1.pozdravlja zakonodavni prijedlog Komisije o 28. režimu („EU Inc.”) za poduzeća; prepoznaje njegov potencijalni sistemski učinak na funkcioniranje jedinstvenog tržišta i sveukupnu konkurentnost gospodarstva EU-a; ističe, međutim, da prijedlog o 28. režimu ne smije predstavljati zamjenu za bilo kakve daljnje zakonodavne korake za smanjenje rascjepkanosti i razlika među regulatornim okvirima država članica;

2.ističe da je donio Rezoluciju s preporukama Komisiji o 28. režimu: novom pravnom okviru za inovativna trgovačka društva;

3.pozdravlja donošenje agende „Jedna Europa, jedno tržište” za ostvarivanje potencijala jedinstvenog tržišta; prima na znanje poziv Europskog vijeća na donošenje 28. režima za pravo trgovačkih društava; konstatira nedostatak upućivanja Europskog vijeća na ciljano usklađivanje porezne politike u okviru spomenute agende, posebno s obzirom na to da su MSP-ovi fragmentiranost u pogledu poreza i PDV-a naveli kao najčešću prepreku širenju;

4.naglašava činjenicu da je oporezivanje u većini slučajeva u isključivoj nadležnosti država članica, no da, posebno u pogledu postupaka, ima prostora za daljnje pojednostavnjenje ili ciljano usklađivanje usmjereno na različite mehanizme za postizanje sukladnosti, složene i rascjepkane tretmane u pogledu poreza na dobit, obveze izvješćivanja i administrativne prepreke u postupanju s prekograničnim ulaganjima; ističe pozitivan doprinos prethodnih zakonodavnih inicijativa EU-a u području oporezivanja, posebno u borbi protiv utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i prijevara, kojima se dopunjuju nacionalni pravni okviri;

5.poziva na to da inicijativa 28. režima bude sadržajno ambiciozna, među ostalim u pogledu poreznih aspekata, uz potpuno poštovanje Ugovorâ, kako bi se MSP-ovima, malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i inovativnim poduzećima omogućilo širenje i neometano poslovanje bez transnacionalnih prepreka na cijelom jedinstvenom tržištu EU-a;

6.ističe da 28. režim ni u kojem slučaju ne smije omogućivati zaobilaženje obvezne nacionalne zaštite radnika, njihovih socijalnih prava, predstavnika i sindikata niti postati sredstvo za narušavanje, smanjenje ili slabljenje postojećih razina zaštite na razini EU-a ili nacionalnoj razini; ističe da bi 28. režim trebao podupirati inovacije, transparentnost politika poduzeća te dimenzijski rast i mogućnost širenja poduzeća i to poticanjem uklanjanja pravnih i poreznih prepreka koje ograničavaju prekogranični razvoj i širenje kao i poreznu pravednost, uz učinkovito sprečavanje poreznih, socijalnih i regulatornih razlika;

7.naglašava da bi koristi digitalizacije i pojednostavnjenja zahtjeva u pogledu usklađenosti koji će se uvesti u okviru poreznog modula 28. režima (dalje u tekstu „porezni modul”) trebale biti dostupne svim poduzećima u okviru „EU Inc”;

8.smatra da je 28. režim strateški korak prema daljnjem produbljivanju jedinstvenog tržišta, čime se unapređuje europska integracija i poboljšava funkcioniranje jedinstvenog tržišta i njegova konkurentnost;

9.naglašava da bi se 28. režim trebao uspostaviti modularnim pristupom; shvaća da je predložena uredba o uspostavi korporativnog pravnog okvira („EU Inc.”) prvi korak na koji se mogu nadodati drugi moduli, među ostalim o oporezivanju (porezni modul); smatra da bi ti budući moduli trebali obuhvaćati relevantne aspekte cijelog životnog ciklusa poduzeća i da bi ih trebalo kontinuirano ocjenjivati u odnosu na međunarodne referentne vrijednosti;

10.smatra da bi se porezni modul mogao dodati zakonodavnom prijedlogu uredbe o uspostavi korporativnog pravnog okvira („EU Inc.”), koji bi se trebao proširiti na područje oporezivanja na ciljan, ambiciozan i razmjeran način; smatra da potencijalne koristi poreznog modula uključuju niže troškove usklađivanja, pojednostavljene regulatorne postupke, veću pravnu sigurnost, predvidljivost i lakši pristup prekograničnim tržištima, čime se poboljšava i produbljuje europsko jedinstveno tržište;

11.konstatira da bi, kako bi se porezni modul mogao ostvariti u skladu s postojećim okvirom Ugovora, te ako primjenjivi zakonodavni postupak ne postiže rezultate, trebalo razmotriti ili strukturu sudjelovanja u relevantnom zakonodavstvu, ili pojačanu suradnju kao krajnju mjeru, kako bi se odgovorilo na nedostatke porezne politike; konstatira da je za odluke u području porezne politike i dalje potrebna jednoglasnost u Vijeću EU-a; smatra da je prelazak na glasovanje kvalificiranom većinom potreban u određenim aspektima porezne politike, kao što su provedba međunarodnih sporazuma koje su potpisale sve države članice, određeni administrativni postupci ili pravne definicije, kako bi se spriječilo da jednoglasnost ograniči regulatorno usklađivanje i spriječi građane i poduzeća da u potpunosti iskoriste prednosti jedinstvenog tržišta; konstatira da bi takav modul trebao biti osmišljen kao neobavezan, jasan i pravno siguran sustav koji je u svakom trenutku otvoren za pristupanje drugih država članica, čime bi se izbjegla daljnja rascjepkanost i osigurala usklađenost jedinstvenog tržišta;

12.ustraje u tome da 28. režim mora efektivno smanjiti složenost usklađivanja za poduzeća koja sudjeluju u njemu i da ne smije stvoriti paralelna pravila koja se primjenjuju povrh nacionalnih pravnih sustava, što dovodi do povećanja pravnih poremećaja, preklapanja ili nedosljednosti ili do dodatnog administrativnog opterećenja; podsjeća da je glavni cilj novog režima pojednostavnjenje i konkurentnost te da se oni moraju osigurati u svakom trenutku, pri čemu se teži uzlaznoj socijalnoj konvergenciji;

13.naglašava da cilj kako 28. režima tako i njegova poreznog modula nije stvoriti nepravednu poreznu pogodnost za poduzeća ili njihove zaposlenike, već znatno smanjiti složenost i administrativno opterećenje koji proizlaze iz različitih obveza, uz poštovanje posebnih obilježja takvih poduzeća;

14.naglašava da bi, kako bi se izbjegla daljnja složenost, odredbe 28. režima trebale biti u skladu sa svim drugim važnim prijedlozima Komisije i relevantnim smjernicama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u pogledu veće integracije unutar jedinstvenog tržišta, poglavito u području oporezivanja i primjenjivog poreznog zakonodavstva, a posebno u okvirima EU-a za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza, uključujući Direktivu o suzbijanju izbjegavanja poreza Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2016/1164/oj). (ATAD);

15.poziva da pristup za 28. režim bude modularan i da se temelji na pilot-projektima, s pravom trgovačkih društava u prvom planu; naglašava da se tim modulima mora efektivno smanjiti složenost usklađivanja za poduzeća koja sudjeluju, ali ustraje na donošenju plana o tome što bi se trebalo dodati i kada, koji će biti poznat od samog početka i koji će se kontinuirano prilagođavati u okviru postupka periodičnog demokratskog preispitivanja;

16.u tom kontekstu naglašava da bi, s ciljem osiguravanja (političke) izvedivosti te kako bi se očuvala kontrola država članica nad znatnim dijelom njihove porezne politike, kako je predviđeno trenutačnim pravnim okvirima, područje primjene poreznog modula trebalo ograničiti na, kao početnu točku, podskup poduzeća, kao što su prekogranična start-up i scale-up poduzeća usmjerena na rast, koja obično generiraju samo ograničene prihode od poreza na dobit za države članice; prima na znanje preporuku Komisije od 18. ožujka 2026. o utvrđivanju definicije takvih poduzeća primjenom kriterija kao što su njihovi rashodi za istraživanje i razvoj te njihova veličina, koja je priložena prijedlogu „EU Inc.”;

17.naglašava da svi porezni poticaji u okviru 28. režima moraju biti u potpunosti usklađeni s pravilima o državnim potporama i osmišljeni tako da se izbjegne štetna porezna konkurencija, uz istodobno osiguravanje jednakih uvjeta na jedinstvenom tržištu;

18.ponavlja da bi se na poduzeća koja dobrovoljno odluče sudjelovati u 28. režimu i njegovom poreznom modulu trebala primjenjivati njegova pravila i da se njihov odabir da sudjeluju mora automatski priznati u pravnim okvirima svih država članica, čime bi im se omogućilo da na tržištu bilo koje države članice posluju kao i sva druga poduzeća upisana u nacionalni registar; podsjeća da bi ulazak u 28. režim trebao biti neobavezan, dok bi izlazak iz njega trebao biti obvezan nakon postizanja jasno definiranih kriterija, uključujući inicijalnu javnu ponudu; u tom kontekstu ističe da bi se trebalo primjenjivati načelo nediskriminacije nacionalnih pravnih oblika društava;

19.konstatira da se moraju utvrditi uvjeti za izlazak poduzeća koja se na vlastitu inicijativu odluče povući, uključujući zahtjeve za prethodnu obavijest, moguća minimalna razdoblja sudjelovanja i stupanje povlačenja na snagu, te da se, nakon što se ispune relevantni kriteriji za izlazak, mora osigurati dovoljno vremena kako bi se omogućila potrebna transformacija poduzeća, osiguravajući predvidljivu i postupnu tranziciju uz istodobno svođenje mogućnosti regulatorne arbitraže na najmanju moguću mjeru;

20.potvrđuje da su neutralnost pravnog oblika i fiskalna nediskriminacija nužni za osiguravanje dostatne potražnje za režimom; poziva Komisiju da po potrebi izravno ili neizravno izmijeni pravnu stečevinu EU-a koja se odnosi na oporezivanje kako bi se osiguralo da poduzeća koja posluju u okviru 28. režima mogu biti obuhvaćena njihovim vlastitim područjem primjene te da pojednostavi i dodatno uskladi postupke za ostvarivanje koristi od tih direktiva;

21.smatra da su u ranim fazama životnog ciklusa poduzeća brzina i jednostavnost, bez potrebe za uspostavom zasebnih pravnih oblika u svakoj državi članici, ključne za preobrazbu inovativnog koncepta u održiv subjekt; naglašava da bi se za 28. režim automatski trebala primjenjivati jedinstvena, potpuno digitalna registracija na portalu „sve na jednom mjestu”, uz pružanje jedinstvenog poreznog broja, što uključuje potpuno standardiziranu dokumentaciju, predloške i jedinstveno sučelje za podnošenje poreznih prijava, te poštovanje načela komunikacije „prvenstveno na engleskom jeziku”, bez ugrožavanja drugih službenih jezika EU-a; podsjeća da bi 28. režim trebao kombinirati jasnu pravnu strukturu, smislene i ex-ante mjerljive koristi za poduzeća te pouzdanu institucionalnu potporu; ističe sinergije s Prijedlogom o uspostavi europskih poslovnih lisnica (COM(2025)0838), osmišljenim radi uspostave neometanog i sigurnog okruženja za digitalnu interakciju između gospodarskih subjekata i tijela javnog sektora;

22.konstatira da bi portal „sve na jednom mjestu”, ili neko drugo centralno mjesto, trebao funkcionirati i kao digitalna platforma za potporu poduzećima tijekom njihovog životnog ciklusa u okviru 28. režima i njegovih raznih modula; ističe da bi trebao omogućiti pojednostavnjen pristup relevantnim regulatornim, poreznim i administrativnim informacijama u svim državama članicama i tako osigurati transparentnost i pravnu sigurnost, kao i mogućnost uključivanja i prestanka aktivnosti te upravljanja aktivnostima;

23.ne dovodeći u pitanje bilo koje dodatne zaštitne mjere, naglašava da se mjere protiv izbjegavanja plaćanja poreza utvrđene postojećim pravom EU-a moraju temeljito primjenjivati; naglašava da bi samo poduzeća sa stvarnim gospodarskim aktivnostima unutar EU-a trebala imati pristup poreznom modulu i da taj modul ne bi smio dovesti do stvaranja fiktivnih poduzeća jer takve prakse ugrožavaju regulatorni integritet, narušavaju pošteno tržišno natjecanje i potkopavaju istinsku gospodarsku aktivnost u EU-u; naglašava da porezni modul ne bi smio postati alat za „biranje u području oporezivanja” („tax shopping”) i da ni u kojem slučaju ne smije postati sredstvo za neopravdano smanjenje ili zaobilaženje postojećih razina oporezivanja na razini EU-a ili na nacionalnoj razini;

24.smatra da poduzeće za koje je službeno utvrđeno da je prekršilo obvezujuća pravila u području prijevara, poreza, utaje u pogledu socijalnog osiguranja ili sudjelovanja radnika ne bi smjelo imati pravo sudjelovanja u poreznom modulu;

25.ističe da je transparentan, odgovoran i učinkovit okvir financijskog izvještavanja nužan te da bi se jedinstveni računovodstveni standardi trebali automatski primjenjivati na sva poduzeća koja posluju u okviru 28. režima u svim državama članicama sudionicama, oslanjajući se, prema potrebi, na međunarodno priznate standarde kao što su međunarodni standardi financijskog izvještavanja;

26.smatra da nedostatak usklađenosti politika oporezivanja dobiti trgovačkih društava predstavlja znatnu prepreku prekograničnoj gospodarskoj aktivnosti u EU-u te istodobno povećava rizik od agresivnog poreznog planiranja; stoga predlaže da bi budući porezni modul trebao biti usmjeren na uspostavu zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit za poduzeća koja sudjeluju diljem EU-a kako bi se osigurao jasan, djelotvoran i transparentan porezni režim; podsjeća na prethodne inicijative, kao što su zajednička osnovica poreza na dobit, CCCTB, BEFIT i model sustava oporezivanja prema sjedištu za MSP-ove, te predlaže da porezni modul pruži jedinstvenu metodu za utvrđivanje oporezive dobiti u skladu sa smjernicama OECD-a, čime bi se uklonila fragmentacija u izračunu porezne osnovice i smanjila prekogranična nesigurnost; naglašava da se poreznim modulom ne smije dodatno ograničiti diskrecijsko pravo država članica da određuju stope poreza na dobit; naglašava da bi u okviru 28. režima u prvi plan trebalo staviti istinsku konsolidaciju kako bi se osigurao djelotvoran prekogranični prijeboj gubitaka i na taj način potaknula prekogranična ulaganja;

27.konstatira da bi, s obzirom na prijedlog o olakšici za povlašteni porezni tretman duga, modul trebao promicati neutralnost između financiranja zaduživanjem i financiranja vlasničkim kapitalom kako bi se uklonio strukturni povlašteni porezni tretman i ojačala ulaganja koja se temelje na vlasničkom kapitalu, što je posebno važno za start-up i scale-up poduzeća koja se prvenstveno oslanjaju na financiranje vlasničkim kapitalom u ranim fazama razvoja;

28.predlaže da bi se 28. režimom trebalo nastojati pojednostavniti poreznu administraciju i smanjiti prekograničnu nesigurnost, među ostalim, ako je to moguće, standardizacijom poreznih prijava, izbjegavanjem duplikacije poreznih prijava te poboljšanjem komunikacije među poreznim tijelima i primjenom načela „digitalizacija na prvom mjestu”;

29.predlaže da se konsolidirana porezna osnovica preuzme u državama članicama primjenom prethodno dogovorene formule koja odražava stvarnu gospodarsku aktivnost, kao što su prodaja, rad, materijalna imovina i digitalna prisutnost, čime bi se složeni sporovi o transfernim cijenama unutar grupe u režimu zamijenili transparentnom metodom raspodjele u skladu sa smjernicama OECD-a; naglašava da bi to predstavljalo i pojednostavnjenje i instrument za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza;

30.podsjeća da porezne stope moraju ostati u nadležnosti država članica; konstatira, međutim, da bi ih se moglo podnositi putem jedinstvenog sučelja za podnošenje;

31.naglašava da se dvostruko oporezivanje mora efektivno spriječiti i to, primjerice, jedinstvenom definicijom i klasifikacijom kapitalnih dobitaka, plaćanjima unutar režima ili automatskim uzajamnim priznavanjem poreznog statusa;

32.predlaže da bi države članice trebale razmotriti uvođenje posebnih povjerenstava u okviru svojih nacionalnih sudova posvećenih sporovima u vezi s poreznim modulom te da bi takva povjerenstva trebala moći rješavati sporove na engleskom jeziku;

33.ističe da prekogranično širenje može uključivati čestu korporativnu mobilnost i reorganizaciju, te da bi, radi ostvarivanja koristi od postojećeg okvira za porezno neutralne aktivnosti, porezni modul trebao uključivati širenje postojećeg prava EU-a i pružiti rješenje za porezne poteškoće povezane s mobilnošću tako da se ostvari bolja administrativna koordinacija i veća porezna sigurnost te istodobno osigura da se na sve mjere pojednostavnjenja i dalje primjenjuju odgovarajuće zaštitne mjere protiv zlouporabe Europski parlament, Resorni odjel za gospodarstvo i rast; Filip Debelva, Joris Luts, Anne Mieke Vandekerkhove, Niels Bammens, studija na temu „Izvedivost 28. poreznog režima i njegov potencijal za potporu konkurentnosti EU-a”, 2026.;

34.naglašava da, kako bi se smanjilo opterećenje povezano s usklađivanjem, sudionici režima moraju djelovati unutar centraliziranog okvira PDV-a, u kojem jedinstveni europski PDV broj i digitalni portal „sve na jednom mjestu” Paket „PDV-u u digitalnom dobu” (ViDA). moraju obuhvaćati prijave i povrate u svim državama članicama, među ostalim pravodobnim i učinkovitim postupcima povrata i smanjenom potrebom za više upisa; ističe važnost promicanja primjene interoperabilnih digitalnih rješenja, među ostalim elektroničkog izdavanja računa, radi pojednostavnjenja usklađenosti, povećanja transparentnosti i smanjenja administrativnih troškova; podsjeća da bi cilj poreznog modula trebao biti postupovno pojednostavnjenje, a ne usklađivanje stopa PDV-a, čime bi se poduzećima omogućilo širenje bez multipliciranja administrativnih sučelja;

35.ističe da bi se na prekogranične tokove kapitala u okviru modula trebao primjenjivati usklađeniji i učinkovitiji tretman, pri čemu bi dividende, kamate i licencijske naknade između subjekata koji sudjeluju i njihovih povezanih subjekata za ulaganja trebale imati koristi od zajedničkog pojednostavnjenog okvira za porez po odbitku i minimalne razine stvarnog oporezivanja te im podlijegati; predlaže da se neodgodivo priznavanje porezne rezidentnosti mora realizirati putem centraliziranog digitalnog registra EU-a, čime bi se omogućili pojednostavnjeni postupci digitalnog podmirenja i izbjegla kašnjenja zbog ručnih povrata, što je utvrđeno kao ključna prepreka širenju u EU-u Odluka Vijeća (EU) 2025/50 od 10. prosinca 2024. o bržem i sigurnijem oslobođenju za preplaćeni porez po odbitku (SL L, 2025/50, 10.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2025/50/oj).;

36.poziva na izradu jasne i transparentne definicije stvarnog vlasništva u porezne svrhe kako bi se utvrdili stvarni vlasnici poduzeća, ili barem sveobuhvatnog i općeprihvaćenog skupa kriterija u skladu s kojim bi se oslobođenje od poreza po odbitku trebalo pružati na izvoru, a dugi postupci povrata trebali bi se izbjegavati, ali i zadržati u situacijama kada nijedan od kriterija nije ispunjen;

37.pozdravlja prijedlog Komisije o neobveznoj upotrebi dioničkih opcija za zaposlenike u EU-u u okviru šireg prijedloga „EU Inc.”, a posebno njegovo načelo da bi se oporezivanje trebalo provoditi po prodaji i da bi se na njega trebao primjenjivati isti porezni tretman koji se primjenjuje na druge dioničke opcije za zaposlenike ili slične instrumente u okviru nacionalnog prava; smatra, međutim, da bi provedba sustava dioničkih opcija za zaposlenike u EU-u trebala biti obvezna u okviru poreznog modula; konstatira da bi dobitke trebalo tretirati kao dohodak od kapitala, a ne kao dohodak od rada, čime bi se poticaji za zaposlenike uskladili s dugoročnim rastom poduzeća te bi se uklonio narušavajući učinak oporezivanja unaprijed; podržava rješavanje pitanja konvertibilnosti sa sustavima dioničkih opcija diljem Europe kako bi se olakšala pretvorba postojećih poduzeća u 28. režim;

38.naglašava ulogu programa radničkog dioničarstva i sličnih mehanizama u stvaranju poticaja za privlačenje talenata i ključnog osoblja u takvim poduzećima; ističe da ključno osoblje uključuje osnivače i druge ključne zaposlenike čije su vještine i stručnost neophodne za razvoj poduzeća; ističe da je transparentan, gospodarski utemeljen i predvidljiv porezni režim za takve instrumente neophodan za zadržavanje takvih poduzeća u EU-u te za privlačenje i zadržavanje talenata pod uvjetima usporedivima s onima dostupnima u drugim konkurentnim jurisdikcijama;

39.poziva na standardiziranu metodu vrednovanja na razini EU-a kojom bi se osigurala pravila sigurne luke za utvrđivanje vrijednosti dionica i dioničkih opcija u neuvrštenim poduzećima, čime bi se spriječile retroaktivne ponovne procjene i smanjila pravna nesigurnost; smatra da bi porezne uprave koje sudjeluju trebale priznati takva vrednovanja osim ako se ne dokažu zlouporaba, prijevara ili očita pogreška;

40.podsjeća da su doprinosi za socijalno osiguranje i porezi na dohodak od mirovine koji se primjenjuju na radnike koji obavljaju svoje aktivnosti u više država članica utvrđeni okvirom za radnike koji rade u više država u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 883/2004 Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30.4.2004., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2004/883/oj)., pri čemu se primjenjivo zakonodavstvo utvrđuje u skladu s nizom čimbenika, čime se povećava pravna sigurnost i smanjuje prekogranično administrativno opterećenje;

41.poziva na ciljana pravila kojima bi se zajamčila porezna sigurnost za zaposlenike koji mijenjaju lokaciju iz jedne države članice u drugu, u razdoblju od dodjele vlasničkih instrumenata za zaposlenike do prodaje odgovarajućih dionica, uključujući uz pomoć pojednostavnjenog digitalnog rješenja „sve na jednom mjestu” za izvješćivanje poslodavaca, te izbjegavanje dvostrukog ili višestrukog oporezivanja u trenutku prodaje vlasničkih instrumenata zaposlenika; naglašava da bi sve raspodjele prava oporezivanja i dalje trebale biti razmjerne, jednostavne i predvidljive;

42.žali zbog toga što, unatoč tomu što sve države članice imaju nacionalno zakonodavstvo u skladu sa smjernicama OECD-a o transfernim cijenama, i dalje postoje razlike u primjeni tih smjernica u nedostatku direktive EU-a o transfernim cijenama; naglašava da bi se složenost transfernih cijena trebala znatno smanjiti kako bi se spriječilo da troškovi usklađivanja postanu strukturna prepreka širenju; smatra da je potrebno iskoristiti elemente CCCTB-a kako bi se pružila dosljedna osnova za jedinstveni europski porezni okvir; predlaže da bi Komisija u okviru poreznog modula trebala jasno odrediti pravila o transfernim cijenama koja se primjenjuju na poduzeća koja se odluče za sudjelovanje u 28. režimu te uključiti koordinirane sigurne luke koje bi se trebale primjenjivati na rutinske usluge unutar grupe i niskorizične transakcije te usklađene pristupe koji bi se trebali primjenjivati na licenciranje intelektualnog vlasništva i raspodjelu troškova kako bi se ograničili sporovi, dok bi zahtjevi u pogledu dokumentacije trebali biti razmjerni veličini i fazi rasta poduzeća;

43.poziva na usklađivanje definicija i tretmana kapitalnih dobitaka, kao i na učinkovite mehanizme za sprečavanje dvostrukog oporezivanja i smanjenje prekogranične nesigurnosti; predlaže procjenu mogućnosti uspostave jedinstvenog digitalno verificiranog statusa ulagača na temelju skupa zajedničkih standarda kako bi se osiguralo da se njihova prihvatljivost automatski priznaje u svim državama članicama radi olakšavanja prekograničnih ulaganja; smatra da bi se trebali uvesti standardizirani ulagački instrumenti, uključujući usklađene, konvertibilne predloške za financiranje i predloške ugovora dioničara, kako bi se smanjili transakcijski troškovi i pravna nesigurnost te istodobno povećala zaštita ulagača i transparentnost tržišta;

44.naglašava da je jedan od ciljeva novog režima doprinijeti razvoju istinskog tržišta kapitala u EU-u, čime bi se poduzećima u njegovom području primjene omogućilo da steknu potrebna financijska sredstva, a istodobno održe svoju prisutnost u EU-u; stoga naglašava potrebu za mobilizacijom velike količine štednje u EU-u za navedena ulaganja, posebno razvojem privlačnih i dostupnih investicijskih proizvoda za male ulagače, uz istodobno sprečavanje rizika da se takve štednje usmjeravaju u jurisdikcije izvan EU-a; naglašava da se poreznim modulom mora olakšati otklanjanje aktualnog jaza u financiranju u EU-u;

45.naglašava da bi se u okviru 28. režima trebalo izravno odgovoriti na strukturne prepreke koje ograničavaju mobilizaciju kapitala u Europi; podsjeća da se, iz perspektive ulagača, mora osigurati regulatorna usklađenost i usklađenost s bonitetnim standardima; smatra da bi 28. režim trebao sadržavati usklađena pravila o dužničkim instrumentima s obilježjima vlasničkog kapitala, uključujući pravila o nesolventnosti povezana s tim instrumentima, čime bi se ulagačima omogućilo da ulažu u poduzeće bez stjecanja prava kontrole nad tim poduzećem;

46.naglašava da bi se poreznim modulom trebali uvesti primjereni koordinirani i strogo uvjetovani porezni poticaji usmjereni na istraživanje, razvoj i ponovna ulaganja; konstatira da bi se usklađenom osnovom za poticaje za istraživanje i razvoj trebale uspostaviti zajedničke definicije prihvatljivosti i minimalni standardi u svim državama članicama, uključujući, ali ne ograničavajući se na socijalnu uvjetovanost i instrumente za redovito praćenje i evaluaciju poreznih rashoda kako bi se osiguralo da: i. su prikladni za predviđenu namjenu, ii. su troškovno učinkovit način poticanja inovacija, i iii. nemaju neočekivane ili negativne posljedice; naglašava da poduzeća koja odluče sudjelovati u poreznom modulu ne bi trebala biti u nepovoljnom položaju u pogledu pristupa programima ili poticajima država članica zbog svojeg pravnog oblika;

47.nadalje, naglašava da se oblikovanje poticaja za istraživanje i razvoj u okviru poreznog modula mora izričito kalibrirati tako da bude usklađeno s okvirom globalne minimalne razine oporezivanja iz drugog stupa OECD-a, a posebno da se mora razmotriti interakcija s pravilima o kvalificiranom povrativom poreznom kreditu kako bi se osiguralo da poduzeća u okviru područja primjene poreznog modula, koje trenutačno možda ne ostvaruju dobit, svejedno mogu u potpunosti iskoristiti poticaje bez nerazmjernog administrativnog opterećenja;

48.podsjeća na potrebu za snažnim poticanjem aktivnosti širenja; smatra da bi ponovno uložena dobit, ako se koristi za istraživanje i razvoj, digitalizaciju ili zelene inovacije, trebala biti prihvatljiva za privremene dodatne odbitke ili odgodu plaćanja poreza, čime bi se potaknulo preusmjeravanje zadržane dobiti na ulaganja kojima se potiče produktivnost, a ne na kratkoročnu distribuciju, kako bi se povećali tehnološki kapaciteti i konkurentnost; ističe da svi poticaji moraju biti oblikovani na način da i dalje budu transparentni, jednostavni i usklađeni s pravilima o državnim potporama;

49.poziva Komisiju da osigura sveobuhvatno preispitivanje i, prema potrebi, redovite revizije poreznih aspekata 28. režima, uključujući potencijal za dodavanje novih zakonodavnih modula režimu, procjenu stope prihvaćanja režima među poduzećima, posebno MSP-ovima te start-up i scale-up poduzećima, i njihova razvoja i gospodarskog rasta, njegovu usklađenost s promjenjivim poslovnim i društvenim potrebama, njegovu općenitu primjerenost svrsi te njegov učinak na konkurentnost EU-a (međunarodna komparativna analiza); smatra da bi se ciklus revizije trebao odvijati svake četiri godine kako bi se osiguralo prilagođavanje novim izazovima;

50.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.