudskog razvoja i održivosti u svim njegovim dimenzijama, suočavanju s globalnim izazovima putem međunarodnih partnerstava kojima se podupiru i promiču europske vrijednosti i interesi te doprinosu miru i blagostanju u svijetu;

D.budući da se razvojnom politikom EU-a potiče održivi razvoj i stabilnost u zemljama u razvoju, s krajnjim ciljem iskorjenjivanja ekstremnog siromaštva u skladu s Programom održivog razvoja do 2030. i ciljevima održivog razvoja, u skladu s člankom 208. UFEU-a, uz istodobno poštovanje načela usklađenosti politika radi razvoja;

E.budući da se razvojna suradnja mora temeljiti na provjerljivim rezultatima i konkretnoj zajedničkoj predanosti održivom razvoju;

F.budući da je Uzajamni fond EU-a uspostavljen kako bi se otklonili temeljni uzroci nestabilnosti, prisilnog raseljavanja i nezakonitih migracija te doprinijelo boljem upravljanju migracijama; budući da je Revizorski sud u svojem pregledu utvrdio da Uzajamni fond EU-a nije uspio ostvariti mnoge od svojih ciljeva jer učinkovite strategije nisu uvijek bile jasno utvrđene;

G.budući da se EU od 2015. suočava s dosad nezabilježenim migracijskim tokovima, a upravljanje njima iziskivalo je stalne napore država članica, te budući da je stoga potrebno ojačati europske razvojne politike kako bi se uklonili temeljni uzroci nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja, s obzirom na to da je u razdoblju od 2015. do 2024. u državama članicama EU-a podneseno više od 8,5 milijuna zahtjeva za azil Agencija EU-a za azil, „3.4. Data on applications for international protection” (3.4. Podaci o zahtjevima za međunarodnu zaštitu), https://euaa.europa.eu/asylum-report-2025/34-data-applications-international-protection.; budući da se broj nezakonitih prelazaka vanjskih granica EU-a 2025. smanjio za više od jedne četvrtine (26 %) na gotovo 178 000 https://www.frontex.europa.eu/media-centre/news/news-release/frontex-irregular-border-crossings-down-26-in-2025-europe-must-stay-prepared-lyKpVb.; budući da većina migranata u Europu dolazi zakonitim putem; budući da u skladu s ciljem održivog razvoja br. 10.7 zemlje trebaju olakšati uredne, sigurne, zakonite i odgovorne migracije i mobilnost ljudi planiranim i dobro vođenim migracijskim politikama;

H.budući da je 2024. 4,2 milijuna ljudi uselilo u EU iz zemalja koje nisu članice EU-a ne uključujući za neke države članice tražitelje i izbjeglice iz Ukrajine pod privremenom zaštitom za neke države članice. Eurostat, „Migration to and from the EU” (Migracije u EU i iz EU-a), https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Migration_to_and_from_the_EU.;

I.budući da su mnoge zemlje podrijetla podnositelja zahtjeva za azil zemlje s niskim i srednjim dohotkom; budući da je stopa prihvaćanja za tražitelje azila tih zemalja prilično neravnomjerna;

J.budući da su 2024. zemlje EU-a odobrile status zaštite za 437 900 tražitelja azila, što je povećanje od 6,9 % u odnosu na 2023. (409 530); budući da je to najveći broj od najviših razina zabilježenih nakon izbjegličke krize povezane s ratom u Siriji 2016. i 2017.; budući da je stopa priznavanja statusa na razini EU-a, koja predstavlja udio pozitivnih odluka o azilu u ukupnom broju odluka, 2024. iznosila 51,4 % za prvostupanjske odluke;

K.budući da je 2024. ulazak u EU odbijen za 124 000 državljana trećih zemalja, da je za 919 000 osoba utvrđeno da su bez statusa, da su izdane odluke o vraćanju za 453 000 osoba i da je oko 110 000 osoba stvarno vraćeno u zemlju izvan EU-a Eurostat, Migration and asylum in Europe – 2025 edition, irregular migration and return (Migracije i azil u Europi – izdanje za 2025., nezakonite migracije i vraćanje), https://ec.europa.eu/eurostat/web/interactive-publications/migration-2025#irregular-migration-and-return.; budući da je otprilike 20 % osoba kojima su izdane odluke o vraćanju stvarno vraćeno Eurostat, Migration and asylum in Europe – 2025 edition, Orders to leave and returns (Migracije i azil u Europi – izdanje za 2025., nalozi za napuštanje i vraćanje), https://ec.europa.eu/eurostat/web/interactive-publications/migration-2025#orders-to-leave-and-returns-of-non-eu-citizens.;

L.budući da se međunarodna migracijska putovanja najčešće odvijaju između susjednih zemalja; budući da je velika većina izbjeglica, osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita i interno raseljenih osoba smještena u zemljama s niskim i srednjim dohotkom; budući da je gospodarsko opterećenje za te zemlje veliko i utječe na njihovu socijalnu i gospodarsku koheziju i razvoj; budući da razvojna suradnja stoga ima ključnu ulogu u pružanju potpore raseljenom stanovništvu i zajednicama domaćinima;

M.budući da se Afrika suočava s unutarnjom migracijom, pri čemu se oko 80 % sve afričke migracije događa unutar tog kontinenta; budući da je 2024. u supsaharskoj Africi zabilježeno 19,3 milijuna novih slučajeva interno raseljenih osoba, od čega je 11,5 milijuna posljedica sukoba, a 7,8 milijuna posljedica katastrofa; budući da je ukupan broj interno raseljenih osoba u Africi u razdoblju od 2015. do 2024. dosegnuo 38,8 milijuna, što čini 46 % ukupnog globalnog broja, od kojih 68 % dolazi iz Demokratske Republike Konga, Etiopije, Nigerije, Somalije i Sudana;

N.budući da je od lipnja 2025. 117,3 milijuna ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje domove diljem svijeta zbog progona, sukoba, nasilja, kršenja ljudskih prava ili događaja koji ozbiljno narušavaju javni poredak; budući da su 42,5 milijuna tih osoba bile izbjeglice, 67,8 milijuna interno raseljene osobe, a 8,42 milijuna tražitelji azila https://www.unhcr.org/about-unhcr/overview/figures-glance.;

O.budući da izvješće i istraživanja UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR) o globalnim trendovima pokazuju da većina izbjeglica i raseljenih osoba ne želi napustiti svoje zemlje, već su na to prisiljeni zbog prijetnji kao što su sukobi, progoni, nasilje ili ekstremne poteškoće; budući da je istraživanje UNHCR-a iz 2023. pokazalo da bi velika većina izbjeglica radije ostala u svojim zajednicama da su im zajamčeni sigurnost i sredstva za život;

P.budući da razvojna suradnja ima ključnu ulogu u smanjenju siromaštva i sprječavanju nestabilnih situacija podupiranjem ljudskog razvoja, promicanjem i podupiranjem načela demokracije, vladavine prava, rodne ravnopravnosti, ljudskih prava i temeljnih prava te jačanjem izvršavanja zakonodavstva, kao i stvaranjem održivih gospodarskih prilika, poboljšanjem upravljanja te poticanjem mira i stabilnosti, čime se uklanjaju temeljni uzroci nezakonitih migracija;

Q.budući da je poboljšanje životnih uvjeta, obrazovanja i izgleda za zapošljavanje u zemljama podrijetla ključno kako bi se osiguralo da ljudi mogu izgraditi budućnost za sebe u svojim zajednicama umjesto da budu prisiljeni migrirati; budući da se ciljanom i učinkovitom suradnjom stoga mogu smanjiti poticaji za nezakonite migracije promicanjem stabilnosti, sigurnosti i samodostatnosti u partnerskim zemljama;

R.budući da povećana nestabilnost, među ostalim u vezi s klimatskim promjenama i uništavanjem okoliša te iscrpljivanjem i prekomjernim iskorištavanjem prirodnih resursa, može utjecati na migracije; budući da je 90 % svih prirodnih katastrofa povezano s vodom, s mogućim posljedicama za nesigurnost opskrbe hranom, povećane društvene sukobe i migracije;

S.budući da visoke razine nesigurnosti opskrbe hranom dovode do većih razina prekograničnih migracija, pri čemu povećanje nesigurnosti opskrbe hranom od 1 % u određenoj populaciji prisiljava 1,9 % više ljudi na migraciju; budući da gospodarski i ekološki čimbenici, iako sami po sebi nisu temelj za azil, znatno doprinose čimbenicima ranjivosti koji mogu zahtijevati sveobuhvatan međunarodni odgovor usmjeren na zaštitu;

T.budući da su migracijski tokovi često povezani s oskudicom prirodnih resursa, uključujući vodu; budući da 2,2 milijarde ljudi u svijetu i dalje nema pristup vodi sigurnoj za piće; budući da je cilj europske strategije za otpornost vodoopskrbe promicanje otpornosti vodoopskrbe i osiguravanje pristupa poboljšanoj vodi za piće i sanitarnim uvjetima za najmanje 70 milijuna osoba pojačanim djelovanjem zemalja i regija u okviru strategije Global Gateway;

U.budući da se u Paktu EU-a o migracijama i azilu ističe važnost vanjske dimenzije migracije razvojem sveobuhvatnih partnerstava koja se temelje na političkom dijalogu, uzajamnoj predanosti i pristupu na svim razinama rute;

V.budući da se Paktom za Mediteran poziva na proširenje programa Erasmus+ na nekoliko zemalja na Bliskom istoku i u Africi kako bi se povezali mladi i poduprlo integriranije i uključivije okruženje za visoko obrazovanje i razvoj vještina; budući da Pakt također poziva na proširenje partnerstava radi privlačenja talenata, uključujući uspostavu baze talenata EU-a radi olakšavanja povezivanja između poslodavaca EU-a i tražitelja posla iz partnerskih zemalja;

W.budući da bi strategija Global Gateway i ulaganja u ljudski razvoj trebali pružiti priliku za usklađivanje razvojne suradnje s prioritetima partnerskih zemalja, uključujući migraciju, promicanjem otvaranja radnih mjesta, obrazovanja, strukovnog osposobljavanja, demokratskih vrijednosti i visokih standarda, jačanjem dobrog upravljanja i transparentnosti i održivim ulaganjima, uključujući sigurnost opskrbe vodom, u zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama;

X.budući da bi cilj strategije Global Gateway također trebao biti promicanje održivih i pouzdanih partnerstava u području zelene energije i infrastrukture; budući da su prilagodba klimatskim promjenama i ulaganja u obnovljivu energiju ključni za rješavanje socioekonomskih pokretača migracija;

Y.budući da su gospodarska suradnja i privatna ulaganja ključni alati za smanjenje siromaštva i povećanje samodostatnosti te za poticanje održivog i lokalnog rasta u partnerskim zemljama;

Z.budući da se pokazalo da je industrijski razvoj jedan od najmoćnijih načina za izlazak ljudi iz siromaštva; budući da društveno odgovorno i održivo ulaganje u kapacitete produktivnosti može stvoriti mogućnosti zapošljavanja i da može imati multiplikacijski učinak;

AA.budući da trgovina ljudima i krijumčarenje ljudi predstavljaju teško kršenje temeljnih prava i da lišavaju ljude njihova dostojanstva, slobode i temeljnih prava; budući da mreže za trgovinu ljudima i krijumčarenje ljudi iskorištavaju migrante tako što zarađuju od njihovih opasnih putovanja;

AB.budući da neke zemlje nemaju alate i resurse za sprečavanje i borbu protiv tih kaznenih djela; budući da međunarodna partnerstva mogu učinkovito doprinijeti borbi protiv trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi;

AC.budući da razvojna suradnja ima ključnu ulogu u rješavanju temeljnih uzroka nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja, kao i u borbi protiv krijumčarenja ljudi, u zaštiti izbjeglica i osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, pružanju potpore zemljama koje su prihvatile izbjeglice i razvoju zakonitih načina migracije;

AD.budući da su sigurnost, stabilnost, teritorijalna cjelovitost i dobro upravljanje preduvjeti za djelovanje u području održivog razvoja te budući da bi EU također trebao podupirati partnerske zemlje u jačanju kapaciteta za izvršavanje zakonodavstva i upravljanje granicama i borbi protiv organiziranog kriminala;

AE.budući da učinkovito upravljanje migracijama također zahtijeva čvršću suradnju sa zemljama podrijetla i tranzita te razbijanje kriminalnih mreža koje iskorištavaju ranjive osobe; budući da potpora lokalnom razvoju i stabilnosti u partnerskim zemljama pomaže u tome da se temeljni uzroci migracija riješe na održiv način;

AF.budući da je europska potpora funkcionalnim sustavima za dobivanje azila u trećim zemljama kao dio razvojne suradnje od ključne važnosti za međunarodnu zaštitu tražitelja azila;

AG.budući da se politikama vraćanja i reintegracije moraju u potpunosti poštovati ljudska prava; budući da suradnja u pogledu vraćanja i reintegracije može donijeti uzajamnu korist kada se u obzir uzima dobrovoljno, dostojanstveno i održivo vraćanje u zemlje podrijetla;

AH.budući da sporazumi o ponovnom prihvatu i inovativni prilagođeni projekti čiji je cilj reintegracija migranata u njihove zemlje podrijetla čine sastavni dio učinkovite suradnje s partnerskim zemljama;

AI.budući da razvojna suradnja ima ključnu ulogu u podupiranju socioekonomske integracije raseljenog stanovništva i zajednica domaćina i u zaštiti osoba u ranjivom položaju, uključujući žene, djecu i osobe s invaliditetom;

AJ.budući da migracije mogu doprinijeti održivom razvoju i uključivom rastu i u zemljama podrijetla i u odredišnim zemljama, kao i unutar regija i među njima; budući da migracije ostavljaju gospodarski učinak i na zemlju odredišta i na zemlju podrijetla; budući da se taj učinak može vidjeti u doprinosu migranata javnim financijama, zapošljavanju i otvaranju radnih mjesta, kao i ulozi koju zajednice u dijaspori mogu imati u podupiranju gospodarskog razvoja svojih zemalja podrijetla;

AK.budući da zajednice u dijaspori imaju važnu ulogu u razvoju partnerskih zemalja, posebno u poticanju trgovine i gospodarskog razvoja, kao i u rješavanju niza aspekata povezanih s migracijama i mobilnošću; budući da instrument EU-a za globalnu dijasporu može imati ključnu ulogu u tom kontekstu;

AL.budući da odljev mozgova može predstavljati izazov za treće zemlje u postizanju njihovih ciljeva politike povezanih s razvojem i migracijama;