DONIJELI SU OVU UREDBU:POGLAVLJE I.OPĆE ODREDBE

Članak 1.Predmet1.Ovom Uredbom utvrđuju se pravila kako bi se pridonijelo:(a)biološki raznolikim, otpornim i produktivnim ekosustavima na svim kopnenim i morskim područjima država članica obnovom narušenih ekosustavâ; [Am. 113/rev1](b)postizanju sveobuhvatnih ciljeva Unije za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbi klimatskim promjenama i neutralnosti degradacije zemljišta; uključujući sigurnost opskrbe hranom, energetsku tranziciju i socijalno stanovanje: [Am. 114](c)ispunjavanju međunarodnih obveza Unije.2.Ovom Uredbom uspostavlja se okvir unutar kojeg države članice uspostavljaju ▌djelotvorne mjere obnove usmjerene na pojedina područja s ciljem da do 2030. zajednički, u sklopu cilja Unije, u svim područjima i ekosustavima u okviru područja primjene kako je definirano u članku 2. obuhvate barem 20 % ▌kopnenih područja i 20 % morskih područja, a do 2050. sve ekosustave koje je potrebno obnoviti.2.aOva Uredba treba stvoriti sinergije i biti usklađena s postojećim i tekućim zakonodavstvom, uzimajući u obzir nacionalne nadležnosti, te osigurati dosljednost i usklađenost sa zakonodavstvom Unije u području, među ostalim, energije iz obnovljivih izvora, sredstava za zaštitu bilja, kritičnih sirovina, poljoprivrede i šumarstva. [Am. 116]

Članak 2.Zemljopisno područje primjeneOva Uredba primjenjuje se na ekosustave navedene u člancima od 4. do 10.:(a)na području država članica;(aa)u obalnim vodama, kako su definirane Direktivom 2000/60/EZ, država članica, njihovom morskom dnu i njihovu podzemlju;(b)u vodama, na morskom dnu i podtlu na morskoj strani od osnovne crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda sve do najdaljeg dosega područja na kojem država članica ima ili ostvaruje suverena prava ili jurisdikciju u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982.Ova se Uredba primjenjuje samo na ekosustave na europskom državnom području država članica na koje se primjenjuju Ugovori.

Članak 3.DefinicijePrimjenjuju se sljedeće definicije:1.„ekosustav” znači dinamična cjelina zajednica biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama i njihova neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica te uključuje stanišne tipove, staništa vrsta i populacije vrsta;2.„stanište vrste” znači stanište vrste kako je definirano u članku 1. točki (f) Direktive 92/43/EEZ;3.„obnova” znači postupak aktivnog ili pasivnog pomaganja oporavku ekosustava kako bi se poboljšala njegova struktura i funkcije s ciljem očuvanja ili poboljšanja bioraznolikosti i otpornosti ekosustava; obnova ekosustava za potrebe ove Uredbe provodi se poboljšanjem dok se ne postigne dobro stanje stanišnog tipa, ▌njegovom ponovnom uspostavom dok se ne postigne povoljno referentno područje i poboljšanjem dok se ne postigne dostatna kvaliteta i količina staništa vrste u skladu s člankom 4., stavcima 1., 2. i 3. i člankom 5. stavcima 1., 2. i 3. te ispunjavanjem ciljeva i obveza iz članaka od 6. do 10., uključujući postizanje zadovoljavajućih razina pokazatelja iz članka 8. stavka 1., članka 9. stavka 2. i članka 10. stavka 2. kao sredstva za očuvanje ili poboljšanje bioraznolikosti i otpornosti ekosustava;4.„dobro stanje” stanišnog tipa znači stanje u kojem njegova ključna obilježja▌, posebno njegova struktura i funkcije te njegove tipične vrste ili tipični sastav vrsta odražavaju visoku razinu ekološke cjelovitosti, stabilnosti i otpornosti potrebne za osiguravanje njegova dugoročnog održavanja i time doprinose postizanju ili održavanju povoljnog stanja očuvanosti u skladu s člankom 1. točkom (e) Direktive 92/43/EEZ, ako je dotični stanišni tip naveden u Prilogu I. toj direktivi, a u morskim ekosustavima doprinosi postizanju ili održavanju dobrog stanja okoliša u skladu s člankom 3. stavkom 5. Direktive 2008/56/EZ;5.„povoljno referentno područje” znači ukupno područje stanišnog tipa u određenoj biogeografskoj ili morskoj regiji na nacionalnoj razini koje se smatra najmanjim potrebnim područjem za osiguravanjem dugoročne održivosti tog stanišnog tipa i njegovih tipičnih vrsta ili tipičnog sastava vrsta, te svih njezinih znatnih ekoloških varijacija u njezinu prirodnom arealu, i koje se sastoji od područja stanišnog tipa i, ako to područje nije dovoljno, od područja potrebnog za ponovnu uspostavu stanišnog tipa; ako je dotični stanišni tip naveden u Prilogu I. Direktivi 92/43/EEZ, takva ponovna uspostava doprinosi postizanju povoljnog stanja očuvanosti u skladu s člankom 1. točkom (e) te direktive, a u morskim ekosustavima takva ponovna uspostava doprinosi postizanju ili održavanju dobrog stanja okoliša u skladu s člankom 3. stavkom 5. Direktive 2008/56/EZ;6.„dostatna kvaliteta staništa” znači kvaliteta staništa vrste koja omogućuje ispunjavanje ekoloških zahtjeva vrste u bilo kojoj fazi njezina biološkog ciklusa tako da se dugoročno održava kao održiva sastavnica svojeg staništa u svojem prirodnom arealu, čime doprinosi postizanju ili održavanju povoljnog stanja očuvanosti vrsta u skladu s člankom 1. točkom (i) Direktive 92/43/EEZ za vrste navedene u prilozima II., IV. ili V. toj direktivi i osigurava populacije vrsta divljih ptica obuhvaćenih Direktivom 2009/147/EZ i, osim toga, morskih ekosustava, čime se doprinosi postizanju ili održavanju dobrog stanja okoliša u skladu s člankom 3. stavkom 5. Direktive 2008/56/EZ;7.„dostatna količina staništa” znači količina staništa vrste koja omogućuje ispunjavanje ekoloških zahtjeva vrste u bilo kojoj fazi njezina biološkog ciklusa tako da se dugoročno održava kao održiva sastavnica svojeg staništa u svojem prirodnom arealu, čime doprinosi postizanju ili održavanju povoljnog stanja očuvanosti vrsta u skladu s člankom 1. točkom (i) Direktive 92/43/EEZ za vrste navedene u prilozima II., IV. ili V. toj direktivi i osigurava populacije vrsta divljih ptica obuhvaćenih Direktivom 2009/147/EZ i, osim toga, morskih ekosustava, čime se doprinosi postizanju ili održavanju dobrog stanja okoliša u skladu s člankom 3. stavkom 5. Direktive 2008/56/EZ;7.a„pogoršanje” znači uzrokovanje neto štetnog učinka na stanišne tipove i staništa vrsta obuhvaćenih člankom 4. stavcima 6. i 7. te člankom 5. stavcima 6. i 7., u mjeri u kojoj bi taj učinak mogao biti znatan u odnosu na opći cilj članaka 4. i 5. da se održava ili obnovi povoljno stanje očuvanosti takvih stanišnih tipova i staništa vrsta na nacionalnoj razini te, ovisno o stanišnom tipu ili staništu dotične vrste, na biogeografskoj razini. [Am. 117/rev1]8.„oprašivač” znači divlji kukac koja prenosi pelud od prašnice biljke do njuške tučka biljke, čime omogućuje oplodnju i proizvodnju sjemena;9.„pogoršanje stanja populacija oprašivača” znači smanjenje broja i/ili raznolikosti oprašivača;9.a„zavičajna vrsta drveća” znači vrsta drveća koja se pojavljuje u svojem prirodnom arealu (prošlom ili sadašnjem) i potencijalu širenja (tj. unutar areala na kojem se prirodno nalazi ili bi se mogla nalaziti bez izravnog ili neizravnog uplitanja ili skrbi ljudi); 10.„lokalna upravna jedinica” znači upravna jedinica niske razine u državi članici, koja se nalazi ispod pokrajine, regije ili države, a uspostavljena je u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i VijećaUredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).;10.a„urbana središta” i „urbani klasteri” znači prostorne jedinice klasificirane u gradovima i manjim gradovima i predgrađima primjenom tipologije na temelju mreže uspostavljene u skladu s člankom 4.b stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1059/2003;11.„gradovi” znači lokalne upravne jedinice u kojima najmanje 50 % stanovništva živi u jednom ili više urbanih središta, što se mjeri s pomoću stupnja urbanizacije utvrđenog u skladu s člankom 4.b stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1059/2003;12.„manji gradovi i predgrađa” znači lokalne upravne jedinice u kojima manje od 50 % stanovništva živi u urbanom središtu, ali najmanje 50 % stanovništva živi u urbanom klasteru, što se mjeri s pomoću stupnja urbanizacije utvrđenog u skladu s člankom 4.b stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1059/2003;12.a„prigradska područja” znači područja koja graniče s urbanim središtima ili urbanim klasterima, uključujući barem sva područja unutar jednog kilometra mjereno od vanjskih granica tih urbanih središta ili urbanih klastera, a nalaze se u istom gradu ili istom manjem gradu i predgrađu kao i ta urbana središta ili urbani klasteri;13.„gradska zelena površina” znači ukupna površina drveća, grmlja, šiblja, trajne zeljaste vegetacije, lišajeva i mahovina, ribnjaka i vodotoka u gradovima ili manjim gradovima i predgrađima izračunana na temelju podataka dobivenih u okviru usluge praćenja kopna programa Copernicus kako je uspostavljena Uredbom (EU) 2021/696 Europskog parlamenta i VijećaUredba (EU) 2021/696 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Svemirskog programa Unije i osnivanju Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 377/2014 i Odluke br. 541/2014/EU (SL L 170, 12.5.2021., str. 69.). te, ako su dostupni dotičnoj državi članici, drugih odgovarajućih dopunskih podataka koje je dostavila ta država članica;14.„prekrivenost gradova krošnjama stabala” znači ukupna površina pokrivenosti drvećem u gradovima i manjim gradovima i predgrađima koja se izračunava na temelju podataka o gustoći pokrivenosti drvećem dobivenih u okviru usluge praćenja stanja kopna programa Copernicus kako je uspostavljena Uredbom (EU) 2021/696 Europskog parlamenta i Vijeća te, ako su dostupni dotičnoj državi članici, drugih odgovarajućih dopunskih podataka koje je dostavila ta država članica;14.a„rijeka slobodnog toka” znači rijeka ili dio rijeke čiju uzdužnu, bočnu i vertikalnu povezanost ne ometaju umjetne strukture koje tvore prepreku i čije prirodne funkcije u velikoj mjeri nisu pogođene;14.b „ponovno natapanje tresetišta” znači postupak prenamjene isušenog tresetnog tla u vlažno tlo;15.„područje ubrzane proizvodnje energije iz obnovljivih izvora” znači područje ubrzane proizvodnje energije iz obnovljivih izvora kako je definirano u članku 2. točki 9.a Direktive 2018/2001/EU Europskog parlamenta i VijećaPrijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, COM(2022) 222 final..

POGLAVLJE II.CILJEVI I OBVEZE U POGLEDU OBNOVE

Članak 4.Obnova kopnenih, obalnih i slatkovodnih ekosustava1.Države članice nastoje uspostaviti mjere obnove na područjima Natura 2000 koje su potrebne kako bi se ostvario pomak prema postizanju povoljnog stanja očuvanosti područja stanišnih tipova navedenih u Prilogu I. koja nisu u dobrom stanju. Te se mjere uspostavljaju u područjima mreže Natura 2000 koja nisu u dobrom stanju u svakoj skupini stanišnih tipova navedenoj u Prilogu I., kako je kvantificirano u nacionalnom planu obnove iz članka 12.: [Am. 21]2.Države članice uspostavljaju mjere obnove koje su potrebne za ponovnu uspostavu stanišnih tipova navedenih u Prilogu I. na područjima koja nisu pokrivena tim stanišnim tipovima. Takve mjere moraju biti uspostavljene na područjima koja su potrebna kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u stavku 1. ovog članka.[Am. 99]3.Države članice uspostavljaju mjere obnove za kopnena, obalna i slatkovodna staništa vrsta navedenih u prilozima II., IV. i V. Direktivi 92/43/EEZ i za kopnena, obalna i slatkovodna staništa divljih ptica obuhvaćenih Direktivom 2009/147/EZ koje su, uz mjere obnove u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka, potrebne za poboljšanje kvalitete i količine tih staništa, među ostalim njihovom ponovnom uspostavom, i za poboljšanje povezanosti dok se ne postigne dostatna kvaliteta i količina tih staništa.4.Utvrđivanje najpogodnijih područja za mjere obnove u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. ovog članka temelji se na najboljim dostupnim spoznajama i najnovijim znanstvenim dokazima o stanju stanišnih tipova navedenih u Prilogu I., koje se mjeri na temelju strukture i funkcija potrebnih za njihovo dugoročno održavanje, uključujući njihove tipične vrste, kako je navedeno u članku 1. točki (e) Direktive 92/43/EEZ, te o kvaliteti i količini staništa vrsta iz stavka 3. ovog članka, služeći se pritom informacijama dostavljenima na temelju članka 17. Direktive 92/43/EEZ i članka 12. Direktive 2009/147/EZ, te, prema potrebi, uzimajući u obzir raznolikost situacija u različitim regijama kako je navedeno u članku 11. stavku 9.a.4.aDržave članice najkasnije do 2030. osiguravaju da je stanje najmanje 90 % površine raspoređene u svim stanišnim tipovima navedenima u Prilogu I. poznato. Stanje svih područja stanišnih tipova navedenih u Prilogu II. poznato je do 2040.5.Mjerama obnove iz stavaka 1. i 2. uzimaju se u obzir potreba za boljom povezanošću stanišnih tipova navedenih u Prilogu I. i ekološki zahtjevi vrsta iz stavka 3. koje obitavaju u tim stanišnim tipovima.6.Države članice nastoje osigurati da se s vremenom znatno ne smanji ukupna nacionalna površina u dobrom stanju i ukupna količina područja s dostatnom kvalitetom staništa vrsta iz stavaka 1., 2. i 3. [Am. 100] [Am. 25, 101 i 121]8.Izvan područja mreže Natura 2000 neispunjavanje obveza utvrđenih u stavku 6. ▌opravdano je ako je uzrokovano:(a)višom silom, uključujući prirodne katastrofe;(b)neizbježne preobrazbe staništa koje izravno uzrokuju klimatske promjene; ▌(c)planom ili projektom od prevladavajućeg javnog interesa za koji nisu dostupna manje štetna alternativna rješenja, što se utvrđuje u svakom pojedinom slučaju; (ca)u iznimnim okolnostima, povezanima s ostvarenjem ili nastavkom aktivnosti od javnog interesa, neispunjavanje obveza iz stavka 6. mora biti opravdano, pod uvjetom da se time ne ugrožava ostvarenje ciljeva obnove utvrđenih u stavcima 1., 2. i 3. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o takvim iznimnim okolnostima i propisno ih obrazlažu; ili [Am. 6](d)djelovanjem ili nedjelovanjem trećih zemalja za koje dotična država članica nije odgovorna.8.aIzvan područja mreže Natura 2000 obveza uspostavljanja potrebnih mjera iz stavka 7. ne primjenjuje se na pogoršanje stanja uzrokovano: (a)višom silom, uključujući prirodne katastrofe;(b)neizbježne preobrazbe staništa koje izravno uzrokuju klimatske promjene; (c)planovima ili projektima od prevladavajućeg javnog interesa za koje nisu dostupna manje štetna alternativna rješenja; ili(d)djelovanjem ili nedjelovanjem trećih zemalja za koje dotična država članica nije odgovorna.9.Za područja mreže Natura 2000 neispunjavanje obveza utvrđenih u stavcima 6. i 7. opravdano je ako su mu uzrok:(a)višom silom, uključujući prirodne katastrofe;(b)neizbježne preobrazbe staništa koje izravno uzrokuju klimatske promjene; ili(c)plan ili projekt odobren u skladu s člankom 6. stavkom 4. Direktive 92/43/EEZ.10.Države članice osiguravaju sljedeće:(a)povećanje površine staništa u dobrom stanju za stanišne tipove navedene u Prilogu I. dok se dobro stanje ne postigne na najmanje 90 % područja i dok se povoljno referentno područje ne postigne za svaki stanišni tip u svakoj biogeografskoj regiji dotične države članice;(b)trend povećanja u smjeru dostatne kvalitete i količine kopnenih, obalnih i slatkovodnih staništa vrsta iz priloga II., IV. i V. Direktivi 92/43/EEZ i vrsta obuhvaćenih Direktivom 2009/147/EZ.10.aU mjerama koje treba poduzeti na temelju ovog članka države članice uzimaju u obzir gospodarske, socijalne i kulturne zahtjeve te regionalne i lokalne posebnosti, u skladu s člankom 2. stavkom 3. Direktive 92/43/EEZ. [Am. 27]

Članak 5.Obnova morskih ekosustava1.Države članice uspostavljaju mjere obnove koje su potrebne kako bi se u dobro stanje dovela područja stanišnih tipova navedenih u Prilogu II. koja nisu u dobrom stanju. Takve se mjere uspostavljaju:(a)do 2030. za najmanje 30 % ukupnog područja skupina od 1 do 6 stanišnih tipova navedenih u Prilogu II. koje nije u dobrom stanju, kako je kvantificirano u nacionalnom planu obnove iz članka 12.;(b)do 2040. za najmanje 60 % i do 2050. za najmanje 90 % područja skupina od 1 do 6 stanišnih tipova navedenih u Prilogu II. koje nije u dobrom stanju, kako je kvantificirano u nacionalnom planu obnove iz članka 12.;(c)do 2040. za dvije trećine postotka iz stavka (d) područja skupine 7 stanišnih tipova navedene u Prilogu II. koje nije u dobrom stanju, kako je kvantificirano u nacionalnom planu obnove iz članka 12.; i(d)do 2050. za postotak utvrđen u skladu s člankom 11. stavkom 2.a područja skupine 7 stanišnih tipova navedenih u Prilogu II. koje nije u dobrom stanju, kako je kvantificirano u nacionalnom planu obnove iz članka 12. Postotak iz točke (d) ovog stavka određuje se tako da se njime ne sprečava postizanje ili održavanje dobrog stanja okoliša, kako je utvrđeno na temelju članka 9. stavka 1. Direktive 2008/56/EZ. [Am. 29]3.Države članice uspostavljaju mjere obnove za morska staništa vrsta navedenih u Prilogu III. i prilozima II., IV. i V. Direktivi 92/43/EEZ i za morska staništa divljih ptica obuhvaćenih Direktivom 2009/147/EZ koje su, uz mjere obnove uspostavljene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka, potrebne za poboljšanje kvalitete i količine tih staništa, među ostalim njihovom ponovnom uspostavom, i za poboljšanje povezanosti dok se ne postigne dostatna kvaliteta i količina tih staništa.4.Utvrđivanje najpogodnijih područja za mjere obnove u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. ovog članka temelji se na najboljim dostupnim spoznajama i najnovijem tehničkom i znanstvenom napretku u utvrđivanju stanja stanišnih tipova navedenih u Prilogu II. ▌te kvalitete i količine staništa vrsta iz stavka 3. ovog članka, služeći se pritom informacijama dostavljenima na temelju članka 17. Direktive 92/43/EEZ, članka 12. Direktive 2009/147/EZ i članka 178. Direktive 2008/56/EZ.4.aDržave članice najkasnije do 2030. osiguravaju da je stanje najmanje 50 % površine raspoređene u svim stanišnim tipovima navedenima pod skupinama od 1 do 6 u Prilogu II. poznato. Stanje svih područja skupina od 1 do 6 stanišnih tipova navedenih u Prilogu II. poznato je do 2040. Države članice najkasnije do 2040. također osiguravaju da je stanje najmanje 50 % površine raspoređene u svim stanišnim tipovima navedenima pod skupinom 7 u Prilogu II. poznato. Stanje svih područja skupine 7 stanišnih tipova navedenih u Prilogu II. poznato je do 2050. 5.Mjerama obnove iz stavaka 1. i 2. uzimaju se u obzir potreba za boljom ekološkom usklađenošću i povezanošću stanišnih tipova navedenih u Prilogu II. i ekološki zahtjevi vrsta iz stavka 3. koje se pojavljuju u tim stanišnim tipovima.6.Države članice nastoje osigurati da se stanje stanišnih tipova navedenih u Prilogu II. na područjima na kojima se primjenjuju mjere obnove u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. stalno poboljšava dok se ne postigne dobro stanje i da se kvaliteta staništa vrsta iz stavka 3. stalno unaprjeđuje dok se ne postigne dostatna kvaliteta tih staništa. Države članice nastoje, kad je to moguće, uspostaviti potrebne mjere kako bi spriječile da na područjima na kojima je postignuto dobro stanje i dostatna kvaliteta staništa vrsta dođe do znatnog pogoršanja na nacionalnoj razini. [Am. 125/rev1] [Am. 32, 104 i 126/rev1]8.Izvan područja mreže Natura 2000 neispunjavanje obveza utvrđenih u stavku 6. ▌opravdano je ako je uzrokovano:(a)višom silom, uključujući prirodne katastrofe;(b)neizbježne preobrazbe staništa koje izravno uzrokuju klimatske promjene; ▌(ca)u iznimnim okolnostima, povezanima s ostvarenjem ili nastavkom aktivnosti od javnog interesa, neispunjavanje obveza iz stavka 6. mora biti opravdano, pod uvjetom da se time ne ugrožava ostvarenje ciljeva obnove utvrđenih u stavcima 1., 2. i 3. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o takvim iznimnim okolnostima i propisno ih obrazlažu; [Am. 7](d) djelovanjem ili nedjelovanjem trećih zemalja za koje dotična država članica nije odgovorna.8.aIzvan područja mreže Natura 2000 obveza uspostavljanja potrebnih mjera iz stavka 7. ne primjenjuje se na pogoršanje stanja uzrokovano: (a)višom silom, uključujući prirodne katastrofe;(b)neizbježne preobrazbe staništa koje izravno uzrokuju klimatske promjene; (c)planovima ili projektima od prevladavajućeg javnog interesa za koje nisu dostupna manje štetna alternativna rješenja; ili(d)djelovanjem ili nedjelovanjem trećih zemalja za koje dotična država članica nije odgovorna.9.Za područja mreže Natura 2000 neispunjavanje obveza utvrđenih u stavcima 6. i 7. opravdano je ako su mu uzrok:(a)viša sila, uključujući prirodne katastrofe;(b)neizbježne preobrazbe staništa koje izravno uzrokuju klimatske promjene; ili(c)plan ili projekt odobren u skladu s člankom 6. stavkom 4. Direktive 92/43/EEZ.10.Države članice osiguravaju sljedeće:(a)povećanje površine staništa u dobrom stanju za stanišne tipove navedene u skupinama od 1 do 6 u Prilogu II. dok se dobro stanje ne postigne na najmanje 90 % područja i dok se povoljno referentno područje ne postigne za svaki stanišni tip u svakoj biogeografskoj regiji dotične države članice;(aa)povećanje površine staništa u dobrom stanju za stanišne tipove navedene u skupini 7 u Prilogu II. dok se dobro stanje ne postigne najmanje u postotku iz stavka 1. točke (d) područja i dok se povoljno referentno područje ne postigne za svaki stanišni tip u svakoj biogeografskoj regiji dotične države članice;(b)pozitivni trend prema dostatnoj kvaliteti i količini morskih staništa vrsta navedenih u Prilogu III. i prilozima II., IV. i V. Direktivi 92/43/EEZ i vrsta obuhvaćenih Direktivom 2009/147/EZ.

Članak 5.a Energija iz obnovljivih izvora Za potrebe članka 4. stavaka 8. i 8.a te članka 5. stavaka 8. i 8.a pretpostavlja se da su planiranje, izgradnja i rad postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, njihovo priključenje na mrežu, sama ta mreža i sredstva za skladištenje od prevladavajućeg javnog interesa. Države članice mogu ih izuzeti od zahtjeva za dokazivanjem da nisu dostupna manje štetna alternativna rješenja na temelju članka 4. stavaka 8. i 8.a te članka 5. stavaka 8. i 8.a ako je provedena strateška procjena utjecaja na okoliš u skladu s uvjetima utvrđenima u Direktivi 2001/42/EZ ili ako su podvrgnuti procjeni utjecaja na okoliš u skladu s uvjetima utvrđenima u Direktivi (EU) 2011/92. Države članice mogu u opravdanim i posebnim okolnostima ograničiti primjenu tih odredaba na određene dijelove svojeg državnog područja te na određene vrste tehnologija ili na projekte s određenim tehničkim značajkama u skladu s prioritetima utvrđenima u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima na temelju Uredbe (EU) 2018/1999. Države članice obavješćuju Komisiju o primijenjenim ograničenjima i opravdavaju ih.

Članak 5.b Nacionalna obrana1.Pri uvođenju mjera obnove za potrebe članka 4. stavaka 1., 2. i 3. i članka 5. stavaka 1., 2. i 3. države članice mogu izuzeti područja koja se koriste za aktivnosti čija je isključiva svrha nacionalna obrana ako se smatra da su te mjere neuskladive s daljnjim korištenjem navedenih područja u vojne svrhe.2.Za potrebe članka 4. stavaka 8. i 8.a te članka 5. stavaka 8. i 8.a države članice mogu predvidjeti da se pretpostavlja da su planovi i projekti isključivo u svrhu nacionalne obrane od prevladavajućeg javnog interesa. Za potrebe članka 4. stavaka 8. i 8.a te članka 5. stavaka 8. i 8.a države članice ujedno mogu izuzeti takve planove i projekte od zahtjeva za dokazivanjem da nisu dostupna manje štetna alternativna rješenja. Međutim, ako se primjenjuje to izuzeće, dotična država članica uvodi mjere, koliko je to razumno i izvedivo, kojima se nastoji ublažiti utjecaj na stanišne tipove.

Članak 6.Obnova urbanih ekosustava1.Države članice osiguravaju da do 31. prosinca 2030. u ukupnom nacionalnom području ne dođe do neto gubitka gradskih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala u područjima urbanih ekosustava, utvrđenih u skladu s člankom 11. stavkom 2.b, u odnosu na [godina stupanja na snagu ove Uredbe]. Za potrebe te obveze države članice mogu iz tog ukupnog nacionalnog područja isključiti područja urbanih ekosustava u kojima je udio gradske zelene površine u urbanim središtima i urbanim klasterima veći od 45 %, a udio prekrivenosti gradova krošnjama stabala veći od 10 %.2.Države članice nakon toga ostvaruju trend povećanja ukupne nacionalne površine gradskih zelenih površina, među ostalim integracijom gradskih zelenih površina u zgrade i infrastrukturu u područjima urbanog ekosustava, utvrđenom u skladu s člankom 11. stavkom 2.b, što se mjeri svakih šest godina nakon 31. prosinca 2030., dok se ne postigne zadovoljavajuća razina utvrđena u skladu s člankom 11. stavkom 3.3.Države članice u svakom području urbanog ekosustava, utvrđenom u skladu s člankom 11. stavkom 2.b, ostvaruju trend povećanja ▌prekrivenosti gradova krošnjama stabala, što se mjeri svakih šest godina nakon 31. prosinca 2030., dok se ne postigne zadovoljavajuća razina utvrđena u skladu s člankom 11. stavkom 3.

Članak 7.Obnova prirodne povezanosti rijeka i prirodnih funkcija povezanih poplavnih područja1.Države članice sastavljaju inventar umjetnih prepreka ▌povezanosti površinskih voda i, uzimajući u obzir njihove društveno-gospodarske funkcije, utvrđuju koje je prepreke potrebno ukloniti kako bi se pridonijelo ostvarenju ciljeva obnove utvrđenih u članku 4. ove Uredbe i cilja da se do 2030. najmanje 25 000 km rijeka ponovno pretvori u rijeke slobodnog toka u Uniji, ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/60/EZ, a posebno njezin članak 4. stavke 3., 5. i 7., i Uredbu 1315/2013, posebno njezin članak 15.2.Države članice uklanjaju umjetne prepreke ▌povezanosti površinskih voda na temelju inventara izstavka 1. ovog članka u skladu s planom za njihovo uklanjanje iz članka 12. stavka 2. točaka (e) i (f). Pri uklanjanju prepreka države članice prije svega uklanjaju zastarjele prepreke koje više nisu potrebne za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, unutarnju plovidbu, opskrbu vodom, zaštitu od poplava ili druge svrhe.3.Uz uklanjanje prepreka iz stavka 2. države članice uspostavljaju i mjere koje su potrebne kako bi se poboljšale prirodne funkcije povezanih poplavnih područja.4.Države članice osiguravaju održavanje prirodne povezanosti rijeka i prirodnih funkcija povezanih poplavnih područja u skladu sa stavcima 2. i 3.

Članak 8.Obnova populacija oprašivača1.Države članice će nakon stupanja na snagu Uredbe uspostavom odgovarajućih i efektivnih mjera poboljšati raznolikost oprašivača i najkasnije do 2030. uspostaviti mjere usmjerene na zaustavljanje opadanja populacija oprašivača i za ostvarivanje sve većeg porasta te populacije, što će se mjeriti svakih šest godina nakon 2030., dok se ne postignu zadovoljavajuće razine, kako je utvrđeno u skladu s člankom 11. stavkom 3. [Am. 88]2.Najkasnije ... [9 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe], Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 20. kako bi utvrdila znanstveno utemeljenu metodu za praćenje raznolikosti i populacija oprašivača. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21. stavka 2.[Am. 89]3.Metodom iz stavka 2. omogućuju se smjernice za države članice za definiranje zadovoljavajućih razina u skladu s člankom 11. stavkom 3. i primjena standardiziranog pristupa za prikupljanje godišnjih podataka o brojnosti i raznolikosti vrsta oprašivača diljem ekosustava i za procjenu populacijskih trendova oprašivača i učinkovitosti mjera obnove koje donose države članice u skladu sa stavkom 1. ovog članka. [Am. 90]3.aDržave članice i Komisija osiguravaju da podaci o praćenju dolaze s odgovarajućeg broja lokacija kako bi se osigurala reprezentativnost na cijelom državnom području. Države članice osiguravaju dostatna sredstva za praćenje i promicanje građanske znanosti. [Am. 91]3.bKomisija i relevantne agencije Unije, posebno EEA, EFSA i ECHA, zajednički rješavaju glavne pritiske s kojima se suočavaju oprašivači i na zahtjev pružaju potporu državama članicama. [Am. 92] [Am. 34]

Članak 10.Obnova šumskih ekosustava1.Osim za područja na kojima se mjere obnove primjenjuju u skladu s člankom 4. stavcima 1., 2. i 3., države članice uspostavljaju i mjere obnove koje su potrebne kako bi se poboljšala bioraznolikost šumskih ekosustava.2.Države članice dužne su za svaki od sljedećih pokazatelja u šumskim ekosustavima, kako su podrobnije utvrđeni u Prilogu VI., ostvarivati trend povećanja na nacionalnoj razini, što će se mjeriti u razdoblju od datuma stupanja na snagu ove Uredbe do 31. prosinca 2030. i svakih šest godina nakon toga, dok se ne postignu zadovoljavajuće razine utvrđene u skladu s člankom 11. stavkom 3.:[Am. 129/rev1];[Am. 130/rev1]▌▌(c)indeks čestih vrsta ptica šumskih staništa.▌2.aDržave članice na nacionalnoj razini postižu trend povećanja triju od sljedećih pokazatelja u šumskim ekosustavima, kako su dodatno utvrđeni u Prilogu VI., odabranih na temelju njihove sposobnosti da dokažu povećanje bioraznolikosti šumskih ekosustava u dotičnoj državi članici. Pokazatelji se mjere u razdoblju od datuma stupanja na snagu ove Uredbe do 31. prosinca 2030. i svakih šest godina nakon toga, dok se ne postignu zadovoljavajuće razine utvrđene u skladu s člankom 11. stavkom 3.:(a)udjela šuma raznodobne strukture;(b)povezanosti šuma; (c)zaliha organskog ugljika;(d)udjela šuma u kojima prevladavaju zavičajne vrste drveća;(e)raznolikosti vrsta drveća.3.Neispunjavanje obveza utvrđenih u stavcima 2. i 2.a opravdano je ako je uzrokovano:(a)višom silom velikih razmjera, uključujući prirodne katastrofe, a posebno neplanirane i nekontrolirane šumske požare; ili(b)neizbježnom preobrazbom staništa koju izravno uzrokuju klimatske promjene;

Članak 10.aSadnja tri milijarde dodatnih stabala1.Pri utvrđivanju i provedbi mjera obnove kako bi se ispunili ciljevi i obveze utvrđeni u člancima 4., 6., 9. i 10., države članice doprinose postizanju cilja Unije o sadnji najmanje tri milijarde dodatnih stabala do 2030.2.Države članice osiguravaju da se cilj iz stavka 1. ostvari uz potpuno poštovanje ekoloških načela, osiguravanje raznolikosti vrsta, davanje prednosti autohtonim vrstama drveća, osim, u vrlo specifičnim slučajevima i uvjetima, neautohtonih vrsta prilagođenih lokalnom tlu, klimatskom i ekološkom kontekstu i stanišnim uvjetima koji imaju ulogu u poticanju povećane otpornosti na klimatske promjene. Mjere za postizanje tog cilja usmjerene su na povećanje povezanosti i temelje se na samostalnom razvoju šuma, održivom ponovnom pošumljavanju i ekologizaciji urbanih područja.3.Stabla posađena u svrhu sječe ne ubrajaju se u cilj utvrđen u stavku 1. [Am. 80]

POGLAVLJE III.NACIONALNI PLANOVI OBNOVE

Članak 11.Izrada nacionalnih planova obnove1.Države članice izrađuju nacionalne planove obnove i provode potrebne aktivnosti pripremnog praćenja i istraživanja kako bi utvrdile mjere obnove koje su potrebne za doprinošenje ciljevima Unije i ispunjavanje obveza utvrđenih u člancima od 4. do 10., uzimajući pritom u obzir najnovije znanstvene dokaze, potrebe lokalnih zajednica, uključujući gradske, najisplativije mjere i društveno-gospodarski učinak navedenih mjera. Potrebno je odgovarajuće sudjelovanje dionika, uključujući vlasnike zemljišta i upravitelje zemljišta, u svakoj fazi postupka. [Am. 35]2.Države članice kvantificiraju područje koje je potrebno obnoviti kako bi se ostvarili ciljevi obnove utvrđeni u člancima 4. i 5., uzimajući pritom u obzir stanje stanišnih tipova iz članka 4. stavaka 1. i 2. te članka 5. stavaka 1. i 2., kao i kvalitetu i količinu staništa vrsta iz članka 4. stavka 3. i članka 5. stavka 3.▌. Kvantifikacija se temelji, među ostalim, na sljedećim podacima:(a)za svaki stanišni tip:i.i. ukupnoj površini staništa i karti njegove rasprostranjenosti u tom trenutku;ii.površini staništa koje nije u dobrom stanju;iii.povoljnoj referentnoj površini, uzimajući u obzir zapise o povijesnoj rasprostranjenosti i predviđene promjene okolišnih uvjeta zbog klimatskih promjena; [Am. 37](b)dostatnoj kvaliteti i količini staništa vrsta potrebnima kako bi se za njih postiglo povoljno stanje očuvanosti, uzimajući u obzir područja koja su najpogodnija za ponovnu uspostavu tih staništa, imajući na umu promjene uzrokovane klimatskim promjenama i uloge zemljišta u pogledu opskrbe hranom i produktivnosti hrane i suprotstavljene potrebe staništa i vrsta. [Am. 38](ba)za potrebe kvantificiranja površine svakog stanišnog tipa koju je potrebno obnoviti kako bi se postigli ciljevi obnove utvrđeni u članku 4. stavku 1. točki (a) i članku 5. stavku 1. točki (a), površina staništa koje nije u dobrom stanju iz točke (a) podtočke ii. uključuje samo ona područja za koja je stanje poznato; (bb)za potrebe kvantificiranja površine svakog stanišnog tipa koju je potrebno obnoviti kako bi se postigli ciljevi obnove utvrđeni u članku 4. stavku 1. točki (b) i članku 5. stavku 1. točkama (b), (c) i (d), površina staništa koje nije u dobrom stanju iz točke (a) podtočke ii. ovog stavka uključuje samo ona područja za koja je stanje poznato ili za koje stanje treba biti poznato na temelju članka 4. stavka 4.a i članka 5. stavka 4.a.(bc) izvedivosti obnove i troškovnoj učinkovitosti te proturječnim socioekonomskim interesima; [Am. 39](bd) gustoći stanovništva i nedostatku prostora u državi članici; [Am. 40]2.aFinanciranje manjka financijskih sredstava povezanih s provedbom ove Uredbe osigurava se bez korištenja financijskih sredstava iz ZPP-a, ZRP-a ili drugih izvora financiranja u poljoprivredi i ribarstvu. [Am. 134]2.bU pogledu skupine 7 stanišnih tipova navedenih u Prilogu II., države članice određuju postotak iz članka 5. stavka 1. točke (d). 2.cDržave članice utvrđuju područja urbanih ekosustava iz članka 6. i izrađuju karte tih područja za sve svoje gradove i manje gradove i predgrađa.Područje urbanog ekosustava grada ili manjeg grada i predgrađa uključuje:(a)cijeli grad ili manji grad i predgrađe; ili(b)dijelove grada ili manjeg grada i predgrađa, uključujući barem njezina urbana središta, urbane klastere i, ako to dotična država članica smatra primjerenim, prigradska područja.Države članice mogu objediniti područja urbanog ekosustava dvaju ili više susjednih gradova i/ili manjih gradova i predgrađa u jedno područje urbanog ekosustava koje je zajedničko tim gradovima i/ili manjim gradovima i predgrađima.3.Države članice najkasnije do 2030. utvrđuju zadovoljavajuće razine za svaki od pokazatelja iz članka 8. stavka 1., članka 9. stavka 2. i članka 10. stavka 2., za svaki od odabranih pokazatelja iz članka 10. stavka 2.a i za gradsku zelenu površinu iz članka 6. stavka 2. te za prekrivenost gradova krošnjama stabala iz članka 6. stavka 3., putem otvorenog i djelotvornog postupka i procjene, na temelju najnovijih znanstvenih dokaza, ▌orijentacijskog okvira iz članka 17. stavka 9.a te, ako je dostupan, orijentacijskog okvira iz članka 17. stavka 9.4.Države članice utvrđuju i izrađuju karte poljoprivrednih i šumskih područja koja je potrebno obnoviti, posebno područja na kojima je zbog intenzifikacije ili drugih čimbenika povezanih s gospodarenjem potrebna bolja povezanost i krajobrazna raznolikost.4.aDržave članice mogu u roku od godine dana od stupanja na snagu ove Uredbe razviti metodologiju za dopunu metodologije iz Priloga IV. kako bi pratile obilježja krajobraza velike raznolikosti koja nisu obuhvaćena zajedničkom metodom iz opisa obilježja krajobraza velike raznolikosti u tom prilogu. Komisija pruža smjernice o okviru za razvoj takve metodologije u roku od mjesec dana od stupanja na snagu ove Uredbe.4.bDržave članice, prema potrebi, određuju smanjenje opsega ponovnog natapanja tresetišta kako je navedeno u članku 9. stavku 4. petom podstavku. 5.Države članice utvrđuju sinergiju s ublažavanjem klimatskih promjena, prilagodbom tim promjenama, neutralnosti degradacije zemljišta i sprečavanjem katastrofa te u skladu s tim određuju prioritetne mjere obnove. Države članice u obzir uzimaju i sljedeće:(a)svoje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove iz članka 3. Uredbe (EU) 2018/1999;(b)svoju dugoročnu strategiju iz članka 15. Uredbe (EU) 2018/1999;(c)obvezujući cilj Unije za 2030. utvrđen u članku 3. Direktive 2018/2001/EU Europskog parlamenta i Vijeća.6.Države članice usklađuju razvoj nacionalnih planova obnove s izradom karata područja koja su potrebna kako bi se ostvarili barem njihovi nacionalni doprinosi cilju za energiju iz obnovljivih izvora do 2030. kao i, prema potrebi, s određivanjem područja ubrzane proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i namjenskih infrastrukturnih područja. Tijekom izrade planova za obnovu prirode države članice osiguravaju sinergiju s izgradnjom infrastrukture za energiju iz obnovljivih izvora i energetske infrastrukture te s već određenim područjima ubrzane proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i namjenskim infrastrukturnim područjima, te osiguravaju da ▌funkcioniranje tih područja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ▌kako su predviđeni Direktivom (EU) 2018/2001, kao i funkcioniranje projekata povezanih s mrežom koji su potrebni za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav i odgovarajućih postupaka izdavanja dozvola, ostane nepromijenjeno.7.Pri izradi svojih nacionalnih planova obnove države članice u obzir uzimaju posebno sljedeće:(a)mjere očuvanja utvrđene za područja mreže Natura 2000 u skladu s Direktivom 92/43/EEZ;(b)prioritetne akcijske okvire razvijene u skladu s Direktivom 92/43/EEZ;(c)mjere za postizanje dobrog količinskog, ekološkog i kemijskog stanja vodnih tijela uključene u programe mjera i planove upravljanja riječnim slivovima izrađene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ te planove upravljanja rizicima od poplave uspostavljene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ;(d)ako je primjenjivo, morske strategije za postizanje dobrog stanja okoliša u svim morskim regijama u Uniji razvijene u skladu s Direktivom 2008/56/EZ;(e)nacionalne programe kontrole onečišćenja zraka razvijene u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284,(f)nacionalne strategije i akcijske planove za bioraznolikost razvijene u skladu s člankom 6. Konvencije o biološkoj raznolikosti;(g)ako je primjenjivo, mjere očuvanja i upravljanja donesene u okviru zajedničke ribarstvene politike;(h)strateške planove u okviru ZPP-a izrađene u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115.8.Pri izradi nacionalnih planova obnove države članice mogu se služiti različitim primjerima mjera obnove koji su navedeni u Prilogu VII., ovisno o posebnim nacionalnim i lokalnim uvjetima, i najnovijim znanstvenim dokazima.9.Prilikom pripreme nacionalnih planova obnove države članice nastoje optimirati ekološke, gospodarske i socijalne funkcije ekosustava, kao i njihov doprinos održivom razvoju relevantnih regija i zajednica.9.aPri izradi nacionalnih planova obnove države članice mogu uzeti u obzir raznolikost situacija u različitim regijama povezanih sa socijalnim, gospodarskim i kulturnim zahtjevima, regionalnim i lokalnim značajkama te gustoćom naseljenosti. Prema potrebi bi trebalo uzeti u obzir posebnu situaciju najudaljenijih regija Unije, primjerice njihovu udaljenost, izoliranost, malu površinu, nepovoljnu topografiju i klimu te njihovu bogatu bioraznolikost i povezane troškove za zaštitu i obnovu njihovih ekosustava. 10.Kad je to moguće, države članice potiču sinergiju s nacionalnim planovima obnove drugih država članica, posebno u pogledu ekosustava koji se prostiru preko granica ili ako države članice dijele morsku regiju ili podregiju u smislu Direktive 2008/56/EZ.10.aU svrhu utvrđivanja i provedbe nacionalnih planova obnove države članice mogu se, ako je to praktično i primjereno, koristiti postojećim strukturama regionalne institucijske suradnje u pogledu obnove i ponovne uspostave morskih ekosustava.10.bAko države članice utvrde problem koji bi mogao onemogućiti ispunjavanje obveza obnove i ponovne uspostave morskih ekosustava, koji zahtijeva mjere za koje nisu nadležne, one pojedinačno ili zajednički, prema potrebi upućuju državama članicama, Komisiji ili međunarodnim organizacijama opis utvrđenih problema i moguće mjere, s ciljem njihova razmatranja i mogućeg donošenja.11.Države članice osiguravaju da je postupak izrade plana obnove otvoren, transparentan, uključiv i djelotvoran te da se javnosti i osobito vlasnicima zemljišta, upraviteljima zemljišta, dionicima iz područja pomorstva i drugim relevantnim akterima, kao što su pružatelji usluga savjetovanja i stručne potpore, u skladu s načelom prethodnog i informiranog pristanka, omogući pravodobno i djelotvorno sudjelovanje u pripremi plana. Lokalne i regionalne vlasti, kao i tijela za upravljanje, na odgovarajući su način uključene u izradu plana. Savjetovanja moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u člancima od 4. do 10. Direktive 2001/42/EZ. [Am. 12]

Članak 12.Sadržaj nacionalnih planova obnove1.Nacionalni plan obnove obuhvaća razdoblje do 2050. i uključuje prijelazne rokove koji odgovaraju ciljevima i obvezama utvrđenima u člancima od 4. do 10.1.aOdstupajući od stavka 1., nacionalni plan obnove koji se podnosi u skladu s člankom 13. i člankom 14. stavkom 6. može se, u pogledu razdoblja nakon lipnja 2032. i do preispitivanja u skladu s člankom 15. stavkom 1., ograničiti na strateški pregled:(a)elemenata iz stavka 2.; i(b)sadržaja iz stavaka 3. i 3.a.Revidirani nacionalni plan obnove koji proizlazi iz preispitivanja koje je potrebno provesti prije srpnja 2032. u skladu s člankom 15. stavkom 1. može se, u pogledu razdoblja nakon lipnja 2042. i do revidiranja prije srpnja 2042. u skladu s člankom 15. stavkom 1., ograničiti na strateški pregled tih elemenata i sadržaja. 2.Države članice u nacionalni plan obnove uključuju sljedeće elemente, služeći se pritom jedinstvenim formatom utvrđenim u skladu sa stavkom 4. ovog članka:(a)kvantificirana područja koja treba obnoviti kako bi se ostvarili ciljevi obnove utvrđeni u člancima od 4. do 10. na temelju pripremnih aktivnosti provedenih u skladu s člankom 11. i okvirnih karata potencijalnih područja koja treba obnoviti;(b)opis predviđenih ili uvedenih mjera obnove kojima se ispunjavaju ciljevi i obveze utvrđeni u člancima od 4. do 10. i pobliže utvrđene mjere obnove koje su predviđene odnosno uvedene u sklopu mreže Natura 2000 uspostavljene u skladu s Direktivom 92/43/EEZ;(ba)poseban odjeljak u kojem se utvrđuju mjere za ispunjavanje obveza iz članka 4. stavka 4.a i članka 5. stavka 4.a; [Am. 41] [Am. 42](e)inventar prepreka i prepreke za koje je utvrđeno da ih treba ukloniti u skladu s člankom 7. stavkom 1., plan njihova uklanjanja u skladu s člankom 7. stavkom 2. i ▌ duljina rijeka slobodnog toka koja će se postići uklanjanjem tih prepreka procijenjena od 2020. Do 2030. i ▌2050. te sve druge mjere kojima se ponovno uspostavljaju prirodne funkcije poplavnih područja u skladu s člankom 7. stavkom 3.;(ea)obrazloženje, prema potrebi, za ponovno natapanje tresetišta u udjelu manjem od onog utvrđenog u članku 9. stavku 4. prvom podstavku točkama od (a) do (c); (eb)opis pokazatelja za šumske ekosustave odabranih u skladu s člankom 10. stavkom 2.a i njihovu prikladnost za dokazivanje povećanja bioraznolikosti šumskih ekosustava u dotičnoj državi članici;(f)vremenski tijek uspostavljanja mjera obnove u skladu s člancima od 4. do 10.;(g)poseban odjeljak u kojem utvrđuju prilagođene mjere obnove za svoje najudaljenije regije, ovisno o slučaju;(h)praćenje područja koja se trebaju obnoviti u skladu s člancima 4. i 5., postupak procjene djelotvornosti mjera obnove uspostavljenih u skladu s člancima od 4 do 10. i prema potrebi postupak revidiranja tih mjera kako bi se ispunili ciljevi i obveze utvrđeni u člancima od 4. do 10.;(i)prikaz načina na koji su osigurani neprekidni, dugoročni i održivi učinci mjera obnove iz članaka od 4. do 10.;(j)procijenjene dodatne koristi za ublažavanje klimatskih promjena i neutralnost degradacije zemljišta koje bi se tijekom vremena mogle ostvariti u vezi s mjerama obnove te šire društveno-gospodarske koristi tih mjera;(ja) procijenjeni socioekonomski učinak provedbe mjera obnove; [Am. 69](k)poseban odjeljak u kojem se utvrđuje kako se u nacionalnom planu obnove uzimaju u obzir:i.i. važnost scenarija klimatskih promjena za planiranje vrste mjera obnove i područja na kojima će se primjenjivati;ii.potencijal mjera obnove za svođenje utjecaja klimatskih promjena na prirodu na najmanju moguću mjeru, sprečavanje ili ublažavanje učinaka prirodnih katastrofa i potporu prilagodbi;iii.sinergije s nacionalnim strategijama ili planovima prilagodbe i izvješćima o nacionalnoj procjeni rizika od katastrofa;iv.pregled međudjelovanja mjera uključenih u nacionalni plan obnove i nacionalni energetski i klimatski plan;(l)procjenu financijskih potreba za provedbu mjera obnove, u okviru koje se opisuje i potpora dionicima na koje utječu mjere obnove ili druge nove obveze koje proizlaze iz ove Uredbe, i oblik predviđenog financiranja, bilo javnog ili privatnog, uključujući (su)financiranje Unijinim instrumentima za financiranje;(m)prikaz subvencija koje negativno utječu na ispunjavanje ciljeva i obveza utvrđenih u ovoj Uredbi;(n)sažetak postupka izrade i uspostave nacionalnog plana obnove, uključujući informacije o sudjelovanju javnosti i načinu na koji su uzete u obzir potrebe lokalnih zajednica i dionika;(o)poseban odjeljak u kojem se u skladu s člankom 14. stavkom 5. navodi kako su uzete u obzir primjedbe Komisije o nacrtu nacionalnog plana obnove iz članka 14. stavka 4. Ako dotična država članica ne djeluje u skladu s primjedbom Komisije ili njezinim znatnim dijelom, dužna je to obrazložiti.3.Nacionalni planovi obnove prema potrebi obuhvaćaju mjere očuvanja i upravljanja koje država članica namjerava donijeti u okviru zajedničke ribarstvene politike, uključujući mjere očuvanja u zajedničkim preporukama čije donošenje država članica namjerava pokrenuti u skladu s postupkom utvrđenim u Uredbi (EU) br. 1380/2013, i sve relevantne informacije o tim mjerama.3.aNacionalni planovi obnove uključuju pregled međudjelovanja mjera uključenih u nacionalni plan obnove i nacionalnog strateškog plana u okviru zajedničke poljoprivredne politike.3.bPrema potrebi, nacionalni planovi obnove uključuju pregled razmatranja povezanih s raznolikošću situacija u različitim regijama kako je navedeno u članku 11. stavku 9.a.4.Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila jedinstveni format za nacionalne planove obnove. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21. stavka 2. Pri izradi jedinstvenog formata Komisiji pomaže Europska agencija za okoliš (EEA). Komisija do [datum = prvi dan u mjesecu nakon tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] podnosi nacrte provedbenih akata odboru iz članka 21. stavka 1.

Članak 13.Podnošenje nacrta nacionalnog plana obnoveDržave članice Komisiji podnose nacrt nacionalnog plana obnove iz članaka 11. i 12. do… [Ured za publikacije: unijeti datum = prvi dan u mjesecu 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Članak 14.Ocjenjivanje nacionalnih planova obnove1.Komisija ocjenjuje nacrt nacionalnog plana obnove u roku od šest mjeseci od datuma primitka. Pri ocjenjivanju Komisija blisko surađuje s predmetnom državom članicom.2.Komisija pri razmatranju nacionalnog plana obnove procjenjuje njegovu usklađenost s člankom 12. i njegovu primjerenost za ispunjavanje ciljeva i obveza utvrđenih u člancima od 4. do 10. te Unijinih sveobuhvatnih ciljeva iz članka 1., posebnih ciljeva i obveza iz članka 7. stavka 1. da se do 2035. u Uniji najmanje 20 000 km rijeka ponovno pretvori u rijeke slobodnog toka. Komisija također uzima u obzir društveno-gospodarski učinak posebno na ruralna područja i učinak nacionalnog plana obnove, posebno na poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju, kako bi se osiguralo da proizvodnja ne dovede do premještanja proizvodnje izvan Unije. [Am. 43]3.U svrhu ocjenjivanja nacrta nacionalnih planova obnove Komisiji pomažu stručnjaci ili EEA.4.Komisija može uputiti primjedbe državama članicama u roku od šest mjeseci od datuma na koji primi nacrt nacionalnog plana obnove.5.Države članice u konačnim nacionalnim planovima obnove uzimaju u obzir sve primjedbe koje im je uputila Komisija.6.Države članice dovršavaju i objavljuju nacionalni plan obnove te ga podnose Komisiji u roku od šest mjeseci od datuma primitka Komisijinih primjedbi.

Članak 14.aProvedba mjera za obnovu morskih ekosustava1.Države članice čiji nacionalni planovi obnove uključuju mjere očuvanja u okviru zajedničke ribarstvene politike koje zahtijevaju podnošenje zajedničkih preporuka savjetuju se s drugim državama članicama koje imaju izravan upravljački interes u skladu s člancima 11. i 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 te zajedno s drugim državama članicama koje imaju izravan upravljački interes podnose preporuke: (a)najkasnije 12 mjeseci nakon konačnog podnošenja nacionalnog plana obnove za mjere povezane s člankom 5. stavkom 3.; (b)najkasnije do 1. siječnja 2028. za mjere obnove potrebne kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva zadanih za 2030.; (c)najkasnije do 1. siječnja 2036. za mjere obnove potrebne kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva zadanih za 2040.; (d)najkasnije do 1. siječnja 2046. za mjere obnove potrebne kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva zdanih za 2050. 2.Komisija prati napredak u odnosu na rokove za mjere koje zahtijevaju podnošenje zajedničkih preporuka u okviru zajedničke ribarstvene politike. 3.Ako države članice ne dostave na vrijeme zajedničke preporuke utvrđene u Uredbi (EU) br. 1380/2013, Komisija donosi mjere najkasnije 12 mjeseci nakon roka za podnošenje zajedničke preporuke iz stavka 1. ovog članka koristeći se alatima predviđenima za slučajeve kada se ne podnese zajednička preporuka u skladu s člankom 11. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013. [Am. 15]

Članak 15.Preispitivanje nacionalnih planova obnove1.Države članice preispituju i revidiraju svoje nacionalne planove obnove te uključuju dodatne mjere prije srpnja 2032. i prije srpnja 2042. Najmanje jednom svakih 10 godina nakon toga države članice preispituju svoje nacionalne planove obnove i, prema potrebi, revidiraju ga i uključuju dodatne mjere. Revizije se provode u skladu s člancima 11. i 12., uzimajući u obzir napredak u provedbi plana, najbolje dostupne znanstvene dokaze i dostupne spoznaje o promjenama, odnosno očekivanim promjenama okolišnih uvjeta zbog klimatskih promjena. Pri preispitivanjima koja se provode prije srpnja 2032. i prije srpnja 2042. države članice uzimaju u obzir spoznaje o stanju stanišnih tipova navedenih u prilozima I. i II. stečene u skladu s obvezama iz članka 4. stavka 4.a i članka 5. stavka 4.a. Države članice objavljuju svoj revidirani nacionalni plan obnove i dostavljaju ga Komisiji. 2.Kad se praćenjem u skladu s člankom 17. pokaže da mjere utvrđene u nacionalnom planu obnove neće biti dostatne za ispunjavanje ciljeva i obveza utvrđenih u člancima od 4. do 10., država članica preispituje nacionalni plan obnove i, ako je potrebno, revidira ga te u njega uključuje dopunske mjere. Države članice objavljuju svoj revidirani nacionalni plan obnove i dostavljaju ga Komisiji.3.Na temelju informacija iz članka 18. stavaka 1. i 2. i procjene iz članka 18. stavaka 4. i 5., ako Komisija smatra da napredak koji je država članica ostvarila nije dostatan za ispunjavanje ciljeva i obveza utvrđenih u člancima od 4. do 10., Komisija može, nakon savjetovanja s dotičnom državom članicom, od ▌ države članice zatražiti da podnese revidirani nacrt nacionalnog plana obnove s dopunskim mjerama. Revidirani nacionalni plan obnove s dopunskim mjerama objavljuje se i podnosi u roku od šest mjeseci od datuma primitka Komisijina zahtjeva. Na zahtjev dotične države članice i ako je to opravdano, Komisija može produljiti taj rok za dodatnih šest mjeseci.▌[Ams. 18cp and 44]

POGLAVLJE IV. PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 17.Praćenje1.Države članice prate sljedeće:(a)stanje i kretanje stanja stanišnih tipova te kvalitetu i kretanje kvalitete staništa vrsta iz članaka 4. i 5. na područjima obuhvaćenima mjerama obnove na temelju praćenja iz članka 12. stavka 2. točke (h);(b)područje gradskih zelenih površina i prekrivenost krošnjama stabala unutar područja urbanih ekosustava utvrđenih u skladu s člankom 11. stavkom 2.b, kako je navedeno u članku 6.;(c)pokazatelje bioraznolikosti u poljoprivrednim ekosustavima navedene u Prilogu IV.;(d)populacije čestih vrsta ptica poljoprivrednih staništa navedenih u Prilogu V.;(e)tri pokazatelja bioraznolikosti u šumskim ekosustavima navedena u članku 10. stavku 2.;(ea)tri pokazatelja bioraznolikosti u šumskim ekosustavima među onima koji su navedeni u članku 10. stavku 2.a, prema odabiru države članice;(f)brojnost i raznolikost vrsta oprašivača, prema metodi uspostavljenoj u skladu s člankom 8. stavkom 2.;(g)površinu i stanje površina pokrivenih stanišnim tipovima navedenima u prilozima I. i II.▌;(h)područje i kvalitetu staništa vrsta iz članka 4. stavka 3. i članka 5. stavka 3.▌.2.Praćenje u skladu sa stavkom 1. točkom (a) započinje odmah po uspostavljanju mjera obnove.3.Praćenje u skladu sa stavkom 1. točkama (b), (c), (d), (e) i (ea) započinje [Ured za publikacije: unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe].4.Praćenje u skladu sa stavkom 1. točkom (f) ovog članka započinje godinu dana nakon stupanja na snagu provedbenog akta iz članka 8. stavka 2.5.Praćenje u skladu sa stavkom 1. točkama (a) i (b) provodi se najmanje svakih šest godina. Praćenje u skladu s točkom (c) tog stavka ▌, koje se odnosi na zalihe organskog ugljika u mineralnim tlima zemljišta pod usjevima i udio poljoprivrednog zemljišta s obilježjima krajobraza velike raznolikosti, te točkom (e) koje se odnosi na stojeće mrtvo drvo i na ležeće mrtvo drvo te, prema potrebi, udio šuma raznodobne strukture, povezanost šuma, udio šume u kojem prevladavaju zavičajne vrste drveća, raznolikost vrsta drveća i zalihe organskog ugljika provodi se najmanje svakih šest godina odnosno, ako je to potrebno za ocjenu postizanja rastućih trendova do 2030., uz kraći interval. Praćenje u skladu s točkom (c) tog stavka koje se odnosi na indeks populacije travnjačkih leptira, točkama (d) i (e) tog stavka koje se odnosi na indeks čestih vrsta ptica šumskih staništa i točkom (f) tog stavka koje se odnosi na vrste oprašivača provodi se svake godine. Praćenje u skladu s točkama (g) i (h) tog stavka provodi se najmanje svakih šest godina te se usklađuje s ciklusom izvješćivanja iz članka 17. Direktive 92/43/EEZ i početnom procjenom iz članka 17. Direktive 2008/56/EZ.6.Države članice osiguravaju da je praćenje pokazatelja za poljoprivredne ekosustave iz članka 9. stavka 2. točke (b) i pokazatelja za šumske ekosustave iz članka 10. stavka 2. točaka (a) i (b) i članka 10. stavka 2.a točke (c) ove Uredbe usklađeno s praćenjem propisanim uredbama (EU) 2018/841 i (EU) 2018/1999.7.Države članice javno objavljuju podatke dobivene praćenjem provedenim na temelju ovog članka u skladu s Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te u skladu s učestalosti praćenja propisanom u stavku 5.8.U sustavima za praćenje država članica, koji djeluju na temelju elektroničkih baza podataka i geografskih informacijskih sustava, u najvećoj mogućoj mjeri pristupa se i upotrebljavaju se podaci i usluge dobiveni tehnologijama daljinskog istraživanja, promatranjem Zemlje (usluge programa Copernicus) te senzorima i uređajima in situ odnosno podaci prikupljeni građanskim inicijativama u području znanosti, koristeći se prednostima umjetne inteligencije te napredne analize i obrade podataka.9.Komisija može donijeti provedbene akte kako bi:(a)utvrdila metode za praćenje pokazatelja za poljoprivredne ekosustave navedenih u Prilogu IV.;(b)utvrdila metode za praćenje pokazatelja za šumske ekosustave navedenih u Prilogu VI.;(c)uspostavila orijentacijski okvir za određivanje zadovoljavajućih razina iz članka 10. stavka 2. i članka 10. stavka 2.a.9.aKomisija do 2028. donosi provedbene akte za uspostavu orijentacijskog okvira za određivanje zadovoljavajućih razina iz članka 6. stavka 2., članka 6. stavka 3., članka 8. stavka 1. i članka 9. stavka 2.9.b ▌Provedbeni akti na temelju stavaka 9. i 9.a donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21. stavka 2.

Članak 18.Izvješćivanje1.Države članice najmanje svake tri godine izvješćuju Komisiju elektroničkim putem koja područja podliježu mjerama obnove iz članaka od 4. do 10. i preprekama iz članka 7. koje su uklonjene. Prvo se izvješće podnosi u lipnju 2028.2.Države članice uz pomoć EEA-e najmanje svakih šest godina Komisiji elektroničkim putem dostavljaju sljedeće podatke i informacije:(a)napredak u provedbi nacionalnog plana obnove, uspostavi mjera obnove te postizanju ciljeva i obveza utvrđenih u skladu s člancima od 4. do 10.;(b)rezultate praćenja koje se provodi u skladu s člankom 17. Izvješće o rezultatima praćenja koje se provodi u skladu s člankom 17. stavkom 1. točkama (g) i (h) podnosi se i uključuje georeferencirane karte;(c)lokaciju i opseg područja obuhvaćenih mjerama obnove iz članka 4., članka 5. i članka 9. stavka 4., uključujući georeferenciranu kartu tih područja;(d)ažurirani inventar prepreka iz članka 7. stavka 1.;(e)informacije o napretku postignutom u zadovoljavanju financijskih potreba u skladu s člankom 12. stavkom 2. točkom (l), uključujući preispitivanje stvarnog ulaganja naspram početnih pretpostavki o ulaganju.Prva izvješća podnose se u lipnju 2031. i obuhvaćaju razdoblje do 2030. godine.3.Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila format, strukturu i podrobno razrađena rješenja za iznošenje informacija iz stavaka 1. i 2. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21. stavka 2. Pri izradi formata, strukture i podrobno razrađenih rješenja za elektroničko izvješćivanje Komisiji pomaže EEA.4.EEA Komisiji svake tri godine dostavlja ▌tehnički pregled napretka postignutog u ispunjavanju ciljeva i obveza utvrđenih u ovoj Uredbi, na temelju podataka koje su države članice stavile na raspolaganje u skladu sa stavkom 1. ovog članka i člankom 17. stavkom 7.5.EEA Komisiji dostavlja tehničko izvješće na razini Unije o napretku postignutom u ispunjavanju ciljeva i obveza utvrđenih u ovoj Uredbi, na temelju podataka koje su države članice stavile na raspolaganje u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. ovog članka. Može se koristiti i informacijama dostavljenima na temelju članka 17. Direktive 92/43/EEZ, članka 15. Direktive 2000/60/EZ, članka 12. Direktive 2009/147/EZ i članka 17. Direktive 2008/56/EZ. Izvješće se dostavlja do lipnja 2032., nakon čega se daljnja izvješća dostavljaju svakih šest godina.6.Komisija, počevši od [četiri godine od stupanja na snagu ove Uredbe], svakih šest godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Uredbe.6.aU roku od 12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe Komisija, uz savjetovanje s državama članicama, podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću koje sadržava:(a)pregled financijskih sredstava dostupnih na razini Unije za potrebe provedbe ove Uredbe;(b)procjenu potreba za financiranjem radi provedbe članaka od 4. do 10. i postizanja cilja utvrđenog u članku 1. stavku 2.;(c)analizu kako bi se utvrdili svi nedostaci u financiranju provedbe obveza utvrđenih u Uredbi, među ostalim za financijsku nadoknadu mogućih gubitaka vlasnika zemljišta i upravitelja zemljišta izravno nastalih zbog provedbe ove Uredbe;(d)prema potrebi, prijedloge odgovarajućih dodatnih mjera, uključujući financijske mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka, kao što je uspostava namjenskog instrumenta, i ne dovodeći u pitanje ovlasti suzakonodavaca za donošenje višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2027. [Am. 11]7.Države članice dužne su osigurati da su informacije iz stavaka 1. i 2. prikladne, ažurirane i dostupne javnosti u skladu s Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te direktivama 2007/2/EZ i (EU) 2019/1024 Parlamenta i Vijeća.

POGLAVLJE V. DELEGIRANE OVLASTI I POSTUPAK ODBORA

Članak 19.Izmjena prilogâ1.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. u cilju izmjene Priloga I. kako bi se način na koji su ▌stanišni tipovi grupirani prilagodio sukladno tehničkom i znanstvenom napretku te kako bi se uzelo u obzir iskustvo stečeno u primjeni ove Uredbe.2.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. radi izmjene Priloga II. kako bi se:(a) prilagodio popis stanišnih tipova radi osiguravanja usklađenosti s ažuriranim informacijama u klasifikaciji staništa prema europskom informacijskom sustavu o prirodi (EUNIS); i(b)prilagodio način grupiranja stanišnih tipova sukladno tehničkom i znanstvenom napretku te uzeo u obzir iskustvo stečeno u primjeni ove Uredbe.3.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. kako bi se izmijenio Prilog III. radi prilagodbe popisa morskih vrsta iz članka 5. sukladno tehničkom i znanstvenom napretku.4.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. kako bi se izmijenio Prilog IV. radi prilagodbe opisa, jedinica i metodologije pokazatelja za poljoprivredne ekosustave sukladno tehničkom i znanstvenom napretku.5.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. kako bi se izmijenio Prilog V. radi prilagodbe popisa vrsta koje se upotrebljavaju u okviru indeksa čestih vrsta ptica poljoprivrednih staništa u državama članicama sukladno tehničkom i znanstvenom napretku.6.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. kako bi se izmijenio Prilog VI. radi prilagodbe opisa, jedinica i metodologije pokazatelja za šumske ekosustave sukladno tehničkom i znanstvenom napretku.7.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. u cilju izmjene Priloga VII. kako bi se popis primjera mjera obnove prilagodio sukladno tehničkom i znanstvenom napretku te kako bi se uzelo u obzir iskustvo stečeno u primjeni ove Uredbe.

Članak 20.Izvršavanje delegiranja ovlasti1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 19. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [Ured za publikacije: unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 19. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.6.Delegirani akt donesen na temelju članka 19. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 21.Postupak odbora1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE VI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 21.a Izmjena Uredbe (EU) 2022/869Članak 7. stavak 8. prvi podstavak Uredbe (EU) 2022/869 zamjenjuje se sljedećim:

„S obzirom na utjecaje na okoliš obuhvaćene člankom 6. stavkom 4. Direktive 92/43/EEZ, člankom 4. stavkom 7. Direktive 2000/60/EZ i člankom 4. stavcima 8. i 8.a te člankom 5. stavcima 8. i 8.a [Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o obnovi prirode], pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti utvrđeni u tim direktivama, projekti s Unijina popisa smatraju se projektima od javnog interesa sa stajališta energetske politike i može se smatrati da su od prevladavajućeg javnog interesa.”

Članak 22.Preispitivanje1.Komisija je dužna ocijeniti ovu Uredbu do 31. prosinca 2030. i svake dvije godine nakon toga kako bi procijenila učinak ove Uredbe, posebno na poljoprivredni sektor i opskrbu sigurnom hranom, kao i socioekonomske učinke ove Uredbe, posebno u ruralnim područjima. [Am. 45]2.Komisija podnosi izvješće s glavnim nalazima evaluacije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. Ako Komisija to smatra prikladnim, izvješće se podnosi uz zakonodavni prijedlog za izmjenu odgovarajućih odredbi ove Uredbe, uzimajući u obzir potrebu za određivanjem dodatnih ciljeva obnove, uključujući ažurirane ciljeve do 2040. i 2050., na temelju zajedničkih metoda za procjenu stanja ekosustava koji nisu obuhvaćeni člancima 4. i 5., ocjene iz stavka 1. ovog članka te najnovijih znanstvenih dokaza. [Am. 17]

Članak 22.aOdgoda ciljeva na temelju ove Uredbe u slučaju iznimnih socioekonomskih posljedica1.Komisija do ... [jedna godina nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] i svake godine nakon toga u Službenom listu Europske unije objavljuje obavijest o tome je li ispunjen jedan ili više sljedećih uvjeta:(a)postupci izdavanja dozvola u jednoj ili više država članica zaostaju zbog ograničenja zakonodavstva Unije o prirodi u sljedećim područjima:i.izgradnja i prenamjena kuća, posebno u području socijalnog stanovanja;ii.uvođenje projekata u području energije iz obnovljivih izvora u vezi s postizanjem ciljeva utvrđenih u Uredbi (EU) 2021/1119 [Europski zakon o klimi];(b)prosječna cijena hrane porasla je za 10 % tijekom razdoblja od jedne godine;(c)ukupna proizvodnja hrane u Uniji smanjila se za 5 % tijekom razdoblja od jedne godine.2.Ako je ispunjen jedan ili više uvjeta iz stavka 1., ciljevi iz ove Uredbe odgađaju se dok ne prestanu vrijediti svi uvjeti iz tog stavka. [Am. 131]

Članak 23.Stupanje na snaguOva Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.Primjenjuje se od datuma na koji Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavi pouzdane i znanstvene podatke o uvjetima potrebnima za jamčenje dugoročne sigurnosti opskrbe hranom, čime se poštuje potreba za obradivim zemljištem u okviru konvencionalne i ekološke poljoprivrede, učinak obnove prirode na proizvodnju hrane, dostupnost hrane i cijene hrane. Komisija objavljuje obavijest u Službenom listu Europske unije u kojoj se navodi datum početka primjene ove Uredbe. [Am. 135]Primjenjuje se od datuma kada je ispunjen uvjet iz članka 11. stavka 2.a. Komisija objavljuje obavijest u Službenom listu Europske unije u kojoj se navodi datum početka primjene ove Uredbe. [Am. 136]Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I. KOPNENI, OBALNI I SLATKOVODNI EKOSUSTAVI – STANIŠNI TIPOVI I SKUPINE STANIŠNIH TIPOVA IZ ČLANKA 4. STAVAKA 1. I 2.

Popis u nastavku uključuje sve kopnene, obalne i slatkovodne stanišne tipove navedene u Prilogu I. Direktivi 92/43/EEZ, na koji se upućuje u članku 4. stavcima 1. i 2., te šest skupina tih stanišnih tipova, odnosno 1. močvarna područja (obalna i kontinentalna), 2. travnjaci i druga pastoralna staništa, 3. rijeke, jezera te aluvijalna i obalna staništa, 4. šume, 5. stepe, vrištine i makije i 6. stjenovita staništa i sipine.

1.SKUPINA 1: močvarna područja (obalna i kontinentalna)

Oznaka stanišnog tipa iz Priloga I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZ
Naziv stanišnog tipa iz Priloga I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZ
Obalna i slana staništa
1130
estuariji
1140
muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke
1150
obalne lagune
1310
muljevite i pjeskovite obale obrasle svojtama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima
1320
sastojine roda Spartina (Spartinion maritimae)
1330
atlantske slane livade (Glauco-Puccinellietalia maritimae)
1340
kontinentalne slane livade
1410
mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)
1420
mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi)
1530
panonske slane stepe i slane močvare
1650
uske uvale borealnog Baltika
Vlažne vrištine i tresetasti travnjaci
4010
sjevernoatlantske vlažne vrištine s vrstom Erica tetralix
4020
umjerene atlantske vlažne vrištine s vrstama Erica ciliaris i Erica tetralix
6460
tresetasti travnjaci Troodosa
Cretovi
7110
aktivni nadignuti cretovi
7120
degradirani nadignuti cretovi kod kojih je moguća prirodna obnova
7130
kompleksni cretovi
7140
prijelazni cretovi
7150
depresije na tresetnoj podlozi Rhynchosporion
7160
fenoskandinavski mineralni izvori i izvorski ritovi
7210
bazofilni cretovi s vrstama Cladium mariscus i Caricion davallianae
7220
sedrotvorni izvori (Cratoneurion)
7230
bazofilni cretovi
7240
planinske pionirske sastojine sveze Caricion bicoloris-atrofuscae
7310
aapa cretovi
7320
palsa cretovi
Vlažne šume
9080
fenoskandinavske listopadne močvarne šume
91D0
cretne šume

2.SKUPINA 2: travnjaci i druga pastoralna staništa

Oznaka stanišnog tipa iz Priloga I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZ
Naziv stanišnog tipa iz Priloga I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZ
Obalna staništa i sipine
1630
obalne livade borealnog Baltika
21A0
machair
Vrištine i makije
4030
europske suhe vrištine
4040
atlantske suhe vrištine s vrstom Erica vagans
4090
endemske oromediteranske vrištine sa štipavcem
5130
sastojine obične borovice Juniperus communis na vrištinama ili vapnenačkim travnjacima
8240
vapnenačke ploče
Travnjaci
6110
travnjaci na vapnenačkom kamenjaru ili bazofilni travnjaci Alysso-Sedion albi
6120
suhi pješčani vapnenački travnjaci
6130
travnjaci Violetalia calaminariae na kalaminskoj podlozi
6140
silikatni travnjaci vrste Festuca eskia u Pirinejima
6150
silikatni alpski i borealni travnjaci
6160
oroiberijski travnjaci vrste Festuca indigesta
6170
planinski i predplaninski vapnenački travnjaci
6180
makaronezijski mezofilni travnjaci
6190
panonski kamenjarski travnjaci (Stipo-Festucetalia pallentis)
6210
poluprirodni suhi travnjaci i grmoliki facijes na vapnenačkoj podlozi (Festuco-Brometalia)
6220
pseudostepe s travama i jednogodišnjim svojtama Thero-Brachypodietea
6230
travnjaci tvrdače Nardus bogati vrstama na silikatnoj podlozi u brdskom pojasu (i brežuljkastom pojasu kontinentalne Europe)
6240
subpanonski stepski travnjaci
6250
panonski stepski travnjaci na praporu
6260
panonske pješčane stepe
6270
fenoskandinavski nizinski suhi do srednje vlažni travnjaci bogati vrstama
6280
nordijske alvarske i predkambrijske zaravni od vapnenačkih stijena
62A0
istočni submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneratalia villosae)
62B0
serpentinofilni travnjaci na Cipru
62C0
pontsko-sarmatske stepe
62D0
oromezijski acidofilni travnjaci
6410
livade Molinia na vapnenačkom, tresetnom ili glineno-muljevitom tlu (Molinion caeruleae)
6420
mediteranske vlažne livade visokih zeleni Molinio-Holoschoenion
6510
nizinske livade košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)
6520
planinske livade košanice
Deheze i šumovite livade
6310
deheze sa zimzelenom vegetacijom Quercus spp.
6530
fenoskandinavske šumovite livade
9070
fenoskandinavski šumoviti pašnjaci

3.SKUPINA 3: rijeke, jezera te aluvijalna i obalna staništa

Oznaka stanišnog tipa iz Priloga I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZ
Naziv stanišnog tipa iz Priloga I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZ
Rijeke i jezera
3110
oligotrofne vode koje sadržavaju vrlo malo minerala u pješčanim nizinama (Littorelletalia uniflorae)
3120
oligotrofne vode koje sadržavaju vrlo malo minerala uglavnom u pješčanim nizinama zapadnog Mediterana, sa svojtama roda Isoetes spp.
3130
oligotrofne do mezotrofne stajaćice s vegetacijom Littorelletea uniflorae i/ili Isoëto-Nanojuncetea
3140
tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim svojtama parožina Chara spp.
3150
prirodna eutrofna jezera s vegetacijom sveze Hydrocharition ili Magnopotamion
3160
prirodna distrofična jezera i lokve
3170
mediteranske povremene lokve
3180
povremena krška jezera
3190
jezera u sadrenom kršu
31A0
naselja lotusa na transilvanijskim vrućim izvorima
3210
fenoskandinavske prirodne rijeke
3220
planinske rijeke i zeljasta vegetacija uz njihove obale
3230
drvenasta vegetacija s kebračem Myricaria germanica uz planinske rijeke
3240
drvenasta vegetacija sa sivkastom vrbom Salix eleagnos uz planinske rijeke
3250
mediteranski stalni riječni tokovi s vrstom Glaucium flavum
3260
vodni tokovi od ravničarske do planinske razine s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion
3270
rijeke muljevitih obala s vegetacijom Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.
3280
mediteranski stalni riječni tokovi s vegetacijom sveze Paspalo-Agrostidion zastirani sastojinama roda Salix i vrste Populus alba
3290
mediteranski povremeni riječni tokovi s vegetacijom sveze Paspalo-Agrostidion
32A0
sedrene barijere krških rijeka Dinarida
Aluvijalne livade
6430
hidrofilne rubne ravničarske, planinske i alpske zajednice visokih zeleni
6440
aluvijalne livade Cnidion dubii u riječnim dolinama
6450
aluvijalne livade borealnih šuma četinjača
6540
submediteranski travnjaci sveze Molinio-Hordeion secalini
Aluvijalne/obalne šume
9160
subatlantske i srednjoeuropske hrastove ili hrastovo-grabove šume Carpinion betuli
91E0
aluvijalne šume s vrstama Alnus glutinosa i Fraxinus excelsior (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)
91F0
obalne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis i Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia, duž velikih rijeka (Ulmenion minoris)
92A0
galerije bijele vrbe Salix alba i bijele topole Populus alba
92B0
obalne sastojine na povremenim mediteranskim vodotocima s vrstom Rhododendron ponticum, svojtama roda Salix i drugima
92C0
šume vrste Platanus orientalis i Liquidambar orientalis (Platanion orientalis)
92D0
južne priobalne galerije i šikare (Nerio-Tamaricetea i Securinegion tinctoriae)
9370
šumarci palmi iz roda Phoenix

4.SKUPINA 4: šume

Oznaka stanišnog tipa iz Priloga I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZ
Naziv stanišnog tipa iz Priloga I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZ
Borealne šume
9010
zapadne tajge
9020
fenoskandinavske polusjeverne prirodne stare širokolisne listopadne šume (Quercus, Tilia, Acer, Fraxinus ili Ulmus) bogate epifitima
9030
prirodne šume prvog nasljednog stupnja na vulkanskoj obali
9040
nordijske subalpske/subarktičke šume s vrstom Betula pubescens subsp. czerepanovii
9050
fenoskandinavske šume bogate travama s vegetacijom Picea abies
9060
šume četinjača koje se nalaze na ili su povezane s glaciofluvijalnim eskerima
Šume umjerenog pojasa
9110
bukove šume Luzulo-Fagetum
9120
atlantske acidofilne bukove šume s vegetacijom Ilex, a ponekad i Taxus u zoni grmlja (Quercion robori-petraeae ili Ilici-Fagenion)
9130
bukove šume Asperulo-Fagetum
9140
srednjoeuropske subalpske bukove šume sa svojtama roda Acer i planinskom kiselicom Rumex arifolius
9150
srednjoeuropske šume bukve Cephalanthero-Fagion na vapnencu
9170
hrastovo-grabove šume Galio-Carpinetum
9180
šume Tilio-Acerion na obroncima, točilima i u klancima
9190
stare hrastove acidofilne šume s lužnjakom Quercus robur na pješčanim nizinama
91A0
stare šume hrasta kitnjaka sa svojtama roda Ilex i Blechnum na Britanskim otocima
91B0
termofilne šume vrste Fraxinus angustifolia
91G0
panonske šume s vrstama Quercus petraea i Carpinus betulus
91H0
panonske šume s vrstom Quercus pubescens
91I0
europsko-sibirske stepske šume sa svojtama roda Quercus spp.
91J0
šume Taxus baccata Britanskih otoka
91K0
ilirske šume Fagus sylvatica (Aremonio-Fagion)
91L0
ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion)
91M0
panonsko-balkanske šume kitnjaka i sladuna
91P0
jelova šuma (Abietetum polonicum)
91Q0
kalcikolne šume Pinus sylvestris zapadnih Karpata
91R0
dinarske šume škotskog bora (Genisto januensis-Pinetum) na dolomitu
91S0
zapadnopontske bukove šume
91T0
srednjoeuropske šume škotskog bora, bogate lišajevima
91U0
borove šume sarmatske stepe
91V0
dacijske bukove šume (Symphyto-Fagion)
91W0
mezijske bukove šume
91X0
dobrudžanske bukove šume
91Y0
dacijske hrastove i grabove šume
91Z0
mezijske šume srebrne lipe
91AA
istočne šume bijelog hrasta
91BA
mezijske šume srebrne jele
91CA
šume škotskog bora planinskog vijenca Balkana i Rodopa
Mediteranske i makaronezijske šume
9210
apeninske bukove šume s tisom Taxus i božikovinom Ilex
9220
apeninske bukove šume s običnom jelom Abies alba i bukove šume s vrstom Abies nebrodensis
9230
galicijsko-portugalske hrastove šume s lužnjakom Quercus robur i vrstom Quercus pyrenaica
9240
iberijske šume vrste Quercus faginea i Quercus canariensis
9250
šume vrste Quercus trojana
9260
šume vrste Castanea sativa
9270
grčke bukove šume s vrstom Abies borisii-regis
9280
šume vrste Quercus frainetto
9290
šume vrsta roda Cupressus (Acero-Cupression)
9310
egejske šume vrste Quercus brachyphylla
9320
šume masline i rogača (Olea i Ceratonia)
9330
šume vrste Quercus suber
9340
vazdazelene šume česmine Quercus ilex i Quercus rotundifolia
9350
šume vrste Quercus macrolepis
9360
makaronezijske lovorolisne šume (Laurus, Ocotea)
9380
šume božikovine Ilex aquifolium
9390
makija i niska šumska vegetacija s vegetacijom Quercus alnifolia
93A0
šumovita područja s vrstom Quercus infectoria (Anagyro foetidae-Quercetum infectoriae)
Brdske šume četinjača
9410
acidofilne šume Picea na razinama od planinskih do alpskih (Vaccinio-Piceetea)
9420
alpske šume Larix decidua i/ili Pinus cembra
9430
predplaninske i planinske šume vrste Pinus uncinata
9510
južnoapeninske šume vrste Abies alba
9520
šume vrste Abies pinsapo
9530
(sub)mediteranske borove šume s endemičnim crnim borom
9540
mediteranske borove šume s endemičnim primorskim borom
9550
kanarske šume endemičnih borova
9560
endemične šume sa svojtama roda Juniperus spp.
9570
šume s vrstom Tetraclinis articulata
9580
mediteranske šume tise Taxus baccata
9590
šume Cedrus brevifolia (Cedrosetum brevifoliae)
95A0
borove šume visokog oromediteranskog područja

5.SKUPINA 5: stepe, vrištine i makije

Oznaka stanišnog tipa iz Priloga I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZ
Naziv stanišnog tipa iz Priloga I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZ
Slane i sadrene stepe
1430
halofilno-nitrofilna vegetacija grmova (Pegano-Salsoletea)
1510
mediteranske slane stepe (Limonietalia)
1520
iberijska vegetacija na sadri (Gypsophiletalia)
Vrištine i makije umjerenog pojasa
4050
endemske makaronezijske vrištine
4060
planinske i borealne vrištine
4070
klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s dlakavim pjenišnikom (Mugo-Rhododendron hirsutum)
4080
subarktička makija sa svojtama roda Salix spp.
40A0
subkontinentalna peripanonska makija
40B0
šikare vrste Potentilla fruticosa u Rodopima
40C0
pontsko-sarmatske listopadne šikare
Tvrdolisne makije (matorral)
5110
postojane kserotermofilne sastojine s vrstom Buxus sempervirens na kamenitim kosinama (Berberidion p.p.)
5120
planinske sastojine vrste Cytisus purgans
5140
sastojine vrste Cistus palhinhae na primorskim vlažnim vrištinama
5210
šumolika tvrdolisna makija sa svojtama roda Juniperus spp.
5220
šumolika tvrdolisna makija sa svojtama roda Zyziphus
5230
šumolika tvrdolisna makija s lovorom Laurus nobilis
5310
šikare lovora Laurus nobilis
5320
niske sastojine svojti roda Euphorbia uz grebene i strmce
5330
termomediteranska i pretpustinjska makija
5410
zapadnomediteranska frigana na vrhovima klifova (Astragalo-Plantaginetum subulatae)
5420
frigane vrste Sarcopoterium spinosum
5430
endemske frigane Euphorbio-Verbascion

6.SKUPINA 6: stjenovita staništa i sipine

Oznaka stanišnog tipa iz Priloga I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZ
Naziv stanišnog tipa iz Priloga I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZ
Morski grebeni i strmci, plaže i otočići
1210
vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima
1220
višegodišnja vegetacija kamenih obala
1230
vegetacijom obrasli morski grebeni i strmci atlantskih i baltičkih obala
1240
mediteranski grebeni i strmci obrasli endemičnim svojtama roda Limonium spp.
1250
vegetacijom obrasli morski grebeni s endemičnom florom makaronezijskih obala
1610
baltički eskerski otoci s vegetacijom pješčanih, stjenovitih i šljunčanih obala i sublitoralnom vegetacijom
1620
otočići i mali otoci borealnog Baltika
1640
pješčane plaže borealnog Baltika s višegodišnjom vegetacijom
Obalne i kontinentalne sipine
2110
obalne pomične sipine u nastajanju
2120
pomične priobalne sipine s vrstom Ammophila arenaria („bijele dine”)
2130
nepomične obalne sipine obrasle zeljastom vegetacijom („sive dine”)
2140
dekalcificirane nepomične sipine s vrstom Empetrum nigrum
2150
atlantske dekalcificirane nepomične sipine (Calluno-Ulicetea)
2160
sipine s vrstom Hippophaë rhamnoides
2170
sipine s vrstom Salix repens ssp. argentea (Salicion arenariae)
2180
šumom obrasle sipine atlantske, kontinentalne i borealne regije
2190
vlažna uleknuća sipina
2210
nepomične sipine na plažama obrasle vegetacijom sveze Crucianellion maritimae
2220
sipine s vrstom Euphorbia terracina
2230
travnjaci reda Malcolmietalia na sipinama
2240
travnjaci na sipinama s jednogodišnjom vegetacijom reda Brachypodietalia
2250
obalne sipine sa svojtama roda Juniperus spp.
2260
tvrdolisne makije Cisto-Lavenduletalia na sipinama
2270
šumom prekrivene sipine s pinijom Pinus pinea i/ili primorskim borom Pinus pinaster
2310
suhe pješčane vrištine sa svojtama roda Calluna i Genista
2320
suhe pješčane vrištine sa svojtama roda Calluna i vrstom Empetrum nigrum
2330
kontinentalne sipine s otvorenim travnjacima i svojtama roda Corynephorus i Agrostis
2340
kontinentalne panonske sipine
91N0
vrištine panonskih kopnenih pješčanih sipina (Junipero-Populetum albae)
Stjenovita staništa
8110
silikatna točila na razinama od planinskih do snježnih (Androsacetalia alpinae i Galeopsietalia ladani)
8120
vapnenačka točila na razinama od planinskih do alpskih (Thlaspietea rotundifolii)
8130
zapadnomediteranska i termofilna točila
8140
istočnomediteranska točila
8150
silikatna točila srednjoeuropskih visoravni
8160
srednjoeuropska vapnenačka točila na brdskim i planinskim razinama
8210
obronci vapnenačkih stijena s hazmofitskom vegetacijom
8220
obronci silikonskih stijena s hazmofitskom vegetacijom
8230
silikonske stijene s pionirskom vegetacijom Sedo-Scleranthion ili Sedo albi-Veronicion dillenii
8310
špilje i jame zatvorene za javnost
8320
polja lave i prirodne špilje/jame u lavi
8340
stalni ledenjaci

PRILOG II.MORSKI EKOSUSTAVI – STANIŠNI TIPOVI I SKUPINE STANIŠNIH TIPOVA IZ ČLANKA 5. STAVAKA 1. I 2.

Popis u nastavku uključuje morske stanišne tipove iz članka 5. stavaka 1. i 2. te sedam skupina tih stanišnih tipova, a to su: dna prekrivena morskom travom, 2. šume makroalgi, 3. naselja školjkaša, 4. dna prekrivena maerlom, 5. dna prekrivena spužvama i koraljima te koraligenska dna, 6. izvori i prodori i 7. meki sedimenti (dubina veća od 1000 metara). Prikazana je i poveznica sa stanišnim tipovima navedenima u Prilogu I. Direktivi 92/43/EEZ.

Primijenjena klasifikacija morskih stanišnih tipova, razvrstanih prema biogeografskim regijama, izrađena je u skladu s europskim informacijskim sustavom o prirodi (EUNIS), kako ga je Europska agencija za okoliš (EEA) revidirala 2022. s obzirom na tipologiju morskih staništa. Informacije o povezanim staništima navedenima u Prilogu I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZ temelje se na usporedbi koju je EEA objavila 2021.Klasifikacija morskih staništa prema EUNIS-u za 2022.Europska agencija za okoliš.

1.Skupina 1: dna prekrivena morskom travom

Oznaka u EUNIS-u
Naziv stanišnog tipa u EUNIS-u
Povezana oznaka stanišnog tipa iz Priloga I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZ
Atlantski ocean
MA522
dna prekrivena morskom travom na atlantskim litoralnim pijescima
1140; 1160
MA623
dna prekrivena morskom travom na atlantskim litoralnim muljevima
1140; 1160
MB522
dna prekrivena morskom travom na atlantskim infralitoralnim pijescima
1110; 1150; 1160
Baltičko more

MA332
baltički hidrolitoralni krupnozrnasti sedimenti obilježeni potopljenom vegetacijom
1130; 1160; 1610; 1620
MA432
baltički hidrolitoralni miješani sedimenti obilježeni potopljenom vegetacijom
1130; 1140; 1160; 1610
MA532
baltički hidrolitoralni pijesci obilježeni potopljenim ukorijenjenim biljkama
1130; 1140; 1160; 1610
MA632
baltički hidrolitoralni muljevi u kojima prevladavaju potopljene ukorijenjene biljke
1130; 1140; 1160; 1650
MB332
baltički infralitoralni krupnozrnasti sedimenti obilježeni potopljenim ukorijenjenim biljkama
1110; 1160
MB432
baltički infralitoralni miješani sedimenti obilježeni potopljenim ukorijenjenim biljkama
1110; 1160; 1650
MB532
baltički infralitoralni pijesci obilježeni potopljenim ukorijenjenim biljkama
1110; 1130; 1150; 1160
MB632
baltički infralitoralni muljeviti sedimenti obilježeni potopljenim ukorijenjenim biljkama
1130; 1150; 1160; 1650
Crno more

MB546
morske trave i rizomatske livade algi u infralitoralnim muljevitim pijescima pod utjecajem slatke vode iz Crnog mora
1110; 1130; 1160
MB547
livade morskih trava na umjereno izloženim čistim pijescima gornjeg infralitorala Crnog mora
1110; 1160
MB548
livade morskih trava na pijescima donjeg infralitorala Crnog mora
1110; 1160
Sredozemno more

MB252
biocenoza posidonije Posidonia oceanica
1120
MB2521
ekomorfoza trakastih livada posidonije Posidonia oceanica
1120; 1130; 1160
MB2522
ekomorfoza livada posidonije Posidonia oceanica na barijernim koraljnim grebenima
1120; 1130; 1160
MB2523
facijes mrtvih naslaga rizoma posidonije Posidonia oceanica bez epiflore
1120; 1130; 1160
MB2524
asocijacija s vrstom Caulerpa prolifera na naseljima posidonije
1120; 1130; 1160
MB5521
asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa na sitnim ujednačenim pijescima
1110; 1130; 1160
MB5534
asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa na površinskim muljevitim pijescima u zaštićenim vodama
1110; 1130; 1160
MB5535
asocijacija s vrstom Zostera noltei na površinskim muljevitim pijescima u zaštićenim vodama
1110; 1130; 1160
MB5541
asocijacija s vrstama Ruppia cirrhosa i/ili Ruppia maritima na pijescima
1110; 1130; 1160
MB5544
asocijacija s vrstom Zostera noltei u eurihalinom i euritermalnom okolišu na pijescima
1110; 1130; 1160
MB5545
asocijacija s vrstom Zostera marina u eurihalinom i euritermalnom okolišu
1110; 1130; 1160

2.Skupina 2: šume makroalgi

Oznaka u EUNIS-u
Naziv stanišnog tipa u EUNIS-u
Povezane oznake iz Priloga I. Direktivi o staništima
Atlantski ocean
MA123
zajednice morskih trava na atlantskim litoralnim stijenama sa stalnim salinitetom
1160; 1170; 1130
MA125
fukoidi na atlantskim litoralnim stijenama s promjenjivim salinitetom
1170; 1130
MB121
zajednice kelpa i morskih trava na atlantskim infralitoralnim stijenama
1170; 1160
MB123
zajednice kelpa i morskih trava na atlantskim infralitoralnim stijenama na koje utječu ili koje remete sedimenti
1170; 1160
MB124
zajednice kelpa na atlantskim infralitoralnim stijenama s promjenjivim salinitetom
1170; 1130; 1160
MB321
zajednice kelpa i morskih trava na atlantskim infralitoralnim krupnozrnastim sedimentima
1160
MB521
zajednice kelpa i morskih trava na atlantskim infralitoralnim pijescima
1160
MB621
vegetacijom obrasle zajednice na atlantskim infralitoralnim muljevima
1160
Baltičko more

MA131
baltičke hidrolitoralne stijene i kamenje obilježeni višegodišnjim algama
1160; 1170; 1130; 1610; 1620
MB131
višegodišnje alge na baltičkim infralitoralnim stijenama i kamenju
1170; 1160
MB232
baltička infralitoralna dna obilježena šljunkom s ljušturnim elementima
1160; 1110
MB333
baltički infralitoralni krupnozrnasti sedimenti obilježeni višegodišnjim algama
1110; 1160
MB433
baltički infralitoralni miješani sedimenti obilježeni višegodišnjim algama
1110; 1130; 1160; 1170
Crno more

MB144
izložene stijene gornjeg infralitorala Crnog mora prekrivene smeđim algama na kojima prevladavaju dagnje
1170; 1160
MB149
umjereno izložene stijene gornjeg infralitorala Crnog mora prekrivene smeđim algama na kojima prevladavaju dagnje
1170; 1160
MB14A
smeđe i druge alge na dobro osvijetljenim zaštićenim stijenama gornjeg infralitorala Crnog mora
1170; 1160
Sredozemno more

MA1548
asocijacija s vrstom Fucus virsoides
1160; 1170
MB1512
asocijacija s vrstama Cystoseira tamariscifolia i Saccorhiza polyschides
1170; 1160
MB1513
asocijacija s vrstom Cystoseira amentacea (var. amentacea, var. stricta, var. spicata)
1170; 1160
MB151F
asocijacija s vrstom Cystoseira brachycarpa
1170; 1160
MB151G
asocijacija s vrstom Cystoseira crinita
1170; 1160
MB151H
asocijacija s vrstom Cystoseira crinitophylla
1170; 1160
MB151J
asocijacija s vrstom Cystoseira sauvageauana
1170; 1160
MB151K
asocijacija s vrstom Cystoseira spinosa
1170; 1160
MB151L
asocijacija s vrstom Sargassum vulgare
1170; 1160
MB151M
asocijacija s vrstom Dictyopteris polypodioides
1170; 1160
MB151W
asocijacija s vrstom Cystoseira compressa
1170; 1160
MB1524
asocijacija s vrstom Cystoseira barbata
1170; 1160
MC1511
asocijacija s vrstom Cystoseira zosteroides
1170; 1160
MC1512
asocijacija s vrstom Cystoseira usneoides
1170; 1160
MC1513
asocijacija s vrstom Cystoseira dubia
1170; 1160
MC1514
asocijacija s vrstom Cystoseira corniculata
1170; 1160
MC1515
asocijacija s vrstom Sargassum spp.
1170; 1160
MC1518
asocijacija s vrstom Laminaria ochroleuca
1170; 1160
MC3517
asocijacija s vrstom Laminaria rodriguezii na detritusnim dnima
1160

3.Skupina 3: naselja školjkaša

Oznaka u EUNIS-u
Naziv stanišnog tipa u EUNIS-u
Povezane oznake iz Priloga I. Direktivi o staništima
Atlantski ocean
MA122
zajednice vrste Mytilus edulis i/ili vitičara na atlantskim litoralnim stijenama izloženima valovima
1160; 1170
MA124
zajednice dagnji i/ili vitičara s morskim travama na atlantskim litoralnim stijenama
1160; 1170
MA227
grebeni školjkaša u atlantskoj litoralnoj zoni
1170; 1140
MB222
grebeni školjkaša u atlantskoj infralitoralnoj zoni
1170; 1130; 1160
MC223
grebeni školjkaša u atlantskoj cirkalitoralnoj zoni
1170
Baltičko more

MB231
baltička infralitoralna dna na kojima prevladavaju epibentički školjkaši
1170; 1160
MC231
baltička cirkalitoralna dna na kojima prevladavaju epibentički školjkaši
1170; 1160; 1110
MD231
baltička cirkalitoralna biogena dna otvorenog mora obilježena epibentičkim školjkašima
1170
MD232
baltička cirkalitoralna šljunkovita dna otvorenog mora s ljušturnim elementima obilježena školjkašima
1170
MD431
baltička cirkalitoralna mješovita dna otvorenog mora obilježena makroskopskim epibentičkim biotičkim strukturama

MD531
baltički cirkalitoralni pijesci otvorenog mora obilježeni makroskopskim epibentičkim biotičkim strukturama

MD631
baltički cirkalitoralni muljevi otvorenog mora obilježeni epibentičkim školjkašima

Crno more

MB141
donje infralitoralne stijene Crnog mora na kojima prevladavaju beskralježnjaci
1170
MB143
izložene stijene gornjeg infralitorala Crnog mora prekrivene folioznim algama (bez smeđih algi) na kojima prevladavaju dagnje
1170; 1160
MB148
umjereno izložene stijene gornjeg infralitorala Crnog mora prekrivene folioznim algama (osim smeđih algi) na kojima prevladavaju dagnje
1170; 1160
MB242
naselja dagnji u infralitoralnoj zoni Crnog mora
1170; 1130; 1160
MB243
grebeni kamenica na stijenama donjeg infralitorala Crnog mora
1170
MB642
infralitoralni terigeni muljevi Crnog mora
1160
MC141
cirkalitoralne stijene Crnog mora na kojima prevladavaju beskralježnjaci
1170
MC241
naselja dagnji u cirkalitoralnim terigenim muljevima Crnog mora
1170
MC645
muljevi donjeg cirkalitorala Crnog mora

Sredozemno more

MA1544
facijes s vrstom Mytilus galloprovincialis u vodama obogaćenima organskom tvari
1160; 1170
MB1514
facijes s vrstom Mytilus galloprovincialis
1170; 1160

mediteranska infralitoralna dna prekrivena kamenicama

mediteranska cirkalitoralna dna prekrivena kamenicama

4.Skupina 4: dna prekrivena maerlom

Oznaka u EUNIS-u
Naziv stanišnog tipa u EUNIS-u
Povezane oznake iz Priloga I. Direktivi o staništima
Atlantski ocean
MB322
dna prekrivena maerlom na atlantskim infralitoralnim krupnozrnastim sedimentima
1110; 1160
MB421
dna prekrivena maerlom na atlantskim infralitoralnim miješanim sedimentima
1110; 1160
MB622
dna prekrivena maerlom na atlantskim infralitoralnim muljevitim sedimentima
1110; 1160
Sredozemno more

MB3511
asocijacija s rodolitima na krupnozrnastim pijescima i sitnom šljunku koji se miješaju pod utjecajem valova
1110; 1160
MB3521
asocijacija s rodolitima na krupnozrnastim pijescima i sitnom šljunku pod utjecajem pridnenih struja
1110; 1160
MB3522
asocijacija s maerlom (= asocijacija s vrstama Lithothamnion corallioides i Phymatolithon calcareum) na mediteranskim krupnozrnastim pijescima i šljunku
1110; 1160
MC3521
asocijacija s rodolitima na obalnim detritusnim dnima
1110
MC3523
asocijacija s maerlom (Lithothamnion corallioides i Phymatolithon calcareum) na obalnim detritusnim dnima
1110

5.Skupina 5: dna prekrivena spužvama i koraljima te koraligenska dna

Oznaka u EUNIS-u
Naziv stanišnog tipa u EUNIS-u
Povezane oznake iz Priloga I. Direktivi o staništima
Atlantski ocean
MC121
zajednice faune u busenastim algama na atlantskim cirkalitoralnim stijenama
1170
MC124
zajednice faune na atlantskim cirkalitoralnim stijenama s promjenjivim salinitetom
1170; 1130
MC126
zajednice atlantskih cirkalitoralnih špilja i udubina
8330; 1170
MC222
hladnomorski koraljni grebeni u atlantskoj cirkalitoralnoj zoni
1170
MD121
zajednice spužvi na atlantskim cirkalitoralnim stijenama otvorenog mora
1170
MD221
hladnomorski koraljni grebeni u atlantskoj cirkalitoralnoj zoni otvorenog mora
1170
ME122
zajednice spužvi na stijenama atlantskog gornjeg batijala
1170
ME123
mješovite hladnomorske zajednice koralja na stijenama atlantskog gornjeg batijala
1170
ME221
hladnomorski koraljni greben na stijenama atlantskog gornjeg batijala
1170
ME322
mješovite hladnomorske zajednice koralja na krupnozrnastim sedimentima atlantskog gornjeg batijala

ME324
nakupine spužvi na krupnozrnastim sedimentima atlantskog gornjeg batijala

ME422
nakupine spužvi na miješanim sedimentima atlantskog gornjeg batijala

ME623
nakupine spužvi na muljevima atlantskog gornjeg batijala

ME624
uspravno polje koralja na muljevima atlantskog gornjeg batijala

MF121
mješovite hladnomorske zajednice koralja na stijenama atlantskog donjeg batijala
1170
MF221
hladnomorski koraljni greben na stijenama atlantskog donjeg batijala
1170
MF321
mješovite hladnomorske zajednice koralja na krupnozrnastim sedimentima atlantskog donjeg batijala

MF622
nakupine spužvi na muljevima atlantskog donjeg batijala

MF623
uspravno polje koralja na muljevima atlantskog donjeg batijala

Baltičko more

MB138
baltičke infralitoralne stijene i kamenje obilježeni epibentičkim spužvama
1170; 1160
MB43A
baltički infralitoralni miješani sedimenti obilježeni epibentičkim spužvama (Porifera)
1160; 1170
MC133
baltičke cirkalitoralne stijene i kamenje obilježeni epibentičkim žarnjacima
1170; 1160
MC136
baltičke cirkalitoralne stijene i kamenje obilježeni epibentičkim spužvama
1170; 1160
MC433
baltički cirkalitoralni miješani sedimenti obilježeni epibentičkim žarnjacima
1160; 1170
MC436
baltički cirkalitoralni miješani sedimenti obilježeni epibentičkim spužvama
1160
Crno more

MD24
crnomorska cirkalitoralna biogena staništa otvorenog mora
1170
ME14
stijene gornjeg batijala Crnog mora
1170
ME24
biogena staništa gornjeg batijala Crnog mora
1170
MF14
stijene donjeg batijala Crnog mora
1170
Sredozemno more

MB151E
facijes s vrstom Cladocora caespitosa
1170; 1160
MB151Q
facijes s vrstom Astroides calycularis
1170; 1160
MB151α
facijes i asocijacija koraligene biocenoze (u enklavi)
1170; 1160
MC1519
facijes s vrstom Eunicella cavolini
1170; 1160
MC151A
facijes s vrstom Eunicella singularis
1170; 1160
MC151B
facijes s vrstom Paramuricea clavata
1170; 1160
MC151E
facijes s vrstom Leptogorgia sarmentosa
1170; 1160
MC151F
facijes s vrstom Anthipatella subpinnata i prorijeđenim crvenim algama
1170; 1160
MC151G
facijes s velikim spužvama i prorijeđenim crvenim algama
1170; 1160
MC1522
facijes s vrstom Corallium rubrum
8330; 1170
MC1523
facijes s vrstom Leptopsammia pruvoti
8330; 1170
MC251
koraligene platforme
1170
MC6514
facijes ljepljivih muljeva s vrstama Alcyonium palmatum i Parastichopus regalis na cirkalitoralnim muljevima
1160
MD151
biocenoza mediteranskih stijena uz rub epikontinentalnog pojasa
1170
MD25
mediteranska cirkalitoralna biogena staništa otvorenog mora
1170
MD6512
facijes ljepljivih muljeva s vrstama Alcyonium palmatum i Parastichopus regalis na muljevima donjeg cirkalitorala

ME1511
grebeni vrste Lophelia pertusa mediteranskog gornjeg batijala
1170
ME1512
grebeni vrste Madrepora oculata mediteranskog gornjeg batijala
1170
ME1513
grebeni vrste Madrepora oculata i Lophelia pertusa mediteranskog gornjeg batijala
1170
ME6514
facijes s vrstom Pheronema carpenteri mediteranskog gornjeg batijala

MF1511
grebeni vrste Lophelia pertusa mediteranskog donjeg batijala
1170
MF1512
grebeni vrste Madrepora oculata mediteranskog donjeg batijala
1170
MF1513
grebeni vrste Madrepora oculata i Lophelia pertusa mediteranskog donjeg batijala
1170
MF6511
facijes pjeskovitih muljeva mediteranskog donjeg batijala s vrstom Thenea muricata

MF6513
facijes tvrdih muljeva mediteranskog donjeg batijala s vrstom Isidella elongata

6.Skupina 6: izvori i prodori

Oznaka u EUNIS-u
Naziv stanišnog tipa u EUNIS-u
Povezane oznake iz Priloga I. Direktivi o staništima
Atlantski ocean
MB128
izvori i prodori u atlantskim infralitoralnim stijenama
1170; 1160; 1180
MB627
izvori i prodori u atlantskim infralitoralnim muljevima
1130; 1160
MC127
izvori i prodori u atlantskim cirkalitoralnim stijenama
1170; 1180
MC622
izvori i prodori u atlantskim cirkalitoralnim muljevima
1160
MD122
izvori i prodori u atlantskim cirkalitoralnim stijenama otvorenog mora
1170
MD622
izvori i prodori u atlantskim cirkalitoralnim muljevima otvorenog mora

7.Skupina 7: meki sedimenti (dubina veća od 1000 metara)

Oznaka u EUNIS-u
Naziv stanišnog tipa u EUNIS-u
Povezane oznake iz Priloga I. Direktivi o staništima
Atlantski ocean
MA32
atlantski litoralni krupnozrnasti sedimenti
1130; 1160
MA42
atlantski litoralni miješani sedimenti
1130; 1140; 1160
MA52
atlantski litoralni pijesci
1130; 1140; 1160
MA62
atlantski litoralni muljevi
1130; 1140; 1160
MB32
atlantski infralitoralni krupnozrnasti sedimenti
1110; 1130; 1160
MB42
atlantski infralitoralni miješani sedimenti
1110; 1130; 1150; 1160
MB52
atlantski infralitoralni pijesci
1110; 1130; 1150; 1160
MB62
atlantski infralitoralni muljevi
1110; 1130; 1160
MC32
atlantski cirkalitoralni krupnozrnasti sedimenti
1110; 1160
MC42
atlantski cirkalitoralni miješani sedimenti
1110; 1160
MC52
atlantski cirkalitoralni pijesci
1110; 1160
MC62
atlantski cirkalitoralni muljevi
1160
MD32
atlantski cirkalitoralni krupnozrnasti sedimenti otvorenog mora

MD42
atlantski cirkalitoralni miješani sedimenti otvorenog mora

MD52
atlantski cirkalitoralni pijesci otvorenog mora

MD62
atlantski cirkalitoralni muljevi otvorenog mora

ME32
atlantski krupnozrnasti sedimenti gornjeg batijala

ME42
atlantski miješani sedimenti gornjeg batijala

ME52
atlantski pijesci gornjeg batijala

ME62
atlantski muljevi gornjeg batijala

MF32
atlantski krupnozrnasti sedimenti donjeg batijala

MF42
atlantski miješani sedimenti donjeg batijala

MF52
atlantski pijesci donjeg batijala

MF62
atlantski muljevi donjeg batijala

Baltičko more

MA33
baltički hidrolitoralni krupnozrnasti sedimenti
1130; 1160; 1610; 1620
MA43
baltički hidrolitoralni miješani sedimenti
1130; 1140; 1160; 1610
MA53
baltički hidrolitoralni pijesci
1130; 1140; 1160; 1610
MA63
baltički hidrolitoralni muljevi
1130; 1140; 1160; 1650
MB33
baltički infralitoralni krupnozrnasti sedimenti
1110; 1150; 1160
MB43
baltički infralitoralni miješani sedimenti
1110; 1130; 1150; 1160; 1170; 1650
MB53
baltički infralitoralni pijesci
1110; 1130; 1150; 1160
MB63
baltički infralitoralni muljevi
1130; 1150; 1160; 1650
MC33
baltički cirkalitoralni krupnozrnasti sedimenti
1110; 1160
MC43
baltički cirkalitoralni miješani sedimenti
1160; 1170
MC53
baltički cirkalitoralni pijesci
1110; 1160
MC63
baltički cirkalitoralni muljevi
1160; 1650
MD33
baltički cirkalitoralni krupnozrnasti sedimenti otvorenog mora

MD43
baltički cirkalitoralni miješani sedimenti otvorenog mora

MD53
baltički cirkalitoralni pijesci otvorenog mora

MD63
baltički cirkalitoralni muljevi otvorenog mora

Crno more

MA34
litoralni krupnozrnasti sedimenti Crnog mora
1160
MA44
litoralni miješani sedimenti Crnog mora
1130; 1140; 1160
MA54
litoralni pijesci Crnog mora
1130; 1140; 1160
MA64
litoralni muljevi Crnog mora
1130; 1140; 1160
MB34
infralitoralni krupnozrnasti sedimenti Crnog mora
1110; 1160
MB44
infralitoralni miješani sedimenti Crnog mora
1110; 1170
MB54
infralitoralni pijesci Crnog mora
1110; 1130; 1160
MB64
infralitoralni muljevi Crnog mora
1130; 1160
MC34
cirkalitoralni krupnozrnasti sedimenti Crnog mora
1160
MC44
cirkalitoralni miješani sedimenti Crnog mora

MC54
cirkalitoralni pijesci Crnog mora
1160
MC64
cirkalitoralni muljevi Crnog mora
1130; 1160
MD34
crnomorski cirkalitoralni krupnozrnasti sedimenti otvorenog mora

MD44
crnomorski cirkalitoralni miješani sedimenti otvorenog mora

MD54
crnomorski cirkalitoralni pijesci otvorenog mora

MD64
crnomorski cirkalitoralni muljevi otvorenog mora

Sredozemno more

MA35
mediteranski litoralni krupnozrnasti sedimenti
1160; 1130
MA45
mediteranski litoralni miješani sedimenti
1140; 1160
MA55
mediteranski litoralni pijesci
1130; 1140; 1160
MA65
mediteranski litoralni muljevi
1130; 1140; 1150; 1160
MB35
mediteranski infralitoralni krupnozrnasti sedimenti
1110; 1160
MB45
mediteranski infralitoralni miješani sedimenti

MB55
mediteranski infralitoralni pijesci
1110; 1130; 1150; 1160
MB65
mediteranski infralitoralni muljevi
1130; 1150
MC35
mediteranski cirkalitoralni krupnozrnasti sedimenti
1110; 1160
MC45
mediteranski cirkalitoralni miješani sedimenti

MC55
mediteranski cirkalitoralni pijesci
1110; 1160
MC65
mediteranski cirkalitoralni muljevi
1130; 1160
MD35
mediteranski cirkalitoralni krupnozrnasti sedimenti otvorenog mora

MD45
mediteranski cirkalitoralni miješani sedimenti otvorenog mora

MD55
mediteranski cirkalitoralni pijesci otvorenog mora

MD65
mediteranski cirkalitoralni muljevi otvorenog mora

ME35
mediteranski krupnozrnasti sedimenti gornjeg batijala

ME45
mediteranski miješani sedimenti gornjeg batijala

ME55
mediteranski pijesci gornjeg batijala

ME65
mediteranski muljevi gornjeg batijala

MF35
mediteranski krupnozrnasti sedimenti donjeg batijala

MF45
mediteranski miješani sedimenti donjeg batijala

MF55
mediteranski pijesci donjeg batijala

MF65
mediteranski muljevi donjeg batijala

PRILOG III.

MORSKE VRSTE IZ ČLANKA 5. STAVKA 3.

▌

(2)pilašica vrste Pristis clavata;

(3)pilašica vrste Pristis pectinata;

(4)pilašica vrste Pristis pristis;

▌

(6)psina golema (Cetorhinus maximus) i velika bijela psina (Carcharodon carcharias);

(7)glatki kostelj crnac (Etmopterus pusillus);

(8)grebenska manta (Manta alfredi);

(9)divovska manta (Mobula birostris);

(10)golub uhan (Mobula mobular);

(11)raža vrste Mobula rochebrunei;

(12)raža vrste Mobula japanica;

(13)raža vrste Mobula thurstoni;

(14)raža vrste Mobula eregoodootenkee;

▌

(16)raža vrste Mobula tarapacana;

(17)raža vrste Mobula kuhlii;

(18)raža vrste Mobula hypostoma;

(19)norveška raža (Raja (Dipturus) nidarosiensis);

(20)bijela raža (Raja alba);

(21)ražopsi (Rhinobatidae);

(22)sklat sivac (Squatina squatina);

(23)losos (Salmo salar);

(24)morska pastrva (Salmo trutta);

(25)ozimica (Coregonus oxyrhynchus).

PRILOG V.

INDEKS ČESTIH VRSTA PTICA POLJOPRIVREDNIH STANIŠTA NA NACIONALNOJ RAZINI

Opis

Indeksom ptica poljoprivrednih staništa sažimaju se populacijski trendovi čestih i raširenih vrsta ptica poljoprivrednih staništa te bi on trebao služiti kao zamjenski pokazatelj za ocjenu stanja bioraznolikosti poljoprivrednih ekosustava u Europi. Nacionalni indeks ptica poljoprivrednih staništa skupni je indeks za više vrsta kojim se određuje stopa promjene relativne brojnosti vrsta ptica poljoprivrednih staništa na odabranim mjestima nadzora na nacionalnoj razini. Pokazatelj se temelji na posebno odabranim vrstama koje ovise o poljoprivrednim staništima kako bi se hranile i/ili gnijezdile. Nacionalni indeksi čestih vrsta ptica poljoprivrednih staništa temelje se na skupovima vrsta koji su relevantni za svaku državu članicu. Pokazatelj se izračunava s obzirom na baznu godinu u kojoj je vrijednost indeksa obično postavljena na 100. Vrijednostima kretanja iskazuje se ukupna promjena do koje je došlo u veličini populacije ptica poljoprivrednih staništa koje čine tu populaciju tijekom nekoliko godina.

Metodologija: Brlík i sur. (2021.): Long-term and large-scale multispecies dataset tracking population changes of common European breeding birds (Dugoročni i opsežni skup podataka za više vrsta kojim se prate promjene u populaciji čestih europskih ptica gnjezdarica). Sci Data 8, 21. https://doi.org/10.1038/s41597-021-00804-2

„Države članice s povijesno iscrpljenijim populacijama ptica poljoprivrednih staništa” znači države članice u kojima polovina ili više vrsta uključenih u nacionalni indeks čestih vrsta ptica poljoprivrednih staništa ima negativan dugoročni populacijski trend. U državama članicama u kojima informacije o dugoročnim populacijskim trendovima nisu dostupne za neke vrste upotrebljavaju se informacije o statusu na razini Europe.

Te su države članice:

Češka

Danska

Estonija

Finska

Francuska

Njemačka

Mađarska

Italija

Luksemburg

Nizozemska

Španjolska.

„Države članice s povijesno manje iscrpljenim populacijama ptica poljoprivrednih staništa” znači države članice u kojima manje od polovine vrsta uključenih u nacionalni indeks čestih vrsta ptica poljoprivrednih staništa ima negativan dugoročni populacijski trend. U državama članicama u kojima informacije o dugoročnim populacijskim trendovima nisu dostupne za neke vrste upotrebljavaju se informacije o statusu na razini Europe.

Te su države članice:

Austrija

Belgija

Bugarska

Hrvatska

Cipar

Grčka

Irska

Latvija

Litva

Malta

Poljska

Portugal

Rumunjska

Slovačka

Slovenija

Švedska.

Popis vrsta koje se upotrebljavaju u okviru indeksa čestih vrsta ptica poljoprivrednih staništa u državama članicama

Austrija
Acrocephalus palustris
Alauda arvensis
Anthus spinoletta
Anthus trivialis
Carduelis cannabina
Carduelis carduelis
Emberiza citrinella
Falco tinnunculus
Jynx torquilla
Lanius collurio
Lullula arborea
Miliaria calandra
Oenanthe oenanthe
Passer montanus
Perdix perdix
Saxicola rubetra
Saxicola torquatus
Serinus citrinella
Serinus serinus
Streptopelia turtur
Sturnus vulgaris
Sylvia communis
Turdus pilaris
Vanellus vanellus

Belgija – Flandrija
Belgija – Valonija
Alauda arvensis
Alauda arvensis
Anthus pratensis
Anthus pratensis
Emberiza citrinella
Carduelis cannabina
Falco tinnunculus
Corvus frugilegus
Haematopus ostralegus
Emberiza citrinella
Hippolais icterina
Falco tinnunculus
Hirundo rustica
Hirundo rustica
Limosa limosa
Lanius collurio
Linaria cannabina
Miliaria calandra
Motacilla alba
Motacilla flava
Motacilla flava
Passer montanus
Numenius arquata
Perdix perdix
Passer montanus
Saxicola torquatus
Perdix perdix
Streptopelia turtur
Phoenicurus ochruros
Sturnus vulgaris
Saxicola torquatus
Sylvia communis
Sylvia communis
Vanellus vanellus
Vanellus vanellus

Bugarska
Alauda arvensis
Carduelis carduelis
Carduelis cannabina
Coturnix coturnix
Corvus frugilegus
Emberiza hortulana
Emberiza melanocephala
Falco tinnunculus
Galerida cristata
Hirundo rustica
Lanius collurio
Miliaria calandra
Motacilla flava
Perdix perdix
Passer montanus
Sylvia communis
Streptopelia turtur
Sturnus vulgaris
Upupa epops

Hrvatska
Alauda arvensis
Anthus campestris
Anthus trivialis
Carduelis cannabina
Carduelis carduelis
Coturnix coturnix
Emberiza cirlus
Emberiza citrinella
Emberiza melanocephala
Falco tinnunculus
Galerida cristata
Jynx torquilla
Lanius collurio
Lanius senator
Lullula arborea
Luscinia megarhynchos
Miliaria calandra
Motacilla flava
Oenanthe hispanica
Oriolus oriolus
Passer montanus
Pica pica
Saxicola rubetra
Saxicola torquatus
Streptopelia turtur
Sylvia communis
Upupa epops
Vanellus vanellus

Cipar
Alectoris chukar
Athene noctua
Carduelis carduelis
Cisticola juncidis
Clamator glandarius
Columba palumbus
Coracias garrulus
Corvus corone cornix
Coturnix coturnix
Emberiza calandra
Emberiza melanocephala
Falco tinnunculus
Francolinus francolinus
Galerida cristata
Hirundo rustica
Chloris chloris
Iduna pallida
Linaria cannabina
Oenanthe cypriaca
Parus major
Passer hispaniolensis
Pica pica
Streptopelia turtur
Sylvia conspicillata
Sylvia melanocephala

Češka
Alauda arvensis
Anthus pratensis
Carduelis cannabina
Ciconia ciconia
Corvus frugilegus
Emberiza citrinella
Falco tinnunculus
Hirundo rustica
Lanius collurio
Miliaria calandra
Motacilla flava
Passer montanus
Perdix perdix
Saxicola rubetra
Saxicola torquatus
Serinus serinus
Streptopelia turtur
Sturnus vulgaris
Sylvia communis
Vanellus vanellus

Danska
Alauda arvensis
Anthus pratensis
Carduelis cannabina
Carduelis carduelis
Corvus corone
Corvus frugilegus
Emberiza citrinella
Falco tinnunculus
Gallinago gallinago
Hirundo rustica
Lanius collurio
Miliaria calandra
Motacilla alba
Motacilla flava
Oenanthe oenanthe
Passer montanus
Perdix perdix
Saxicola rubetra
Sylvia communis
Sylvia curruca
Turdus pilaris
Vanellus vanellus

Estonija
Alauda arvensis
Anthus pratensis
Corvus frugilegus
Emberiza citrinella
Hirundo rustica
Lanius collurio
Linaria cannabina
Motacilla flava
Passer montanus
Saxicola rubetra
Streptopelia turtur
Sturnus vulgaris
Sylvia communis
Vanellus vanellus
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌
▌

Finska
Alauda arvensis
Anthus pratensis
Corvus monedula
Crex crex
Delichon urbica
Emberiza hortulana
Hirundo rustica
Numenius arquata
Passer montanus
Saxicola rubertra
Sturnus vulgaris
Sylvia communis
Turdus pilaris
Vanellus vanellus

Francuska
Alauda arvensis
Alectoris rufa
Anthus campestris
Anthus pratensis
Buteo buteo
Carduelis cannabina
Corvus frugilegus
Coturnix coturnix
Emberiza cirlus
Emberiza citrinella
Emberiza hortulana
Falco tinnunculus
Galerida cristata
Lanius collurio
Lullula arborea
Melanocorypha calandra
Motacilla flava
Oenanthe oenanthe
Perdix perdix
Saxicola torquatus
Saxicola rubetra
Sylvia communis
Upupa epops
Vanellus vanellus

Njemačka
Alauda arvensis
Athene noctua
Emberiza citrinella
Lanius collurio
Limosa limosa
Lullula arborea
Miliaria calandra
Milvus milvus
Saxicola rubetra
Vanellus vanellus

Grčka
Alauda arvensis
Apus apus
Athene noctua
Calandrella brachydactyla
Carduelis cannabina
Carduelis carduelis
Carduelis chloris
Ciconia ciconia
Corvus corone
Corvus monedula
Delichon urbicum
Emberiza cirlus
Emberiza hortulana
Emberiza melanocephala
Falco naumanni
Falco tinnunculus
Galerida cristata
Hirundo daurica
Hirundo rustica
Lanius collurio
Lanius minor
Lanius senator
Lullula arborea
Luscinia megarhynchos
Melanocorypha calandra
Miliaria calandra
Motacilla flava
Oenanthe hispanica
Oenanthe oenanthe
Passer domesticus
Passer hispaniolensis
Passer montanus
Pica pica
Saxicola rubetra
Saxicola torquatus
Streptopelia decaocto
Streptopelia turtur
Sturnus vulgaris
Sylvia melanocephala
Upupa epops

Mađarska
Alauda arvensis
Anthus campestris
Coturnix coturnix
Emberiza calandra
Falco tinnunculus
Galerida cristata
Lanius collurio
Lanius minor
Locustella naevia
Merops apiaster
Motacilla flava
Perdix perdix
Sturnus vulgaris
Sylvia communis
Sylvia nisoria
Vanellus vanellus

Irska
Carduelis cannabina
Carduelis carduelis
Columba oenas
Columba palumbus
Corvus cornix
Corvus frugilegus
Corvus monedula
Emberiza citrinella
Falco tinnunculus
Fringilla coelebs
Hirundo rustica
Chloris chloris
Motacilla alba
Passer domesticus
Phasianus colchicus
Pica pica
Saxicola torquatus
Sturnus vulgaris
Italija
Alauda arvensis
Anthus campestris
Calandrella brachydactyla
Carduelis carduelis
Carduelis chloris
Corvus cornix
Emberiza calandra
Emberiza hortulana
Falco tinnunculus
Galerida cristata
Hirundo rustica
Jynx torquilla
Lanius collurio
Luscinia megarhynchos
Melanocorypha calandra
Motacilla alba
Motacilla flava
Oriolus oriolus
Passer domesticus italiae
Passer hispaniolensis
Passer montanus
Pica pica
Saxicola torquatus
Serinus serinus
Streptopelia turtur
Sturnus unicolor
Sturnus vulgaris
Upupa epops

Latvija
Acrocephalus palustris
Alauda arvensis
Anthus pratensis
Carduelis carduelis
Carpodacus erythrinus
Ciconia ciconia
Crex crex
Emberiza citrinella
Lanius collurio
Locustella naevia
Motacilla flava
Passer montanus
Saxicola rubetra
Sturnus vulgaris
Sylvia communis
Vanellus vanellus

Litva
Alauda arvensis
Anthus pratensis
Carduelis carduelis
Ciconia ciconia
Crex crex
Emberiza citrinella
Hirundo rustica
Lanius collurio
Motacilla flava
Passer montanus
Saxicola rubetra
Sturnus vulgaris
Sylvia communis
Vanellus vanellus

Luksemburg
Alauda arvensis
Carduelis cannabina
Emberiza citrinella
Lanius collurio
Passer montanus
Saxicola torquatus
Sylvia communis
Malta
Calandrella brachydactyla
Linaria cannabina
Cettia cetti
Cisticola juncidis
Coturnix coturnix
Emberiza calandra
Lanius senator
Monticola solitarius
Passer hispaniolensis
Passer montanus
Serinus serinus
Streptopelia decaocto
Streptopelia turtur
Sturnus vulgaris
Sylvia conspicillata
Sylvia melanocephala

Nizozemska
Alauda arvensis
Anthus pratensis
Athene noctua
Calidris pugnax
Carduelis carduelis
Corvus frugilegus
Coturnix coturnix
Emberiza citrinella
Falco tinnunculus
Gallinago gallinago
Haematopus ostralegus
Hippolais icterina
Hirundo rustica
Limosa limosa
Miliaria calandra
Motacilla fl ava
Numenius arquata
Passer montanus
Perdix perdix
Saxicola torquatus
Spatula clypeata
Streptopelia turtur
Sturnus vulgaris
Sylvia communis
Tringa totanus
Turdus viscivorus
Vanellus vanellus

Poljska
Alauda arvensis
Anthus pratensis
Carduelis cannabina
Ciconia ciconia
Emberiza citrinella
Emberiza hortulana
Falco tinnunculus
Galerida cristata
Hirundo rustica
Lanius collurio
Limosa limosa
Miliaria calandra
Motacilla flava
Passer montanus
Saxicola torquatus
Saxicola rubetra
Serinus serinus
Streptopelia turtur
Sturnus vulgaris
Sylvia communis
Upupa epops
Vanellus vanellus

Portugal
Athene noctua
Bubulcus ibis
Carduelis carduelis
Chloris chloris
Ciconia ciconia
Cisticola juncidis
Coturnix coturnix
Delichon urbicum
Emberiza cirlus
Falco tinnunculus
Galerida cristata
Hirundo rustica
Lanius meridionalis
Linaria cannabina
Merops apiaster
Miliaria calandra
Milvus migrans
Passer domesticus
Pica pica
Saxicola torquatus
Serinus serinus
Sturnus unicolor
Upupa epops

Rumunjska
Alauda arvensis
Anthus campestris
Calandrella brachydactyla
Ciconia ciconia
Corvus frugilegus
Emberiza calandra
Emberiza citrinella
Emberiza hortulana
Emberiza melanocephala
Falco tinnunculus
Galerida cristata
Hirundo rustica
Lanius collurio
Lanius minor
Linaria cannabina
Melanocorypha calandra
Motacilla flava
Passer montanus
Perdix perdix
Saxicola rubetra
Saxicola torquatus
Streptopelia turtur
Sturnus vulgaris
Sylvia communis
Upupa epops
Vanellus vanellus

Slovačka
Alauda arvensis
Carduelis cannabina
Carduelis carduelis
Emberiza calandra
Emberiza citrinella
Falco tinnunculus
Hirundo rustica
Chloris chloris
Lanius collurio
Locustella naevia
Motacilla flava
Passer montanus
Saxicola rubetra
Saxicola torquatus
Serinus serinus
Streptopelia turtur
Sturnus vulgaris
Sylvia communis
Sylvia nisoria
Vanellus vanellus

Slovenija
Acrocephalus palustris
Alauda arvensis
Anthus trivialis
Carduelis cannabina
Carduelis carduelis
Columba oenas
Columba palumbus
Emberiza calandra
Emberiza cirlus
Emberiza citrinella
Falco tinnunculus
Galerida cristata
Hirundo rustica
Jynx torquilla
Lanius collurio
Lullula arborea
Luscinia megarhynchos
Motacilla flava
Passer montanus
Phoenicurus phoenicurus
Picus viridis
Saxicola rubetra
Saxicola torquatus
Serinus serinus
Streptopelia turtur
Sturnus vulgaris
Sylvia communis
Upupa epops
Vanellus vanellus

Španjolska
Alauda arvensis
Alectoris rufa
Athene noctua
Calandrella brachydactyla
Carduelis carduelis
Cisticola juncidis
Corvus monedula
Coturnix coturnix
Emberiza calandra
Falco tinnunculus
Galerida cristata
Hirundo rustica
Linaria cannabina
Melanocorypha calandra
Merops apiaster
Oenanthe hispanica
Passer domesticus
Passer montanus
Pica pica
Pterocles orientalis
Streptopelia turtur
Sturnus unicolor
Tetrax tetrax
Upupa epops

Švedska
Alauda arvensis
Anthus pratensis
Carduelis cannabina
Corvus frugilegus
Emberiza citrinella
Emberiza hortulana
Falco tinnunculus
Hirundo rustica
Lanius collurio
Motacilla fl ava
Passer montanus
Saxicola rubetra
Sturnus vulgaris
Sylvia communis
Vanellus vanellus

PRILOG VI.POPIS POKAZATELJA BIORAZNOLIKOSTI ZA ŠUMSKE EKOSUSTAVE IZ ČLANKA 10. STAVAKA 2. I 2.A

Pokazatelj
Opis, jedinice i metodologija za određivanje i praćenje pokazatelja
Stojeće mrtvo drvo
Opis: pokazatelj se odnosi na količinu nežive stojeće drvne biomase u šumama i na drugoj šumovitoj zemlji.
Jedinica: m3/ha.
Metodologija: kako ju je izradila i upotrebljava je konferencija FOREST EUROPE, State of Europe’s Forests 2020 (Stanje europskih šuma 2020.), FOREST EUROPE 2020, te kako se primjenjuje u opisu nacionalnih inventara šuma u Tomppo E. i sur., National Forest Inventories, Pathways for Common Reporting (Nacionalni inventari šuma, metode za zajedničko izvješćivanje), Springer, 2010., uzimajući u obzir metodologiju utvrđenu u Prilogu V. Uredbi 2018/1999 u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova.
Ležeće mrtvo drvo
Opis: pokazatelj se odnosi na količinu nežive drvne biomase koja leži na tlu u šumama i na drugoj šumovitoj zemlji.
Jedinica: m3/ha.
Metodologija: kako ju je izradila i upotrebljava je konferencija FOREST EUROPE, State of Europe’s Forests 2020 (Stanje europskih šuma 2020.), FOREST EUROPE 2020, te kako se primjenjuje u opisu nacionalnih inventara šuma u Tomppo E. i sur., National Forest Inventories, Pathways for Common Reporting (Nacionalni inventari šuma, metode za zajedničko izvješćivanje), Springer, 2010., uzimajući u obzir metodologiju utvrđenu u Prilogu V. Uredbi 2018/1999 u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova.
Udio šuma raznodobne strukture
Opis: pokazatelj se odnosi na udio šuma dostupnih za opskrbu drvom raznodobne strukture u odnosu na šume jednodobne strukture.
Jedinica: postotak šuma dostupnih za opskrbu drvom raznodobne strukture.
Metodologija: kako ju je razvila i upotrebljava je konferencija FOREST EUROPE, State of Europe’s Forests 2020 (Stanje europskih šuma 2020.), FOREST EUROPE 2020, te kako se primjenjuje u opisu nacionalnih inventara šuma u Tomppo E. i sur., National Forest Inventories, Pathways for Common Reporting (Nacionalni inventari šuma, metode za zajedničko izvješćivanje), Springer, 2010.
Povezanost šuma
Opis: povezanost šuma znači stupanj kompaktnosti površina pokrivenih šumom. Određuje se u rasponu od 0 do 100.
Jedinica: indeks.
Metodologija: kako ju je izradio FAO, Vogt P. i sur., FAO – State of the World’s Forests: Forest Fragmentation (FAO – Stanje svjetskih šuma: fragmentacija šuma), tehničko izvješće JRC-a, Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg, 2019.
Indeks čestih vrsta ptica šumskih staništa
Opis: pokazateljem za ptice šumskih staništa opisuju se kretanja brojnosti čestih vrsta ptica šumskih staništa s obzirom na njihovu raširenost u Europi tijekom vremena. To je skupni indeks nastao na temelju podataka dobivenih promatranjem vrsta ptica karakterističnih za šumska staništa u Europi. Indeks se temelji na određenom popisu vrsta u svakoj državi članici.
Jedinica: indeks.
Metodologija: Brlík i sur.,Long-term and large-scale multispecies dataset tracking population changes of common European breeding birds (Dugoročni i opsežni skup podataka za više vrsta kojim se prate promjene u populaciji čestih europskih ptica gnjezdarica), Sci Data 8, 21. 2021.
Zalihe organskog ugljika
Opis: pokazateljem se opisuju zalihe organskog ugljika u listincu i mineralnom tlu na dubini od 0 do 30 cm u šumskim ekosustavima.
Jedinica: tone organskog ugljika po hektaru.
Metodologija: kako je utvrđena u Prilogu V. Uredbi 2018/1999 u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova te potkrijepljena istraživanjem LUCAS (Land Use/Cover Area frame Survey, Okvirno istraživanje o uporabi i pokrovu zemljišta) u pogledu tla za 2022., Jones A. i sur., LUCAS Soil 2022, tehničko izvješće Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), Ured za publikacije Europske unije, 2021.
Udio šuma u kojima prevladavaju zavičajne vrste drveća
Opis: udio šuma i druge šumovite zemlje u kojima prevladavaju (> 50 % pokrivenosti) zavičajne vrste drveća.
Jedinica: %
Metodologija: kako ju je razvila i upotrebljava je konferencija FOREST EUROPE, State of Europe’s Forests 2020 (Stanje europskih šuma 2020.), FOREST EUROPE 2020, te kako se primjenjuje u opisu nacionalnih inventara šuma u Tomppo E. i sur., National Forest Inventories, Pathways for Common Reporting (Nacionalni inventari šuma, metode za zajedničko izvješćivanje), Springer, 2010.
Raznolikost vrsta drveća
Opis: pokazateljem se opisuje prosječni broj vrsta drveća koje se pojavljuju na šumskim područjima.
Jedinica: indeks.
Metodologija: prema konferenciji FOREST EUROPE, State of Europe’s Forests 2020 (Stanje europskih šuma 2020.), FOREST EUROPE 2020, te kako se primjenjuje u opisu nacionalnih inventara šuma u Tomppo E. i sur., National Forest Inventories, Pathways for Common Reporting (Nacionalni inventari šuma, metode za zajedničko izvješćivanje), Springer, 2010.

PRILOG VII.POPIS PRIMJERA MJERA OBNOVE IZ

ČLANKA 11. STAVKA 8.

(1)Obnoviti močvarna područja ponovnim natapanjem isušenih tresetišta, uklanjanjem struktura za isušivanje tresetišta ili uklanjanjem poldera te prestankom vađenja treseta.

(2)Poboljšati hidrološke uvjete povećanjem količine, kvalitete i dinamike površinskih voda i razina podzemnih voda za prirodne i poluprirodne ekosustave.

(3)Ukloniti neželjene makije ili nezavičajne plantaže na travnjacima, močvarnim područjima, u šumama i na zemljištima koja su slabo obrasla vegetacijom.

(4)Primijeniti paludikulturu.

(5)Vratiti riječne meandre i ponovno povezati umjetno odvojene meandre ili mrtvaje.

(6)Ukloniti longitudinalne i lateralne prepreke (kao što su nasipi i brane), dati više prostora riječnoj dinamici i ponovno uspostaviti dionice rijeka sa slobodnim tokom.

(7)Ponovno naturalizirati riječna korita i jezera te nizinske vodotoke, npr. uklanjanjem umjetnih metoda za učvršćivanje korita, optimiranjem sastava podloge te poboljšanjem ili razvojem pokrova staništa.

(8)Ponovno uspostaviti prirodne procese sedimentacije.

(9)Uspostaviti priobalne tampon zone, npr. priobalne šume, granične pojaseve, livade ili pašnjake.

(10)Povećati broj ekoloških obilježja u šumama, kao što su velika, stara i umiruća stabla (stanišna stabla) i količine ležećeg i stojećeg mrtvog drva.

(11)Raditi na diversificiranoj strukturi šume s obzirom na, primjerice, sastav vrsta i starost, omogućiti prirodnu obnovu i nasljeđivanje vrsta drveća.

(11.a)Pomoći pri migraciji podrijetla i vrsta tamo gdje bi to moglo biti potrebno uslijed klimatskih promjena.

(12)Povećati raznolikost šume obnavljanjem mozaika nešumskih staništa kao što su otvorene površine travnjaka ili vrištine, jezerca ili stjenovita područja.

(13)Primijeniti pristupe šumarstva u skladu s prirodom ili trajnog šumskog pokrova; uvesti zavičajne vrste drveća.

(14)Unaprijediti razvoj zavičajnih starih šuma i zrelih sastojina (npr. odustajanjem od sječe ili aktivnim upravljanjem u kojem se prednost daje razvoju samoregulatornih funkcija i odgovarajućoj otpornosti).

(15)Uvesti obilježja krajobraza velike raznolikosti na obradivim zemljištima i travnjacima koji se intenzivno upotrebljavaju, kao što su granični pojasevi, granična područja polja sa zavičajnim cvijećem, živice, stabla, šumarci, terasni zidovi, jezerca, stanišni koridori, povezne točke itd.

(16)Povećati poljoprivrednu površinu na kojoj se primjenjuju agroekološki pristupi upravljanju, kao što su organska poljoprivreda ili agrošumarstvo, sadnja više usjeva i plodored te integrirano upravljanje štetočinama i hranjivim tvarima.

(17)Prema potrebi smanjiti intenzitet ispaše ili režime košnje na travnjacima i ponovno uspostaviti ekstenzivnu ispašu domaće stoke i ekstenzivne režime košnje ako ih se prestalo primjenjivati.

(18)Zaustaviti ili smanjiti uporabu kemijskih pesticida te kemijskih i stajskih gnojiva.

(19)Prestati s oranjem travnjaka i uvođenjem sjemena produktivnih trava.

(20)Ukloniti plantaže na bivšim dinamičnim sustavima kontinentalnih sipina kako bi se ponovno omogućila prirodna dinamika vjetra u korist otvorenih staništa.

(21)Poboljšati povezanost među staništima kako bi se omogućili razvoj populacija vrsta te dostatna razmjena jedinki ili gena, kao i migracije vrsta i njihova prilagodba klimatskim promjenama.

(22)Omogućiti da ekosustavi razviju vlastitu prirodnu dinamiku, na primjer odustajanjem od sječe i promicanjem prirodnosti i divljine.

(23)Ukloniti i nadzirati invazivne strane vrste te spriječiti ili smanjiti uvođenje novih.

(24)Smanjiti negativne učinke ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav, na primjer uporabom opreme koja manje utječe na morsko dno.

(25)Ponovno uspostaviti važna mrijestilišta i uzgajališta ribe.

(26)Osigurati strukture ili podloge za poticanje povratka morskog života, na primjer koraljnih/kamenih grebena ili grebena kamenica.

(27)Obnoviti livade morskih trava i šume kelpa aktivnom stabilizacijom morskog dna, smanjenjem i, ako je moguće, uklanjanjem pritisaka ili aktivnim razmnožavanjem i sadnjom.

(27.a)Obnoviti ili poboljšati stanje karakterističnih populacija zavičajnih vrsta koje su ključne za ekologiju morskih staništa provedbom pasivnih ili aktivnih mjera obnove, primjerice uvođenjem juvenilnih jedinki.

(28)Smanjiti različite oblike morskog onečišćenja, kao što su opterećenje hranjivim tvarima, onečišćenje bukom i plastični otpad.

(29)Povećati gradske zelene površine s ekološkim obilježjima, kao što su parkovi, drveće i šumske površine ▌, zeleni krovovi, travnjaci s divljim cvijećem, vrtovi, gradska hortikultura, drvoredi uz ceste, gradske livade i živice, jezerca i vodotoci, uzimajući u obzir, među ostalim, raznolikost vrsta, zavičajne vrste, lokalne uvjete i otpornost na klimatske promjene.

(30)Zaustaviti, smanjiti ili sanirati onečišćenja nastala zbog farmaceutskih proizvoda, opasnih kemikalija, gradskih i industrijskih otpadnih voda i drugog otpada, uključujući otpatke i plastiku, kao i svjetlosnog onečišćenja u svim ekosustavima.

(31)Pretvoriti neiskorištene nekretnine, bivša industrijska područja i kamenolome u prirodna područja.