P10_TA(2026)0251Digitalna imovina – izazovi za konkurentnost i cjelovitost financijskog sustava Europske unijeRezolucija Europskog parlamenta od 7. srpnja 2026. o digitalnoj imovini – izazovi za konkurentnost i cjelovitost financijskog sustava Europske unije (2025/2208(INI))Europski parlament,

–uzimajući u obzir pregled financijske stabilnosti Europske središnje banke (ESB) iz studenoga 2025.,

–uzimajući u obzir radni dokument ESB-a br. 3199 od 3. ožujka 2026. naslovljen „Stablecoins and monetary policy transmission” (Stabilne kriptovalute i transmisija monetarne politike),

–uzimajući u obzir Preporuku Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) od 25. rujna 2025. o shemama stabilnih kriptovaluta više izdavatelja iz trećih zemalja,

–uzimajući u obzir izvješće ESRB-a iz listopada 2025. naslovljeno „Crypto-assets and decentralised finance – Report on stablecoins, crypto-investment products and multi-function groups” (Kriptoimovina i decentralizirane financije – izvješće o stabilnim kriptovalutama, kriptoinvesticijskim proizvodima i višefunkcijskim grupama),

–uzimajući u obzir smjernice Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala od 19. ožujka 2025. o uvjetima i kriterijima za kvalifikaciju kriptoimovine kao financijskih instrumenata,

–uzimajući u obzir izvješće Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) iz prosinca 2024. naslovljeno „Report on tokenised deposits” (Izvješće o tokeniziranim depozitima),

–uzimajući u obzir izvješće EBA-e iz listopada 2025. naslovljeno „Report on tackling ML/TF risks in crypto-asset services through supervision – Lessons learned from recent cases” (Izvješće o suzbijanju rizika od pranja novca i financiranja terorizma u području usluga povezanih s kriptoimovinom s pomoću nadzora – pouke izvučene iz nedavnih slučajeva),

–uzimajući u obzir izdanje časopisa „Finance and Development” Međunarodnog monetarnog fonda iz rujna 2025. naslovljeno „Stablecoins and the future of finance” (Stabilne kriptovalute i budućnost financija) Međunarodni monetarni fond, ‘Stablecoins and the future of finance’, Finance & Development, sv. 62., izdanje 3., 3 rujna 2025., Međunarodni monetarni fond, Washington, https://doi.org/10.5089/9798400297649.022.,

–uzimajući u obzir izvješće Međunarodne organizacije nadzornih tijela za vrijednosne papire iz studenoga 2025. naslovljeno „Tokenization of financial assets” (Tokenizacija financijske imovine),

–uzimajući u obzir godišnje ekonomsko izvješće Banke za međunarodne namire (BIS) iz lipnja 2025.,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za financijsku stabilnost od 16. listopada 2025. naslovljeno „Thematic Review on FSB Global Regulatory Framework for Crypto-asset Activities” (Tematski pregled globalnog regulatornog okvira Odbora za financijsku stabilnost za aktivnosti povezane s kriptoimovinom),

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za financijsku stabilnost o stanju od 22. listopada 2024. naslovljeno „G20 crypto-asset policy implementation roadmap” (Plan provedbe politike za kriptoimovinu skupine G20),

–uzimajući u obzir izvješće o stanju Odbora za financijsku stabilnost od 22. listopada 2024. naslovljeno „The financial stability implications of tokenisation” (Utjecaj tokenizacije na financijsku stabilnost),

–uzimajući u obzir savjetodavni dokument Središnje banke Ujedinjene Kraljevine od 10. studenoga 2025. naslovljen „Proposed regulatory regime for sterling-denominated systemic stablecoins” (Predloženi regulatorni režim za sistemske stabilne kriptovalute denominirane u funtama),

–uzimajući u obzir brifing Odjela za kontrolu ekonomskog upravljanja i EMU-a iz studenoga 2025. naslovljen „Digital assets: EU regulatory framework, market uptake, risks and challenges” (Digitalna imovina: regulatorni okvir EU-a, prihvaćanje na tržištu, rizici i izazovi),

–uzimajući u obzir politički dokument Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) od 9. siječnja 2025. naslovljen „Tokenisation of assets and distributed ledger technologies in financial markets – Potential impediments to market development and policy implications” (Tokenizacija imovine i tehnologije distribuiranog zapisa na financijskim tržištima – moguće prepreke za razvoj tržišta i posljedice za politiku) Dokumenti o politici OECD-a u području poslovanja i financija, br. 75.,

–uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A10-0186/2026),

A.budući da, u skladu s anketom ESB-a o očekivanjima potrošača iz studenoga 2024., u prosjeku 9,7 % ispitanika ili netko od članova njihova kućanstva posjeduje kriptoimovinu, od čega njih 54 % u vrijednosti manjoj od 1 000 EUR, a 91 % u vrijednosti manjoj od 20 000 EUR;

B.budući da je, na temelju privatnih izvora podataka, ukupna globalna tržišna kapitalizacija kriptoimovine 10. veljače 2026. iznosila 2,03 bilijuna EUR, s tržišnim udjelom od 12,9 %, odnosno 261 milijardu EUR, za stabilne kriptovalute; budući da u skladu s radnim dokumentom ESB-a br. 3199 tržišna očekivanja upućuju na snažan rast izdavanja stabilnih kriptovaluta;

C.budući da je, na temelju privatnih izvora podataka koji nisu usklađeni tokenizirana imovina u veljači 2026. činila oko 1 % globalne digitalne imovine te da njezin udio brzo raste;

D.budući da je, na temelju privatnih izvora podataka, 2025. globalna radna snaga u području kriptoimovine brojila više od 1,6 milijuna stručnjaka, od čega velik udio stručnjaka radi u EU-u, ali se taj udio smanjuje;

E.budući da se u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2022/858 Uredba (EU) 2022/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o pilot-režimu za tržišne infrastrukture temeljene na tehnologiji distribuiranog zapisa i o izmjeni uredaba (EU) br. 600/2014 i (EU) br. 909/2014 te Direktive 2014/65/EU (SL L 151, 2.6.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/858/oj). o pilot-režimu za tehnologiju distribuiranog zapisa „tehnologija distribuiranog zapisa” ili „DLT” definira kao „tehnologija kojom se omogućuje funkcioniranje i upotreba distribuiranih zapisa”; budući da se u članku 2. stavku 2. „distribuirani zapis” definira kao „repozitorij podataka kojim se vodi evidencija transakcija te koji se, s pomoću mehanizma konsenzusa, dijeli kroz skup mrežnih čvorova DLT i koji se među tim mrežnim čvorovima sinkronizira”;

F.budući da se Uredbom (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine Uredba (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o tržištima kriptoimovine i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010 te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/1937 (SL L 150, 9.6.2023., str. 40., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/1114/oj). (MiCA) uspostavlja usklađen okvir u EU-u za kriptoimovinu, u kojem se razlikuju tri glavne kategorije, a to su tokeni elektroničkog novca, čija se vrijednost nastoji stabilizirati vezivanjem uz jednu službenu valutu, tokeni vezani uz imovinu, čija se vrijednost nastoji održati stabilnom vezivanjem uz drugu vrijednost ili pravo, odnosno njihovu kombinaciju, uključujući jednu ili više službenih valuta, te ostala kriptoimovina, odnosno digitalni prikaz vrijednosti ili prava koji se mogu prenositi i pohranjivati elektronički, s pomoću tehnologije distribuiranog zapisa ili slične tehnologije, a nisu obuhvaćeni drugim kategorijama;

G.budući da se u skladu s člankom 2. stavkom 4. Uredbe o tržištima kriptoimovine iz njezina područja primjene isključuje kriptoimovina koja se kvalificira kao financijski instrumenti, depoziti, novčana sredstva, sekuritizacije, proizvodi osiguranja ili mirovinski proizvodi u skladu s postojećim pravom EU-a, čime se osigurava da takva kriptoimovina i dalje podliježe relevantnim sektorskim zakonodavnim okvirima te se odražava model nadzora koji se temelji na proizvodima u pravu EU-a o financijskim uslugama;

H.budući da je nova vlada SAD-a znatno otvorenija prema kriptoimovini, što je dovelo do donošenja ključnog zakonodavstva i blažeg pristupa nadzornih tijela u pogledu provedbe; budući da je regulatorni pristup u Sjedinjenim Američkim Državama i dalje u razvoju i da se tvorci politika i regulatorna tijela SAD-a općenito koriste pojmom „digitalna imovina”, za koji se obično podrazumijeva da obuhvaća kriptografski digitalni prikaz vrijednosti ili prava osiguranih u distribuiranom zapisu, što uključuje kriptovalute, stabilne kriptovalute i određene tokenizirane instrumente;

Pregled

1.podržava dugoročni cilj u pogledu pristupa regulatornom okviru EU-a za financijske usluge koji je na razini cijelog sustava, temelji se na aktivnostima i tehnološki je neutralan;

2.ističe da DLT i tokenizacija imovine imaju potencijal za podupiranje ciljeva unije štednje i ulaganja, i to olakšavanjem prekograničnih ulaganja, smanjenjem rascjepkanosti tržišta i omogućavanjem učinkovitije infrastrukture tržišta kapitala u cijelom EU-u; ističe presudnu ulogu interoperabilnosti;

3.naglašava da pojava novih tehnologija u financijama donosi nove izazove za regulatorni i nadzorni okvir; prima na znanje raznolikost digitalne imovine i uviđa da se povezani rizici i poslovni potencijal razlikuju među kategorijama; potvrđuje svoju predanost ciljanoj reviziji regulatornih okvira EU-a kako bi se razvila snažna europska infrastruktura tržišta kapitala i plaćanja omogućena digitalnom imovinom; potiče Komisiju da procijeni nužnost i izvedivost reguliranja uzajmljivanja i pozajmljivanja kriptoimovine, uključujući ulaganje, nezamjenjive tokene i decentralizirano financiranje, u okviru MiCA-e;

4.ističe potencijal koji u pogledu inovacija i povezivosti kriptografski zaštićeni distribuirani zapisi i slične tehnologije imaju za infrastrukturu financijskih usluga, kako unutar EU-a tako i za globalnu ulogu EU-a; naglašava da će predvidljivo regulatorno okružje koje pogoduje inovacijama biti presudno kako bi se osiguralo da ulaganja i tehnološki razvoj ostanu u EU-u te da se potiču konkurentnost i povjerenje u financijsku infrastrukturu denominiranu u eurima;

Kriptoimovina

5.potvrđuje da je EU bio među prvim jurisdikcijama koje su donijele i provele namjenski režim za kriptoimovinu, i to Uredbom o tržištima kriptoimovine, te koje su primijenile tehnologiju DLT-a u financijskom sektoru; poziva Komisiju da u bliskoj suradnji s EBA-om, ESMA-om, Tijelom za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (AMLA) i nacionalnim nadležnim tijelima osigura učinkovitu provedbu Uredbe o tržištima kriptoimovine; poziva države članice da se suzdrže od uvođenja dodatnih zahtjeva i obveza izvan okvira Uredbe o tržištima kriptoimovine ili Uredbe o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine Uredba (EU) 2023/1113 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine i o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 (SL L 150, 9.6.2023., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/1113/oj).;

6.ističe važnost jačanja podatkovnih kapaciteta, posebno u pogledu učinka poluge u kriptoindustriji i međupovezanosti sa sektorom nebankarskih financijskih institucija; potiče Komisiju da i dalje prati međusobnu povezanost kriptoimovine i financijskog sustava; napominje da kriptoimovina nevezana uz imovinu može biti izložena dodatnim rizicima i volatilnosti;

7.poziva EBA-u, ESMA-u i AMLA-u, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, nacionalna nadležna tijela, ESB i ESRB da ojačaju nadzorni dijalog o značajnim višefunkcijskim grupama; ističe da je potrebno uskladiti politički okvir Uredbe o tržištima kriptoimovine za značajne nebankarske višefunkcijske grupe;

8.priznaje da se tehnologijama distribuiranog zapisa uvode nova tehnološka i operativna razmatranja za financijska nadzorna tijela, uključujući pitanja povezana sa sigurnošću pametnih ugovora, upravljanjem decentraliziranim mrežama, kibernetičkom otpornošću i upravljanjem operativnim rizicima; poziva nadzorna tijela da razviju dovoljno tehničkog stručnog znanja za učinkovito razumijevanje i praćenje tih novih tržišnih infrastruktura;

9.izražava zabrinutost zbog uloge koju kriptoimovina ima u izbjegavanju propisa i sankcija za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (SPNFT); ističe važnost jačanja nadzornih instrumenata, provedbe i standarda usklađenosti kako bi se odgovorilo na rizike u području SPNFT-a, uključujući učinkovite standarde „upoznaj svog klijenta” i praćenje plaćanja; naglašava da je važno da se istražna tijela koriste tehnologijom na kojoj se temelji kriptoimovina kako bi odvratila od kaznenih djela povezanih s kriptoimovinom i međusobno surađivala na blokiranju otkrivenih ili prijavljenih nezakonitih transakcija;

10.prima na znanje pojavu hibridnih proizvoda u kojima se kombiniraju značajke kriptoimovine i tradicionalnih financijskih instrumenata i koji mogu stvoriti pravnu nesigurnost;

Tokenizacija financijskih instrumenata

11.konstatira da se u uvodnoj izjavi 3. Uredbe (EU) 2022/858 „tokenizacija” financijskih instrumenata definira kao digitalni prikaz financijskih instrumenata u okviru distribuiranih zapisa ili izdavanja tradicionalnih kategorija imovine u tokeniziranom obliku radi omogućivanja njihova izdavanja, pohrane i prijenosa u okviru distribuiranog zapisa;

12.naglašava da tokenizacija financijske imovine sama po sebi ne mijenja pravnu prirodu niti temeljna gospodarska obilježja te imovine; naglašava da se za tokenizirane financijske instrumente moraju dodijeliti prava istovjetna onima koja se dodjeljuju za tradicionalne vrijednosne papire kako bi se spriječila regulatorna arbitraža i očuvala zaštita ulagača;

13.pozdravlja potencijalne koristi tokenizacije za trgovanje financijskom imovinom, kao što su povećana učinkovitost i transparentnost, smanjen rizik druge ugovorne strane i smanjeni operativni troškovi, sklapanje pametnih ugovora i poboljšana likvidnost djelomičnim vlasništvom, te istodobno napominje da bi njezine ranjivosti trebalo pratiti;

14.potiče Komisiju da olakša i potakne tokenizaciju u svim financijskim uslugama i da pritom ustraje u interoperabilnosti i sprečavanju rascjepkanosti, i to poštovanjem standarda na cijelom jedinstvenom tržištu i osiguravanjem infrastrukture;

15.prima na znanje napore ESB-a da pruži rješenja, uključujući infrastrukturu koja nudi opciju za digitalnu valutu središnje banke za plaćanja velikih vrijednosti koja omogućuje namiru gotovinske i imovinske strane u okviru dijeljenog zapisa, kao dopunu tokeniziranim depozitima komercijalnih banaka i stabilnim kriptovalutama;

16.ističe potencijal za globalnu povezivost europskog tokeniziranog tržišta; ističe važnost međunarodne suradnje kako bi se uskladili kriteriji, načela i standardi kategorizacije; podržava rad Banke za međunarodne namire u inicijativama prekogranične suradnje u području plaćanja;

17.pozdravlja trenutačne rasprave o pilot-režimu za DLT u okviru paketa za integraciju tržišta i nadzor;

Stabilne kriptovalute

18.konstatira da se stabilne kriptovalute u pravnom okviru Uredbe o tržištima kriptoimovine mogu razvrstati u dvije kategorije, a to su tokeni vezani uz imovinu i tokeni elektroničkog novca (e-novac);

19.konstatira da su stabilne kriptovalute oblik stvaranja privatnog novca i da njihova gospodarska funkcija ima sličnosti s vezanim tečajem, novčanim fondovima i uskim bankama; naglašava, međutim, da se Uredbom o tržištima kriptoimovine izdavateljima tokena e-novca i pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom zabranjuje izravno ili neizravno odobravanje kamata u vezi s tokenima e-novca te da stabilne kriptovalute nemaju izravan pristup središnjim bankama i da njihovi vlasnici nisu obuhvaćeni sustavima osiguranja depozita; prima na znanje rizike od devalvacije ili gubitka vezanosti uz referentnu vrijednost te gubitka posrednika povezane sa stabilnim kriptovalutama;

20.sa zabrinutošću primjećuje stalno brzo širenje i dominaciju stabilnih kriptovaluta denominiranih u američkim dolarima, što bi moglo oslabiti monetarni suverenitet EU-a, povećati rizike za financijsku stabilnost, narušiti prijenos monetarne politike i povećati vanjsku ovisnost u plaćanjima;

21.pozdravlja pojavu tokena e-novca denominiranih u eurima u okviru Uredbe o tržištima kriptoimovine i potiče njihov razvoj kako bi se poduprle inovacije u području plaćanja u EU-u, konkurentnost financijskih tržišta EU-a i međunarodna uloga eura, među ostalim bržim i jeftinijim prekograničnim plaćanjem, kao dopuna tokeniziranim depozitima i digitalnoj valuti središnje banke za plaćanja velikih vrijednosti; ističe važnost usklađenih okvira za likvidnosni rizik i upravljanje krizom, uključujući sustave za povrat ulaganja i zahtjeve za odvajanje pričuva; napominje da ESB smatra da stabilne kriptovalute koje nisu denominirane u eurima mogu nositi rizike za monetarnu politiku ako se njihova upotreba proširi; upozorava na zlouporabu klauzule o „obrnutom nuđenjuˮ;

22.prima na znanje potrebu za pravnom sigurnosti u pravu EU-a u pogledu mogućnosti višestrukog izdavanja stabilnih kriptovaluta od strane subjekta iz EU-a i subjekta izvan EU-a, pri čemu bi digitalne stabilne kriptovalute koje izdaju obje vrste subjekata bile u potpunosti zamjenjive i ne bi se razlikovale; podsjeća na to da je ESRB upozorio na višestruko izdavanje kao mogući kanal širenja; naglašava da je potrebno osigurati da se funkcioniranje takvih sustava u EU-u temelji na pravnoj sigurnosti i čvrstom regulatornom okviru kojim se pružaju snažne bonitetne zaštitne mjere, pouzdani aranžmani za suradnju i poboljšani protokoli za upravljanje krizama; ističe važnost promicanja međunarodne koordinacije u području regulacije i nadzora globalnih stabilnih kriptovaluta radi razvoja međunarodnih standarda;

23.pozdravlja privremeni dogovor o prijedlogu direktive Prijedlog Komisije od 28. lipnja 2023. za direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o platnim uslugama i uslugama elektroničkog novca na unutarnjem tržištu, izmjenama Direktive 98/26/EZ i stavljanju izvan snage direktiva (EU) 2015/2366 i 2009/110/EZ (COM(2023)0366). i uredbe Prijedlog Komisije od 28. lipnja 2023. za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o platnim uslugama na unutarnjem tržištu i izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010, (COM(0367)). o platnim uslugama i pojednostavnjenom rješenju za izdavanje odobrenja za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji već imaju odobrenje u skladu s Uredbom o tržištima kriptoimovine kako bi se izbjeglo nepotrebno regulatorno preklapanje, koji bi podlijegali pojednostavnjenom postupku, uz istodobno zadržavanje odgovarajućih kontrola rizika i pružanje samo usluga navedenih u zahtjevu;

Međusektorska pitanja

24.naglašava da je interoperabilnost presudna u digitalnim financijama te da iziskuje, na primjer, prenosivi identitet i provjerljive vjerodajnice kao omogućujuće komponente međumrežne tržišne infrastrukture; naglašava da bi se pristupi koji se odnose na identifikacijsku oznaku pravne osobe / provjerljivu identifikacijsku oznaku pravne osobe trebali ocijeniti kao alati na razini infrastrukture; poziva Komisiju da surađuje s europskim i međunarodnim organizacijama za normizaciju pri izradi zajedničkih tehničkih standarda i protokola za digitalnu imovinu, pametne ugovore i digitalne identitete;

25.pozdravlja aktualne rasprave o digitalnom euru, uključujući pripreme za upotrebu u maloprodaji i veleprodaji, te podržava tekuće kratkoročne (Pontes) i dugoročne (Appia) projekte u području DLT-a za veleprodajnu namiru novca središnje banke; poziva Komisiju i ESB da osiguraju da buduća rješenja za digitalni euro budu osmišljena tako da se omogući interoperabilnost s infrastrukturom DLT-a i osigura komplementarnost s gotovinom;

26.žali zbog ovisnosti EU-a o pružateljima usluga izvan EU-a za infrastrukturu DLT-a; naglašava da bi, kad je riječ o postupanju s digitalnom imovinom, pristup vlade SAD-a trebalo pažljivo pratiti;

27.prima na znanje trenutačne rasprave o nadzoru nad pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom u pogledu uloge ESMA-e u okviru paketa za integraciju tržišta i nadzor;

° °

28.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.