A.budući da u današnjem gospodarstvu koje se temelji na pozornosti određena tehnološka poduzeća upotrebljavaju funkcije dizajna i sustava kako bi iskoristila ranjivost korisnika i potrošača i kako bi privukla njihovu pozornost i povećala vrijeme koje provode na digitalnim platformama; budući da mnoge digitalne usluge, kao što su internetske igre, društveni mediji, usluge internetskog prijenosa za filmove, serije ili glazbu, internetska tržišta ili internetske trgovine mogu biti osmišljene tako da korisnici što dulje ostanu na platformi kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećali prikupljeni podaci te vrijeme i novac koji na njoj troše i kako bi se što više povećala aktivnost, angažiranost, proizvodnja sadržaja, razvoj mreže i dijeljenje podataka; budući da se to posebno odnosi na usluge monetizacije podataka; budući da su stoga mnoge internetske usluge osmišljene tako da odjednom služe ostvarenju nekoliko ciljeva, a to su optimizacija korisničkog iskustva i zadržavanje pozornosti korisnika pa time i stvaranje što veće ovisnosti; budući da se sve digitalne usluge ne temelje na istom poslovnom modelu, tako da, iako se neke digitalne usluge zasnivaju na monetizaciji podataka i vremenu provedenom na aplikaciji kako bi se prikupili podaci i upotrebljavali u svrhe oglašavanja, druge digitalne usluge djelomično ili u cijelosti funkcioniraju s modelima koji se temelje na pretplati i koji mogu ili ne moraju sadržavati obilježja dizajna koji stvara ovisnost; budući da se neke usluge uspješno ne oslanjaju na dizajn kojim se produljuje vrijeme provedeno na platformi; budući da se komercijalni uspjeh i etički pristup razvoju aplikacija međusobno ne isključuju; budući da se pojmovima „manipulativni dizajn”, „dizajn koji stvara ovisnost” ili „dizajn utemeljen na ponašanju” koji se odnose na internetske usluge opisuju značajke koje dovode do rizika i štete povezanih s ponašanjem, uključujući oblike digitalne ovisnosti kao što su „prekomjerna ili štetna upotreba interneta”, „ovisnost o pametnom telefonu”, „tehnološka ovisnost ili ovisnost o internetu”, „ovisnost o društvenim medijima”; budući da postoji sve veći konsenzus među pripadnicima akademske zajednice da postoje pojave kao što je „ovisnost o društvenim medijima”; budući da moramo razmotriti značajke koje doprinose zadržavanju pozornosti i potiču stvaranje ovisnosti, a ne medije ili uređaje kao takve; budući da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjeli temeljni problemi, učinak internetskih usluga i moguća rješenja;

B.budući da digitalne usluge, uključujući društvene medije, radikalno mijenjaju društvo i imaju pozitivne učinke kao što su povećana učinkovitost, povezanost, pristupačnost i razonoda, kao i omogućivanje djeci i mladima da se povežu, uče o različitim perspektivama i svjetonazorima i cijene ih, kao i da izgrade znanje i istraže područja od interesa; budući da nam aplikacije mogu pomoći da postanemo produktivniji ili da više vježbamo ili da riješimo konkretne probleme, kao što pokazuju prometne, bankarske ili prevoditeljske aplikacije; budući da digitalizacija i društveni mediji također predstavljaju nove izazove za društvo i iziskuju političku pozornost zbog rizika za fizičko i mentalno zdravlje povezanih s upotrebom internetskih usluga; budući da uz sva poboljšanja koja je tehnologija donijela u živote pojedinaca, sofisticirana upotreba adiktivnog, bihevioralnog ili obmanjujućeg ili uvjerljivog dizajna može imati štetne posljedice na ponašanje potrošača na internetu te je stoga potrebno regulatornim tijelima i istraživačima pružiti alate koji su im potrebni za analizu učinaka korištenja tih platformi;

C.budući da osobe u dobi od 16 do 24 godine u prosjeku provode više od sedam sati dnevno na internetu Average daily time spent using the internet by online users worldwide as of 4th quarter 2022, by age and gender (Prosječno dnevno vrijeme koje internetski korisnici diljem svijeta provedu na internetu prema podacima od 4. tromjesečja 2022., prema dobi i spolu), Statista, 22. svibnja 2023., https://www.statista.com/statistics/1378510/daily-time-spent-online-worldwide-by-age-and-gender/.; budući da svako četvrto dijete i mlada osoba pokazuju „problematičnu” ili „disfunkcionalnu” upotrebu pametnog telefona, što podrazumijeva obrasce ponašanja koji odražavaju ovisnost Lopez-Fernandez, O. i Kuss, D., Harmful Internet Use Part I: Internet addiction and problematic use (Štetna upotreba interneta, dio I.: Ovisnost o internetu i njegova problematična upotreba), EPRS, STOA, str. 51, https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2019/624249/EPRS_STU(2019)624249_EN.pdf.; budući da istraživanja upućuju na to da problematična upotreba pametnih telefona i dalje raste i da se mnoga djeca rijetko isključuju s društvenih medija, da ih stalno koriste tijekom dana i osjećaju se nesigurnima bez mobilnog telefona; budući da istraživanja upućuju i na to da bi porast problema s mentalnim zdravljem adolescenata mogao biti povezan s prekomjernom upotrebom društvenih medija i da je pritisak povezan s upotrebom društvenih medija utvrđen kao jedan od pet glavnih uzroka poteškoća s mentalnim zdravljem djece; budući da su mlađe populacije podložnije psihopatološkim poremećajima te da štetno ponašanje i poremećaji mentalnog zdravlja nastali u djetinjstvu mogu oblikovati kasniji životni tijek; budući da Svjetska zdravstvena organizacija priznaje ovisnost o videoigrama kao poremećaj mentalnog zdravlja.

D.budući da ovisnost povezana s upotrebom interneta može imati slične nuspojave kao ovisnosti o supstancama, uključujući dokaze o toleranciji i recidivu Lopez-Fernandez, O. i Kuss, D., Harmful Internet Use Part I: Internet addiction and problematic use (Štetna upotreba interneta, dio I.: Ovisnost o internetu i njegova problematična upotreba), EPRS, STOA, str. 51, https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2019/624249/EPRS_STU(2019)624249_EN.pdf.; budući da postoje strogi propisi za druge proizvode i usluge koji stvaraju ovisnost kako bi se spriječila ovisnost i potrošači zaštitili od štetnog utjecaja; budući da je problematična upotreba pametnog telefona ili interneta povezana s manjim zadovoljstvom životom i problemima s mentalnim zdravljem kao što su depresija, niska razina samopouzdanja, iskrivljena predodžba o izgledu tijela, poremećaji prehrane, tjeskoba, visoke razine percipiranog stresa, zanemarivanje obitelji i prijatelja, gubitak samokontrole, nedovoljna količina sna i opsesivno-kompulzivni simptomi, kao što je kompulzivna kupnja među mladim odraslim osobama Vidjeti, među ostalim: Sohn, S., Rees, P., Wildridge, B., Kalk, N. J. i Carter, B. R. (2019.). Prevalence of problematic smartphone usage and associated mental health outcomes amongst children and young people: a systematic review, meta-analysis and GRADE of the evidence (Raširenost problematične upotrebe pametnih telefona i povezanih ishoda za mentalno zdravlje među djecom i mladima: sustavni pregled, metaanaliza i GRADE dokaza). BMC Psychiatry, 19, 2019. Peterka-Bonetta, J., Sindermann, C., Elhai, J.D., Montag, C., Personality associations with smartphone and internet use disorder: a comparison study including links to impulsivity and social anxiety (Asocijacije osobnosti s poremećajima povezanima s upotrebom pametnog telefona i interneta: komparativna studija koja uključuje veze s impulzivnošću i socijalnom tjeskobom). Front Public Health 7:127, 2019.; Samra, A., Warburton, W. A., i Collins, A. M., Social comparisons: A potential mechanism linking problematic social media use with depression (Društvene usporedbe: Potencijalni mehanizam kojim se problematična upotreba društvenih medija povezuje s depresijom). Journal of Behavioral Addictions, 2022.; Laconi, S. et al. Cross-cultural study of Problematic Internet Use in nine European countries (Međukulturna studija o problematičnoj upotrebi interneta u devet europskih zemalja), u: Computers in Human Behavior, 84, str. 430-440, 2018.; Lopez-Fernandez, O. i Kuss, D., Harmful Internet Use Part I: Internet addiction and problematic use (Štetna upotreba interneta, dio I.: Ovisnost o internetu i njegova problematična upotreba), EPRS, STOA, str. 51; Cesarina Mason, M., Zamparo, G., Marini, A. i Ameen, N. Glued to your phone? Generation Z's smartphone addiction and online compulsive buying (Zalijepljeni za telefon? Ovisnost o pametnim telefonima i kompulzivna internetska kupnja generacije Z) u: Computers in Human Behaviour, sv. 136, studeni 2022.; Learning to deal with Problematic Usage of the Internet (Kako se nositi s problematičnom upotrebom interneta), revidirano izdanje / COST Action 2023.; Boer, M. #ConnectedTeens Social media use and adolescent wellbeing (#PovezaniTinejdžeri Upotreba društvenih medija i dobrobit adolescenata), 2022.; Neophytou, E. Manwell, L.A. and Eikelboom, R. Effects of excessive screen time on neurodevelopment, learning, memory, mental health, and neurodegeneration: a scoping review (Posljedice predugog vremena provedenog ispred zaslona na neurorazvoj, učenje, pamćenje, mentalno zdravlje i neurodegenerativne bolesti: pretražni pregled), Int J Ment Health Addiction, 19, 2019., str. 724-744.; budući da je dvostruko vjerojatnije da će korisnici koji intenzivno koriste digitalne medije imati probleme s mentalnim zdravljem, uključujući čimbenike rizika za samoubojstvo i samoozljeđivanje; budući da su djeca i mlade osobe podložniji tim simptomima; budući da poremećaji mentalnog zdravlja nastali u djetinjstvu mogu oblikovati kasniji životni tijek pojedinca; budući da je prekomjerna upotreba interneta povezana s problemima sa svakodnevnim obvezama, sve lošijim ocjenama, lošim školskim i akademskim rezultatima ili lošim učinkom na radnom mjestu; budući da je raširenost ovisnosti o digitalnoj tehnologiji i njezine povezanosti sa simptomima uobičajenih mentalnih poremećaja sve veći problem javnog zdravlja te bi trebala biti problem tvoraca politika; budući da je potrebno više istraživanja kako bi se bolje usmjerio razvoj najprikladnijih dijagnostičkih kriterija i utvrdili čimbenici rizika za razne vrste ovisnosti o digitalnoj tehnologiji; budući da određene usluge, proizvodi ili značajke koje možda ne utječu na odrasle osobe mogu biti vrlo rizične, stvarati ovisnost ili na drugi način štetiti djeci, među ostalim zbog kumulativnog učinka kombinacije nekoliko značajki ili dugotrajnog utjecaja tijekom vremena;

E.budući da bi primarni cilj svih internetskih usluga i proizvoda kojima djeca mogu pristupiti trebao biti dizajn u najboljem interesu djeteta; budući da određene internetske usluge i proizvodi mogu biti vrlo rizični, stvarati ovisnost ili na drugi način štetiti djeci, među ostalim zbog kombiniranog učinka nekoliko značajki ili njihova kumulativnog učinka tijekom vremena;

F.budući da, prema nekim istraživanjima, predugo vrijeme provedeno ispred zaslona ili problematična upotreba mogu utjecati na razvoj mozga; budući da su brojniji problemi s upotrebom društvenih medija povezani s manjkom pozornosti, kraćim rasponom pozornosti, impulzivnošću i simptomima hiperaktivnog poremećaja manjka pozornosti (ADHD) Boer, M. #ConnectedTeens Social media use and adolescent wellbeing (#PovezaniTinejdžeri Upotreba društvenih medija i dobrobit adolescenata), 2022.; Boer, M., Stevens, G. Finkenauer, C., van den Eijnden, R., Attention Deficit Hyperactivity Disorder-Symptoms, Social Media Use Intensity, and Social Media Use Problems (Simptomi hiperaktivnog poremećaja manjka pozornosti, intenzitet upotrebe društvenih medija i problemi s upotrebom društvenih medija), u Adolescents: Investigating Directionality, Child Development, 91, 4, 2020.; budući da je intenzivna upotreba društvenih medija povezana s nižim razinama sive tvari u određenim područjima mozga, kao i kod supstanci koje stvaraju ovisnost; budući da je dokazano da predugo vrijeme provedeno ispred zaslona potencijalno ima posljedice na razvoj mozga, učenje i pamćenje, a sjedilački način života povezan s vremenom provedenim na elektroničkim medijima može povećati rizik od ranih neurodegenerativnih bolesti Neophytou, E. Manwell, L.A. and Eikelboom, R. Effects of excessive screen time on neurodevelopment, learning, memory, mental health, and neurodegeneration: a scoping review (Posljedice predugog vremena provedenog ispred zaslona na neurorazvoj, učenje, pamćenje, mentalno zdravlje i neurodegenerativne bolesti: pretražni pregled), Int J Ment Health Addiction, 19, 2019., str. 724-744.;

G.budući da se može smatrati da dizajn koji stvara ovisnost negativno utječe na sve, a ne samo na pojedince koji pokazuju problematične obrasce upotrebe; budući da dizajn koji stvara ovisnost otežava usredotočenost na zadaću koja se obavlja jer poruke i obavijesti stalno ometaju koncentraciju; budući da dizajn internetskih usluga koji stvara ovisnost dovodi do povećanog pritiska na uspješnost i društvenog pritiska da osobe budu stalno povezane na internet, čime se povećava rizik od stresa i sindroma izgaranja na poslu; budući da su potrošači na internetu tijekom dana sve više izloženi prevelikom broju informacija i golemim osjetilnim poticajima, što može dovesti do ograničene kognitivne sposobnosti, a korisnička sučelja nude samo ograničenu kontrolu nad njihovim podacima; budući da vrijeme provedeno ispred zaslona znači da to vrijeme nije provedeno baveći se fizičkom aktivnošću, u pokretu, na svježem zraku ili skretanjem misli s obveza i opuštanjem, a sve te aktivnosti povezane su s fizičkom i mentalnom dobrobiti i ključne su za razvoj djece; budući da su adolescenti koji troše malo vremena na elektroničku komunikaciju općenito najsretniji; budući da su kod osoba koje se prestanu koristiti društvenim medijima na jedan tjedan uočena znatna poboljšanja u pogledu dobrobiti;

H.budući da adolescentice u prosjeku provode više vremena na internetu, pametnim telefonima, društvenim medijima i tekstualnim porukama nego dječaci; budući da dječaci općenito provode više vremena na videoigrama i elektroničkim uređajima; budući da je u djevojaka uočena snažnija veza između vremena provedenog ispred zaslona i lošeg mentalnog zdravlja nego u dječaka te je vjerojatnost da će one razviti klinički relevantne razine depresivnih simptoma dvostruko veća nego u dječaka; budući da su internetske usluge koje stvaraju ovisnost često usmjerene na maloljetnike ili dostupne djeci svih dobnih skupina; budući da sve usluge i proizvodi kojima djeca mogu pristupiti moraju biti sigurni za njih i biti u skladu s najboljim interesima djeteta;

I.budući da sučelja nekih digitalnih usluga iskorištavaju psihološke ranjivosti slične onima koje su povezane s ovisnosti o igrama na sreću; budući da su značajke dizajna koje stvaraju ovisnost namjerno usmjerene na ranjivosti potrošača, zbog čega oni provode mnogo više vremena na aplikacijama i služe se njima više nego što su namjeravali; budući da platforme primjenjuju tehnike igrifikacije, što podrazumijeva dizajn utemeljen na ponašanju u kojem se upotrebljava mehanika igre kako bi se nagradilo obavljanje zadaća i korisnicima pružila iluzija izbora i kontrole, dok su istovremeno strogo ograničeni vremenskim okvirom;

J.budući da su značajke dizajna koji stvara ovisnost često povezane s psihosocijalnim obrascima koji se temelje na psihološkim potrebama, ranjivostima i željama potrošača, kao što su društvena pripadnost, socijalna anksioznost, strah od propuštanja novih informacija (što je dodatno potaknuto činjenicom da su informacije dostupne samo privremeno, primjerice „priče” ili obavijest da korisnik tipka), mrežni učinci, potreba da se zadaci obavljaju jedan za drugim, bez obzira na prekide, uklanjanjem svih intuitivnih trenutaka za prekidanje ili dovršenje zadatka, poznatih i kao „znakovi za zaustavljanje” ili engl. stopping cues (beskonačno pregledavanje sadržaja, bljeskovi sadržaja velike važnosti koji se odmah skriju dok se popis vijesti ponovno učitava), automatska reprodukcija uz postavljanje ciljeva za korisnike, kao što je održavanje uspješnog niza (engl. streaks) i poticanje na gubitak samokontrole; budući da značajke dizajna mogu stvarati ovisnost iz različitih razloga, primjerice zbog povremene promjenjive prirode nagrađivanja, što dovodi do naleta dopamina, kao što je slučaj i kod automata za igre na sreću, slanja potisnih obavijesti ili društvenog reciprociteta koji dovodi do kemijskih reakcija u mozgu, pri čemu osobe s jedne strane zadovoljavaju društvene potrebe, primjerice kad netko označi njihovu objavu sa „sviđa mi se”, a s druge strane osjećaju društveni pritisak da odgovore na poruku jer aplikacija šalje obavijest o pročitanoj poruci; budući da se prethodno opisane značajke kombiniraju s detaljnom personalizacijom kako bi se utjecalo na korisnike na pojedinačnoj razini, čime se povećavaju utvrđeni obrasci ponašanja i rizici; budući da su djeca podložnija utjecaju tih značajki, posebno u ranijim fazama razvoja;

K.budući da moderne usluge koje se temelje na podacima stavljaju potrošača u nepovoljniji položaj zbog kojeg dolazi do neravnoteže moći i digitalne asimetrije, što dovodi do univerzalnog stanja digitalne ranjivosti koja proizlazi iz unutarnjih i vanjskih čimbenika izvan kontrole potrošača; budući da su potrošači u stalnom kontaktu s umjetnom inteligencijom koja može lako otkriti i iskoristiti njihove ranjivosti, a usluge redovito mijenjaju svoje strukture izbora kako bi se maksimalno povećale stope konverzije i angažiranost; budući da to pokazuje da koncept ranjivosti ne smije biti ograničen na „tradicionalno zaštićene” skupine, već mora uključivati sve potrošače;

L.budući da su prakse koje stvaraju ovisnost empirijski istražene i uključuju značajke dizajna kao što su „beskonačno pregledavanje sadržaja”, „povlačenje zaslona za osvježavanje sadržaja” kako bi se stranica ponovno učitala, funkcije reprodukcije videozapisa „bez prestanka”, personalizirane preporuke, „obavijesti za privlačenje pozornosti”, odnosno obavijesti koje se šalju kako bi se ponovno pridobila pozornost korisnika koji je napustio uslugu ili aplikaciju, „pokretanje bez naredbe korisnika” u određenim trenucima tijekom dana, dizajn koji dovodi do „gubitka pojma o vremenu”, što dovodi do razvodnjene predodžbe o vremenu, ili „lažne obavijesti društvenih medija”, čime se stvara iluzija da je korisnik informiran o novostima društvenog kruga na internetu, s obzirom na to da se takve značajke često mogu pronaći zajedno s personaliziranim elementima; budući da se potrošače potiče na to da sve više vremena troše na te platforme; budući da su druge utjecajne značajke dizajna elementi kao što su „oznaka ,sviđa mi se’”, „funkcije slanja obavijesti o pročitanoj poruci”, obavijest da korisnik tipka, ali i broj pratitelja prikupljenih na platformi, boje kojima se platforme služe, potisne obavijesti i vremenska ograničenja sadržaja, kao što su privremeno dostupne priče; budući da iznimno brz razvoj društvenih medija zahtijeva stalno istraživanje, posebno u pogledu mentalnog zdravlja i maloljetnika;

M.budući da određeni sustavi za preporučivanje, koji se temelje i na personalizaciji i interakciji, kao što su „klikovi” i oznake „sviđa mi se”, potencijalno predstavljaju važnu utjecajnu značajku adiktivnog ili bihevioralnog dizajna; budući da sustavi za preporučivanje istodobno mogu doprinijeti funkcionalnosti platformi kako bi se poboljšala društvena interakcija, ali su često usmjereni i na zadržavanje korisnika na platformi; budući da je Aktom o digitalnim uslugama uveden niz obveza u pogledu transparentnosti za sustave za preporučivanje;

N.budući da mnoga tehnološka poduzeća svoje odluke o dizajnu donose na temelju upotrebe eksperimentalnih kontrolnih ploča; budući da se stvarni eksperimenti provode izravno na potrošačima bez njihova znanja ili pristanka; budući da nije jasno u kojoj mjeri takvi eksperimenti podliježu sigurnosnim mjerama zbog nedovoljne transparentnosti u njihovoj primjeni;

O.budući da se prethodno navedene značajke dizajna koji stvara ovisnost ne mogu riješiti jednostavnim nametanjem rokova za internetske usluge jer se tim pristupom odgovornost prebacuje na pojedinca umjesto da se riješi ključno pitanje adiktivnog dizajna internetskih usluga vođenih profitom; budući da nijedno „rješenje” koje su platforme primijenile nije dovelo do ozbiljne promjene ili smanjenja upotrebe internetskih usluga; budući da tinejdžeri ne prihvaćaju lako roditeljske zabrane u pogledu upotrebe društvenih medija i često lako zaobilaze sva tehnička ograničenja koja su im nametnuta; budući da su mjere kao što su roditeljska kontrola i digitalna pismenost komplementarne odgovornosti pružatelja usluga da štite i promiču prava djece u digitalnom okružju, posebno mjerama integrirane sigurnosti kako bi se osiguralo da dizajn njihovih proizvoda i usluga ne šteti djeci; budući da su istraživanja pokazala da jasna pravila i konstruktivna komunikacija s djecom mogu pomoći u sprečavanju ovisnosti o društvenim medijima; budući da bi digitalne usluge roditeljima i edukatorima trebale pružiti platformu za savjetovanje i informiranje o opasnostima prekomjerne upotrebe interneta i o tome kako o toj temi govoriti s djecom i mladima; budući da se rasprave vode u kontekstu aktualnih nezakonodavnih inicijativa kao što su kodeks dobrih praksi EU-a za dobno primjereni dizajn (u okviru Europske strategije za bolji internet za djecu iz 2022. (BIK+)), pristupa Europske komisije mentalnom zdravlju i Akcijski plan za digitalno obrazovanje za razdoblje od 2021. do 2027.;

P.budući da se člancima 25., 27., 28. i 38. Akta o digitalnim uslugama predviđaju zabrana obmanjujućih ili manipulativnih značajki, obveze transparentnosti i izbora za sustave za preporučivanje i profiliranje, kao i mjere za zaštitu maloljetnika; budući da se Aktom o digitalnim uslugama već uvode odredbe protiv upotrebe „tamnih obrazaca”, no one su ograničene na strukturu izbora i utječu na izbore, a da pritom ne rješavaju pitanje dizajna utemeljenog na ponašanju koji sam po sebi stvara ovisnost te su ujedno ograničenog područja primjene jer se ne primjenjuju na sve internetske usluge, već samo na internetske platforme, čime se isključuju ključne problematične usluge kao što su internetske igre; budući da se horizontalnim zakonodavstvom koje će uskoro biti doneseno u obliku Akta o umjetnoj inteligenciji Koning, I.M., et al., Bidirectional effects of internet-specific parenting practices and compulsive social media and internet game rules (Dvosmjerni učinci roditeljskih praksi koje se odnose na internet i pravila za kompulzivne društvene medije i internetske igre), Journal of Behavioral Addictions 2018., str. 624-632. nastoje zabraniti sustavi umjetne inteligencije koji imaju subliminalne značajke, ali je ono ograničeno na sustave koji su „namjerno manipulativni ili primjenjuju obmanjujuće tehnike”;