1.podsjeća da, iako porezna politika ostaje odgovornost država članica, za dovršenje, poboljšanje i daljnji razvoj jedinstvenog tržišta potrebna je određena razina suradnje i koordinacije u području oporezivanja; osim toga, napominje da je nužno imati zajednički pristup poreznim politikama za rješavanje problema štetne porezne konkurencije i premještanja dobiti te za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza; ističe da takva suradnja zahtijeva uzajamno povjerenje i poštenje svih država članica;

2. poziva Komisiju i Vijeće da pomognu trgovačkim društvima u poboljšanju ulagačke klime i da pojednostave oporezivanje dobiti trgovačkih društava te da ga učine održivijim i usmjere ga na poboljšanje konkurentnosti Europe;

3.ističe da su države članice EU-a u potpunosti odgovorne za pravilnu naplatu poreza i da imaju pravo odlučivati o vlastitim poreznim sustavima uz poštovanje jedinstvenog tržišta i prava oporezivanja drugih država članica; ističe da porezni sustavi koji dobro funkcioniraju i nacionalne porezne uprave imaju ključnu ulogu u naplati poreza te da su održivi porezni prihodi u javnim proračunima država članica važni;

4.prima na znanje paket o pojednostavnjenju poreza za mala i srednja poduzeća i BEFIT-u koji je predložila Komisija; prima na znanje zaključke Europskog vijeća od 23. ožujka 2023. u kojima se poziva na pojednostavnjenje općeg regulatornog okruženja i smanjenje administrativnog opterećenja te komunikaciju Komisije od 16. ožujka 2023. u kojoj se naglašava da je porezni okvir EU-a ključan za podupiranje rasta i privatnih ulaganja, posebno uklanjanjem poreznih prepreka za prekogranična ulaganja te da je uloga EU-a u poreznim politikama usmjerena na rješavanje problema narušavanja jedinstvenog tržišta, osiguravanje njegovog dobrog funkcioniranja i sprečavanje njegove rascjepkanosti; naglašava potrebu za usvajanjem dobro osmišljenih rješenja na razini EU-a, uzimajući u obzir postojeće sustave u državama članicama i kojima se poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima, ne nameću dodatna, nerazmjerna i nepotrebna opterećenja;

5.ističe da je od presudne važnosti boriti se protiv agresivnog poreznog planiranja OECD, agresivno porezno planiranje. i utaje poreza te istodobno promicati fiskalnu pravednost, transparentnost i sigurnost; ističe da će se rješavanjem pitanja utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja osigurati dodatni porezni prihodi koji će nacionalnim vladama pomoći da zadrže poreze na razinama kojima se podupiru održivi gospodarski rast te fiskalna privlačnost i konkurentnost EU-a;

6.poziva Komisiju da podsjeti države članice na provedbu preporuka u okviru europskog semestra i procjenu nacionalnih planova za oporavak i otpornost u pogledu agresivnog poreznog planiranja;

7.prepoznaje prijašnje mjere EU-a protiv utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja u skladu s međunarodnim kretanjima na razini OECD-a i skupine G20; prima na znanje brojne porezne direktive od 2011. koje su dovele do pravednijeg, jednostavnijeg i učinkovitijeg oporezivanja trgovačkih društava u EU-u te do većeg broja poreznih obveza za trgovačka društva u EU-u Vidjeti posebno Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza (ATAD I i ATAD II), izmjene Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC 1 do DAC 7), reviziju Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima, Direktivu o rješavanju sporova u EU-u, Direktivu o javnom izvješćivanju po zemljama ili Direktivu o drugom stupu.; napominje da bi koristi od navedenih direktiva trebale nadmašiti njihove troškove te da ispunjavanje poreznih obveza za trgovačka društva unutar EU-a, posebno mala i srednja poduzeća, te relevantni troškovi ne bi trebali biti nerazmjerni; međutim, također napominje da su direktive blokirane u Vijeću, kao što su porez na financijske transakcije ili prijedlozi o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit; u tom pogledu ističe da je Parlament 2018. donio zajedničko stajalište o Direktivi o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0087.;

8.žali zbog činjenice da su u nekim slučajevima države članice provodile i primjenjivale porezne direktive na različite načine, što može narušiti ispravno funkcioniranje jedinstvenog tržišta i uzrokovati neusklađenosti poreznih osnovica, povećanje birokracije i veće troškove usklađivanja; poziva države članice da osiguraju potpuno prenošenje poreznih direktiva i ispunjavanje namjera koje su u njima utvrđene; u tom pogledu žali zbog činjenice da nacionalni porezni sustavi, porezne uprave i općenito razlike u široj javnoj upravi zemalja utječu na opterećenje povezano s usklađivanjem, posebno za mala i srednja poduzeća, jer se moraju nositi s do 27 različitih poreznih sustava, kao što je Komisija utvrdila u siječnju 2022.; poziva Komisiju da uputi dosljedne, pravedne i jasne preporuke o prenošenju direktiva u pojedinačne države članice, kao i o njihovoj učinkovitoj provedbi; poziva države članice i Europsku komisiju da na najbolji način iskoriste postojeće forume EU-a kako bi se osigurala dosljedna provedba poreznog prava EU-a u svim državama članicama;

9.ističe da porezno okruženje, posebno u pogledu oporezivanja dobiti, utječe na odluke o ulaganjima te je stoga jedan od čimbenika koji utječu na otvaranje radnih mjesta, održivi gospodarski rast i konkurentnost;

10.napominje da Komisija smatra da procijenjeni troškovi izvršenja poreznih obveza za velika multinacionalna poduzeća iznose oko 2 % plaćenog poreza, dok za mala i srednja poduzeća oni iznose oko 30 % plaćenog poreza; žali zbog toga što su neke države članice razvile porezne sustave koji stvaraju razlike između multinacionalnih poduzeća te malih i srednjih poduzeća, čime su mala i srednja poduzeća stavljena u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju; podsjeća da su mala i srednja poduzeća glavni pokretači gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta; poziva Europsku komisiju da osmisli porezne politike koje će olakšati njihovu provedbu za manja poduzeća, smanjenjem troškova koje snose i smanjenjem njihove administrativne obveze u skladu s poreznim pravom;

11.poziva Komisiju da na razini EU-a provede studiju o razini troškova ispunjavanja poreznih obveza za svaku zemlju i sveobuhvatnu procjenu utvrđenog scenarija; osim toga, poziva Komisiju da takvu procjenu poprati inicijativom za rješavanje problema visokih troškova usklađivanja i poboljšanje suradnje kako bi se smanjilo administrativno opterećenje;

12.primjećuje da su na jedinstvenom tržištu prekogranične aktivnosti za radnike i samozaposlene i dalje administrativno složene iz perspektive poreza i socijalnog osiguranja; nadalje primjećuje da je veća učestalost rada na daljinu pogoršala taj problem;

13.poziva Komisiju da predstavi sveobuhvatnu ocjenu prethodnih mjera poduzetih u području oporezivanja dobiti od 2011. i da objavi temeljitu procjenu učinka najboljih opcija za smanjenje administrativnog opterećenja za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, kako bi se utvrdile sve razlike u prenošenju u EU-u i utvrdila područja za pojednostavnjenje te osiguralo da poduzeća koja su već pod pritiskom imaju razuman vremenski okvir za provedbu politika; ističe zahtjev Europskog vijeća od 22. ožujka 2023. da Komisija provede provjere konkurentnosti novih zakonodavnih prijedloga, među ostalim o oporezivanju, te naglašava da bi podnošenje svakog novog prijedloga, ako je potrebno, trebalo doprinijeti neometanom funkcioniranju, integritetu i jednakim uvjetima jedinstvenog tržišta te ne stvara nerazmjerno opterećenje za trgovačka društva; poziva Komisiju da u novim zakonodavnim prijedlozima o oporezivanju također uzme u obzir kompatibilnost s rješenjima (uključujući digitalna rješenja) koja su već uvedena u pojedinačnim državama članicama i koja pomažu da se smanji opterećenje poduzeća;

14.prima na znanje ishod Konferencije o budućnosti Europe od 9. svibnja 2022. i prijedloge o jačanju konkurentnosti EU-a i daljnjem produbljivanju jedinstvenog tržišta radi postizanja određene razine usklađenosti i koordinacije poreznih politika u državama članicama kako bi se spriječila utaja i izbjegavanje plaćanja poreza uz podupiranje gospodarskog uspjeha poduzeća; čeka prijedlog predsjednice Komisije Ursule von der Leyen od 19. listopada 2022. o uvođenju standardne provjere konkurentnosti u propisima EU-a; ističe da bi pri izradi novog poreznog prava trebalo uzeti u obzir održavanje konkurentnosti gospodarstva EU-a; očekuje da će konkurentnost u potpunosti poštovati postojeće radne i socijalne standarde EU-a;

15.pozdravlja plan REPowerEU i njegove prioritete te poziva države članice da prema prijedlogu Komisije razmotre uključivanje poreznih mjera u svoje izmijenjene nacionalne planove za oporavak i otpornost, kako bi se ubrzalo izvršenje sredstava, postigla veća konkurentnost i pomoglo malim i srednjim poduzećima, trgovačkim društvima i industrijskom sektoru u postizanju ciljeva tog programa;

16.prima na znanje nastavak rasprave o poreznim poticajima nakon donošenja oglednih pravila drugog stupa kojima je osigurana minimalna razina učinkovitog oporezivanja dobiti poduzeća od 15 % i kao odgovor na američki Zakon o smanjenju inflacije; poziva Komisiju da analizira eksperimentiranje s poreznim olakšicama, posebno unutar revidiranog okvira državnih potpora EU-a; unatoč tome napominje da bi se sve odluke trebale donositi koordinirano kako bi se održalo funkcioniranje jedinstvenog tržišta, u skladu sa zakonima o tržišnom natjecanju te kako bi se izbjeglo međunarodno natjecanje u subvencioniranju; naglašava da bi se poreznim poticajima trebala privući stvarna ulaganja, uzimajući u obzir zabrinutost zbog starenja društva, pristojnih radnih i socijalnih standarda te zelene i digitalne tranzicije;

17.napominje da bi se države članice mogle uključiti u politike potpunog troška za kapitalna ulaganja i da odredbe o kapitalnim odbitcima iznad troška amortizacije postanu trajne kako bi se poboljšala stvarna ulaganja, posebno ulaganja u istraživanja i razvoj, dostigli klimatski ciljevi te pomoglo europskoj konkurentnosti; smatra da potpuno smanjenje kapitalnih ulaganja zahtijeva koordiniranu provedbu, pažljivo osmišljavanje i znatnu dužnu upravnu pažnju kako bi se spriječilo da se ona koriste za dobivanje neopravdanih poreznih subvencija ili zloupotrebe poreza; stoga smatra da bi takve politike trebale biti usko povezane s redovitim praćenjem i analizama učinka prelijevanja;

18.poziva države članice da s obzirom na visoke stope inflacije smanje opterećenje poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća, na primjer privremenim poreznim mjerama za ublažavanje povećanja troškova energije, te da dodatne prihode na temelju viših cijena energije iskoriste za pružanje izravne i ciljane pomoći kako bi se pomoglo najugroženijim građanima i srednjoj klasi te kako bi se rasteretili građani i poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća koji su ozbiljno pogođeni krizom;

19.pozdravlja činjenicu da je dvostupno rješenje postignuto na razini OECD-a i skupine G20 u sklopu Uključivog okvira o raspodjeli prava oporezivanja i primjeni minimalne efektivne porezne stope od najmanje 15 % na globalnu dobit multinacionalnih poduzeća i donošenje Direktive o drugom stupu kojom se međunarodni sporazum prenosi u pravo EU-a; poziva Komisiju da izvijesti Parlament o uspjehu postupka ratifikacije sporazuma o drugom stupu u trećim zemljama;

20.primjećuje da, uz suočavanje s nestabilnim poslovnim okruženjem i sve većim brojem poreznih direktiva EU-a, poduzeća usmjeravaju svoje financijske i ljudske resurse na primjenu pravila drugog stupa te poštovanje smjernica OECD-a i daljnjih tumačenja pojedinačnih država članica; prima na znanje paket Komisije od 12. rujna 2023. o pojednostavnjenju poreza za mala i srednja poduzeća, BEFIT-u te transfernim cijenama; sa zanimanjem iščekuje početak pregovora o različitim predmetima i procjenu učinkovitosti i učinka pravila drugog stupa, posebno u okviru očekivanih ciljeva, analize troškova i koristi, borbe protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, štetne porezne konkurencije i većih poreznih prihoda;

21. primjećuje da su pravila prvog i drugog stupa primjenjiva samo na multinacionalna poduzeća s prometom većim od 20 milijardi EUR i s profitabilnošću većom od 10 % odnosno 750 milijuna EUR; napominje da je stoga većina poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća, izuzeta iz tog sporazuma; prima na znanje napore koje Komisija ulaže u izgradnju BEFIT-a na temelju međunarodnog sporazuma o drugom stupu i Direktive EU-a o drugom stupu;

22.shvaća da je sporazum o Uključivom okviru skupine G20 i OECD-a zamišljen kao paket s ciljem da se oba stupa istodobno primjenjuju; prima na znanje izjavu OECD-a i skupine G20 od 11. srpnja 2023. o dvostupnom rješenju za prevladavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva; žali zbog toga što prvi i drugi stup nemaju isti raspored; prima na znanje međunarodni scenarij prijenosa direktiva prvog stupa i drugog stupa;

23.prima na znanje nedavnu reformu Skupine za Kodeks o postupanju u pogledu proširenja njezina područja primjene tijekom 2022.; poziva Komisiju, države članice i Skupinu za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja da predstave procjenu prethodnih reformi; podsjeća na svoje stajalište od 7. listopada 2021. da se u procjenu uključe porezne mjere koje dovode do niskih razina oporezivanja u skladu sa drugim stupom;

24.prima na znanje činjenicu da Komisija razmatra mogućnost uvođenja novih vlastitih sredstava koja se temelje na okviru BEFIT-a nakon donošenja, u skladu s Međuinstitucijskim Sporazumom od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (međuinstitucijski sporazum) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28.; podsjeća da se Komisija obvezala predložiti digitalni namet ako se prvi stup ne provede tijekom aktualnog mandata; prima na znanje da je Komisija ponovno potvrdila da je BEFIT relevantan i u pogledu vlastitih sredstava;

25.podsjeća da je Parlament već u više navrata, među ostalim u nedavno donesenoj Rezoluciji o vlastitim sredstvima: novi početak za financije EU-a, novi početak za Europu Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0195., izrazio potporu novim vlastitim sredstvima povezanima s oporezivanjem trgovačkih društava, kao što su zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB), porez na digitalne usluge i, u posljednje vrijeme, vlastita sredstva koja se temelje na prvom stupu, u kontekstu Uključivog okvira OECD-a za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; nadalje, podsjeća na svoj poziv na uvođenje poreza na financijske transakcije diljem EU-a i na procjenu daljnjih mogućnosti u obliku trošarina na otkup korporativnih dionica, kako je predloženo u Zakonu SAD-a o smanjenju inflacije, te na zajednički i standardizirani okvir poreza po odbitku;

26.ističe da dobro osmišljena nova vlastita sredstva koja se temelje na porezu na dobit moraju biti u potpunosti usklađena s ciljem pojednostavljenog poreznog režima te da se njima može promicati fiskalna pravednost; poziva Komisiju da utvrdi sinergije između modernizacije poreznih pravila i potencijalnih vlastitih sredstava koja se temelje na porezima;

27.prima na znanje prijedlog Komisije za prijelazna vlastita sredstva temeljena na statistici i povezana s korporativnim sektorom, koja bi se mogla provesti do moguće uspostave vlastitih sredstava povezanih s BEFIT-om; smatra da bi takva vlastita sredstva, dosljedno osmišljena, trebala potaknuti države članice da ubrzaju pregovore o BEFIT-u;

28.ponovno poziva države članice da što prije usvoje nova vlastita sredstva namijenjena pokrivanju otplate troškova zaduživanja u okviru instrumenta Next Generation EU i dostatnom financiranju njegovih politika i prioriteta;

29.prima na znanje da su BEFIT i paket pomoći za mala i srednja poduzeća komplementarni u pogledu oporezivanja i da im je cilj poboljšati pojednostavnjenje za poduzeća; poziva Komisiju da predloži mjere kako bi pomogla svim državama članicama da se usmjere prema pojednostavnjenom, učinkovitom i kompetitivnom poreznom sustavu radi smanjenja administrativnog opterećenja za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća; priznaje da su pojednostavnjenje postupaka povrata, odbitaka i sudskih sporova druga rješenja za smanjenje administrativnog opterećenja, posebno za mala i srednja poduzeća; u tom pogledu prima na znanje prijedlog Komisije iz lipnja 2023. o bržem i sigurnijem oslobođenju za preplaćeni porez po odbitku, čiji je cilj potaknuti prekogranična ulaganja i pomoći u sprečavanju zlouporabe poreza reformom postupaka poreza po odbitku te poziva na njegovo brzo donošenje i provedbu;

30.napominje da je Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja od 1997. primarni instrument EU-a za sprečavanje štetnih poreznih mjera među trgovačkim društvima; naglašava da bi u okviru tog Kodeksa države članice trebale preispitati, mijenjati ili ukinuti svoje postojeće porezne mjere koje predstavljaju štetno porezno natjecanje te se suzdržati od uvođenja novih u budućnosti; u tom pogledu pozdravlja Zaključke Vijeća od 8. studenoga 2022. o reformi Kodeksa o postupanju pri oporezivanju poslovanja u pogledu područja primjene poreznih mjera koje se ispituju pri ispitivanju štetnih poreznih praksi u EU-u; poziva Skupinu za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja da u potpunosti iskoristi svoj revidirani mandat;

31.poziva Vijeće da bez daljnje odgode nastavi pregovore o prijedlogu „Unshell”; podsjeća na prvotnu namjeru Komisije i stajalište Parlamenta od 17. siječnja 2023. Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0004.;

32.sa zanimanjem iščekuje učinke BEFIT-a i HOT-a o pojednostavnjenju složenog pravnog okvira za sustave oporezivanja dobiti poduzeća, što doprinosi privlačenju izravnih stranih ulaganja, poboljšanju konkurentnosti EU-a i smanjenju rizika od preseljenja poduzeća u treće zemlje; napominje Komunikaciju Komisije o oporezivanju poslovanja za 21. stoljeće u kojoj se navodi da „nepostojanje zajedničkog sustava poreza na dobit na jedinstvenom tržištu koči konkurentnost [...] čime se smanjuje njihova konkurentnost na tržištu u odnosu na tržišta trećih zemalja”; podsjeća da se jednostavnijim okvirom također smanjuju mogućnosti agresivnog poreznog planiranja;

33.prima na znanje prijedlog Komisije o BEFIT-u radi osmišljavanja novog i jedinstvenog pravilnika EU-a o porezu na dobit i zajedničke porezne osnovice za oporezivanje dobiti za poduzeća; u tom kontekstu poziva Komisiju da osigura da se novim prijedlogom poduzećima pruži jasnoća i predvidljivost te da se njime olakšava prekogranična gospodarska aktivnost; naglašava da se u svakom takvom prijedlogu moraju uzeti u obzir postignuti sporazumi ili rasprave koje su u tijeku na globalnoj razini i kojima se štite interesi EU-a; ponavlja da su sporazumi o okvirima poreza na dobit najučinkovitiji kada se postignu na globalnoj razini;

34.shvaća da inicijativa o okviru BEFIT predstavlja priliku za suočavanje s troškovima povezanima s ispunjavanjem poreznih obveza i za smanjenje administrativnog opterećenja te da bi istodobno trebala pomoći u smanjenju agresivnog poreznog planiranja i u poticanju jednakih uvjeta za mala i srednja poduzeća; smatra da bi uklanjanje rupa u zakonu koje omogućuju utaju poreza, izbjegavanje plaćanja poreza i prijevare trebalo obuhvatiti zakonodavnim inicijativama u području oporezivanja; napominje da je za to potreban kontinuirani rad na okviru poreza na dobit kako bi ga se prilagodilo u tom pogledu;

35.podsjeća da smatra da bi inicijativu BEFIT trebalo poduprijeti političkim procesom za izgradnju političke potpore promjenama; prima na znanje revidirano izvješće o procjeni učinka u kojem se pojašnjavaju pouke iz prethodnih inicijativa u području poreza na dobit i dodaju poveznice s OECD-ovim dvostupnim pristupom;

36.pozdravlja predviđene ciljeve BEFIT-a, kako je navedeno u pozivu Komisije na očitovanje za procjenu učinka, da se poveća otpornost poduzeća smanjenjem složenosti prouzročene različitim skupovima nacionalnih poreznih pravila i troškova usklađivanja s kojima se suočavaju poduzeća iz EU-a u prekograničnom poslovanju, uklone prepreke za prekogranična ulaganja i jedinstveno tržište učini privlačnijim mjestom za međunarodna ulaganja, stvori okruženje pogodno za pošten i održiv rast otvarajući put administrativnom pojednostavnjenju te osigura održiv porezni prihod za proračun država članica, što je osobito važno u pogledu aktualno izazovne gospodarske klime i socijalnih izazova; smatra da provedba jedinstvenog poreznog pravilnika može pomoći u smanjenju mogućnosti izbjegavanja plaćanja poreza i štetnog poreznog natjecanja među državama članicama, uz istodobno pojednostavnjenje pravila o porezu na dobit u EU-u;

37.ističe istaknutu ulogu poreznih uprava u osiguravanju provedbe reforme BEFIT-a; savjetuje da države članice u okviru budućeg programa „Fiscalis” dodijele dostatna sredstva, uključujući osposobljavanje;

38.podsjeća da su se u prethodnim pokušajima Unije da definira zajednički pravilnik razmatrala tri čimbenika: rad, imovina i prodaja; prima na znanje predanost Komisije da u okviru sveobuhvatnog preispitivanja prijelaznog pravila procijeni moguću izmjenu kako bi se uvela raspodjela na temelju formule za poreznu osnovicu BEFIT-a;

39.napominje da se poduzeća koja posluju diljem EU-a moraju nositi s različitim poreznim zakonima i poreznim tijelima; ističe ideju o uspostavi jedinstvene kontaktne točke kojom bi se omogućilo podnošenje jedinstvene konsolidirane porezne prijave što bi moglo smanjiti administrativno opterećenje i porezne prepreke jedinstvenom tržištu; u tom pogledu poziva države članice da intenzivnije rade na uvođenju elektroničkog sustava za podnošenje zahtjeva od kojega bi porezni obveznici imali koristi; poziva Komisiju da procijeni hoće li zbog uvođenja jedinstvene kontaktne točke biti potrebno dodatno uskladiti osnovicu poreza na dobit i uspostaviti formule za pravednu i učinkovitu raspodjelu prava oporezivanja među državama članicama; poziva Komisiju da procijeni bi li se jedinstvena kontaktna točka mogla testirati za poslovne skupine koje posluju na jedinstvenom tržištu i primjenjuju pravila iz drugog stupa, pri čemu bi se nova pravila BEFIT-a naknadno uvrstila; u tom pogledu pozdravlja Komunikaciju Komisije od 16. ožujka 2023. (COM(2023)0162), u kojoj je istaknuta korisnost jedinstvenih kontaktnih točaka za uklanjanje prepreka;

40.smatra da bi sva vrlo velika poduzeća koja posluju u EU-u trebala biti obuhvaćena područjem primjene budućeg prijedloga BEFIT-a; poziva Komisiju da se pobrine za to da se ispune specifični zahtjevi malih i srednjih poduzeća, što će postići na način da okvir BEFIT bude neobavezan za mala i srednja poduzeća, osobito ona koja ne posluju prekogranično; pozdravlja, međutim, svaki prijedlog kojim će se manja poduzeća moći osloniti na dobrovoljan, pojednostavljen i usklađen okvir oporezivanja dobiti;

41.naglašava da povlašteni porezni tretman duga u oporezivanju trgovačkih društava, kojim se omogućuju velikodušne porezne olakšice na isplate kamata, dok se troškovi financiranja vlasničkim kapitalom ne mogu odbiti na sličan način, ističe strukturne nedostatke s kojima se suočavaju poduzeća koja se oslanjaju na financiranje vlasničkim kapitalom koja su često mlađa i manja poduzeća s težim pristupom kreditima; prima na znanje da su se u prošlosti nezakonitim aktivnostima zloupotrebljavale olakšice za vlasnički kapital; prima na znanje prijedlog Komisije od 11. svibnja 2022. o rješavanju pitanja povlaštenog poreznog tretmana duga kao sredstva promicanja financiranja putem tržišta kapitala, a ne odvraćanja od financiranja zaduživanjem, uz istodobno priznavanje vlasništva država članica u pitanjima oporezivanja i odluku Vijeća od 6. prosinca 2022. da se obustavi ispitivanje tog prijedloga; poziva Vijeće da uz pomoć Komisije ponovno procijeni i po mogućnosti ponovno započne pregovore o tom prijedlogu; podržava uključivanje strogih odredbi protiv izbjegavanja plaćanja u prijedlog Komisije, uključujući one iz članka 5., te u tom pogledu poziva države članice da osiguraju visoku razinu zaštite od smanjenja porezne osnovice;

42.smatra da bi se porezna sigurnost ojačala kad bi se države članice složile o tome koji porezni poticaji ne dovode do poremećaja; poziva Komisiju da ocijeni učinkovitost povlaštenih poreznih režima za patente i drugih režima intelektualnog vlasništva u skladu s novim pristupom utemeljenim na povezanosti koji je definiran u mjeri 5. Akcijskog plana za BEPS o štetnim poreznim praksama;

43.poziva Komisiju i države članice da znatno povećaju proračune za istraživanje, razvoj i inovacije kako bi se na koordiniran način postigao cilj od 3 % BDP-a EU-a; ističe da usmjereni porezni poticaji za privatno istraživanje i razvoj (npr. porezni krediti, veće olakšice ili prilagođen raspored amortizacije) ako se primjenjuju na fiskalno odgovoran način, mogu pomoći u povećanju privatne potrošnje u te svrhe, što je često povezano s pozitivnim vanjskim učincima; naglašava da bi trebalo provoditi redovitu analizu takvih pozitivnih vanjskih učinaka te ih prilagoditi ili staviti izvan snage ako poticaji ne daju željeni rezultat, prima na znanje procjenu da su takvi poticaji učinkovitiji za mala i srednja poduzeća ako se temelje na rashodima Pododbor za porezna pitanja, saslušanje na temu „Uloga poreznih poticaja i oslobođenja u okviru reforme oporezivanja trgovačkih društava i u promicanju konkurentnosti europskih gospodarstava”, 11. srpnja 2022.; ističe da takvi porezni poticaji moraju biti strogo u skladu s postojećim zakonima i općim političkim prioritetima EU-a; podsjeća da je potrošnja poduzeća na istraživanje i razvoj iznosila samo 1,5 % BDP-a EU-a 2020., u odnosu na 2,6 % u Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu, prema izvješću Europske investicijske banke o ulaganjima za 2022./2023.; napominje da bi taj manjak mogao smanjiti dugoročnu konkurentnost EU-a; u tom pogledu pozdravlja komunikaciju Komisije od 16. ožujka 2023. kojom se države članice potiču na pružanje potpore istraživačkim i inovacijskim aktivnostima; poziva Komisiju da predstavi procjenu najdjelotvornijih i najučinkovitijih poreznih poticaja za privatno istraživanje i razvoj;

44.poziva Komisiju da provede procjenu učinka upotrebe novih tehnologija za poboljšanje brzine, učinkovitosti, pouzdanosti, transparentnosti i otpornosti administrativnih postupaka povezanih s porezom; shvaća da bi nakon te procjene učinka mogao uslijediti prijedlog Komisije za jačanje suradnje među poreznim tijelima, na temelju utvrđenih najboljih praksi, kako bi se stvorilo povoljno okruženje za poduzeća, smanjila birokracija, troškovi usklađivanja i prekomjerno administrativno opterećenje;

45.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.