<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" standalone="no"?><SDOCTA xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:noNamespaceSchemaLocation="TA.xsd"><IDENT><STRING BOLD="on">P10_TA(2026)0222</STRING></IDENT><TI><STRING BOLD="on">Izvješće Komisije o Gruziji za 2025.</STRING></TI><HIDDEN><STRING HIDDEN="on" ITALIC="on">(A10-0140/2026 - Izvjestiteljica: Rasa Juknevičienė)</STRING></HIDDEN><TXTLST><RESOL><TI><STRING BOLD="on">Rezolucija Europskog parlamenta od 17. lipnja 2026. o Izvješću Komisije o Gruziji za 2025. (2025/2257(INI))</STRING></TI><TEXT><PREAMBLE><PRINIT><STRING ITALIC="on">Europski parlament,</STRING></PRINIT><GRVISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. studenoga 2025. naslovljenu „Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2025.” (COM(2025)0690) i priloženi radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o Gruziji za 2025.” (SWD(2025)0757),</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane<FOOTNOTE><FIELD> SL L 261, 30.8.2014., str. 4., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/2014/494/oj.</FIELD></FOOTNOTE>,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2025/2441 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2025. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1806 u pogledu revizije mehanizma suspenzije<FOOTNOTE><FIELD> SL L, 2025/2441, 10.12.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2025/2441/oj.</FIELD></FOOTNOTE>,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir članak 78. gruzijskog Ustava, kojim se zahtijeva poduzimanje svih mogućih mjera kako bi se osigurala potpuna integracija Gruzije u EU i NATO,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir hitno mišljenje Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) o izmjenama Zakona o upravnim prekršajima i Kaznenog zakona Gruzije doneseno 12. studenoga 2025.,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, čija je Gruzija potpisnica,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir prethodna izvješća Komisije o proširenju za Gruziju,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir izvješće organizacije Freedom House o slobodi u svijetu za 2025.,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir indeks vladavine prava za 2025., koji je objavila organizacija World Justice Project,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir indeks percepcije korupcije za 2025. koji je objavila organizacija Transparency International,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir izvješće misije OESS-a za utvrđivanje činjenica o Gruziji (2026.) u skladu sa stavkom 12. dokumenta moskovskog mehanizma naslovljenog „Developments in Georgia in Respect of Human Rights and Fundamental Freedoms since Spring 2024” (Razvoj događaja u Gruziji od proljeća 2024. u pogledu ljudskih prava i temeljnih sloboda),</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. prosinca 2025. o proširenju,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir mišljenje o Zakonu o registraciji stranih agenata, izmjenama Zakona o bespovratnim sredstvima i drugim zakonima koji se odnose na „strani utjecaj”, koje je Venecijanska komisija donijela 9. i 10. listopada 2025.,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Gruziji,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2026. o strategiji proširenja EU-a<FOOTNOTE><FIELD> Usvojeni tekstovi, P10_TA(2026)0077.</FIELD></FOOTNOTE>,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A10-0140/2026),</P></VISA></GRVISA><GRCONS><CONS><P><NO.P>A.</NO.P>budući da je Gruzija 3. ožujka 2022. podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji; budući da je Europsko vijeće na sastanku 14. i 15. prosinca 2023. Gruziji dodijelilo status zemlje kandidatkinje pod uvjetom da se poduzmu odgovarajući koraci iz preporuke Komisije od 8. studenoga 2023.; budući da je proces pristupanja Gruzije u praksi zapravo obustavljen od 2024.;</P></CONS><CONS><P><NO.P>B.</NO.P>budući da Komisija smatra Gruziju zemljom kandidatkinjom samo na papiru, u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 19. prosinca 2024., u kojima je utvrđeno da je djelovanje gruzijske vlade <STRING ITALIC="on">de facto</STRING> dovelo do zaustavljanja pretpristupnog procesa te s obzirom na to da Gruzija otada kontinuirano i ozbiljno nazaduje u pogledu temeljnih pitanja;</P></CONS><CONS><P><NO.P>C.</NO.P>budući da je povjerenica Marta Kos izvješće Komisije o Gruziji za 2025. opravdano opisala kao „najgore izvješće ikad pripremljeno za zemlju kandidatkinju”;</P></CONS><CONS><P><NO.P>D.</NO.P>budući da se stanje u Gruziji i dalje dramatično pogoršava, uz daljnje nazadovanje u području demokracije, ljudskih prava i vladavine prava zbog djelovanja stranke Gruzijski san; budući da metode represije, kampanje dezinformiranja i političko uznemiravanje ukazuju na ruske hibridne taktike;</P></CONS><CONS><P><NO.P>E.</NO.P>budući da su 29. siječnja 2026. 24 države sudionice OESS-a aktivirale moskovski mehanizam, što je neovisnoj stručnoj misiji omogućilo da ispita navodna kršenja ljudskih prava, posebno razvoj događaja od proljeća 2024.; budući da se u stručnom izvješću o Gruziji izrađenom na temelju moskovskog mehanizma OESS-a i objavljenom 12. ožujka 2025. ističe ozbiljna zabrinutost u pogledu integriteta izbornih procesa, uključujući navode o nepravilnostima i pritisku na političku oporbu, kao i upotrebu pravnih mjera protiv oporbenih čelnika i političkih stranaka; budući da se u izvješću poziva na stavljanje izvan snage restriktivnog zakonodavstva, uključujući Zakon o transparentnosti stranog utjecaja i izmjene koje utječu na slobodu medija; budući da se u njemu dokumentiraju slučajevi nerazmjerne upotrebe sile protiv prosvjednika i izražava zabrinutost zbog kršenja zabrane mučenja i zlostavljanja, pri čemu neki slučajevi dosežu „prag mučenja”; budući da se u njemu nadalje poziva na trenutačno puštanje na slobodu osoba pritvorenih iz političkih razloga, uključujući članove oporbe i novinare, te naglašava da Gruzija treba u potpunosti surađivati s međunarodnim tijelima, uključujući Venecijansku komisiju i relevantne međunarodne mehanizme;</P></CONS><CONS><P><NO.P>F.</NO.P>budući da vlada stranke Gruzijski san sustavno oslabljuje sustav provjere i ravnoteže potkopavanjem neovisnosti pravosuđa, tužiteljstva i Ustavnog suda, zbog čega Gruzija u trenutačnim uvjetima strukturno nije u mogućnosti ispuniti kriterije za članstvo u EU-u;</P></CONS><CONS><P><NO.P>G.</NO.P>budući da prosvjedi protiv djelovanja stranke Gruzijski san traju od 28. studenoga 2024., što pokazuje trajnu demokratsku volju gruzijskog naroda, unatoč sustavnom i nerazmjernom nasilju nad sudionicima, njihovu zatvaranju i uvođenju sve oštrijih kazni za sudjelovanje u prosvjedima; budući da su veliki prosvjedi započeli nakon što je vlada najavila da obustavlja pripreme za pregovore o pristupanju EU-u do 2028.;</P></CONS><CONS><P><NO.P>H.</NO.P>budući da su u dokumentarnom filmu BBC-a naslovljenom „When Water Burns” i emitiranom 1. prosinca 2025. izneseni dokazi koji upućuju na to da je u studenome i prosincu 2024. protiv prosvjednika u Gruziji upotrijebljena voda pomiješana s toksičnom kemikalijom; budući da upotreba otrovnih kemikalija može uzrokovati dugoročne zdravstvene probleme;</P></CONS><CONS><P><NO.P>I.</NO.P>budući da je OESS/ODIHR bio spriječen u promatranju lokalnih izbora održanih 4. listopada 2025. zbog kasnog poziva gruzijskih vlasti;</P></CONS><CONS><P><NO.P>J.</NO.P>budući da se novodonesenim zakonodavnim izmjenama uvode dodatna ograničenja inozemnog financiranja i kriminalizira takozvano „vanjsko lobiranje”; budući da se zakonodavstvom znatno proširuje definicija „bespovratnih sredstava” kako bi se obuhvatila tehnička ili besplatna pomoć i prijenosi između stranih organizacija i njihovih lokalnih ogranaka, da se proširuje opseg subjekata koji se smatraju primateljima bespovratnih sredstava, uključujući organizacije sa sjedištem u inozemstvu koje rade na pitanjima povezanima s Gruzijom, te da se uvode kaznene sankcije za kršenja povezana s bespovratnim sredstvima; budući da se zakonodavstvom dodatno uvode zatvorske kazne u trajanju do šest godina za „vanjsko lobiranje”, osmogodišnje zabrane članstva u političkim strankama za osobe koje su radile u organizacijama koje se financiraju iz inozemstva i dodatne kazne za poduzeća koja se bave političkim aktivnostima koje nisu povezane s njihovom glavnom djelatnošću; budući da se zakonodavstvom uvodi i klauzula o „ekstremizmu” kojom se omogućuje izricanje zatvorskih kazni u trajanju do tri godine za „sustavna djela” čiji je cilj „uspostaviti percepciju” da vlada nema legitimnost;</P></CONS><CONS><P><NO.P>K.</NO.P>budući da se donesenim izmjenama Kaznenog zakona predviđaju zatvorske kazne za osobe koje odbiju priznati legitimnost vlade stranke Gruzijski san, što izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu slobode izražavanja, političkog pluralizma i demokratskih standarda,</P></CONS><CONS><P><NO.P>L.</NO.P>budući da su Sjedinjene Američke Države, kao odgovor na nazadovanje demokracije u Gruziji pod režimom stranke Gruzijski san i promjenu geopolitičkog smjera te zemlje, suspendirale strateško partnerstvo s Gruzijom i nametnule sankcije koje su i dalje na snazi; budući da je Kongres SAD-a uveo Zakon o mobilizaciji i jačanju mogućnosti Gruzije za izgradnju odgovornosti, otpornosti i neovisnosti (Zakon MEGOBARI), kojim se nastoji povećati nadzor nad djelovanjem gruzijske vlade i njezinim vezama s Rusijom i drugim autoritarnim režimima, uključujući Kinu;</P></CONS><CONS><P><NO.P>M.</NO.P>budući da su Sjedinjene Američke Države u prosincu 2024. uvrstile Bidzinu Ivanišvilija u svoj režim sankcija zbog podrivanja demokratske i euroatlantske budućnosti Gruzije u korist Ruske Federacije; budući da su Sjedinjene Američke Države utvrdile da su djelovanja Ivanišvilija i stranke Gruzijski san narušila demokratske institucije, omogućila kršenja ljudskih prava i ograničila ostvarivanje temeljnih sloboda u Gruziji; budući da su ta djelovanja dodatno narušila euroatlantsku budućnost Gruzije, zbog čega je ta zemlja sve ranjivija u odnosu s Rusijom, koja i dalje okupira više od 20 % gruzijskog teritorija;</P></CONS><CONS><P><NO.P>N.</NO.P>budući da je 2. ožujka 2026. devet oporbenih stranaka u Gruziji najavilo osnivanje saveza kao odgovor na aktualno nazadovanje demokracije i autoritarnu konsolidaciju moći koju provodi stranka Gruzijski san, što ukazuje na konsolidaciju proeuropskih demokratskih snaga i sve veći zahtjev društva za obranu europskog puta Gruzije;</P></CONS><CONS><P><NO.P>O.</NO.P>budući da je osam oporbenih vođa i političara, tj. Nika Gvaramia, Zurab Džaparidze, Badri Džaparidze, Mamuka Hazaradze, Nika Melia, Irakli Okruašvili, Givi Targamadze i Giorgi Vašadze, osuđeno na sedam do osam mjeseci zatvora i da im je na dvije godine zabranjeno obnašanje javne dužnosti jer su se odbili pojaviti pred Privremenim istražnim povjerenstvom <STRING ITALIC="on">de facto</STRING> gruzijskog parlamenta;</P></CONS><CONS><P><NO.P>P.</NO.P>budući da su vlasti stranke Gruzijski san stvorile sustav politički motivirane represije koji je doveo do zatvaranja brojnih političkih zatvorenika, uključujući oporbene političare, aktiviste, novinare i mirne prosvjednike, koji su lišeni slobode samo zato što su odbili podvrgnuti se vlasti vladajuće stranke ili pokušali ostvariti svoja temeljna prava; budući da takva pritvaranja predstavljaju namjernu strategiju zastrašivanja usmjerenu na ušutkavanje neslaganja, razbijanje političkog pluralizma i konsolidaciju autoritarne vladavine; budući da kontinuirano zatvaranje tih pojedinaca predstavlja teško kršenje ustavnog poretka Gruzije, njezinih međunarodnih obveza u pogledu ljudskih prava i temeljnih vrijednosti na kojima se temelji njezin status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u; budući da su brojni studenti, predstavnici civilnog društva i umjetnici pritvoreni ili kažnjeni zbog sudjelovanja u prosvjedima;</P></CONS><CONS><P><NO.P>Q.</NO.P>budući da je politički progon pripadnika oporbe i dalje ozbiljan razlog za zabrinutost, uključujući sustavno ciljanje Giorgija Gaharije, vođe stranke Za Gruziju, koji je bio izložen dvama fizičkim napadima i optužen za politički motivirana kaznena djela, što je dovelo do njegova trenutačnog boravka u egzilu;</P></CONS><CONS><P><NO.P>R.</NO.P>budući da je bivši predsjednik Mihail Sakašvili lišen slobode već više od četiri godine i <STRING ITALIC="on">de facto</STRING> je politički zatvorenik oligarha Bidzine Ivanišvilija, koji ima kontrolu nad državom i vrši nezakonit utjecaj na njezine institucije;</P></CONS><CONS><P><NO.P>S.</NO.P>budući da je od siječnja 2026. gruzijsko civilno društvo identificiralo 48 političkih zatvorenika koji su nepravedno zatvoreni zbog sudjelovanja u prosvjedima i potpore prosvjedima te 68 osoba koje su i dalje u istražnom zatvoru na temelju politički motiviranih optužbi;</P></CONS><CONS><P><NO.P>T.</NO.P>budući da prosvjednice u Gruziji redovito izvješćuju o ponižavajućem postupanju policije, uključujući seksističko verbalno zlostavljanje, rutinske tjelesne preglede, prijetnje silovanjem i druge prijetnje fizičkim nasiljem tijekom prosvjeda, u pritvoru i tijekom pretresa kuća; budući da je taj trend dio šireg obrasca zlostavljanja i nekažnjavanja unutar gruzijskih tijela kaznenog progona;</P></CONS><CONS><P><NO.P>U.</NO.P>budući da je Europski parlament dodijelio Mziji Amaglobeli, zatvorenoj gruzijskoj novinarki i direktorici internetskih medijskih kuća Batumelebi i Netgazeti, zajedno s Andrejem Pačobutom iz Bjelarusa, Nagradu Saharov za slobodu mišljenja za 2025.; budući da je Vrhovni sud Gruzije odbio žalbu Mzije Amaglobeli, zbog čega je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu ostao jedini pravni put za traženje pravde;</P></CONS><CONS><P><NO.P>V.</NO.P>budući da se stanje slobode medija i slobode izražavanja drastično pogoršalo; budući da je Platforma Vijeća Europe za sigurnost novinara 2025. izvijestila o 32 upozorenja koja se odnose na Gruziju, što je povećanje od 78 % u odnosu na 2024.;</P></CONS><CONS><P><NO.P>W.</NO.P>budući da bi sve veći pritisak na obrazovni sustav i pokušaji ugrožavanja autonomije sveučilištâ zbog inicijative stranke Gruzijski san „jedan grad, jedan fakultet” mogli oslabiti jedan od ključnih institucionalnih stupova kojima se podupiru demokratska rasprava, građanski angažman i put Gruzije prema europskoj integraciji te ograničiti pristup obrazovanju; budući da napadi na civilno društvo, neovisne medije i akademski sektor pokazuju širi obrazac pritiska na slobodu izražavanja i akademsku slobodu u Gruziji;</P></CONS><CONS><P><NO.P>X.</NO.P>budući da je vađenje mangana u Gruziji radi izvoza u EU prouzročilo odrone tla i zagađenje okolnih područja te dovelo do kršenja radničkih prava u rudarskoj regiji Chiatura; budući da organizacije za zaštitu okoliša tvrde da se otpad ispušta izravno u rijeku Kvirilu; budući da su prosvjednici protiv rudarenja mangana prijavili slučajeve praćenja, zastrašivanja i pritvaranja koje provode gruzijske vlasti; budući da se Direktivom o dužnoj pažnji za održivo poslovanje<FOOTNOTE><FIELD> SL L, 2024/1760, 5.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1760/oj.</FIELD></FOOTNOTE> od europskih poduzeća zahtijeva da osiguraju poštovanje ljudskih prava, dobre radne uvjete i poštovanje okoliša u svojim lancima opskrbe;</P></CONS><CONS><P><NO.P>Y.</NO.P>budući da su neki međunarodno priznati teritoriji Gruzije i dalje pod okupacijom; budući da je Rusija 2008. priznala Abhaziju i Chinvali / Južnu Osetiju kao neovisne države te i dalje na tom području ima tisuće vojnika, čime krši međunarodno pravo; budući da Rusija nastavlja sa svojom politikom „uspostavljanja granica”, tj. postavljanjem fizičkih prepreka duž administrativnih granica regija Abhazije i Chinvalija / Južne Osetije, čime se krše suverenitet i teritorijalna cjelovitost Gruzije; budući da je Europski sud za ljudska prava nadalje utvrdio da je to dovelo do kršenja ljudskih prava kao što su ograničenja slobode kretanja, ograničen pristup imovini ili zemljištu te razdvajanje članova obitelji;</P></CONS><CONS><P><NO.P>Z.</NO.P>budući da Rusija zbog političkih, gospodarskih i informativnih kampanja ima sve veći utjecaj na Gruziju; budući da EU ne može ostati reaktivan i samo konstatirati pogoršanje stanja u toj zemlji; budući da umjesto toga mora slijediti proaktivan i strateški pristup prema Gruziji kako bi se smanjila osjetljivost te zemlje na vanjsku prisilu i zaštitila regionalna povezanost;</P></CONS><CONS><P><NO.P>AA.</NO.P>budući da je od 2022. Gruzija znatno povećala uvoz robe s dvojnom namjenom iz zapadnih zemalja i Kine; budući da dostupni statistički podaci upućuju na to da Gruzija djeluje kao tranzitna država, odnosno da olakšava prijenos sankcionirane robe u Rusku Federaciju, gdje se može upotrijebiti za proizvodnju vojne opreme i oružja; budući da se u brojnim slučajevima takve nepravilnosti mogu pripisati namjernim strategijama usmjerenima na zaobilaženje međunarodnih sankcija nametnutih Rusiji; budući da je izražena ozbiljna zabrinutost u pogledu uloge neformalnih upravljačkih struktura i pojedinaca povezanih s Bidzinom Ivanišvilijem u stvaranju okruženja koje omogućuje zaobilaženje sankcija; budući da u Gruziji trenutačno djeluje oko 40 000 poduzeća u vlasništvu ruskih građana ili subjekata, od kojih je oko 30 000 registrirano od početka ruske ratne agresije na Ukrajinu; budući da se poduzeća koja trguju s Rusijom, među ostalim robom na koju se primjenjuju sankcije, često osnivaju putem <STRING ITALIC="on">offshore</STRING> struktura, čime se otežava transparentnost i utvrđivanje stvarnog vlasništva, među ostalim u vezi s poslovnim mrežama povezanima s Bidzinom Ivanišvilijem; budući da postoje kontinuirana izvješća da sankcionirana roba, uključujući vozila i tehnologiju, i dalje ulazi na rusko tržište preko Gruzije;</P></CONS><CONS><P><NO.P>AB.</NO.P>budući da je privlačnost EU-a kao modela demokratskog upravljanja, gospodarskog rasta i suradnje utemeljene na pravilima i dalje ključan izvor nadahnuća za gruzijsko civilno društvo; budući da istraživanja javnog mnijenja dosljedno pokazuju snažnu potporu gruzijskog stanovništva integraciji s EU-om, pri čemu oko 75 % građana izražava potporu europskom putu te zemlje;</P></CONS><CONS><P><NO.P>AC.</NO.P>budući da je opća ratna agresija Rusije na Ukrajinu od 2022. promijenila europsko sigurnosno okruženje i povećala stratešku važnost proširenja EU-a; budući da su od početka rata brojni Gruzijci uključeni u pružanje potpore Ukrajini;</P></CONS><CONS><P><NO.P>AD.</NO.P>budući da je EU najveći trgovinski partner Gruzije, na kojeg odlazi oko 22,1 % ukupne trgovine te zemlje; budući da su te razmjene uređene Sporazumom o pridruživanju između EU-a i Gruzije i njegovim detaljnim i sveobuhvatnim područjem slobodne trgovine, koji je u potpunosti stupio na snagu 2016. i kojim se gruzijskim poduzećima omogućuje povlašten pristup tržištu EU-a s više od 450 milijuna potrošača;</P></CONS><CONS><P><NO.P>AE.</NO.P>budući da je Komisija 6. ožujka 2026. najavila obustavu putovanja bez vize za nositelje gruzijskih diplomatskih i službenih putovnica barem do ožujka 2027. zbog zabrinutosti u pogledu pogoršanja stanja demokracije i vladavine prava; budući da obični gruzijski građani i dalje mogu putovati bez vize u slučaju kratkoročnih posjeta schengenskom području u skladu s odlukom iz 2017.;</P></CONS></GRCONS></PREAMBLE><DISPOSITIF><ACTLST><ACTINIT><STRING BOLD="on"><STRING ITALIC="on">Suspenzija integracije Gruzije u EU</STRING></STRING></ACTINIT><ACTION><P><NO.P>1.</NO.P>izražava punu solidarnost s gruzijskim narodom, koji nastavlja svoju borbu za europsku i demokratsku Gruziju suočenu s nazadovanjem demokracije, sve većom represijom, nezakonitim uhićenjima, neumornom neprijateljskom retorikom, dezinformacijama i prijetnjama; ističe da gotovo 75 % stanovništva Gruzije i dalje podupire daljnju integraciju s EU-om; ponavlja da su vrata EU-a i dalje širom otvorena za gruzijski narod, koji se želi vratiti na put europskih integracija;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>2.</NO.P>s dubokim razočaranjem primjećuje da stranka Gruzijski san nije samo zaustavila put Gruzije prema europskoj integraciji, već ga je i zapravo preokrenula; žali zbog činjenice da je došlo do nazadovanja u provedbi svih devet prioriteta koji su bili uvjeti za dodjelu statusa zemlje kandidatkinje Gruziji; ističe nedosljednost tvrdnji stranke Gruzijski san da je integracija u EU i dalje glavni prioritet, dok njezini najviši dužnosnici i mediji povezani s vladom vode, u ruskom stilu, organizirane i sustavne kampanje kojima se šire manipulativni diskursi, dezinformacije i teorije zavjere protiv EU-a, njegovih dužnosnika i diplomata;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>3.</NO.P>žali zbog činjenice da je od namještenih parlamentarnih izbora u listopadu 2024. stranka Gruzijski san dodatno pojačala svoj put prema potpunom autoritarizmu; užasnut je brzim razbijanjem demokratskih temelja Gruzije ciljanim napadima na temeljne slobode njezinih demokratskih institucija i demokratski pluralizam, što je potpuno u suprotnosti s demokratskim razvojem potrebnim za članstvo u EU-u; slaže se s procjenom Komisije da ključnim institucijama, kao što su Središnje izborno povjerenstvo, Povjerenstvo za komunikacije, Visoko pravosudno vijeće, Ustavni sud, Ured tužitelja, Narodna banka, tijela kaznenog progona i sigurnosne agencije, nedostaje nepristranosti, neovisnosti i demokratskog nadzora; naglašava da Gruzija ne može ostvariti nikakav napredak u procesu pristupanja EU-u sve dok se ne vrati na put demokratskih reformi i, među ostalim, ne jamči slobodne, poštene i konkurentne izbore, ne štiti neovisnost službenih institucija, učinkovito ne riješi problem oligarhijske kontrole i ne poboljša zaštitu ljudskih prava i slobode medija;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>4.</NO.P>naglašava da su ciljane osobne sankcije koje bi EU i njegove države članice nametnuli Bidzini Ivanišviliju, ključnim vođama stranke Gruzijski san, sucima, tužiteljima i drugim dužnosnicima odgovornima za kontinuirano nazadovanje demokracije u Gruziji, izbornu prijevaru, ozbiljna kršenja ljudskih prava i progon političkih protivnika i aktivista, te vlasnicima tvrtki i medijskih kuća odanim režimu koji su povezani sa strankom Gruzijski san važan instrument protiv nekažnjavanja; pozdravlja činjenicu da je, u nedostatku jednoglasnosti na razini EU-a, sve veći broj država članica uveo pojedinačne zabrane izdavanja viza i druge sankcije protiv gruzijskih dužnosnika; potiče druge države članice da slijede taj primjer;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>5.</NO.P>ponavlja svoj izričit poziv EU-u i njegovim državama članicama da uvedu hitne i ciljane osobne sankcije protiv Bidzina Ivanišvilija, članova njegove obitelji i njegovih poduzeća te poziva EU da zamrzne njegovu imovinu i da u tom pogledu surađuje s drugim jurisdikcijama, posebno Ujedinjenom Kraljevinom i Sjedinjenim Američkim Državama;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>6.</NO.P>osuđuje sustavno nekažnjavanje dužnosnika i institucija odgovornih za političku represiju, uznemiravanje novinara i boraca za ljudska prava te progon pripadnika oporbe; naglašava da je odgovor EU-a dosad bio neodgovarajući i zakašnjeli s obzirom na sve bržu autoritarnu konsolidaciju u Gruziji; potiče Vijeće i države članice da donesu koordinirane restriktivne mjere na razini EU-a protiv svih odgovornih političara, dužnosnika i pomagača, uključujući proširenje popisa sankcija, sveobuhvatno zamrzavanje imovine i zabranu izdavanja viza osobama odgovornima za zarobljavanje države, represiju i propagandu pod pokroviteljstvom režima; potiče novu mađarsku vladu da ukine blokadu ciljanih sankcija na razini EU-a protiv Ivanišvilija i šireg vodstva stranke Gruzijski san koju je nametnula prethodna vlada; poziva Vijeće da istraži kolektivne mehanizme kada jednoglasnost nije moguća kako bi se osigurao učinkovit i jedinstven odgovor EU-a;</P></ACTION></ACTLST><ACTLST><ACTINIT><STRING BOLD="on"><STRING ITALIC="on">Kontinuirano nazadovanje demokracije i vladavine prava te autokratska konsolidacija moći</STRING></STRING></ACTINIT><ACTION><P><NO.P>7.</NO.P>žali zbog toga što stranka Gruzijski san nije poduzela nikakve korake da promijeni svoj antidemokratski i antieuropski smjer; smatra da bi suradnja s gruzijskim vlastima trebala biti strogo uvjetovana time da poduzmu konkretne i provjerljive korake za promjenu svojega trenutačnog smjera nazadovanja demokracije, represije, ograničenja i žestokih dezinformacija protiv EU-a po uzoru na Rusiju; stoga zadržava svoja prethodna stajališta o nepriznavanju legitimnosti parlamenta i predsjednika kojeg je on imenovao; žali zbog činjenice da je gruzijski parlament <STRING ITALIC="on">de facto</STRING> jednostranački parlament koji samo potvrđuje zakonodavne inicijative čiji je cilj razbijanje temelja pluralističke parlamentarne demokracije; sa zabrinutošću primjećuje činjenicu da je <STRING ITALIC="on">de facto</STRING> gruzijski parlament proglasio svoje privremeno povlačenje iz Parlamentarne skupštine EuroNest;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>8.</NO.P>ponavlja svoj poziv predstavnicima i zastupnicima u parlamentu EU-a i parlamentima država članica da se suzdrže od održavanja sastanaka s predstavnicima režima, počevši od sadašnjeg <STRING ITALIC="on">de facto</STRING> predsjednika, sve dok gruzijske vlasti nastavljaju s nazadovanjem demokracije i represijom; poziva države članice da konsolidiraju ujedinjen i koordiniran pristup u pogledu ograničavanja političkih kontakata s vlastima stranke Gruzijski san na pitanja stroge nužnosti, uz istodobno održavanje i jačanje suradnje s gruzijskim civilnim društvom, neovisnim medijima i akademskim institucijama; osuđuje kontinuiranu agresivnu retoriku usmjerenu protiv diplomata, političara i dužnosnika EU-a i država članica; naglašava važnost daljnjeg promicanja europskih normi, demokratskih vrijednosti i europskog puta među gruzijskim stanovništvom i političkim snagama predanima demokratskim načelima;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>9.</NO.P>sa zabrinutošću primjećuje agresivnu retoriku protiv Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene Kraljevine i drugih saveznika;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>10.</NO.P>poziva gruzijske vlasti da ponovno uspostave zaštitne mjere za javnu službu koja se temelji na zaslugama, ponovno uvedu učinkovitu pravnu zaštitu od politički motiviranih otpuštanja i osiguraju učinkovitu provedbu prava na pristup javnim informacijama;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>11.</NO.P>ističe da je većina oporbenih stranaka bojkotirala općinske izbore održane 4. listopada 2025., što odražava duboko nepovjerenje većine društva u neovisnost izbornog postupka; žali zbog toga što je izmjenama gruzijskog izbornog zakona iz prosinca 2024. te ožujka i travnja 2025. dodatno ojačana dominacija vladajuće stranke te su uvedena nova ograničenja za registraciju lokalnih promatrača, medija i izbornih subjekata; ponavlja da su gruzijske vlasti zanemarile pozive Venecijanske komisije da se izmjene iz 2024. stave izvan snage; naglašava da je izostanak promatračkih misija od strane OESS-a / ODIHR-a zbog kasnog poziva i od strane lokalnih promatračkih organizacija zbog ograničenja ozbiljno utjecao na transparentnost izbornog postupka i vjerodostojnost njegovih rezultata; ponavlja svoj poziv na poboljšanje izbornog okruženja koje bi uspostavila neovisna i nepristrana izborna tijela, kao i na buduće izbore pod pažljivim promatranjem međunarodnih i nacionalnih nevladinih organizacija; izražava duboku zabrinutost zbog izmjene izbornog zakona iz prosinca 2025., kojom se gruzijskim građanima zabranjuje glasovanje iz inozemstva; naglašava da je sudjelovanje na izborima temeljno ustavno pravo svakog građanina i da se mora omogućiti bez obzira na mjesto boravka;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>12.</NO.P>osuđuje donošenje dosad nezabilježenog i sve restriktivnijeg zakonodavstva čiji je cilj praktički onemogućiti da međunarodna potpora, uključujući financijska sredstva, dopre do civilnog društva i medija te ih isključiti od bilo kakvog neovisnog financiranja; ističe najnovije izmjene Zakona o bespovratnim sredstvima, koje su stupile na snagu 5. ožujka 2026. i kojima se znatno proširuje područje primjene onoga što se smatra „bespovratnim sredstvima” te se primanje bespovratnih sredstava ili financijskih sredstava iz inozemstva bez prethodnog odobrenja vlade proglašava kaznenim djelom kažnjivim kaznom zatvora do šest godina; napominje da je to izravno kršenje Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije; poziva na zaštitu političkih zaklada, međunarodnih nevladinih organizacija i razvojnih agencija; podsjeća gruzijske vlasti da će svako uznemiravanje organizacija država članica EU-a imati izravne posljedice;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>13.</NO.P>napominje da su te izmjene uslijedile nakon izmjena Zakona o bespovratnim sredstvima donesenih u travnju 2025., kojima su već znatno sužene mogućnosti za međunarodnu financijsku potporu te je uveden zahtjev da međunarodni donatori moraju tražiti prethodno odobrenje za bespovratna sredstva od državnih tijela, kao i restriktivno praćenje i kaznena upravna odgovornost za primatelje, čiji je cilj odvratiti organizacije od prihvaćanja međunarodne pomoći, uključujući financijska sredstva EU-a; naglašava da široka definicija „bespovratnih sredstava” može obuhvaćati širok raspon transakcija koje podliježu prethodnom odobrenju i može svakog građanina učiniti potencijalnom metom progona od strane vlade; sa zabrinutošću primjećuje osmogodišnju zabranu članstva u stranci za svaku osobu koja je ikad bila zaposlena u organizaciji koja se oslanjala na inozemno financiranje, čime se velikom broju društveno aktivnih pojedinaca zabranjuje sudjelovanje u stranačkoj politici; snažno potiče EU i njegove države članice da poduzmu hitne mjere za zaštitu i održavanje preostalih neovisnih medija i organizacija civilnog društva u Gruziji;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>14.</NO.P>žali zbog stalnih pokušaja vladajuće stranke Gruzijski san da progoni političke protivnike, među ostalim nezakonitim uhićenjima i pritvaranjima, prijetnjama i fizičkim napadima; osuđuje zatvaranje političkih protivnika zbog odbijanja pojavljivanja pred Privremenim istražnim povjerenstvom <STRING ITALIC="on">de facto</STRING> gruzijskog parlamenta, što je stranka Gruzijski san upotrijebila kao oblik politički montiranog sudskog procesa s ciljem otvaranja puta daljnjem progonu političkih protivnika i zabrane oporbenih stranaka; naglašava da je postojanje političkih zatvorenika nespojivo s obvezama Gruzije u okviru Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije; poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih osoba zatvorenih na političkoj osnovi, uključujući oporbene političare i bivše dužnosnike; napominje da je<STRING ITALIC="on"> de facto</STRING> predsjednik pomilovao dva oporbena političara uoči lokalnih izbora kako bi se osigurao privid konkurentnih izbora; još jednom odlučno poziva na to da se bivši predsjednik Mihail Sakašvili smjesta oslobodi iz humanitarnih razloga u svrhu primanja zdravstvene skrbi u inozemstvu; nadalje, poziva tijela stranke Gruzijski san da zastupnicima u Europskom parlamentu osiguraju neometan pristup Mihailu Sakašviliju i ostalim političkim zatvorenicima;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>15.</NO.P>napominje da, unatoč priznanju krivnje i postojanju vjerodostojnih javnih dokaza o korupciji, zatvaranje bivšeg premijera Iraklija Garibašvilija izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu toga ispunjavaju li postupci standarde poštenog suđenja; naglašava da slučaj odražava širu zabrinutost u pogledu pravosuđa pod političkim utjecajem, neformalnih struktura moći i unutarnjih podjela unutar vladajuće stranke Gruzijski san, uključujući ulogu Bidzine Ivanišvilija;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>16.</NO.P>poziva gruzijske vlasti da primjenjuju neovisne mehanizme odgovornosti, osiguraju pravosudnu nepristranost i počinitelje politički motiviranih zlostavljanja pozovu na odgovornost u skladu s međunarodnim standardima u području ljudskih prava;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>17.</NO.P>poziva na sveobuhvatnu reformu Visokog pravosudnog vijeća u skladu s preporukama Venecijanske komisije, uključujući uvođenje fiksnih neobnovljivih mandata, transparentnih postupaka imenovanja i vanrednih provjera integriteta viših pravosudnih dužnosnika uz smisleno sudjelovanje međunarodnih stručnjaka, kako bi se ojačala neovisnost pravosuđa i povjerenje javnosti u pravosuđe; s razočaranjem prima na znanje raspuštanje Ureda za borbu protiv korupcije koji je osnovan 2022., koji je bio jedan od ključnih zahtjeva EU-a da se Gruziji dodijeli status zemlje kandidatkinje; poziva gruzijske vlasti da izmijene postupak imenovanja glavnog državnog odvjetnika uz obvezno postizanje kvalificirane parlamentarne većine i da Zakon o državnom odvjetništvu usklade s europskim standardima;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>18.</NO.P>potiče gruzijskog javnog pravobranitelja da poboljša izvršenje svojeg mandata i iskoristi sve dostupne mehanizme za zaštitu ljudskih prava, sudjelujući u konstruktivnom dijalogu i suradnji s borcima za ljudska prava i civilnim društvom u Gruziji; naglašava potrebu za sprečavanjem bilo kakve selektivne primjene njegova mandata, kako je navedeno u Izvješću Komisije o Gruziji; ističe posebnu ovlast javnog pravobranitelja da od OESS-a/ODIHR-a zatraži zakonodavna mišljenja o autoritarnom ili nedemokratskom zakonodavstvu;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>19.</NO.P>žali zbog nedovoljnog napretka u deoligarhizaciji i poziva gruzijske vlasti da usvoje sustavan pristup u skladu s relevantnim preporukama Venecijanske komisije, uključujući kroz pojačane zahtjeve u pogledu transparentnosti, učinkovita pravila o sukobu interesa i zaštitne mjere protiv neprimjerenog utjecaja na donošenje političkih i gospodarskih odluka;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>20.</NO.P>oštro osuđuje pokušaje gruzijskih vlasti da zabrane oporbene stranke; poziva vlasti da odmah zaustave te pokušaje i povuku ustavnu tužbu koju je podnijelo 88 zastupnika u <STRING ITALIC="on">de facto</STRING> gruzijskom parlamentu i u kojoj se traži da se aktivnosti triju glavnih oporbenih stranaka, Ujedinjenog nacionalnog pokreta, Koalicije za promjene i koalicije Snažna Gruzija – Lelo, proglase neustavnima i da se njihova registracija poništi; ističe činjenicu da takve mjere predstavljaju opasnu prijetnju temeljnim demokratskim načelima i političkom pluralizmu; naglašava da zdrava demokracija zahtijeva pošteno i slobodno natjecanje među različitim političkim strankama;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>21.</NO.P>izražava snažno neodobravanje zbog nedavnog uvođenja novog članka u Kazneni zakon kojim se zabranjuju „javne i sustavne” kritike vlasti ili dovođenje u pitanje njezine legitimnosti, kao i „svako drugo javno i sustavno djelovanje iste osobe”, što je i dalje otvoreno tumačenju a predviđa zatvorsku kaznu u trajanju do tri godine; ističe da se time <STRING ITALIC="on">de facto</STRING> omogućuje kriminalizacija slobode izražavanja i poziva vladu da osudi taj zakon;</P></ACTION></ACTLST><ACTLST><ACTINIT><STRING BOLD="on"><STRING ITALIC="on">Represija građanskih sloboda i temeljnih prava</STRING></STRING></ACTINIT><ACTION><P><NO.P>22.</NO.P>iznimno je zabrinut zbog toga što je stranka Gruzijski san već donijela niz zakonodavnih akata čiji je cilj gušenje civilnog društva i neovisnih medija te ograničavanje pluralizma, kao što su Zakon o registraciji stranih agenata, restriktivne izmjene Zakona o radiodifuziji, Zakona o javnoj službi i Zakona o okupljanjima i prosvjedima te strože odredbe Kaznenog zakona i Zakona o upravnim kaznenim djelima; posebno osuđuje zakonodavne mjere kojima se povećavaju novčane kazne na temelju upravnih zakona, što sve više dovodi do zatvaranja prosvjednika koji ne mogu platiti te novčane kazne; ponavlja svoj poziv da se bez odgode oslobode svi politički zatvorenici i druge nezakonito pritvorene osobe; upozorava da su napori gruzijskih vlasti da se dinamično civilno društvo Gruzije preobrazi u strogo kontrolirano okruženje provladinih organizacija daljnji korak prema autoritarnom režimu; podsjeća da je većina tih zakona preslika ranih događanja pod Putinovim totalitarnim režimom u Rusiji; poziva gruzijske vlasti da te zakonodavne akte stave izvan snage kao konkretan korak povratka na put prema EU-u;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>23.</NO.P>osuđuje ponižavajuće i nečovječno postupanje koje se navodno provodi nad Elenom Hoštarijom dok se nalazi u pritvoru; zahtijeva njezino hitno i bezuvjetno puštanje na slobodu te trenutačno povlačenje svih politički motiviranih optužbi protiv nje;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>24.</NO.P>izražava duboku zabrinutost zbog kontinuirane zlouporabe upravnog zadržavanja protiv prosvjednika i aktivista; prima na znanje presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Mekvabišvili protiv Gruzije, u kojoj je utvrđeno da je oslanjanje isključivo na iskaze policije bez neovisnih dokaza ugrozilo jamstva poštenog suđenja i doprinijelo uvođenju nerazmjernih sankcija protiv mirnih prosvjednika; poziva gruzijske vlasti da reformiraju svoje upravne prekršajne postupke kako bi ih uskladile s Europskom konvencijom o ljudskim pravima;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>25.</NO.P>osuđuje vjerodostojna izvješća o prekomjernoj upotrebi sile, mučenju i zlostavljanju prosvjednika i pritvorenika, uključujući nedavne nalaze Europskog odbora za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) u kojima se dokumentiraju navodi o policijskom zlostavljanju i sustavnim nedostacima u zaštitnim mjerama i odgovornosti; poziva gruzijske vlasti da osiguraju brze, neovisne i učinkovite istrage, kazneno gone odgovorne i u potpunosti provedu preporuke CPT-a;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>26.</NO.P>osuđuje rastući trend među gruzijskim službenicima kaznenog progona u pogledu korištenja verbalnog i fizičkog zlostavljanja prosvjednika, prijetnji silovanjem i drugih oblika rodno uvjetovanog nasilja te nezakonitih tjelesnih pregleda u okviru kampanje za zastrašivanje disidenata, posebno prosvjednica, i gušenje gruzijskih ljudskih prava na slobodu izražavanja i mirnog okupljanja;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>27.</NO.P>osuđuje doneseno zakonodavstvo kojim se predviđaju automatsko pritvaranje i uvođenje naknadnih kaznenih sankcija, uključujući zatvaranje u trajanju do jedne godine, za pojedince koji mirno prosvjeduju na pločnicima i u pješačkim zonama; ističe da su takve mjere represivni instrumenti namijenjeni suzbijanju neslaganja u političke svrhe; žali zbog čestog pritvaranja pojedinaca koji dijele svoje mišljenje na društvenim mrežama;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>28.</NO.P>izražava iznimnu zabrinutost zbog navoda da se u Gruziji protiv pojedinaca u kontekstu prosvjeda možda koristilo zabranjeno kemijsko sredstvo; naglašava da bi, ako se potvrdi, upotreba bilo kojeg kemijskog sredstva protiv civila predstavljala teško kršenje temeljnih ljudskih prava, međunarodnih humanitarnih standarda i obveza Gruzije u skladu s međunarodnim pravom, uključujući zabranu kemijskog oružja; žali zbog neodgovarajuće istrage gruzijskih vlasti o tom pitanju; poziva na hitnu, neovisnu i transparentnu međunarodnu istragu tih navoda; poziva Organizaciju UN-a za zabranu kemijskog oružja da izvrši provjeru i potiče države članice da taj slučaj upute na daljnju istragu;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>29.</NO.P>izražava duboku zabrinutost zbog sustavnog kršenja ljudskih prava u Gruziji i diskriminacije ranjivih skupina, uključujući LGBTIQ osobe; naglašava da ta kršenja nisu u skladu s obvezama Gruzije u okviru Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije i međunarodnih standarda u području ljudskih prava; poziva gruzijske vlasti da poštuju prava na slobodu izražavanja, okupljanja, udruživanja i političkog sudjelovanja te da osiguraju sigurnost i zaštitu te učinkovite pravne lijekove za sve borce za ljudska prava i aktiviste; snažno poziva EU i države članice da prate ta kršenja, pruže potporu i zaštitu ugroženim pojedincima te da napredak u pogledu pomoći, suradnje i pristupanja EU-u uvjetuju konkretnim poboljšanjima u zaštiti ljudskih prava;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>30.</NO.P>potiče <STRING ITALIC="on">de facto</STRING> gruzijski parlament da ukine Zakon o obiteljskim vrijednostima i zaštiti maloljetnika, čijim se odredbama izričito krše ljudska prava, uključujući prava na jednakost, nediskriminaciju, obrazovanje, zdravlje, slobodu izražavanja, mirno okupljanje i udruživanje, kao i privatnost, slobodu i sigurnost; podržava zajednicu LGBTIQ+ u Gruziji i izražava duboko žaljenje jer smatra da se tim zakonom uvodi lažna istovjetnost između sporazumnih istospolnih veza i incesta; podsjeća da su slični zakoni u Rusiji pod Putinovim režimom utrli put ekspanzivnoj represiji manjina i, u konačnici, atmosferi zastrašivanja i diskriminacije u Rusiji;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>31.</NO.P>izražava ozbiljnu zabrinutost zbog stanja u gruzijskoj regiji Chiatura, koje je posljedica rudarenja mangana za tržište EU-a, i poziva na provedbu Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje jer EU snosi odgovornost za dobrobit lokalnog stanovništva i zaštitu okoliša pogođenog prouzročenom štetom;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>32.</NO.P>ponavlja svoje protivljenje nazadovanju u pogledu zakona o radu i radničkih prava u Gruziji, kao što su izmjene Zakona o javnoj službi iz 2024.; poziva gruzijske vlasti da se pridržavaju standarda radnog prava i da se suzdrže od ograničavanja radničkih prava; podsjeća da pravna stečevina EU-a uključuje usklađivanje s konvencijama Međunarodne organizacije rada, Europskom socijalnom poveljom i zakonodavstvom EU-a o radnim uvjetima;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>33.</NO.P>pozdravlja činjenicu da je OESS na inicijativu 24 država sudionica aktivirao tzv. moskovski mehanizam, čime je otvorena mogućnost za slanje misije stručnjaka kako bi se ocijenila provedba obveza koje Gruzija ima kao država sudionica OESS-a, posebno u pogledu stanja ljudskih prava i temeljnih sloboda od proljeća 2024.; poziva gruzijske vlasti da djeluju u skladu s tim nalazima i da u jasnim rokovima provedu preporuke, među ostalim o puštanju na slobodu osoba pritvorenih iz političkih razloga, stavljanju izvan snage zakonodavstva koje nije u skladu s međunarodnim obvezama i odgovornosti za zlostavljanje; naglašava da bi, ako vlasti ne poduzmu konkretne i provjerljive korake za provedbu njegovih preporuka, države sudionice i relevantne međunarodne institucije trebale razmotriti odgovarajuće daljnje mjere kako bi se osigurala odgovornost, uključujući ciljane sankcije i upotrebu relevantnih međunarodnih pravnih mehanizama; poziva države članice EU-a koje sudjeluju u OESS-u da aktivno podrže produljenje mandata misije s obzirom na sustavna i dobro dokumentirana kršenja koja zahtijevaju sveobuhvatnu neovisnu procjenu;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>34.</NO.P>pozdravlja rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz listopada 2025., u kojoj se tijela Vijeća Europe pozivaju da „upotrijebe sva raspoloživa sredstva”, uključujući članak 52. Europske konvencije o ljudskim pravima i međudržavne zahtjeve Europskom sudu za ljudska prava u skladu s člankom 33., kako bi se osiguralo da Gruzija poštuje svoje obveze kao država članica Vijeća Europe; poziva države članice EU-a i države članice Vijeća Europe da razmotre provedbu te preporuke;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>35.</NO.P>snažno osuđuje ulogu medijskih kuća koje odgovaraju stranci Gruzijski san, uključujući Imedi TV, PosTV i Rustavi 2 TV u širenju sustavnih dezinformacija, kampanja ocrnjivanja i neprijateljske propagande protiv EU-a, njegovih institucija i predstavnika, posebno voditelja delegacije EU-a u Gruziji i diplomata država članica EU-a; prima na znanje nedavnu odluku Ujedinjene Kraljevine da nametne sankcije televizijskim kućama Imedi TV i PosTV; poziva institucije EU-a da preispitaju akreditaciju takvih medijskih kuća u institucijama EU-a i potiče države članice EU-a da slijede primjer Ujedinjene Kraljevine i donesu odgovarajuće i razmjerne restriktivne mjere protiv pojedinaca i subjekata odgovornih za organizaciju i financiranje tih kampanja dezinformiranja, među ostalim u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava; poziva na uvrštenje na popis sankcija EU-a članova vodstva gruzijske Nacionalne komisije za komunikacije i gruzijske javne radiotelevizije;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>36.</NO.P>izražava zabrinutost zbog pritiska na neovisne medije i sudskih postupaka pokrenutih protiv njih; naglašava da su medijski pluralizam i sigurnost novinara ključni preduvjeti za demokratsko društvo;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>37.</NO.P>sa zabrinutošću prima na znanje nedavne reforme gruzijskog obrazovnog sektora jer se čini da se njima centralizira kontrola nad akademskim institucijama i slabi autonomija sveučilišta te ometa integracija Gruzije u europski sustav visokog obrazovanja; upozorava na mjere usmjerene na promjenu strukture i trajanja akademskih programa te na uvođenje načela „jedan grad – jedan fakultet”, kojim se ograničava raspon disciplina koje nude pojedinačna sveučilišta; zabrinut je zbog regulatornog pritiska na institucije kao što je Državno sveučilište Ilia nakon njihove javne potpore studentskim prosvjedima, dok se potpora pruža privatnim institucijama povezanim s osobama bliskima vladajućoj eliti; naglašava da neovisni obrazovni stručnjaci upozoravaju da kumulativni učinak tih mjera predstavlja rizik od smanjenja akademskog pluralizma i daljnjeg politiziranja sustava visokog obrazovanja;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>38.</NO.P>izražava zabrinutost zbog organiziranih lažnih mreža pozivnih centara koje djeluju iz Gruzije, posebno onih usmjerenih na građane EU-a; ističe da međunarodne novinarske istrage upućuju na to da visoki dužnosnici stranke Gruzijski san pružaju zaštitu tim mrežama za prijevare u zamjenu za financijsku naknadu, što im pomaže da izdrže gospodarske sankcije;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>39.</NO.P>pozdravlja odluku Komisije o suspenziji putovanja bez vize za nositelje gruzijskih diplomatskih i službenih putovnica, koja se primjenjuje od 6. ožujka 2026. u svim državama članicama EU-a u okviru revidiranog i fleksibilnijeg mehanizma suspenzije viza koji je stupio na snagu 30. prosinca 2025., što je izravna posljedica djelovanja režima stranke Gruzijski san kojim se krše temeljne vrijednosti; potiče države članice da provode temeljite provjere, provođenjem intervjua i traženjem popratnih dokumenata od tih podnositelja zahtjeva za vizu te da odbiju vizu u slučaju bilo kakve sumnje u pouzdanost informacija koje su dostavili; žali zbog toga što zabrane izdavanja viza na razini EU-a za gruzijske dužnosnike odgovorne za ozbiljna kršenja ljudskih prava, nazadovanje demokracije i represiju nisu bile moguće zbog protivljenja mađarske i slovačke vlade; napominje da se u Osmom izvješću o mehanizmu suspenzije viza ističe neusklađenost Gruzije s ključnim mjerilima i prethodnim preporukama; upozorava da bi kontinuirano nedjelovanje gruzijskih vlasti moglo dovesti do suspenzije putovanja bez vize za cjelokupno stanovništvo, za što bi isključivo bila odgovorna stranka Gruzijski san; poziva Komisiju da uspostavi mehanizam prema kojem aktivisti civilnog društva, novinari i studenti mogu i dalje imati pristup EU-u bez vize te da poveća izravnu potporu programima razmjene među ljudima kao što su Erasmus +, Obzor Europa, Europske snage solidarnosti i Kreativna Europa;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>40.</NO.P>ističe da nedostatak temeljitog akademskog istraživanja, educiranja o povijesti i javne osviještenosti o sovjetskoj okupaciji i njezinim dugoročnim posljedicama omogućuje širenje kampanja manipuliranja i dezinformiranja o povijesnim pitanjima, koje Ruska Federacija iskorištava kako bi ugrozila euroatlantske težnje gruzijskog društva; stoga naglašava važnost akademskih istraživanja, dokumentiranja i širenja znanja o povijesti Gruzije pod sovjetskom okupacijom, uključujući političku represiju, masovna pogubljenja i povijest otpora sovjetsko-ruskoj okupaciji, kao i vraćanje tih događaja u kolektivno sjećanje; izražava žaljenje zbog toga što su tijekom posljednjih godina, uz barem pasivan pristanak vlasti, primijećeni napori za relativizaciju komunističkih zločina i poništavanje procesa destaljinizacije; u tom pogledu naglašava važnu ulogu neovisnih povjesničara, istraživača i organizacija civilnog društva, kao što je SovLab, u proučavanju sovjetske okupacije, njezinih političkih, pravnih i moralnih posljedica, kao i u otkrivanju mjesta pokopa žrtava komunističkog terora i osiguravanju njihove identifikacije i dostojanstvene komemoracije; potiče relevantne institucije u državama članicama uključene u dokumentiranje posljedica sovjetske okupacije, komunističkih zločina i drugih totalitarnih režima da prodube suradnju sa svojim gruzijskim kolegama, podupru zajedničke istraživačke projekte i sudjeluju u obrazovnim programima i inicijativama čiji je cilj otkrivanje, dokumentiranje i širenje znanja o tom poglavlju gruzijske povijesti; izražava zabrinutost zbog sustavnog ometanja pristupa arhivima povezanima s represijom i zločinima počinjenima tijekom sovjetske okupacije; poziva gruzijske vlasti da znanstvenicima, istraživačima i organizacijama civilnog društva osiguraju potpun, transparentan i nediskriminirajući pristup arhivima povezanima sa sovjetskim razdobljem;</P></ACTION></ACTLST><ACTLST><ACTINIT><STRING BOLD="on"><STRING ITALIC="on">Usklađivanje u pitanjima vanjske i sigurnosne politike</STRING></STRING></ACTINIT><ACTION><P><NO.P>41.</NO.P>žali zbog toga što se razina usklađenosti Gruzije s izjavama potpredsjednice Komisije / visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i odlukama Vijeća o sankcijama dodatno smanjila s 53 % u 2024. na 40 %, što pokazuje nedostatak predanosti europskoj integraciji; posebno je razočaran zbog toga što se Gruzija nije sustavno pridružila međunarodnim inicijativama i inicijativama EU-a za potporu Ukrajini, među ostalim rezolucijama koje su donijeli Opća skupština UN-a, Vijeće UN-a za ljudska prava i Vijeće Europe, već je umjesto toga ojačala svoje odnose s Rusijom i podržala ruski diskurs čiji je cilj premjestiti odgovornost za ratnu agresiju i zločine koje je počinila Rusija;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>42.</NO.P>iznimno je zahvalan na iznimnoj solidarnosti koju je gruzijski narod pokazao prema Ukrajini tijekom ruske ratne agresije, a koja odražava rašireno javno protivljenje ruskim imperijalističkim politikama, vlastito iskustvo te zemlje s ruskom vojnom agresijom i snažnu volju naroda da očuva svoju neovisnost i ostane izvan sfere utjecaja Moskve; ističe da su se brojni gruzijski volonteri borili zajedno s ukrajinskim oružanim snagama, posebno u Gruzijskoj legiji, te da je gruzijsko civilno društvo sudjelovalo u kampanjama humanitarne pomoći za potporu Ukrajini;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>43.</NO.P>napominje da se Gruzija nije pridružila velikoj većini sankcija protiv Rusije, Bjelarusa i Irana; poziva gruzijske vlasti da uvedu provjerljive mjere te ojačaju suradnju i carinski nadzor kako bi se spriječilo da se državno područje Gruzije i/ili pravni subjekti registrirani u Gruziji koriste za zaobilaženje restriktivnih mjera EU-a; smatra da je trenutačna razina napora za usklađivanje i provedbu očito nedostatna i nespojiva s odgovornostima zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u; naglašava da je hitno potrebno odlučnije djelovanje, uključujući potpuno usklađivanje s restriktivnim mjerama EU-a, učinkovite mehanizme praćenja i provedbe te transparentnu suradnju s institucijama EU-a kako bi se spriječilo zaobilaženje sankcija, uključujući u pogledu robe s dvojnom namjenom, izvoza nafte i financijskih tokova povezanih s ruskim i iranskim subjektima; upozorava da će kontinuirano nepoštovanje vanjske politike i režima sankcija Unije imati izravne posljedice za proces pristupanja Gruzije EU-u; poziva EU i njegova države članice da nastave pomno pratiti usklađenost Gruzije s režimom sankcija EU-a, uključujući rizike od zaobilaženja sankcija preko gruzijskog državnog područja ili subjekata registriranih u Gruziji;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>44.</NO.P>poziva EU i njegove države članice da poduzmu hitne i odlučne mjere kako bi se zaustavilo sustavno zaobilaženje sankcija EU-a od strane Rusije uz pomoć gruzijskih vlasti, među ostalim uspostavom namjenskog mehanizma EU-a za praćenje trgovinskih tokova visokoprioritetne robe s dvojnom namjenom i zrakoplovnih komponenti koji se provoze kroz Gruziju; nadalje poziva gruzijske vlasti da u potpunosti surađuju u tim naporima i da objavljuju redovita i transparentna izvješća o takvim trgovinskim tokovima kako bi se ojačala provedba carinskih postupaka i spriječilo daljnje izbjegavanje sankcija;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>45.</NO.P>zabrinut je zbog moguće upotrebe gruzijskih luka, infrastrukture za rafiniranje i objekata za preradu nafte kako bi se olakšali ponovni izvoz ili miješanje ruskih naftnih derivata s ciljem zaobilaženja međunarodnih režima sankcija; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog izvješća da se ruska sirova nafta otprema u novoizgrađenu gruzijsku rafineriju Kulevi na obali Crnog mora koju djelomično financira država; poziva gruzijske vlasti da odmah zaustave i spriječe takve aktivnosti te da osiguraju da se gruzijska infrastruktura ne upotrebljava za olakšavanje zaobilaženja sankcija EU-a protiv Rusije; napominje da naftni terminal Kulevi nije bio uključen u 20. paket sankcija EU-a protiv Rusije zbog preuzetih obveza gruzijskih vlasti i operatora terminala da će strogo poštovati sankcije EU-a; poziva na njegovo uključivanje u buduće sankcije ako gruzijske vlasti i operatori terminala ne budu strogo poštovali sankcije EU-a; poziva na pojačanu suradnju između EU-a i međunarodnih partnera kako bi se osigurala potpuna provedba restriktivnih mjera;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>46.</NO.P>poziva Komisiju da u suradnji s Tijelom za sprečavanje pranja novca procijeni pravni i regulatorni okvir Gruzije, uključujući odredbe gruzijskog Poreznog zakonika kojima bi se mogla olakšati upotreba <STRING ITALIC="on">offshore</STRING> registriranih poduzeća i prikriti stvarno vlasništvo, čime bi se omogućilo zaobilaženje sankcija i pranje novca; poziva na pojačano praćenje i nadzor poduzeća registriranih u Gruziji koja su u vlasništvu ili pod kontrolom ruskih građana ili subjekata, posebno onih uspostavljenih od veljače 2022.; poziva gruzijske vlasti da uspostave ured za oduzimanje imovinske koristi, ured za upravljanje imovinom i registar stvarnih krajnjih vlasnika kako bi se ojačale zaštitne mjere za sprečavanje pranja novca i smanjio rizik od zaobilaženja sankcija;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>47.</NO.P>konstatira da se, nakon što je napustio put euroatlantske integracije, Gruzijski san strateški okreće prema suradnji s Kinom, Rusijom i Iranom, što potvrđuju brojna izvješća; naglašava da to preusmjeravanje pokazuje zanemarivanje ustavne predanosti Gruzije euroatlantskoj integraciji te jasne i dosljedno izražene volje gruzijskog društva; izražava ogorčenost zbog toga što su, umjesto da se istraže vjerodostojni nalazi o sve većem utjecaju autoritarnih sila, pokrenute istrage protiv autora takvih izvješća, uključujući istraživača Instituta Hudson Giorgija Kandelakija i Tinatina Hidašelija;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>48.</NO.P>izražava zabrinutost zbog sudjelovanja kineskih poduzeća u državnom vlasništvu u strateškim projektima kao što je dubokomorska luka Anaklia, koji je izvorno razvijen u suradnji sa zapadnim partnerima i namijenjen jačanju povezanosti Istoka i Zapada neovisno o ruskom i kineskom utjecaju; podsjeća gruzijske vlasti da je uspjeh transkaspijskog prometnog koridora povezan s poštovanjem vladavine prava u Gruziji i da Gruzija mora biti stabilan i transparentan partner, što je preduvjet ulaganja u okviru strategije Global Gateway;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>49.</NO.P>konstatira inicijative za strateške projekte povezivosti u crnomorskoj regiji, uključujući crnomorski podmorski kabel za digitalnu povezivost i crnomorski podmorski električni kabel, kojima bi se mogle poboljšati energetske i digitalne veze između Europske unije i južnog Kavkaza;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>50.</NO.P>napominje da je Gruzijska pravoslavna crkva i dalje utjecajna institucija u gruzijskom društvu i ima važnu ulogu u oblikovanju javnog diskursa; izražava zabrinutost zbog ruskog korištenja vjerskih mreža kao kanala za dezinformiranje i operacije utjecaja diljem Gruzije u cilju ugrožavanja proeuropske orijentacije i demokratske otpornosti; podsjeća da su se neki vjerski službenici u Gruziji odupirali takvoj instrumentalizaciji i govorili protiv ruskog utjecaja i režima stranke Gruzijski san; ističe da su gruzijske pravoslavne eparhije i zajednice također prisutne u EU-u, što naglašava potrebu za oprezom i otpornošću na transnacionalne napore u pogledu dezinformiranja;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>51.</NO.P>s posebnom zabrinutošću primjećuje sve veći utjecaj Irana u zemlji, posebno putem vjerskih i obrazovnih institucija i mobilizacije mladih te putem gospodarskih struktura koje Iranu učinkovito omogućuju izbjegavanje sankcija; nadalje je zabrinut zbog sve većeg utjecaja gospodarskih aktera povezanih s iranskim režimom koji djeluju u Gruziji; naglašava da se takvi akteri mogu koristiti za zaobilaženje financijskih sankcija, pranje novca i nezakonit izvoz iranske robe, od čega koristi imaju akteri povezani s iranskim režimom i režimom stranke Gruzijski san putem korupcije i iskrivljenih javnih natječaja;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>52.</NO.P>smatra da bi Gruzija trebala imati konstruktivnu ulogu u olakšavanju pristupa Armenije međunarodnim pomorskim trgovinskim putovima, čime bi se doprinijelo regionalnoj povezanosti, gospodarskoj otpornosti i stabilnosti na južnom Kavkazu;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>53.</NO.P>ponovno ističe svoju bezrezervnu podršku suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Gruzije; oštro osuđuje aktualnu rusku okupaciju gruzijskih regija Abhazije i Chinvalija / Južne Osetije te kontinuirani proces „uspostavljanja granica”, koji predstavlja kršenje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Gruzije; potiče gruzijsku vladu da zadrži jasno i dosljedno stajalište o ruskoj agresiji; oštro osuđuje napore Rusije da okupirane teritorije politički, vojno i gospodarski integrira u Rusku Federaciju; s dubokom zabrinutošću prima na znanje kontinuirana nezakonita pritvaranja i napade na etničke Gruzijce u Abhaziji i regiji Chinvali, uključujući žene i mlade, na temelju izmišljenih optužbi, kao što su špijunaža ili posjedovanje gruzijske putovnice; osuđuje te prakse kao teška kršenja ljudskih prava koja doprinose zastrašivanju, diskriminaciji i prisilnom raseljavanju gruzijskog stanovništva; oštro osuđuje aktualnu izgradnju ruske pomorske baze u Očamčiri, što nije samo kršenje teritorijalne cjelovitosti, već i izravna prijetnja sigurnosti cijelog crnomorskog bazena i ambicijama Gruzije u pogledu pomorske trgovine; ponovno poziva na trenutačno i bezuvjetno povlačenje ruskih snaga iz gruzijskih regija Abhazije i Chinvalija / Južne Osetije;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>54.</NO.P>poziva na ciljane restriktivne mjere protiv osoba odgovornih za kršenja ljudskih prava na okupiranim područjima na temelju presedana kao što je „popis Othozorija-Tatunašvili” iz 2018.;</P></ACTION><ACTION><P><NO.P>55.</NO.P>ponovno ističe važnost rada promatračke misije EU-a u Gruziji (EUMM) u rješavanju sukoba, praćenju ljudskih prava i potpori pogođenim zajednicama; oštro osuđuje kontinuirano ometanje pristupa EUMM-a okupiranim regijama Gruzije od strane Ruske Federacije, kao i prethodne činove zastrašivanja promatrača EUMM-a, uključujući nezakonita pritvaranja i druge incidente koji uključuju prijetnje i uplitanje u rad EUMM-a; smatra da bi vidljivu i javnu provedbu mandata EUMM-a trebalo dodatno ojačati većom potporom i dodatnim osobljem te da bi o njoj trebalo istaknutije komunicirati jer znatno doprinosi angažmanu EU-a u regiji i razotkriva agresivne taktike Rusije, koje od rata protiv Gruzije 2008. i dalje dovode do smrti, patnje i nestabilnosti u regiji;</P></ACTION><SEPARATION><P>°</P><P>°     °</P></SEPARATION><ACTION><P><NO.P>56.</NO.P>nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, predsjednici Gruzije Salome Zurabišvili te <STRING ITALIC="on">de facto</STRING> gruzijskim vlastima.</P></ACTION></ACTLST></DISPOSITIF></TEXT></RESOL></TXTLST></SDOCTA>