1.podsjeća na snažan okvir EU-a za tržišno natjecanje i njegovu odgovarajuću provedbu kao alat za povećanje konkurentnosti u svim industrijama; ističe da se politike EU-a ne bi trebale provoditi izolirano i da se pitanja konkurentnosti ne mogu tumačiti kao nedostaci u politici tržišnog natjecanja; podsjeća da pravila EU-a o tržišnom natjecanju moraju biti u skladu s načelima sadržanima u Ugovorima i da bi trebala podupirati provedbu politika EU-a, uključujući one koje obuhvaćaju industriju, trgovinu, potrošače, financijske usluge i obranu, uz istodobno osiguravanje stabilnog okvira kojim se potiču ulaganja, rast i mogućnost rasta u pravednim uvjetima; naglašava da bi politika tržišnog natjecanja trebala doprinijeti integraciji i produbljivanju europskih tržišta kapitala te poduprijeti ciljeve unije za štednju i ulaganja;

2.ističe da je tržišno natjecanje koje dobro funkcionira ključni pokretač rasta produktivnosti i dugoročne konkurentnosti u EU-u; napominje da je snažnija provedba politike tržišnog natjecanja povezana s većom ukupnom faktorskom produktivnošću i učinkovitijom raspodjelom rada i kapitala; stoga naglašava da učinkovita politika tržišnog natjecanja i njezina provedba doprinose pravednim uvjetima zapošljavanja;

3.čvrsto vjeruje da bi izvješća Draghija i Lette trebala doprinijeti oblikovanju prioriteta u području tržišnog natjecanja te poziva na hitno daljnje postupanje u vezi s tim izvješćima; prima na znanje procjenu Marija Draghija da je za zaštitu konkurentnosti EU-a potrebno dodatnih 800 milijardi EUR godišnje; naglašava da bi interesi potrošača trebali ostati u središtu pozornosti, pri čemu valja uzeti u obzir potrebu da politika tržišnog natjecanja doprinese ključnim ciljevima, kao što su konkurentnost, otpornost, sigurnost, strateška autonomija i održivost; pozdravlja prijedlog fleksibilnog instrumenta za istraživanje tržišta („novi instrument za tržišno natjecanje”) iz izvješća Draghija kako bi se riješili tržišni nedostaci koji se ne mogu učinkovito ukloniti u skladu s postojećim člancima 101. i 102. napominje da su slični alati već uspješno provedeni na razini država članica te predlaže da bi novi instrument za tržišno natjecanje na razini EU-a mogao pomoći u rješavanju strukturnih problema tržišnog natjecanja diljem EU-a; poziva Komisiju da uvede takav instrument kojim bi se dopunio postojeći okvir;

4.prepoznaje potrebu za jačanjem europske obrambene industrijske baze; naglašava da se politikom tržišnog natjecanja mora osigurati pravedan pristup za MSP-ove i spriječiti prekomjerna koncentracija u obrambenim lancima opskrbe kojom bi se mogla smanjiti otpornost i povećati ovisnost;

5.ponovno ističe temeljnu ulogu MSP-ova u jačanju europske konkurentnosti, promicanju inovacija i otvaranju radnih mjesta; poziva Komisiju da osigura da se pri provedbi pravila tržišnog natjecanja i digitalnih politika uzme u obzir njihov učinak na MSP-ove;

6.naglašava važnost smanjenja troškova energije kako bi se zaštitila konkurentnost EU-a promicanjem energije iz izvora s nultom stopom emisija u skladu s delegiranim aktom o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 оd 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju (SL L 442, 9.12.2021, str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2021/2139/oj). i dopunskim delegiranim aktom o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti Delegirana uredbe Komisije (EU) 2022/1214 od 9. ožujka 2022. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2021/2139 u pogledu ekonomskih djelatnosti u određenim energetskim sektorima i Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 u pogledu specifičnih javnih objava informacija o tim ekonomskim djelatnostima (SL L 188, 15.7.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2022/1214/oj)., uz istodobno osiguravanje ravnoteže između otvorenog, konkurentnog i održivog jedinstvenog tržišta i sigurnosti opskrbe i povećanom energetskom autonomijom EU-a; naglašava da su pravedna, funkcionalna, konkurentna, integrirana i međusobno povezana tržišta električne energije ključna za jačanje industrijske konkurentnosti EU-a i podupiranje stabilnijih i pristupačnijih cijena energije; naglašava važnost djelotvorne provedbe pravila tržišnog natjecanja u području energetske infrastrukture i pristupa mreži kako bi se zaštitilo pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta te osiguralo pravedno određivanje cijena i bolje zaštitili potrošači;

7.prima na znanje stratešku ulogu kritičnih sirovina u energetskoj tranziciji i ciljeve Akta o kritičnim sirovinama Uredba (EU) 2024/1252 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o uspostavi okvira za osiguravanje sigurne i održive opskrbe kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020 (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1252, 3.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1252/oj). u smanjenju geopolitičkih ovisnosti i jačanju otpornosti lanca opskrbe te poziva na politiku tržišnog natjecanja kako bi se poduprla konkurentna tržišta u cijelom lancu vrijednosti i paneuropska ulaganja;;

8.naglašava ključnu ulogu tržišnog natjecanja u stvaranju alternativa na digitalnom tržištu i smanjenju ovisnosti o pružateljima usluga izvan EU-a te njihove prevlasti; potiče izgradnju ključne infrastrukture za poticanje autonomije i inovacija Europe, uključujući usluge računalstva u oblaku, infrastrukturu umjetne inteligencije (podatkovni centri i povezivost), infrastrukturu financijskog tržišta i otporne, interoperabilne i konkurentne europske platne sustave kako bi se osigurala otvorena tržišta neograničenog tržišnog natjecanja i smanjile strateške ovisnosti; primjećuje razvoj poslovnih praksi i tržišnih struktura te potencijalne nove oblike štetnog ponašanja kao što su prešutni tajni sporazumi i algoritamski tajni sporazumi o cijenama te naglašava potrebu za usklađivanjem prioriteta provedbe s tim promjenjivim okruženjem, uz potporu analize i dokaza koji se temelje na podacima;

9.poziva na jednake uvjete u strateškim sektorima i na to da EU iskoristi sve dostupne instrumente, uključujući Uredbu o stranim subvencijama, pravila o javnoj nabavi i čvrst okvir za reviziju koncentracija, kako bi se osiguralo da se poduzeća iz EU-a mogu natjecati na temelju zasluga i da sudionici na tržištu iz zemalja koje nisu članice EU-a nemaju prednost zbog stranih državnih subvencija; naglašava važnost jačanja otpornosti, diversifikacije i sigurnosti europskih lanaca opskrbe u strateškim sektorima promicanjem, prema potrebi, europskih kapaciteta i rješenja bez ugrožavanja otvorenih tržišta;

10.ističe da je tijelima nadležnima za tržišno natjecanje potrebna bolja dostupnost podataka kako bi se osigurala učinkovita provedba tržišnog natjecanja; naglašava važnost poboljšanja prikupljanja podataka, olakšavanja pristupa podacima o javnoj nabavi za nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje i jačanja mehanizama za otkrivanje prijevara u njihovoj provedbi politike tržišnog natjecanja; nadalje, poziva tijela nadležna za tržišno natjecanje da promiču pojednostavljene postupke, povećaju transparentnost i poboljšaju pristup tržištu za nove MSP-ove;

11.naglašava važnost značajnih projekata od zajedničkog europskog interesa za financiranje velikih strateških projekata EU-a; poziva Komisiju da racionalizira i pojednostavni postupke obavješćivanja o značajnim projektima od zajedničkog europskog interesa jer predstavljaju teret, posebno za MSP-ove, te da osigura proporcionalnost, pruži jasne i predvidljive kriterije dopuštenosti i poveća transparentnost i pravnu sigurnost tijekom cijelog postupka procjene;

12.pozdravlja provedbu Uredbe o stranim subvencijama kao potrebnog instrumenta za stvaranje jednakih uvjeta i uklanjanje poremećaja na tržištu uzrokovanih stranim subvencijama; pozdravlja smjernice za Uredbu o stranim subvencijama; smatra da državne potpore koje nisu dopuštene Ugovorima EU-a ne bi trebale biti dopuštene ni kad su iz zemalja koje nisu članice EU-a; poziva na temeljitu procjenu tržišnih poremećaja putem Uredbe o stranim subvencijama i odgovarajuću provjeru izravnih stranih ulaganja uz tradicionalne instrumente trgovinske zaštite; poziva Komisiju da ojača provedbu Uredbe o stranim subvencijama u pogledu internetskih platformi i tržišta s poslovnim nastanom u zemljama izvan EU-a; poziva Komisiju da osigura da MSP-ovi i manje transakcije ne budu nerazmjerno opterećeni obvezama usklađenosti s Uredbom o stranim subvencijama;

13.ističe da prema najnovijem istraživanju Eurobarometra i poslijeizbornom istraživanju Eurobarometra iz 2024. ispitanici očekuju da EU prednost da rješavanju problema inflacije, rastućih cijena i troškova života; naglašava da je osiguravanje poštenog i djelotvornog tržišnog natjecanja važan element u rješavanju tih izazova te bi stoga trebalo ostati prioritet u okviru politike tržišnog natjecanja;

14.naglašava da stroga i dosljedna provedba politike tržišnog natjecanja doprinosi jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije diljem EU-a i njegovih najudaljenijih regija; primjećuje da postoje trajne gospodarske i infrastrukturne razlike između unutarnjih, ruralnih, perifernih, najudaljenijih i otočnih regija te poziva Komisiju da uzme u obzir teritorijalni učinak odluka o tržišnom natjecanju kako bi se promicale odgovarajuće kohezijske politike koje prate razvoj jedinstvenog tržišta, istodobno osiguravajući jedinstvenu primjenu pravila tržišnog natjecanja;

15.pozdravlja potpisivanje Sporazuma o suradnji u području tržišnog natjecanja između EU-a i Ujedinjene Kraljevine Odluka Vijeća (EU) 2025/2376 od 4. studenoga 2025. o potpisivanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o suradnji na primjeni njihovih propisa o tržišnom natjecanju (SL L, 2025/2376, 24.11.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2025/2376/oj)., što je ključan korak u jačanju koordinacije između odgovarajućih tijela nadležnih za tržišno natjecanje;

16.poziva Komisiju da istraži načine za jačanje neovisnosti provedbe pravila EU-a o tržišnom natjecanju;

17.naglašava da je jačanje postojećih provedbenih kapaciteta ključno u kratkoročnom razdoblju; poziva Komisiju da hitno osigura da Glavna uprava za tržišno natjecanje ima dovoljno osoblja s potrebnim resursima i tehničkim stručnim znanjem za djelotvornu provedbu protumonopolskog prava, Akta o digitalnim tržištima i pravila o koncentracijama;

18.naglašava da je važno da se tržišno natjecanje provodi na nepristran i politički neovisan način; poziva Komisiju da predstavi procjenu učinka o osnovanosti uspostave namjenskog europskog tijela za tržišno natjecanje, pri čemu će ispitati supsidijarnost, pravilno razgraničenje između tržišnog natjecanja i regulatornih funkcija, demokratsku odgovornost Parlamentu i moguće posljedice za Europsku mrežu za tržišno natjecanje (ECN); naglašava potrebu za odgovarajućim osobljem, stručnim znanjem i ovlastima;

19.potiče Komisiju da dosljedno, nepristrano i pravno pouzdano u potpunosti provede pravilnik EU-a o tržišnom natjecanju, uključujući Akt o digitalnim tržištima, kako bi se europska regulatorna autonomija zaštitila od političkih pritisaka; sa zabrinutošću primjećuje vanjski pritisak u vezi s Aktom o digitalnim tržištima i upozorava na vanjsko uplitanje;

20.ističe da se učinkovita provedba može postići samo ako pravila za rješavanje zloupotrebe vladajućeg položaja (članak 102. UFEU-a) i Akt o digitalnim tržištima djeluju zajedno, kombinirajući ex ante i ex post pristupe; poziva Komisiju da racionalizira i bolje formulira pravilnik o tržišnom natjecanju i digitalni pravilnik;

21.pozdravlja objavljivanje izvješća Komisije od 28. travnja 2026. o preispitivanju Akta o digitalnim tržištima; prima na znanje zaključak Komisije iz tog prvog preispitivanja Akta o digitalnim tržištima da je Akt o digitalnim tržištima svrsishodan i da ga u ovoj fazi ne treba mijenjati, iako se u njemu utvrđuju posebna područja na koja se treba usredotočiti u budućnosti, odnosno umjetna inteligencija i usluge računalstva u oblaku, te istodobno ističe da Akt o digitalnim tržištima ne bi trebalo promatrati zasebno kad je riječ o regulatornim alatima kojima je cilj obuhvatiti vrijednosni lanac umjetne inteligencije ili računalstva u oblaku;

22.poziva na to da postupak revizije Akta o digitalnim tržištima, za koji se očekuje da će se provoditi svake tri godine, bude transparentan, utemeljen na dokazima, razmjeran, ciljan i ambiciozan, uz istodobno osiguravanje regulatorne stabilnosti i izbjegavanje nepotrebnog proširenja obveza za sudionike na tržištu; ustraje u tome da bi se periodičnim preispitivanjem Akta o digitalnim tržištima, i to svake tri godine, trebala sustavno procijeniti djelotvornost i praktični učinak postojećih obveza, pravna sigurnost za sudionike na tržištu, interakcija Akta o digitalnim tržištima sa sektorskim propisima i potreba za bilo kakvim prilagodbama pragova za određivanje nadzornika pristupa s obzirom na tržišna kretanja; poziva Komisiju da sustavno uključi MSP-ove u savjetovanja o preispitivanju Akta o digitalnim tržištima;

23.naglašava da sve veća koncentracija usluga računalstva u oblaku može ugroziti tržišno natjecanje, inovacije i stratešku autonomiju EU-a; ističe da prakse kao što su objedinjavanje, tržišta u oblaku i ugovorni mehanizmi, uključujući kredite i obveze potrošnje, mogu ojačati ovisnost o jednom dobavljaču i ograničiti promjenu pružatelja usluga ili strategije s više oblaka; naglašava da se obveze u pogledu računalstva u oblaku moraju ažurirati; napominje da je Komisija, nakon istraživanja tržišta usluga računalstva u oblaku pokrenutih u studenome 2025., 25. lipnja 2026. objavila svoje preliminarno stajalište u kojem je navela da bi Microsoft Azure i Amazon Web Services trebalo odrediti kao nadzornike pristupa za usluge računalstva u oblaku https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/news/commission-reaches-preliminary-position-amazons-and-microsofts-market-leading-cloud-services-should., dok je njezina istraga o tome može li se Aktom o digitalnim tržištima učinkovito riješiti pitanje praksi koje mogu ograničiti konkurentnost i pravednost u uslugama računalstva u oblaku i dalje u tijeku Europska komisija, „Komisija pokreće istraživanja tržišta usluga računalstva u oblaku u skladu s Aktom o digitalnim tržištima”, internetske stranice Europske komisije, 18. studenoga 2025.; poziva Komisiju da iskoristi istraživanje tržišta usluga računalstva u oblaku kako bi prilagodila obveze Akta o digitalnim tržištima i osigurala da se njima djelotvorno uklanjaju prepreke koje korisnicima onemogućuju promjenu pružatelja usluga;

24.podsjeća da provedba Akta o digitalnim tržištima i dalje nije optimalna; podržava snažniju provedbu Akta o digitalnim tržištima u odnosu na sve sudionike na tržištu koji su obuhvaćeni područjem primjene te uredbe bez obzira na državljanstvo te potiče Komisiju da zaključi otvorene istrage u rokovima predviđenima Aktom o digitalnim tržištima; napominje da su za provedbu Akta o digitalnim tržištima potrebni odgovarajući i održivi resursi; poziva Komisiju i proračunska tijela da osiguraju da se za provedbu Akta o digitalnim tržištima osiguraju odgovarajući i stabilni resursi iz proračuna EU-a; stoga poziva na istraživanje održivih financijskih rješenja, uz poštovanje institucionalne ravnoteže, posebno na uvođenje „naknade za Akt o digitalnim tržištima”, slične naknadi u skladu s Aktom o digitalnim uslugama;

25.poziva Komisiju da u potpunosti i proaktivno iskoristi sve provedbene instrumente predviđene Aktom o digitalnim tržištima, uključujući daljnja istraživanja tržišta, postupke zbog neusklađenosti, inspekcije, privremene mjere, novčane kazne i periodične penale, kako bi se spriječilo zaobilaženje i osigurala djelotvorna usklađenost;

26.zna da postoji pravna osnova za strukturne mjere protiv zlouporabe prevlasti na tržištu; svjestan je da se pravilima EU-a o tržišnom natjecanju propisuje da se strukturne mjere trebaju primjenjivati samo kao krajnja opcija u slučajevima kada se mjere praćenja poslovanja pokažu neučinkovitima, no ipak izražava žaljenje zbog nevoljkosti Komisije da problem dominacije na tržištu rješava strukturnim mjerama;

27.pozdravlja činjenicu da je Komisija u svojoj prvoj reviziji Akta o digitalnim tržištima prepoznala da su alati otporni na promjene u budućnosti koje su uključili suzakonodavci ključni kako bi se okviru omogućilo da odgovori na kretanja na tržištima i u tehnologijama; stoga poziva Komisiju da pravodobnim pronalaženjem rješenja za usluge koje se temelje na umjetnoj inteligenciji i infrastrukturu u oblaku provede Akt o digitalnim tržištima u odnosu na tehnološki razvoj na dosljedan način koji će odgovarati budućim potrebama kako bi se spriječili novi oblici ovisnosti o pružatelju usluga, ograničavanja pristupa ili blokiranja pristupa, među ostalim kad nadzornici pristupa iskorištavaju kontrolu nad podacima, računalnim resursima ili integriranim uslugama na štetu novih UI programera i inovativnih novih sudionika na tržištu;

28.pozdravlja činjenicu da Komisija već prati uvođenje alata umjetne inteligencije u okviru određenih osnovnih usluga platforme u skladu s Aktom o digitalnim tržištima; napominje da je Komisija u svojem prvom preispitivanju Akta o digitalnim tržištima izvijestila da je, kad je riječ o uslugama umjetne inteligencije, počela rješavati različita pitanja pravednosti i neograničenog tržišnog natjecanja koja su bila istaknuta u javnom savjetovanju, primjerice u okviru regulatornog dijaloga s nadzornicima pristupa o osiguravanju da se zadane postavke mogu lako promijeniti i da usluge umjetne inteligencije imaju jednak pristup operativnim sustavima; napominje da su u siječnju 2026. pokrenuta dva postupka specifikacije u vezi s Alphabetom koja također imaju dimenziju umjetne inteligencije povezanu s interoperabilnošću i pristupom podacima o pretraživanju; poziva Komisiju da razvije i primijeni nove teorije štete kako bi se odgovorilo na daljnje učvršćivanje postojećih aktera i procijenilo, u okviru predstojeće revizije Akta o digitalnim tržištima, odražava li trenutačni popis osnovnih usluga platforme na odgovarajući način stvarno stanje na tržištu, među ostalim u područjima kao što su modeli umjetne inteligencije, chatbotovi umjetne inteligencije i usluge u oblaku, glavne usluge virtualnog asistenta i povezani televizijski operativni sustavi; poziva Komisiju da u savjetovanja o preispitivanju Akta o digitalnim tržištima uključi MSP-ove, start-up poduzeća, industrijska udruženja, akademske stručnjake i organizacije potrošača u svim državama članicama;

29.naglašava da se provedba Akta o digitalnim tržištima primjenjuje na sve određene nadzornike pristupa bez obzira na državljanstvo ili podrijetlo te poziva Komisiju da dosljedno primjenjuje obveze iz Akta o digitalnim tržištima; pozdravlja koordinaciju između Komisije i nacionalnih tijela za tržišno natjecanje u pogledu ponašanja povezanog s Aktom o digitalnim tržištima; potiče Komisiju da u skladu s tim poduzme odlučne mjere;

30.poziva Komisiju da u kontekstu provedbe Direktive o jedinstvenom digitalnom tržištu Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (SL L 130, 17.5.2019., str. 92., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/790/oj). ispita moguće zlouporabe nadzornika pristupa u okviru Akta o digitalnim tržištima u pregovorima s izdavačima informativnih publikacija i da posebno ispita jesu li takvi pregovori u skladu s uvjetima koji su pošteni, razumni i nediskriminirajući te da osigura pravednu naknadu, transparentne uvjete i nediskriminirajući pristup internetskoj publici;

31.poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi članak 13. Akta o digitalnim tržištima kako bi riješila svako zaobilaženje obveza iz članaka 5. i 6. Akta o digitalnim tržištima koje učine nadzornici pristupa;

32.potiče Komisiju da na odgovarajući način primijeni privremene mjere kako bi zaustavila sve prakse koje štete tržišnom natjecanju, posebno na digitalnim tržištima koja se brzo razvijaju; poziva Komisiju da modernizira Uredbu (EZ) 1/2003 Uredba (EZ) br. 1/2003 Vijeća od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora o EZ-u (SL L 1, 4.1.2003., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2003/1/oj). i Uredbu Komisije (EZ) 773/2004 Uredba Komisije (EC) br. 773/2004 od 7. travnja 2004. o postupcima koje Komisija vodi na temelju članaka 81. i 82. Ugovora o EZ-u (SL L 123, 27.4.2004., str. 18., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2004/773/oj). kako bi se poboljšala učinkovitost, pravna sigurnost i proporcionalnost provedbe protumonopolskih pravila EU-a; podržava jasniji okvir za privremene mjere u slučajevima ozbiljne i nepopravljive štete za tržišno natjecanje, uz odgovarajuće zaštitne mjere u pogledu zakonitog postupanja;

33.poziva Komisiju da riješi problem predugog trajanja istraga u borbi protiv monopola; poziva na obvezujuće postupovne rokove za istrage u borbi protiv monopola kako bi se spriječila nepotrebna kašnjenja koja štete pravnoj sigurnosti i pravima na obranu;

34.potiče Komisiju da provede sveobuhvatnu studiju o odvraćajućem učinku svojih novčanih kazni; ustraje u tome da sankcije moraju biti dovoljno visoke kako bi nadmašile nezakonitu ekonomsku korist ostvarenu kršenjem;

35.naglašava važnost učinkovitih postupaka za naknadu štete kao dopune javnoj provedbi pravila za zaštitu tržišnog natjecanja kako bi se osiguralo da žrtve kršenja članaka 101. i 102. UFEU-a mogu dobiti punu naknadu; poziva Komisiju i države članice da osiguraju učinkovitu provedbu Direktive o naknadi štete za kršenje odredaba prava tržišnog natjecanja Direktiva 2014/104/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o određenim pravilima kojima se uređuju postupci za naknadu štete prema nacionalnom pravu za kršenje odredaba prava tržišnog natjecanja država članica i Europske unije (SL L 349, 5.12.2014., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2014/104/oj). i uklone preostale prepreke privatnoj provedbi;

36.ponovno potvrđuje potrebu za snažnom i djelotvornom suradnjom između Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje u okviru Europske mreže za tržišno natjecanje kao i s relevantnim privatnim i javnim dionicima i organizacijama potrošača; naglašava da nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje moraju ostati politički neovisna i raspolagati odgovarajućim resursima te da bi Direktivu o Europskoj mreži za tržišno natjecanje + Direktiva (EU) 2019/1 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o ovlašćivanju tijela država članica nadležnih za tržišno natjecanje za učinkovitiju provedbu pravila o tržišnom natjecanju i osiguravanju pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta (SL L 11, 14.1.2019., str. 3., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/1/oj). trebalo u potpunosti i dosljedno prenijeti u nacionalno pravo i provesti u svim državama članicama; poziva na veću konvergenciju provedbenih standarda, pravodobnu razmjenu informacija i jasnu raspodjelu nadležnosti kako bi se izbjegli dvostruki postupci; naglašava da Europska mreža za tržišno natjecanje treba prijeći na potpuno integrirani oblik suradnje kako bi se povećala troškovna učinkovitost i poboljšalo rješavanje prekograničnih aspekata, među ostalim omogućivanjem zajedničkih istraga i zajedničkog donošenja odluka; poziva Europsku mrežu za tržišno natjecanje da dodatno usmjeri poduzeća, posebno MSP-ove, u primjeni skupa pravila o tržišnom natjecanju;

37.poziva Komisiju i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje da uspostave pristupačne mehanizme za podnošenje pritužbi na prakse kojima se narušava tržišno natjecanje koji su prilagođeni MSP-ovima, čime bi se osiguralo brzo i djelotvorno rješavanje predmeta;

38.prima na znanje trenutačne istrage nad poduzećima sa sjedištem izvan EU-a, uključujući preliminarnu istragu Komisije o naknadama Vise i Mastercarda; poziva Komisiju da osigura da tržište platnog prometa ostane konkurentno, transparentno i dostupno potrošačima i poduzećima; naglašava potrebu za revizijom Uredbe o međubankovnim naknadama Uredba (EU) 2015/751 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica (SL L 123, 19.5.2015., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2015/751/oj). kako bi se procijenila njezina djelotvornost u rješavanju problema povećanja naknada; poziva Komisiju da bez nepotrebne odgode zaključi istrage koje su u tijeku u sektoru platnog prometa; naglašava da je digitalni euro ključna prilika za smanjenje prekomjernog oslanjanja na kartične sustave izvan EU-a te za jačanje tržišnog natjecanja i strateške autonomije EU-a u sektoru platnog prometa, među ostalim tako što će se doprinijeti tome da se osiguraju konkurentniji uvjeti određivanja cijena za poduzeća, posebno MSP-ove;

39.naglašava važnost natjecanja u bankarskom sektoru i dovršetka bankovne unije; poziva Komisiju da iskoristi sve dostupne instrumente kako bi osigurala pošteno tržišno natjecanje i pratila kretanja u bankarskom sektoru tijekom razdoblja visoke inflacije; naglašava važnost i hitnost predstojećeg izvješća Komisije o konkurentnosti bankarskog sektora EU-a i očekuje od Komisije da to izvješće usvoji do srpnja 2026.; nadalje, pozdravlja predstojeću procjenu funkcioniranja Direktive 2002/87/EZ Direktiva 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 35, 11.2.2003., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2002/87/oj). i Direktive „Solventnost II” Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/138/oj). u pogledu aspekata koji se odnose na jednake uvjete među sudionicima na tržištu osiguranja i bankarskom tržištu;

40.prima na znanje postojanje oligopola u pružanju određenih usluga koje su ključne za sudionike na financijskim tržištima EU-a, kao što su agregatori tržišta i pružatelji povezivosti koje karakterizira ograničen broj pružatelja usluga, znatne poteškoće u prelasku s jednog pružatelja na drugog ili asimetrična moć određivanja cijena u korist pružatelja usluga, što u konačnici povećava troškove za ulagače; nadalje, napominje da tri najveće agencije za kreditni rejting i četiri najveća poduzeća na revizorskom tržištu i dalje imaju tržišne udjele veće od 90 %; potiče Komisiju da istraži postojeće oligopole i poduzme odgovarajuće mjere u korist tržišnog natjecanja EU-a;

41.podsjeća da je Europska središnja banka konstatirala da su cijene hrane i dalje visoke, što posebno utječe na ranjive potrošače; izražava zabrinutost zbog visoke tržišne koncentracije na određenim razinama lanca opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima; potiče Komisiju da procijeni opseg i učinak nabavnih saveza te da dodatno analizira njihove učinke ne samo na cijene, već i na sposobnost poljoprivrednika i poljoprivredno-prehrambenih proizvođača da potrošačima isporučuju zdrave, sigurne i održive proizvode; poziva Komisiju da procijeni potrebu za dodatnim smjernicama za primjenu članka 102. UFEU-a na zlouporabe koje se temelje na iskorištavanju, uključujući prekomjerne ili nepoštene cijene, kako bi se poboljšala pravna sigurnost i povećala učinkovitost provedbe na vrlo koncentriranim potrošačkim tržištima;

42.naglašava da Europi nedostaju velika poduzeća sposobna za globalno tržišno natjecanje u mnogim ključnim strateškim područjima; smatra da je širenje unutar jedinstvenog tržišta strateški imperativ EU-a za mobilizaciju ulaganja, poticanje konkurentnosti, ulaganje u inovacije i omogućivanje poduzećima iz EU-a da se uspješno natječu na globalnim tržištima, kako je istaknuto u Lettinu izvješću; naglašava da su dovršenje jedinstvenog tržišta i uklanjanje unutarnjih prepreka i dalje ključni prioriteti u tom pogledu; napominje da strukturne prepreke širenju unutar EU-a mogu dovesti do toga da akteri izvan EU-a pripajaju inovativna europska poduzeća, što bi moglo negativno utjecati na dugoročni kapacitet za konkurentnost i inovacije u Uniji; stoga smatra da bi u kontroli koncentracija trebalo u potpunosti uzeti u obzir sposobnost poduzeća iz EU-a da ulažu u inovacije;

43.smatra da politika tržišnog natjecanja ne bi smjela stvarati nepotrebne prepreke poduzećima koja se moraju širiti kako bi se natjecala na globalnoj razini, istodobno napominjući da nije potrebno širenje svih poduzeća iz EU-a; ističe da EU prosperira od vitalne veze između velikih i malih poduzeća; smatra da bi opseg tržišnog natjecanja u prvom redu trebao proizlaziti iz poštenog tržišnog natjecanja, čvrste provedbe pravila za zaštitu tržišnog natjecanja i produbljivanja jedinstvenog tržišta, što su temelji socijalnog tržišnog gospodarstva EU-a te su i dalje istinski pokretač inovacija;

44.poziva Komisiju da dinamično primjenjuje politiku koncentracija, na temelju ekonomske i pravne procjene, uz potpunu analizu koncepta dobrobiti potrošača u procjeni tržišnog natjecanja, te da uzme u obzir šire gospodarske učinke koncentracija, prilagodi politiku novim tržišnim okolnostima, uključujući digitalne ekosustave, umjetnu inteligenciju, energiju i obranu, te da analizira dugoročne učinke koncentracija, primjenjujući pristup usmjeren na budućnost; potiče Komisiju da nastavi pratiti razvoj tržišne snage u Europi, uključujući učinak koncentracija na održivost, inovacije i dugoročnu otpornost;

45.poziva na ambicioznu i na dokazima utemeljenu reviziju smjernica EU-a o koncentracijama kako bi bile bolje usklađene s novim tržišnim okolnostima i prioritetima EU-a u poticanju otpornije i konkurentnije Europe uz istodobno daljnje očuvanje visoke razine dobrobiti potrošača; ustraje u tome da bi se kontrola koncentracija i dalje trebala temeljiti na analizi tržišnog natjecanja i zaštiti učinkovitog tržišnog natjecanja na nacionalnim tržištima i unutar jedinstvenog tržišta, ali da bi trebala ocjenjivati paneuropske koncentracije na način usmjeren na budućnost i osigurati da se svakom konsolidacijom kojom se stvaraju „predvodnici EU-a” poboljšaju dobrobit potrošača, mogućnost tržišnog natjecanja i dugoročna otpornost, posebno u ključnim sektorima kao što su telekomunikacije, bankarstvo, plaćanja, obrana i energetika; poziva na to da se novim smjernicama za kontrolu koncentracija osigura pravna sigurnost za poduzeća u stvaranju paneuropskih aktera kojima se potiče povećanje konkurentnosti, uz istodobno osiguravanje da se nacionalne intervencijske ovlasti, uključujući pravo veta, koriste samo u propisno opravdanim i razmjernim slučajeve;

46.poziva Komisiju da usvoji dinamičan pristup koncentracijama usmjeren na budućnost, uzimajući u obzir povećanje učinkovitosti, uključujući, na primjer, ekonomiju razmjera i povećanje održivosti, što je prije moguće u postupku, istodobno osiguravajući transparentnost i predvidljivost te omogućujući poduzećima da osnuju saveze kada doprinose inovacijama, otpornosti na klimatske promjene i sigurnosti te odražavajući pristup procjeni tržišne snage i sektorskih okolnosti koji nadilazi cijene i tržišne udjele te uključuje i učinke na plaće i uvjete zapošljavanja;

47.podsjeća da se tržišnim natjecanjem štite izbor potrošača, tržišna raznovrsnost i pristupačne cijene; prima na znanje odluku dioničara poduzeća Warner Bros. Discovery od 23. travnja 2026. kojom se odobrava sporazum o spajanju s Paramountom Skydanceom; poziva Komisiju da primjenjuje strogu kontrolu koncentracija u audiovizualnom i medijskom sektoru, da prati učinak konsolidacije tržišta na jedinstvenom tržištu i omogući akterima iz EU-a da se prošire;

48.napominje da su internetske platforme obuhvaćene područjem primjene Akta o digitalnim tržištima od 2000. kupile gotovo 700 manjih poduzeća, a samo je 19 od tih transakcija prijavljeno Komisiji jer je većina bila ispod pragova za prijavu koji se temelje na prihodu; poziva Komisiju da prepozna „ubojita preuzimanja” (tj. kad poduzeće stekne kontrolu nad inovativnim poduzećem kako bi ga uklonilo kao mogući izvor budućeg tržišnog natjecanja) i da prilagodi propise kako bi se takva preuzimanja spriječila, posebno u području digitalne tehnologije, umjetne inteligencije, farmacije i drugim strateškim sektorima; smatra da bi u slučaju revizije u Uredbu EC-a o koncentracijama trebalo dodati pravnu osnovu jedinstvenog tržišta kako bi se u potpunosti uključili suzakonodavci, na sličan način kao u Aktu o digitalnim tržištima; potiče države članice da nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje daju ovlasti za „intervenciju” kako bi mogla preispitivati spajanja i preuzimanja, ako to već nije slučaj, uz istodobno osiguravanje pravne sigurnost i izbjegavanje nepotrebnog opterećenja za MSP-ove i start-up poduzeća;

49.prima na znanje rastući trend stranih ulaganja i vlasništva nad više klubova u europskom sportu kao i jačanja dinamičnog određivanja cijena ulaznica te poziva Komisiju da uzme u obzir posljedice tog razvoja pri podupiranju napora za zaštitu financijskog integriteta i konkurentne ravnoteže europskog sporta; potiče Komisiju i države članice da razmotre sve regulatorne mogućnosti, uključujući zabranu dinamičnog određivanja cijena na sportskim i kulturnim događanjima uživo u Aktu o digitalnoj pravednosti, u cilju zaštite potrošača i očuvanja društvene i javne vrijednosti sporta i kulture;

50.naglašava potrebu za temeljitom analizom pravila o državnim potporama, posebno za poduzeća koja posluju u strateškim sektorima kao što su energetika, tehnologija i inovacije; naglašava važnost osiguravanja učinkovitosti državnih potpora u poljoprivredi, logistici i prometu; primjećuje razlike u fiskalnim kapacitetima država članica, upozorava da fragmentiranost državnih potpora dovodi do nejednakih uvjeta i poziva Komisiju da prati te učinke; smatra da bi sve dodijeljene državne potpore trebale biti u skladu s pravom i načelima EU-a, uključujući ciljeve okolišne i socijalne politike EU-a;

51.pozdravlja Okvir za državne potpore u sklopu plana za čistu industriju (CISAF); poziva na ciljanu i proporcionalnu provedbu CISAF-a, na osiguravanje minimalnog opterećenja za države članice, sprečavanje utrke za subvencijama i čuvanje cjelovitosti unutarnjeg tržišta, pri čemu valja uključiti snažne zaštitne mjere u pogledu transparentnosti, proporcionalnosti i ekološke učinkovitosti;

52.podsjeća da privremene ciljane državne potpore mogu biti primjerene u kriznim vremenima; ponavlja da je CISAF važan za pružanje potpore ranjivim sektorima u kontekstu brzog rasta cijena goriva zbog trenutačne geopolitičke situacije; međutim, prima na znanje nalaze Europskog revizorskog suda (tematsko izvješće br. 21/2024) koji je utvrdio nedostatke u Komisijinu praćenju državnih potpora u kriznim vremenima te poziva na strože praćenje prijava državnih potpora od strane Komisije i poboljšano izvješćivanje o državnim potporama i transparentnost u skladu s preporukama Europskog revizorskog suda;

53.napominje da je više od tri četvrtine državnih potpora koncentrirano u samo dvije države članice, što ukazuje na rizik od fragmentacije i nejednakih uvjeta na unutarnjem tržištu;

54.ističe ulogu državnih potpora kao alata za smanjenje gospodarskih razlika između najrazvijenijih regija EU-a i otoka, unutarnjih područja, najudaljenijih regija, zona u gospodarski nepovoljnom položaju i svih dijelova EU-a pogođenih prirodnim ograničenjima; traži veću fleksibilnost i manja ograničenja državnih potpora za otočne i najosjetljivije regije EU-a;

55.očekuje da će se revizijom Uredbe o općem skupnom izuzeću Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/651/oj). riješiti trenutačni problemi u vezi s definicijom „poduzetnika u teškoćama” i modernizirati i pojednostavniti pravila o državnim potporama kako bi se smanjila birokracija i povećala konkurentnost EU-a; pozdravlja pokretanje javnog savjetovanja kako bi se prikupile informacije o opsegu i sadržaju revizije;

56.pozdravlja donošenje revidirane Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa kako bi se državama članicama omogućilo da podupiru pristojne, održive, energetski učinkovite, društveno uključive i priuštive stambene projekte i za kućanstva sa srednjim dohotkom; poziva Komisiju da prati provedbu revidirane Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa i da procijeni jesu li pragovi i uvjeti dovoljno fleksibilni da zadovolje potrebe država članica; poziva na pojednostavljene postupke prijave za mjere državne potpore povezane s uslugama od općeg gospodarskog interesa koje ne predstavljaju znatne rizike za tržišno natjecanje;

57.poziva Komisiju da procijeni učinak tržišnih koncentracija u sektoru nekretnina i povezanim tržištima, kao što su građevinarstvo i upravljanje nekretninama, kako bi se osiguralo da učinkovito tržišno natjecanje pomaže u zadržavanju razine cijena i poboljšanju pristupa stanovanju;

58.žali zbog negativnih učinaka agresivnog poreznog planiranja i poreznih sustava, uključujući povlaštene porezne sporazume, na pošteno tržišno natjecanje jer se time mogu gušiti inovacije i ugroziti neograničeno tržišno natjecanje na tržištima, posebno za mala i srednja poduzeća; pozdravlja preporuku Komisije od 14. srpnja 2020. Preporuka Komisije (EU) 2020/1039 оd 14. srpnja 2020. o uvjetovanju državne financijske potpore poduzećima u Uniji nepostojanjem veza s nekooperativnim jurisdikcijama (SL L 227, 16.7.2020., str. 76., ELI: http://data.europa.eu/eli/reco/2020/1039/oj). da se financijska potpora ne dodjeljuje poduzećima povezanima s poreznim oazama, uz istodobnu zaštitu poštenih poreznih obveznika; poziva na to da se poduzeća s poslovnim nastanom u zemljama uvrštenima na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, koji je usvojilo Vijeće, isključe iz primanja državne potpore te poziva Komisiju da procijeni doprinosi li postojeći okvir širim naporima u borbi protiv agresivnog poreznog planiranja i praksi poreznih oaza;

59.žali zbog manjka informacija koje prima o reviziji i provedbi pravila tržišnog natjecanja te naglašava da bi Parlament trebao biti u dovoljnoj mjeri uključen u kreiranje politike tržišnog natjecanja; također naglašava potrebu za transparentnošću prema Parlamentu u pogledu svih rasprava sa zemljama koje nisu članice EU-a koje bi mogle utjecati na provedbu Akta o digitalnim tržištima;

60.u tom kontekstu poziva na strukturirani i redoviti dijalog između Komisije i Parlamenta o politici tržišnog natjecanja, među ostalim o reviziji i provedbi pravila tržišnog natjecanja; poziva Komisiju da nadležnom odboru Parlamenta pruži pravodobne i sveobuhvatne informacije o važnim provedbenim odlukama, zakonodavnim prijedlozima i velikim glavnim instrumentima neobvezujućeg prava; poziva na sklapanje međuinstitucijskog sporazuma kako bi se formalizirala uloga Parlamenta u nadzoru politike tržišnog natjecanja, uključujući savjetovanje o utvrđivanju prioriteta za smjernice i okvire;

61.odvraća od prekomjernog oslanjanja na instrumente neobvezujućeg prava, kao što su smjernice i privremeni okviri u kojima je sudjelovanje Parlamenta ograničeno; poziva Europsko vijeće da donese odluku u skladu s člankom 48. stavkom 7. drugim podstavkom Ugovora o Europskoj uniji kojom bi se omogućilo donošenje zakonodavnih akata u području politike tržišnog natjecanja u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom;

62.promiče razmjenu najboljih praksi u međunarodnim forumima, kao što su Međunarodna mreža za tržišno natjecanje i Odbor za tržišno natjecanje Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj; poziva Komisiju da teži kontinuiranom dijalogu i suradnji na međunarodnoj razini, među ostalim putem sporazuma o suradnji druge generacije kojima će se omogućiti učinkovitija razmjena informacija među tijelima nadležnima za tržišno natjecanje, istodobno izražavajući žaljenje zbog toga što se to u prošlosti nije u dovoljnoj mjeri nastojalo postići; poziva Komisiju da razvije strategiju kako bi EU preuzeo vodeću ulogu na međunarodnoj razini u promicanju učinkovitog tržišnog natjecanja;

63.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.