A.budući da je Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2015/696 Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/696 od 24. travnja 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 (MON-877Ø5-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 112, 30.4.2015., str. 60., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2015/696/2021-02-16). odobreno stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificiranu soju MON 87705 (genetski modificirana soja), od nje se sastoji ili je od nje proizvedena; budući da to odobrenje obuhvaća i stavljanje na tržište proizvoda povrh hrane i hrane za životinje, koji sadržavaju genetski modificiranu soju ili se od nje sastoje, za istu namjenu kao i druge vrste soje, osim za uzgoj;

B.budući da je društvo Bayer Agriculture BV, sa sjedištem u Belgiji, Komisiji 8. ožujka 2024. podnijelo zahtjev za produljenje tog odobrenja u ime društva Bayer CropScience LP, sa sjedištem u Sjedinjenim Državama;

C.budući da je EFSA 12. siječnja 2026. objavila povoljno znanstveno mišljenje o genetski modificiranoj soji Znanstveno mišljenje Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme o ocjeni genetski modificirane soje MON 87705 u svrhu produljenja odobrenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev GMFF-2023-21236), EFSA Journal, 2026., 24(1):e9846, https://doi.org/10.2903/j.efsa.2026.9846., u skladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003; budući da je EFSA zaključila da u zahtjevu za produljenje odobrenja nema dokaza o novim opasnostima, promijenjenoj izloženosti ili znanstvenim dvojbama zbog kojih bi se promijenili zaključci prvobitne procjene rizika za genetski modificiranu soju, koje je EFSA donijela 2012. Znanstveno mišljenje Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme o zahtjevu EFSA-GMO-NL-2010-78 za stavljanje na tržište genetski modificirane soje MON 87705 otporne na herbicide za upotrebu u hrani i hrani za životinje te uvoz i obradu, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003, koji je podnijelo društvo Monsanto, EFSA Journal, 2012., 10(10):2909, https://doi.org/10.2903/j.efsa.2012.2909. i 2013. Izjava Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme kojom se dopunjuje znanstveno mišljenje o zahtjevu EFSA-GMO-NL-2010 – 78 o sigurnosti ulja soje MON 87705 za prženje u komercijalne svrhe, EFSA Journal, 2013., 11(12):3507, https://doi.org/10.2903/j.efsa.2013.3507.; budući da se u tim mišljenjima nije razmotrilo nekoliko širih okolišnih, socioekonomskih i kumulativnih učinaka, za koje EFSA smatra da nisu u njezinu djelokrugu;

D.budući da genetski modificirana soja ima visok udio oleinske kiseline i otporna je na herbicide koji sadržavaju glifosat;

E.budući da procjena rizika koju je provela EFSA nije obuhvaćala dugoročne toksikološke studije ili detaljnu analizu kumulativnih i kombinatornih učinaka, uključujući moguće interakcije s ostacima pesticida koji se obično upotrebljavaju u uzgoju soje;

F.budući da je većina genetski modificiranih usjeva, uključujući genetski modificiranu soju, genetski modificirana kako bi bila otporna na jedan ili više „komplementarnih” herbicida koji se mogu upotrebljavati tijekom cijelog uzgoja genetski modificirane kulture, a da pritom ne dođe do odumiranja usjeva, što bi bio slučaj s usjevom koji nije otporan na herbicide; budući da se u brojnim studijama navodi da je za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide potrebna upotrebljavati više komplementarnih herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide;

G.budući da genetski modificirani usjevi otporni na herbicide poljoprivrednike uvlače u sustav suzbijanja korova koji u velikoj mjeri ili u potpunosti ovisi o herbicidima, pri čemu se plaća premija za genetski modificirano sjeme i istodobno stvara ovisnost o korištenju komplementarnih herbicida kao sastavnog dijela proizvodnog sustava; budući da će se povećanim oslanjanjem na komplementarne herbicide na poljoprivrednim gospodarstvima na kojima je posađena genetski modificirana soja ubrzati pojava i širenje korova otpornih na te herbicide, što će dovesti do potrebe za još većom uporabom herbicida i izazvati situaciju iz koje nema izlaza; budući da će se zbog toga povećati negativni učinci koji proizlaze iz prekomjernog oslanjanja na herbicide na zdravlje tla i kvalitetu vode te na biološku raznolikost iznad zemlje i u njoj te će to dovesti do povećane izloženosti ljudi i životinja tim negativnim učincima, potencijalno i preko povećanja ostataka herbicida u hrani i hrani za životinje;

H.budući da se u brojnim studijama navodi da je za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide potrebna veća upotreba komplementarnih herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide Vidi primjerice Bonny, S., „Genetically Modified Herbicide-Tolerant Crops, Weeds, and Herbicides: Overview and Impact” (Genetski modificirani usjevi i korovi otporni na herbicide i herbicidi: pregled i učinak), Environmental Management, siječanj 2016., 57(1), str. 31. – 48., https://doi.org/10.1007/s00267-015-0589-7 i Benbrook, C.M., „Impacts of genetically engineered crops on pesticide use in the U.S. - the first sixteen years” (Učinak genetski modificiranih usjeva na korištenje pesticida u SAD-u – prvih šesnaest godina), Environmental Sciences Europe, 28. rujna 2012., sv. 24(1), https://doi.org/10.1186/2190-4715-24-24.; budući da se zbog toga očekuje da će genetski modificirana soja biti izložena i višim i ponovljenim dozama glifosata te da bi stoga količina njihovih ostataka i njihovih proizvoda razgradnje (metabolita) tijekom žetve mogla biti veća;

I.budući da i dalje postoje znatne znanstvene nesigurnosti u pogledu sigurnosti glifosata za zdravlje ljudi i okoliš; budući da je EFSA u studenome 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije u ožujku 2017. da nije potrebna nikakva klasifikacija; budući da je, s druge strane, Međunarodna agencija za istraživanje raka, specijalizirana agencija Svjetske zdravstvene organizacije, 2015. kategorizirala glifosat kao tvar vjerojatno karcinogenu za čovjeka; budući da se u nizu najnovijih znanstvenih stručno recenziranih studija potvrđuje moguća karcinogenost glifosata Vidi primjerice https://doi.org/10.1016/j.mrrev.2019.02.001, https://doi.org/10.1093/ije/dyz017, https://doi.org/10.1371/journal.pone.0219610 i https://doi.org/10.1186/s13045-019-0767-9.; budući da je časopis Regulatory Toxicology and Pharmacology službeno povukao znanstveni rad „Safety Evaluation and Risk Assessment of the Herbicide Roundup and Its Active Ingredient, Glyphosate for Humans” (Procjena sigurnosti i rizika za ljude u pogledu herbicida Roundup i njegova aktivnog sastojka glifosata), objavljen 2000., koji je u mnogim procjenama rizika korišten za obranu sigurnosti glifosata, i to jer je izražena zabrinutost u pogledu njegovih autora, valjanosti rezultata istraživanja u kontekstu pogrešnog prikazivanja doprinosa autora i sponzora studije te mogućih sukoba interesa autora https://doi.org/10.1006/rtph.1999.1371.;

J.budući da se smatra da procjena za ostatke herbicida i metabolite pronađene na genetski modificiranim biljkama nije u nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme te se stoga ne provodi u okviru postupka odobravanja GMO-a; budući da je to problematično jer sama genetska modifikacija može utjecati na način na koji pojedina genetski modificirana biljka razgrađuje komplementarne herbicide, kao i na sastav, a stoga i toksičnost metabolita To je doista slučaj s glifosatima, kako se navodi u obrazloženom mišljenju EFSA-e „Review of the existing maximum residue levels for glyphosate according to Article 12 of Regulation (EC) No 396/2005” (Revizija postojećih maksimalnih razina ostataka glifosata u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005), EFSA Journal, 2018,16(5):e5263, str. 12., https://doi.org/10.2903/j.efsa.2018.5263.;

K.budući da je analiza sastava pokazala da genetski modificirana soja ima znatno izmijenjen profil masnih kiselina u usporedbi s konvencionalnim ekvivalentom, uz povećanje oleinske kiseline i prateća smanjenja linolne i palmitinske kiseline; budući da je znanstvena zajednica zabrinuta zbog dugoročnih prehrambenih posljedica šire izloženosti stanovništva tom promijenjenom profilu, posebno kad je riječ o potrošačima koji se u velikoj mjeri oslanjaju na sojino ulje; budući da je EFSA razmotrila procjene unosa putem hrane kako bi procijenila nutritivnu relevantnost tih promjena, koristeći se različitim pretpostavkama o konzumaciji i scenarijima zamjene; budući da je EFSA na temelju tih pretpostavki preporučila tek plan praćenja nakon stavljanja na tržište koji je usmjeren na prikupljanje podataka o uvozu u Uniju i provedbu ažurirane procjene hranjive vrijednosti u slučajevima kada su se dostupne informacije o obrascima konzumacije razlikovale od onih upotrijebljenih tijekom izvorne procjene rizika;

L.budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i ostale legitimne čimbenike relevantne za predmet koji se razmatra; budući da bi takvi legitimni čimbenici trebali obuhvaćati obveze Unije u okviru ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (UN), Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama SL L 282, 19.10.2016., str. 4. i Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti SL L 309, 13.12.1993., str. 3., ELI: http://data.europa.eu/eli/convention/1993/626/oj.;

M.budući da su neovisno praćenje i nadzor mogućih štetnih učinaka na biološku raznolikost, zdravlje tla, oprašivače i neciljane organizme i dalje nedostatno zajamčeni;

N.budući da bi se u slučajevima znanstvene nesigurnosti trebalo primjenjivati načelo predostrožnosti iz članka 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

O.budući da Unija kao ugovorna stranka Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti u skladu s njezinim člankom 3. ima odgovornost zajamčiti da se aktivnostima u okviru njezine jurisdikcije ili pod njezinom kontrolom ne uzrokuje šteta u okolišu drugih država;

P.budući da obnova odobrenja Unije za genetski modificiranu soju ne bi bila u skladu s međunarodnim obvezama u pogledu smanjenja pesticida Na 15. konferenciji stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti održanoj u prosincu 2022. dogovoren je globalni okvir za biološku raznolikost, koji uključuje globalni cilj smanjenja rizika od pesticida za najmanje 50 % do 2030. (vidi: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_7834)., s obzirom na povećanu izloženost ljudi, životinja i okoliša glifosatu u zemljama koje uzgajaju taj genetski modificiran usjev otporan na herbicide, kao i s obzirom na potencijalno teške zdravstvene posljedice;

Q.budući da u Uniji nije dopušteno uzgajati genetski modificiranu soju;

R.budući da bi se Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2026/1419 omogućio uvoz u Uniju koji nije u skladu sa standardima koje poštuju poljoprivrednici Unije, čime bi se stavili u nepovoljan tržišni položaj;

S.budući da se u zaključcima strateškog dijaloga o budućnosti poljoprivrede u EU-u https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/priorities-2019-2024/european-green-deal/agriculture-and-green-deal/strategic-dialogue-future-eu-agriculture_hr., uzimajući u obzir to što Unija i njezini trgovinski partneri imaju različite standarde, Komisija poziva da preispita svoj stav u pogledu pristupa tržištu za uvoz i izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda; budući da su pravedniji trgovinski odnosi na globalnoj razini, usklađeni s ciljevima u pogledu zdravog okoliša, bili jedan od glavnih zahtjeva poljoprivrednika tijekom prosvjeda održanih 2023., 2024. i 2025.;

T.budući da je Parlament u više navrata naglasio da Komisija ne bi trebala odobriti genetski modificirane organizme u slučajevima u kojima države članice u Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje ili žalbenom odboru ne postignu kvalificiranu većinu, kako bi se odgovorilo na trajni demokratski deficit;

U.budući da Komisija i dalje izdaje odobrenja za genetski modificirane organizme unatoč tome što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos izostanku potpore država članica i prigovorima Parlamenta;

V.budući da se pristupom „Jedno zdravlje” zahtijeva da se pri procjeni dugoročne održivosti i sigurnosti genetski modificiranih organizama uzme u obzir međuovisnost zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša;