–uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (Konvencija o vodama) iz 1992.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. svibnja 2025. o Europskoj strategiji za otpornost vodoopskrbe SL C, C/2026/576, 24.2.2026., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2026/576/oj.,
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. lipnja 2025. naslovljenu „Europska strategija za otpornost vodoopskrbe” (COM(2025)0280),
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. listopada 2022. o pristupu vodi kao ljudskom pravu: vanjska dimenzija SL C 132, 14.4.2023., str. 54.,
–uzimajući u obzir Konferenciju UN-a o vodama 2023. i doneseni Akcijski plan za vode te predstojeću Konferenciju UN-a o vodama 2026.,
–uzimajući u obzir informativni članak Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava pod naslovom „Pravo na vodu”, objavljen u kolovozu 2010.,
–uzimajući u obzir izvješće Sveučilišnog instituta UN-a za vodu, okoliš i zdravlje od 20. siječnja 2026. naslovljeno „Global Water Bankruptcy: Living Beyond our Hydrological Means in the Post-Crisis Era” (Globalni bankrot u pogledu vode: život izvan naših hidroloških mogućnosti u razdoblju nakon krize),
–uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. studenoga 2018. o diplomaciji u području voda,
–uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. studenoga 2021. o vodi u vanjskom djelovanju EU-a,
–uzimajući u obzir smjernice EU-a od 17. lipnja 2019. o zdravstveno ispravnoj vodi za piće i sanitarnim uvjetima,
–uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. travnja 2025. o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu i politici Europske unije u tom području – godišnje izvješće za 2024. SL C, C/2025/4390, 9.9.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/4390/oj.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2026. o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu i politici Europske unije u tom području – godišnje izvješće za 2025. Usvojeni tekstovi, P10_TA(2026)0014.,
–uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 4. prosinca 2024. naslovljeno „Vodna politika: osnaživanje mladih, žena i autohtonih i lokalnih zajednica” SL C, C/2025/769, 11.2.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/769/oj.,
–uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A10‑0150/2026),
A.budući da je voda ključ opstanka čovječanstva i života na Zemlji i da njome stoga treba upravljati na održiv i pravedan način kao zajedničkim javnim i globalnim dobrom;
B.budući da je pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće i sanitarnim uvjetima ljudsko pravo i preduvjet za zdravlje, stabilnost, sigurnost, mir i život, kao i za puno uživanje svih ljudskih prava; budući da loše upravljanje vodama, nestašica vode i nejednak pristup vodi mogu doprinijeti nestabilnosti, sukobima i raseljavanju; budući da oko 2,2 milijarde ljudi i dalje nema pristup vodi za piće kojom se sigurno upravlja, 3,5 milijardi nema sanitarne uvjete kojima se sigurno upravlja, a oko 4 milijarde ljudi suočava se s ozbiljnom nestašicom vode najmanje jedan mjesec svake godine;
C.budući da neodgovarajuće usluge vodoopskrbe i sanitarni uvjeti znatno doprinose širenju zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti, kao što su kolera, malarija i gastrointestinalne bolesti;
D.budući da klimatske promjene i neodržive ljudske aktivnosti predstavljaju veliku prijetnju za vodne resurse i pojačavaju pritisak na njih; budući da sve veći pritisak na vodne resurse uzrokovan brzo rastućim stanovništvom, sve većom potražnjom te neodrživom upotrebom vode i zemljišta doprinosi nestašici vode, gladi i sukobima;
E.budući da je samo otprilike jedna trećina kontinentalnog slivnog područja imala normalne uvjete protoka vode tijekom svake od posljednjih šest godina; budući da je 90 % svih prirodnih katastrofa povezano s vodom; budući da hidrološki ciklusi postaju sve nepredvidljiviji i da ih karakterizira silovito smjenjivanje velikih suša i razornih poplava, potaknuto klimatskim promjenama; budući da je na svim područjima ledenjaka u svijetu posljednjih godina zabilježen gubitak leda; budući da su ljudske aktivnosti odgovorne za velik dio onečišćenja slatkovodnih resursa diljem svijeta;
F.budući da su kvantiteta vode i kvaliteta vode jednako važne; budući da dostatno upravljanje i jednim i drugim aspektom stvara gospodarske i društvene prilike;
G.budući da 60 % slatkovodnih tokova u svijetu čine prekogranični vodonosnici, jezera i riječni slivovi koji se prostiru kroz najmanje dvije zemlje;
H.budući da unatoč napretku prekogranična suradnja u području voda globalno i dalje nije na dostatnoj razini; budući da su od 153 države članice UN-a koje dijele prekogranične vode samo 43 sklopile operativne sporazume; budući da više od 20 zemalja nema takve aranžmane, a posebno je ograničen napredak zabilježen u Aziji i Latinskoj Americi;
I.budući da se snažnim upravljanjem vodama, transparentnošću i praćenjem u sektoru vodoopskrbe i sanitarnih usluga osigurava da upotreba financijskih sredstava služi javnom interesu i podupire održivi razvoj;
J.budući da pritisci na vodne resurse i jednostrani postupci zemalja kad je riječ o prekograničnim vodama, primjerice onečišćenje, prekomjerno iskorištavanje vode ili izgradnja infrastrukture mogu imati posljedice za sve zemlje s granicama uz te vode; budući da sporovi oko pristupa vodi utječu na razvoj širih sukoba i gospodarski kolaps te da ih mogu poticati, s ozbiljnim posljedicama za regionalnu stabilnost i sigurnost ljudi;
K.budući da su posljednjih godina sukobi oko vode češći od suradnje u tom području; budući da, unatoč postignutom napretku u osiguravanju vode za piće i sanitarnih uvjeta tijekom posljednjeg desetljeća, milijarde ljudi diljem svijeta i dalje nemaju pristup osnovnim uslugama vodoopskrbe, sanitarnim i higijenskim uslugama, zbog čega su izloženi riziku od bolesti i dublje socijalne isključenosti; budući da se određene skupine, posebno žene, djeca, izbjeglice, autohtoni narodi, zajednice u nepovoljnom položaju, osobe s invaliditetom i druge skupine, često zanemaruju ili se suočavaju s diskriminacijom u planiranju i razvoju vodoopskrbne i sanitarne infrastrukture; budući da uništavanje okoliša i rizici povezani s klimom obično nerazmjerno utječu na siromašne i marginalizirane zajednice; budući da kriminalne mreže, terorističke organizacije i lokalne paravojne postrojbe sve više iskorištavaju te uvjete kako bi ojačale svoj utjecaj i promicale svoje programe;
L.budući da samo pravedan i održiv pristup vodnim resursima može osigurati dugoročnu predvidljivost za sve; budući da strateška transnacionalna suradnja u području vodnih resursa omogućuje održivo upravljanje ljudskim aktivnostima i zajedničku pripremu za nepredvidljive hidrološke cikluse, na korist svih susjeda;
M.budući da je Pakt za Mediteran okvir za pojačanu regionalnu suradnju; budući da bi diplomacija u području voda trebala biti jedna od prioritetnih mjera s obzirom na sve veći pritisak na zajedničke vodne resurse diljem Sredozemlja, među ostalim u regijama kao što su istočno Sredozemlje i sjeverna Afrika; budući da bi kooperativno upravljanje vodama, zajedničke infrastrukturne projekte i dijalog o prekograničnim resursima trebalo prepoznati kao važne alate za sprečavanje sukoba, otpornost na klimatske promjene i održivi razvoj;
N.budući da oružani sukob i okupacija uvelike ometaju mogućnost pristupa vodi i transnacionalnu suradnju u području voda;
O.budući da preuzete političke obveze na globalnoj razini koje se odnose na održivo upravljanje vodama nisu popraćene potrebnim financijskim sredstvima ili djelovanjem na terenu;
P.budući da međunarodno humanitarno pravo, posebno Dodatni protokoli Ženevskim konvencijama iz 1977., pruža izričitu zaštitu branama i drugim „postrojenjima koja sadrže opasnu silu”; budući da korištenje vode kao oružja, uključujući napade na vodne sustave i objekte ili posljedičnu štetu za okoliš, predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i moglo bi predstavljati zločin protiv čovječnosti i ekocid;
Q.budući da suvremeno ratovanje sve više uključuje namjerne napade na vodne resurse i vodnu infrastrukturu te njihovo korištenje kao oružja, što je nedavno pokazalo razorno rusko uništenje brane Kahovka u Ukrajini 2023. godine; budući da je uništenje brane Kahovka prouzročilo ozbiljno uništavanje okoliša, uključujući poplave, onečišćenje slatkovodnih resursa, gubitak biološke raznolikosti i dugoročnu štetu ekosustavima, te prouzročilo smrt i masovno raseljavanje civilnog stanovništva i onemogućilo im pristup sigurnoj pitkoj vodi i egzistenciju; budući da je uništenje te brane stvorilo ozbiljne rizike za nuklearnu sigurnost u obližnjoj nuklearnoj elektrani Zaporižja; budući da zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu oko 1,7 milijuna djece u Ukrajini trenutačno nema pouzdan pristup sigurnoj vodi;
R.budući da je Parlament najoštrije osudio namjerno rusko uništavanje vodne infrastrukture, uključujući brane, kao ratnog oružja; budući da je spomenuto uništenje prouzročilo ozbiljnu štetu za okoliš, dovelo u pitanje sigurnost opskrbe vodom i ugrozilo civilno stanovništvo; budući da takva djela predstavljaju kršenje međunarodnog prava i iziskuju privođenje pravdi odgovornih osoba; budući da Komisija i države članice EU-a i dalje pružaju pomoć Ukrajini u provedbi istraga nad počiniteljima kako bi ih se moglo kazneno goniti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti;
S.budući da EU podupire zajedničke izraelsko-palestinske mehanizme upravljanja vodama, uključujući ponovno pokretanje postojećih okvira kao što je Zajednički odbor za vode, s ciljem promicanja pravedne distribucije vode, poboljšane transparentnosti i učinkovitog razvoja infrastrukture; budući da je nejednak pristup zajedničkim vodnim resursima i dalje strukturni pokretač nestabilnosti na Bliskom istoku, posebno u jordanskom riječnom slivu, u kojem povijesne i aktualne neravnoteže u pogledu raspodjele i kontrole za palestinske zajednice produbljuju socioekonomske razlike; budući da u skladu s postojećim aranžmanima izraelske vlasti imaju stvarnu kontrolu nad većinom vodnih resursa na Zapadnoj obali i onih koji teku sa Zapadne obale;
T.budući da zbog sukoba između Izraela i Hamasa dolazi do masovnog uništenja infrastrukture za opskrbu vodom, sanitarne uvjete i higijenu u Pojasu Gaze, uključujući postrojenja za desalinizaciju, postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i distribucijske mreže, zbog čega velik dio stanovništva nema pouzdan pristup sigurnoj vodi za piće te dolazi do sve većih potreba za humanitarnom pomoći; budući da je Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u srpnju 2025. izvijestio da je 89 % vodoopskrbne i sanitarne infrastrukture Gaze uništeno ili oštećeno, zbog čega više od 90 % kućanstava nema sigurnu opskrbu vodom; budući da je brza i neometana isporuka materijala, goriva i tehničke pomoći potrebna za popravak i obnovu kritične vodovodne infrastrukture, uključujući cjevovode, uređaje za desalinizaciju i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda;
U.budući da prekogranični učinci velikih projekata brana koje Turska provodi u okviru projekta Jugoistočna Anatolija (GAP), među kojima je brana Ilısu, uključuju nizvodan utjecaj na tokove rijeka Tigris i Eufrat i doprinose nestašici vode, poljoprivrednim gubicima i uništavanju okoliša u Iraku i Siriji; budući da je turskim, iračkim i sirijskim dionicima potreban strukturiran i uključiv dijalog, na razini sliva, o upravljanju riječnim sustavom Tigris-Eufrat, na temelju načela međunarodnog vodnog prava, uključujući pravednu i razumnu upotrebu i obvezu nenanošenja bitne štete;
V.budući da i dalje postoje napetosti između Egipta i Etiopije nakon dovršetka i inauguracije Velike etiopske renesansne brane (GERD) 2025., koja bi moglo znatno utjecati na hidropolitičku ravnotežu u nilskom slivu; budući da je Vijeće sigurnosti UN-a u više navrata raspravljalo o Velikoj etiopskoj renesansnoj brani; budući da bi se sve uključene strane trebale suzdržati od jednostranih mjera koje bi mogle pogoršati napetosti i da bi se trebale usredotočiti na izgradnju povjerenja, uključujući transparentnost u vezi s radom brana i tehničku suradnju u prognoziranju protočnosti;
W.budući da je rijeka Aras ključna za poljoprivredu, gospodarski razvoj i pitku vodu u Armeniji i Azerbajdžanu, no da su kvaliteta i količina vode u rijeci Aras pod pritiskom; budući da bi budući sporazum između Armenije i Azerbajdžana o rješavanju pitanja njihovog zajedničkog prekograničnog vodnog tijela, uključujući mehanizme za razmjenu podataka, zajedničko praćenje, sigurnost brana te pravednu i održivu raspodjelu vode za poljoprivrednu i civilnu upotrebu, omogućio da rijeka bude zajednički resurs, a ne izvor nestabilnosti;
X.budući da se onečišćenje i otpad koji se prenosi rijekama i morskim strujama mogu akumulirati na obalama drugih država, što uzrokuje okolišnu, gospodarsku i socijalnu štetu, među ostalim za turizam i ribarstvo;
Y.budući da nestašica vode i degradacija vodnih resursa mogu dovesti i do masovnog raseljavanja stanovništva i prisilnih migracija, čime bi se pogoršali nesigurnost opskrbe hranom, siromaštvo i nestabilnost u najugroženijim regijama; budući da je poboljšanje upravljanja vodama u trećim zemljama jedan od načina rješavanja temeljnih uzroka migracija;
Z.budući da naoružani državni i nedržavni akteri u područjima pogođenima sukobima koriste činjenicu da je stanovništvo oslabljeno te preuzimanjem kontrole nad vodnim resursima pokušavaju steći legitimitet; budući da se pristup vodnoj infrastrukturi i kontrola nad njom sve više koriste kao instrumenti političkog pritiska, prisile ili rata;
AA.budući da bi se javno-privatnim partnerstvima trebao promicati bolji i priuštiviji pristup vodi, sanitarnim uvjetima i higijeni za sve, posebno izgradnjom vodne infrastrukture, njezinim učinkovitim i održivim održavanjem i upravljanjem; budući da se javnim ulaganjima i politikama treba poticati i motivirati privatni sektor na ulaganje u tehnologije i prakse upravljanja kojima se poboljšava održiva gospodarska aktivnost;