A.budući da je u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 društvo Corteva Agriscience Belgium B.V. sa sjedištem u Belgiji, u ime društva Corteva Agriscience LLC sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, 10. ožujka 2023. podnijelo zahtjev za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DP202216 × NK603 × DAS-40279-9, od njega se sastoje ili su od njega proizvedeni; budući da je taj zahtjev također obuhvaćao stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificiran kukuruz ili se sastoje od njega za druge namjene osim uporabe u hrani i hrani za životinje, no ne i za uzgoj;

B.budući da je EFSA 30. listopada 2025. donijela pozitivno znanstveno mišljenje o odobrenju za genetski modificirani kukuruz, koje je objavljeno 5. prosinca 2025.;

C.budući da je EFSA je zaključila da su genetski modificirani kukuruz i njegove potkombinacije, kako je opisano u zahtjevu, jednako sigurni s obzirom na moguće učinke na zdravlje ljudi i životinja i na okoliš kao i njihov konvencionalni ekvivalent i testirane referentne sorte kukuruza koje nisu genetski modificirane; budući da je EFSA također zaključila da konzumacija hrane i hrane za životinje dobivene od genetski modificiranog kukuruza i njegovih potkombinacija ne izaziva nikakvu zabrinutost s nutritivnog stajališta pri upotrebi kod ljudi i životinja; budući da se u tom mišljenju nije razmotrilo nekoliko širih ekoloških, socioekonomskih i kumulativnih učinaka, za koje EFSA smatra da nisu u njezinu djelokrugu;

D.budući da je genetski modificirani kukuruz nastao križanjem kako bi se kombinirale sljedeće tri pojedinačne genetske promjene: DP202216 eksprimira enzim fosfinotricin-acetil-transferazu (PAT) koji daje toleranciju na herbicide koji sadrže amonijev glufosinat, kao i endogene bjelančevine kukuruza s promijenjenom ekspresijom (EPAE) ZMM28 kako bi se osigurala mogućnost povećanja prinosa (YE) u terenskim uvjetima; NK603, koji eksprimira CP4 EPSPS i CP4 EPSPS L214P kako bi se omogućila tolerancija na herbicide na bazi glifosata; i DAS-40278 – 9, koji eksprimira ariloksialkanoat dioksigenazu (AAD-1) kako bi se omogućila tolerancija na razred herbicida 2,4-diklorfenoksioctena kiselina i ariloksifenoksipropionat (AOPP) Znanstveno mišljenje EFSA-e, https://doi.org/10.2903/j.efsa.2025.9746, str. 7.;

E.budući da je EFSA prethodno procijenila samo potkombinaciju NK603 × DAS- 40278-9; budući da podnositelj zahtjeva nije dostavio eksperimentalne podatke za potkombinacije DP202216 x NK603 i DP202216 x DAS-40278-9, koje EFSA nije prethodno procijenila; budući da je EFSA unatoč tome zaključila da ta potkombinacija ne pobuđuje zabrinutost u smislu sigurnosti;

F.budući da procjena rizika koju je provela EFSA nije obuhvaćala dugoročne toksikološke studije niti detaljnu analizu kumulativnih i kombinatornih učinaka, uključujući moguće interakcije s ostacima pesticida koji se obično upotrebljavaju pri uzgoju kukuruza;

G.budući da je velika većina genetski modificiranih usjeva, uključujući genetski modificirani kukuruz, genetski modificirana kako bi bila otporna na jedan ili više „komplementarnih” herbicida koji se mogu upotrebljavati tijekom cijelog uzgoja genetski modificiranog usjeva, a da pritom ne dođe do odumiranja usjeva, što bi se dogodilo s usjevom koji nije otporan na herbicide; budući da se u brojnim studijama navodi da je za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide potrebna veća upotreba komplementarnih herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide;

H.budući da genetski modificirani usjevi otporni na herbicide poljoprivrednike uvlače u sustav suzbijanja korova koji u velikoj mjeri ili u potpunosti ovisi o herbicidima te se istodobno stvara ovisnost o korištenju komplementarnih herbicida kao sastavnog dijela proizvodnog sustava; budući da će se povećanim oslanjanjem na komplementarne herbicide na poljoprivrednim gospodarstvima na kojima je posađen genetski modificirani kukuruz ubrzati pojava i širenje korova otpornih na te herbicide, što će dovesti do potrebe za još većom upotrebom herbicida i do pojave pod nazivom „začarani krug herbicida”; budući da će se zbog toga povećati negativni učinci koji proizlaze iz prekomjernog oslanjanja na herbicide na zdravlje tla i kvalitetu vode te na biološku raznolikost iznad zemlje i u njoj te će to dovesti do povećane izloženosti ljudi i životinja tim negativnim učincima, potencijalno i preko povećanja ostataka herbicida u hrani i hrani za životinje;

I.budući da se u brojnim studijama navodi da je za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide potrebna veća upotreba komplementarnih herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide Vidi primjerice Bonny, S., „Genetically Modified Herbicide-Tolerant Crops, Weeds, and Herbicides: Overview and Impact” (Genetski modificirani usjevi i korovi otporni na herbicide i herbicidi: pregled i učinak), Environmental Management, siječanj 2016., 57(1), str. 31. – 48.,https://doi.org/10.1007/s00267-015-0589-7 i Benbrook, C.M., „Impacts of genetically engineered crops on pesticide use in the U.S. - the first sixteen years” (Učinak genetski modificiranih usjeva na korištenje pesticida u SAD-u – prvih šesnaest godina), Environmental Sciences Europe, 28. rujna 2012., sv. 24(1),https://doi.org/10.1186/2190-4715-24-24.; budući da se zbog toga mora očekivati da će genetski modificiran kukuruz biti izložen i višim i ponovljenim dozama herbicida koji sadržavaju glifosat, glufosin, AOPP te 2,4-D i da bi stoga količina njihovih ostataka i proizvoda razgradnje (metabolita) tijekom žetve mogla biti veća;

J.budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje (kategorija 1B) i stoga ispunjava kriterije za isključivanje iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2009/1107/oj).; budući da je odobrenje za upotrebu glufosinata u Uniji isteklo 31. srpnja 2018. https://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/eu-pesticides-database/start/screen/active-substances/details/79.;

K.budući da i dalje postoje znatne znanstvene nesigurnosti u pogledu sigurnosti glifosata za zdravlje ljudi i okoliš; budući da je EFSA u studenome 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije u ožujku 2017. da nije potrebna nikakva klasifikacija; budući da je, s druge strane, Međunarodna agencija za istraživanje raka, specijalizirana agencija Svjetske zdravstvene organizacije, 2015. kategorizirala glifosat kao tvar vjerojatno karcinogenu za čovjeka; budući da se u nizu najnovijih znanstvenih stručno recenziranih studija potvrđuje moguća karcinogenost glifosata Vidi primjerice https://doi.org/10.1016/j.mrrev.2019.02.001, https://doi.org/10.1093/ije/dyz017, https://doi.org/10.1371/journal.pone.0219610 i https://doi.org/10.1186/s13045-019-0767-9.; budući da je časopis Regulatory Toxicology and Pharmacology službeno povukao znanstveni rad „Safety Evaluation and Risk Assessment of the Herbicide Roundup and Its Active Ingredient, Glyphosate for Humans” (Procjena sigurnosti i rizika za ljude u pogledu herbicida Roundup i njegova aktivnog sastojka glifosata), objavljen 2000., koji je u mnogim procjenama rizika korišten za obranu sigurnosti glifosata, i to jer je izražena zabrinutost u pogledu njegovih autora, valjanosti rezultata istraživanja u kontekstu pogrešnog prikazivanja doprinosa autora i sponzora studije te mogućih sukoba interesa autora https://doi.org/10.1006/rtph.1999.1371.;

L.budući da se u stručno recenziranom znanstvenom članku čiji je autor stručnjak uključen u razvoj genetski modificiranih biljaka dovodi u pitanje sigurnost genetski modificiranih usjeva tolerantnih na 2,4-D zbog njegove razgradnje u citotoksične proizvode Lurquin, P.F., „Production of a toxic metabolite in 2, 4-D-resistant GM crop plants” („Proizvodnja toksičnog metabolita u genetski modificiranim usjevima koji su otporni na herbicid 2,4-D”), 3 Biotech 6, 82 (2016.), https://doi.org/10.1007/s13205-016-0387-9;

M.budući da se smatra da procjena za ostatke herbicida i metabolite pronađene na genetski modificiranim biljkama nije u nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme te se stoga ne provodi u okviru postupka odobravanja GMO-a; budući da je to problematično jer sama genetska modifikacija može utjecati na način na koji pojedina genetski modificirana biljka razgrađuje komplementarne herbicide, kao i na sastav, a stoga i toksičnost metabolita To je doista slučaj s glifosatima, kako se navodi u obrazloženom mišljenju EFSA-e „Review of the existing maximum residue levels for glyphosate according to Article 12 of Regulation (EC) No 396/2005” (Revizija postojećih maksimalnih razina ostataka glifosata u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005), EFSA Journal, 2018,16(5):e5263, str. 12., https://doi.org/10.2903/j.efsa.2018.5263.;

N.budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i ostale legitimne čimbenike relevantne za predmet koji se razmatra; budući da bi takvi legitimni čimbenici trebali obuhvaćati obveze Unije u okviru ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama SL L 282, 19.10.2016., str. 4. i Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti SL L 309, 13.12.1993., str. 3., ELI: http://data.europa.eu/eli/convention/1993/626/oj.;

O.budući da su neovisno praćenje i nadzor mogućih štetnih učinaka na biološku raznolikost, zdravlje tla, oprašivače i neciljane organizme i dalje nedostatno zajamčeni;

P.budući da bi se u slučajevima znanstvene nesigurnosti trebalo primjenjivati načelo predostrožnosti iz članka 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

Q.budući da Unija kao ugovorna stranka Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti u skladu s člankom 3. te konvencije ima odgovornost zajamčiti da se aktivnostima u okviru njezine jurisdikcije ili pod njezinom kontrolom ne prouzročuje šteta u okolišu drugih država;

R.budući da obnova odobrenja Unije za genetski modificirani kukuruz ne bi bila u skladu s međunarodnim obvezama u pogledu smanjenja pesticida Na 15. konferenciji stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti održanoj u prosincu 2022. dogovoren je globalni okvir za biološku raznolikost, koji uključuje globalni cilj smanjenja rizika od pesticida za najmanje 50 % do 2030. (vidi: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_7834)., s obzirom na povećanu izloženost ljudi, životinja i okoliša glifosatu i amonijevu glufosinatu u zemljama u kojima se uzgaja taj genetski modificiran usjev otporan na herbicide, kao i s obzirom na potencijalno teške zdravstvene posljedice;

S.budući da u Uniji nije dopušteno uzgajati genetski modificiran kukuruz;

T.budući da bi se Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2026/1443 omogućio uvoz u Uniju koji nije u skladu sa standardima koje poštuju poljoprivrednici Unije, čime bi se stavili u nepovoljan tržišni položaj;

U.budući da se u zaključcima strateškog dijaloga o budućnosti poljoprivrede u EU-u, https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/priorities-2019-2024/european-green-deal/agriculture-and-green-deal/strategic-dialogue-future-eu-agriculture_hr., a s obzirom na problem različitih standarda Unije i njezinih trgovinskih partnera, Komisija poziva da preispita svoj pristup u pogledu pristupa tržištu za uvoz i izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda; budući da su pravedniji trgovinski odnosi na globalnoj razini, usklađeni s ciljevima u pogledu zdravog okoliša, bili jedan od glavnih zahtjeva poljoprivrednika tijekom prosvjeda održanih 2023., 2024. i 2025.;

V.budući da je Parlament u više navrata naglasio da, kako bi se odgovorilo na trajni demokratski deficit, Komisija ne bi trebala odobravati genetski modificirane organizme u slučajevima u kojima države članice ne postignu kvalificiranu većinu u Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje ili žalbenom odboru;

W.budući da Komisija i dalje izdaje odobrenja za genetski modificirane organizme unatoč tome što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos izostanku potpore država članica i prigovorima Parlamenta;

X.budući da se pristupom „Jedno zdravlje” zahtijeva da se pri procjeni dugoročne održivosti i sigurnosti genetski modificiranih organizama uzme u obzir međuovisnost zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša;