1.poziva Komisiju da zaštiti cjelovitost jedinstvenog tržišta; podsjeća da se odgovor na američki Zakon o smanjenju inflacije ne smije temeljiti samo na korištenju državnih potpora, već i na stvaranju povoljnijeg okruženja za poslovanje i obnovljenog okvira tržišnog natjecanja, čime bi se poduzećima koja pošteno ulažu i natječu se u Europi osigurale brzina i fleksibilnost, uz istodobno poštovanje klimatskih ciljeva EU-a;

2.prima na znanje privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama i tranziciji (TCTF), kao i ažuriranje pravilnika o državnim potporama kojim se omogućuju ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju; prima na znanje donošenje i uključivanje „klauzule o usklađivanju” 2023.; poziva Komisiju da pažljivo izbjegava stvaranje uvjeta za natjecanje u subvencijama i upotrijebi alate koji su joj na raspolaganju kako bi spriječila i sankcionirala nepošteno tržišno natjecanje u području subvencija; naglašava da svaka dodatna državna potpora mora biti ciljana i privremena; smatra da bi državne potpore trebale biti u skladu s ciljevima politike EU-a kao što su zeleni plan i europski stup socijalnih prava; poziva Komisiju da istraži neusklađenost mehanizama povrata sredstava u državama članicama;

3.poziva Komisiju da zajamči da su svi privremeni instrumenti državne potpore dovoljno usmjereni kako bi se izbjegla fragmentacija jedinstvenog tržišta;

4.naglašava da će za suočavanje s novim izazovima biti potrebna dodatna javna i privatna ulaganja; naglašava da proračun EU-a treba biti odgovarajuće opremljen za rješavanje budućih izazova, uključujući rascjepkanost unutarnjeg tržišta, podupiranje industrijske strategije EU-a, smanjenje naših ključnih ovisnosti i osiguravanje naše otvorene strateške autonomije; ističe da se ti izazovi ne mogu riješiti samo javnom potrošnjom;

5.podsjeća da fragmentirani pristup državnim potporama može dovesti do neravnopravnih uvjeta za subjekte unutar unutarnjeg tržišta EU-a budući da različite države članice imaju različite fiskalne mogućnosti za pružanje potpore; stoga poziva na praćenje mogućih štetnih učinaka i na primjenu fleksibilnosti javne potpore isključivo na potporu koja se pruža na razini EU-a;

6.poziva Komisiju da razmotri kako inflacija utječe na tržišno natjecanje stvaranjem poticaja za poduzeća da surađuju s konkurentima kako bi koordinirale cijene OECD, „Competition and Inflation: OECD Competition Policy Roundtable Background Note” (Tržišno natjecanje i inflacija: OECD-ov okrugli stol o politici tržišnog natjecanja), 2022., kao i njezine posljedice za tržišta i dobrobit potrošača; ističe potrebu za poboljšanjem podataka o dobiti kako bi se učinkovito riješile moguće posljedice, s obzirom na to da istraživanja Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda upućuju na to da je dobit trgovačkih društava bila važan privremeni pokretač inflacije; poziva Komisiju da zajedno s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje pomno prati posljedice protutržišnog ponašanja i njegovu ulogu u kretanjima inflacije; ponavlja da Komisija mora iskoristiti sve dostupne alate u okviru prava tržišnog natjecanja kako bi riješila krizu troškova života;

7.pozdravlja inicijative tijela nadležnih za tržišno natjecanje u nekoliko država članica Grčka, Njemačka. za uvođenje novih ovlasti za istraživanje tržišta sve dok one ne dovode do fragmentacije unutarnjeg tržišta; poziva Komisiju da uvede sličan alat za istraživanje tržišta kako bi se izbjegli nedostaci u provedbi u slučajevima u kojima se prakse događaju preko nacionalnih granica unutar EU-a te da donese korektivne mjere na razini sektora kada je to potrebno za učinkovito rješavanje protutržišnog ponašanja; podsjeća na inicijativu Komisije za „novi instrument za tržišno natjecanje”, čiji je cilj bio riješiti problem nedostataka između pravila EU-a o tržišnom natjecanju i intervencijskih instrumenata protiv strukturnih problema tržišnog natjecanja na tržištima; napominje da bi Komisija novim instrumentom za tržišno natjecanje mogla istražiti probleme tržišnog natjecanja u svim sektorima; poziva Komisiju da ponovno procijeni „novi instrument za tržišno natjecanje”;

8.naglašava koliko su bitni važni projekti od zajedničkog europskog interesa za financiranje velikih transnacionalnih projekata i postizanje strateških prioriteta EU-a; prima na znanje posebne kriterije za važne projekte od zajedničkog europskog interesa za analizu spojivosti državnih potpora s unutarnjim tržištem; žali zbog toga što dugotrajni i složeni postupci često predstavljaju preveliko opterećenje za mala i srednja poduzeća; poziva Komisiju i države članice da osiguraju da sve obavijesti budu dovršene najkasnije u roku od šest mjeseci; naglašava da bi važni projekti od zajedničkog europskog interesa trebali imati istinsku europsku dodanu vrijednost;

9.poziva Komisiju da procijeni kako su načela tržišnog natjecanja EU-a utjecala na pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa, među ostalim u svjetlu krize uzrokovane bolešću COVID-19 i povećanih troškova života; poziva Komisiju da ocijeni položaj socijalnih usluga od općeg interesa i izuzeće od usluga od općeg gospodarskog interesa za cjenovno pristupačno stanovanje;

10.pozdravlja smjernice Komisije za primjenu prava EU-a o tržišnom natjecanju na kolektivne ugovore, u kojima se pojašnjava da se pravom EU-a o tržišnom natjecanju ne sprečava samozaposlene radnike da sudjeluju u kolektivnom pregovaranju; podsjeća da samozaposleni radnici često imaju ograničen ili nikakav pristup kolektivnom pregovaranju, što može dovesti do nesigurnih radnih uvjeta;

11.podsjeća na ključnu vezu između politike tržišnog natjecanja i unutarnjeg tržišta, što jasno proizlazi iz samog teksta članaka 101. i 102. UFEU-a kojima se uređuje politika tržišnog natjecanja EU-a; pozdravlja činjenicu da je Komisija u svojem zakonodavnom i političkom radu prepoznala potrebu za integracijom politike tržišnog natjecanja s ciljevima unutarnjeg tržišta koji je oblikuju;

12.ističe potrebu za učinkovitim rješavanjem problema narušavanja tržišta i tržišnih nedostataka te za poboljšanjem tržišnog natjecanja uklanjanjem postojećih neopravdanih regulatornih prepreka i smanjenjem nepotrebnih administrativnih opterećenja kako bi se olakšao ulazak novih konkurenata na tržište;

13. naglašava važnost presuda Suda Europske unije u predmetima C-555/21 (UniCredit Bank Austria) i C-383/18 (Lexitor sp. z o.o.) za osiguravanje jednakih uvjeta na tržištu potrošačkih kredita i izbjegavanje narušavanja tržišnog natjecanja;

14.pozdravlja najavu Komisije da će pokrenuti antisubvencijski ispitni postupak o kineskim električnim vozilima u skladu s Uredbom (EU) 2016/1037 o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije Uredba (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 55.).; naglašava važnost učinkovite provedbe instrumenata EU-a o stranim subvencijama, uključujući Uredbu (EU) 2022/2560 o stranim subvencijama, kako bi se osiguralo ublažavanje potencijalno negativnih učinaka na jedinstveno tržište; skreće pozornost na nedostatak sredstava jer Komisija raspolaže sa samo osam jedinica ekvivalenta punog radnog vremena;

15.poziva Komisiju da modernizira pravila o javnoj nabavi kako bi se suočila s novim prioritetima i operativnim izazovima u cilju poticanja zelenije industrije i europskih standarda;

16.Ističe da bi pravila EU-a o tržišnom natjecanju trebala pridonijeti cilju Unije utvrđenom u članku 3. UEU-a; naglašava da „pravedna cijena” proizvoda nije najniža moguća cijena za potrošača, nego cijena koja omogućuje pravednu naknadu svim stranama duž lanca opskrbe, a ne dovodi do negativnih vanjskih učinaka; naglašava da provedba politike tržišnog natjecanja u korist potrošača ne bi trebala uključivati samo razmatranja o razinama cijena, već i pitanja održivosti i učinke na privatnost građana;

17.ističe ključnu ulogu Europske mreže za tržišno natjecanje (ECN) kao foruma za poticanje suradnje među europskim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje; poziva Komisiju da teži kontinuiranom konstruktivnom dijalogu i suradnji na međunarodnoj razini; naglašava potrebu za povećanjem suradnje između protumonopolskih i drugih sektorskih regulatora, kao što su oni koji se bave privatnošću podataka, kako bi se nadzirala zlouporaba korporativnih podataka i spriječilo poduzeća da koriste podatke o potrošačima kako bi stekla nepoštenu konkurentsku prednost; pozdravlja relevantnu ulogu nacionalnih nadležnih tijela u provedbi pravila Akta o digitalnim tržištima i nacionalnih zakonodavnih inicijativa koje se provode kako bi se suzbilo protutržišno ponašanje velikih internetskih platformi u digitalnim sektorima; u tom pogledu naglašava važnost koordiniranog i ujednačenog djelovanja kojim se ne ugrožava primjena Akta o digitalnim tržištima, s jedne strane, i nacionalnih pravila o tržišnom natjecanju u digitalnom sektoru, s druge strane, kako je predviđeno člankom 1. stavkom 6. Akta o digitalnim tržištima;

18.ističe da je međunarodna suradnja ključna u kontekstu globalizacije kako bi se osigurala učinkovita provedba prava tržišnog natjecanja; naglašava da namjenski sporazumi o suradnji sa zemljama koje nisu članice EU-a u području politike tržišnog natjecanja mogu smisleno doprinijeti njezinoj učinkovitosti; poziva Komisiju da razvije utjecaj politike tržišnog natjecanja u svijetu, posebno jačanjem suradnje sa zemljama koje nisu članice EU-a putem sporazumâ o suradnji druge generacije kojima se omogućuje učinkovitija razmjena informacija među tijelima nadležnima za tržišno natjecanje;

19.poziva Komisiju da u većoj mjeri iskoristi dodatne alate za dokazivanje kao što su bihevioralni uvidi i financijska analitika, kao i veću upotrebu podataka, znanstvenika u području računala i umjetne inteligencije te bihevioralnih ekonomista u provedbi prava tržišnog natjecanja;

20.prima na znanje i dalje visok stupanj tržišne koncentracije za agencije za kreditni rejting s obzirom na to da tri najveće agencije za kreditni rejting imaju tržišni udio veći od 90 % Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, „Report on CRA Market Share Calculation” (Izvješće o izračunu tržišnog udjela agencija za kreditni rejting), 15. prosinca 2022.; ponavlja da je potrebno poboljšati tržišno natjecanje na tom tržištu kako bi se zajamčila nepristranost i povjerenje;

21.žali zbog odluke društva Ernst & Young da zaustavi postupak razdvajanja svojih revizorskih i savjetodavnih poduzeća; napominje da kombinacija revizorskih i savjetodavnih poduzeća može dovesti do sukoba interesa i povećati dominantan položaj na tržištu svakog od četiriju velikih poduzeća; poziva Komisiju da istraži reviziju i spajanje savjetodavnih poduzeća te da eventualno predstavi mjere za sprečavanje sukoba interesa i problema dominacije na tržištu;

22.napominje da bi se kupnjom novoosnovanih poduzeća od strane dominantnih aktera moglo izazvati smanjenje inovacija i, u konačnici, tržišnog natjecanja; naglašava da je važno da Komisija posveti posebnu pozornost fenomenu „ubojitih preuzimanja” u digitalnom sektoru, koji se mora prijaviti u okviru Akta o digitalnim tržištima te da, prema potrebi, poduzme odlučne mjere u skladu s člankom 22. Uredbe EZ-a o koncentracijama;

23.pozdravlja nedavne odluke Komisije o slučajevima spajanja Europska komisija, „Booking Holdings/Etraveli Group”, datum odluke 25. rujna 2023.; naglašava važnost strukturnih pravnih sredstava u odlukama o spajanju; napominje da najveće i najutjecajnije internetske platforme utječu na svakodnevno poslovanje desetaka tisuća MSP-ova; naglašava da kupnja ne smije dovesti do jačanja dominantnog položaja poduzeća na hotelskom tržištu jer mu omogućuje unakrsnu prodaju njegovih različitih usluga;

24.pozdravlja inicijativu Komisije da preispita svoju obavijest o definiciji „relevantnog tržišta” i sa zanimanjem iščekuje ishode javnog savjetovanja; naglašava potrebu za usvajanjem dinamičnijeg pristupa koji nadilazi tradicionalni pristup, posebno za nova tržišta u nastajanju, primjerice u digitalnom sektoru, te uzima u obzir dugoročniju viziju koja obuhvaća globalnu dimenziju i potencijalnu buduću konkurenciju; žali zbog činjenice da je Komisija u prošlosti ponekad imala preusku perspektivu na relevantnom tržištu, čime je europskim poduzećima uskratila mogućnost da se učinkovito natječu u globaliziranom okruženju; podržava Komisiju da pri procjeni koncentracija u kojima bi širenje na susjedna tržišta imalo učinak daljnjeg jačanja vladajućeg položaja na temeljnom tržištu poduzeća preuzimatelja u većoj mjeri uzima u obzir moguću štetu za tržišno natjecanje;

25.zabrinut je zbog dalekosežne koncentracije u određenim dijelovima lanca opskrbe hranom na štetu potrošača, poljoprivrednika, okoliša i biološke raznolikosti;

26.podsjeća da u skladu s Uredbom EZ-a o koncentracijama države članice mogu poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu pitanja od javnog interesa, kao što su zaštita klime, održivost i vladavina prava te traži da se Komisiji pruži ista mogućnost pri ispitivanju učinka koncentracije na unutarnje tržište;

27.poziva Komisiju da bolje iskoristi instrument privremenih mjera kako bi se zaustavile sve prakse koje bi ozbiljno naškodile tržišnom natjecanju, posebno kada je riječ o dinamičnim tržištima koja se brzo razvijaju, kao što su digitalna tržišta;

28.pozdravlja novi pristup u posljednjim protumonopolskim predmetima, u kojima Komisija prvi put i pod određenim uvjetima predviđa uvođenje strukturnih mjera kako bi se zaustavilo protutržišno ponašanje, posebno kada je isto poduzeće tijekom godina ponovilo predmetnu praksu protivnu tržišnom natjecanju u drugim segmentima tržišta; u tom pogledu potiče Komisiju da u tom smjeru nastavi s učinkovitom ex post provedbom protumonopolskih pravila;

29.poziva Komisiju da ubrza protumonopolske postupke, odredi odgovarajuće rokove za postupke i osigura učinkovito praćenje odluka kako bi se izbjegli dugotrajni postupci, primjerice u slučaju Spotifya, koji je 2019. podnio pritužbu protiv Applea i u kojem, unatoč tome što je Komisija izdala obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama, nisu poduzete nikakve konkretne mjere za rješavanje pitanja ograničenja društva Apple, kojim se stvaratelji aplikacija sprječavaju da slobodno komuniciraju s vlastitim korisnicima;

30.pozdravlja pokretanje inicijative o smjernicama o zlouporabi vladajućeg položaja u smislu istiskivanja, koja će biti izrađena 2024. i usvojena 2025., te predanost Komisije snažnoj, učinkovitoj i brzoj primjeni članka 102. UFEU-a u području zlouporabe istiskivanja; poziva Komisiju da konkretno potvrdi provedbu protumonopolskih pravila koja se temelje na učinku, a posebno relevantnost gospodarskih dokaza u odgovarajućim slučajevima; poziva na to da se pri procjeni izrabljivačkih zlouporaba kao što su previsoke cijene i nepošteni uvjeti uzme u obzir osjetljivost potrošača;

31.prima na znanje pokretanje službene istrage o mogućim protutržišnim praksama nadzornika pristupa vezanjem ili objedinjavanjem usluga platforme za komunikaciju i suradnju s vlastitim dominantnim i popularnim softverom Europska komisija, „Antitrust: Commission opens investigation into possible anticompetitive practices by Microsoft regarding Teams” (Borba protiv monopola: Komisija pokreće istragu mogućih praksi Microsofta protivnih tržišnom natjecanju u pogledu Teamsa”, 27. srpnja 2023.; poziva Komisiju da pažljivo ocijeni ustupke koje je nadzornik pristupa jednostrano ponudio s uključenim poduzećima kako bi se osiguralo da se njima rješavaju problemi sudionika na tržištu u pogledu novih i postojećih korisnika, kao i pitanja interoperabilnosti i određivanja cijena;

32.ustraje na učinkovitim pravnim sredstvima koja bi mogla zahtijevati bolju koordinaciju među provedbenim tijelima i daljnji dijalog s trećim stranama, kao i odgovarajuću provedbu; podsjeća da su poduzeća koja su određena kao nadzornici pristupa bila predmet prethodnih protumonopolskih presuda, koje nisu dovele do učinkovitih promjena u ponašanju, posebno u pogledu davanja prednosti vlastitim proizvodima na digitalnim tržištima; poziva Komisiju da bolje iskoristi strukturne mjere kao krajnju mjeru; ponavlja svoj poziv Komisiji da ukine nadređenost mjera praćenja poslovanja u pravu EU-a;

33.ponavlja poziv Komisiji da riješi problem negativnog učinka koji teritorijalna ograničenja opskrbe imaju na tržišno natjecanje kako bi se osiguralo potpuno funkcionalno jedinstveno tržište i iskoristile njegove potencijalne koristi za potrošače;

34.ponavlja svoj poziv Komisiji da nastavi aktivno pratiti i uklanjati neopravdano geografsko blokiranje i druga ograničenja prekogranične internetske prodaje, na temelju pristupa koji je prvenstveno usmjeren na potrošače kako bi im se omogućio pristup većem izboru proizvoda i usluga diljem EU-a;

35.pozdravlja određivanje šest nadzornika pristupa – Alphabet, Amazon, Apple, ByteDance, Meta i Microsoft Vidjeti službene odluke o Aktu o digitalnim tržištima: 100044, 100040, 100035, 100027, 100026, 100025, 100024, 100020, 100018, 100017, 100016, 100013, 100011. – za 22 osnovne usluge platforme u okviru Akta o digitalnim tržištima, četiri istraživanja tržišta radi pobijanja, kao i prvo istraživanje tržišta u skladu s člankom 3. stavkom 8. Akta o digitalnim tržištima; potiče Komisiju da odmah donese delegirane akte kako bi se proširili načini primjene ili odredili načini provedbe obveza utvrđenih u člancima 5., 6., 7. i 12. Akta o digitalnim tržištima; poziva Komisiju da strogo procijeni poštuju li nadzornici pristupa obveze Akta o digitalnim tržištima prije 6. ožujka 2024. i da zatraži povratne informacije od trećih strana o tome dovode li rješenja za usklađenost koja nude nadzornici pristupa do pravednijih digitalnih tržišta s većim tržišnim natjecanjem; poziva Komisiju da osigura da mjere nadzornika pristupa u pogledu sigurnosti i integriteta njihovih platformi, koje bi mogle utjecati na usklađenost s Aktom o digitalnim tržištima, provjeravaju neovisne treće strane, a ne da se provjeravaju samo na temelju vlastite procjene nadzornika pristupa;

36.isiče da je u studiji Komisije o utjecaju nedavnih kretanja u digitalnom oglašavanju na privatnost, izdavače i oglašivače zaključeno da bi masovno prikupljanje i obrada osobnih podataka u svrhe oglašavanja te netransparentnost tržišta digitalnog oglašavanja mogli potaknuti prijevare povezane s oglasima Europska komisija, „Study on the impact of recent developments in digital advertising on privacy, publishers and advertisers” (Studija o utjecaju nedavnih kretanja u digitalnom oglašavanju na privatnost, izdavače i oglašivače), str. 263. – 264.; poziva Komisiju da, u skladu s preporukama iz studije, dodatno analizira zakonodavne mogućnosti za buduće političke intervencije, uključujući uvođenje strukturnih mjera, kako bi se riješio problem protutržišnog ponašanja dopunjavanjem Akta o digitalnim tržištima i Akta o digitalnim uslugama u tom pogledu Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (SL L 277, 27.10.2022., str. 1.).;

37.prima na znanje istraživanja tržišta Microsoftova Edgea i Binga Odluka o aktu o digitalnim tržištima. 100015; Akt o digitalnim tržištima. 100028 i Akt o digitalnim tržištima. 100034. te Appleova sustava iOS iMessage Odluka o aktu o digitalnim tržištima 100047 i Akt o digitalnim tržištima. 100022. kako bi se ocijenila njihova uloga pristupnih točaka i njihov čvrst položaj na tržištu, u skladu s odlukom da se Apple i Microsoft smatraju nadzornicima pristupa u okviru Akta o digitalnim tržištima; upozorava da je sustav iMessage automatski uključen na svim uređajima iOS-a za više od 144 milijuna korisnika; naglašava važnost pametnih telefona kao ključnog osobnog i profesionalnog alata; ističe da na današnjem tržištu dominiraju dva operativna sustava s vlastitim neinteroperabilnim uslugama za razmjenu poruka, što korisnicima i poduzećima ograničava mogućnost slobodnog kretanja iz jednog ekosustava u drugi i da međusobno neometano komuniciraju bez obzira na operativni sustav, što je u osnovi protivno duhu i sadržaju Akta o digitalnim tržištima; stoga poziva Komisiju da žurno nastavi s istragom i njezinom učinkovitom provedbom kako bi se svima pravodobno pružila korist od interoperabilnosti poruka;

38.prima na znanje odluku Suda u predmetu Meta Platforms Inc. i drugi protiv Bundeskartellamta kojom se potvrđuje nadležnost nacionalnih tijela za tržišno natjecanje za provedbu pravila o zaštiti podataka u skladu s protumonopolskim zakonima; ističe da Sud EU-a potvrđuje da je zaštita osobnih podataka važan čimbenik pri ispitivanju zlouporabe dominantnog položaja i da nameće zahtjeve u pogledu upotrebe osobnih podataka pojedinaca za ciljano oglašavanje; potiče tijela nadležna za tržišno natjecanje da istraže kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.)., a tijela za zaštitu podataka da sankcioniraju takva kršenja;

39.prima na znanje zaključke postupaka Bundeskartellamta i društva Alphabet Inc. koji korisnicima Googlea daju bolji izbor u pogledu načina na koji Google obrađuje njihove podatke; tvrdi da potrošači u EU-u moraju imati izbor hoće li dopustiti aglomeraciju i obradu svojih osobnih podataka među različitim uslugama; potiče Komisiju da nastavi s koordinacijom provedbenih aktivnosti i surađuje s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje kako bi se olakšalo učinkovito međudjelovanje prava tržišnog natjecanja i Akta o digitalnim tržištima, posebno u kontekstu „daljnjih obveza” Akta o digitalnim tržištima;

40.ističe da je internet stvari rastuće tržište; nadalje ističe da su pametni kućanski uređaji, kao što su robotski usisavači, glavni izvor podataka o potrošačima; napominje da spajanja i preuzimanja u tom sektoru mogu nanijeti veliku štetu tržišnom natjecanju; poziva Komisiju da u procjenu slučajeva spajanja i preuzimanja u tom sektoru uključi podatke kao izvor tržišne snage, posebno kada ti slučajevi uključuju etablirana velika tehnološka poduzeća; nadalje, poziva na uvođenje uvjeta za upotrebu podataka, ako je to potrebno;

41.žali zbog toga što na popisu nadzornika pristupa nema pružatelja usluga računalstva u oblaku; poziva Komisiju da razmotri pokretanje istraživanja tržišta u skladu s člankom 3. stavkom 8. Akta o digitalnim tržištima (kvalitativna procjena) u tom sektoru, posebno s obzirom na koncentriranu strukturu tržišta i štetne prakse kojima se narušava tržišno natjecanje koje ističu nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje; ističe da europskim tržištem računalstva u oblaku dominira nekoliko vrlo velikih aktera; poziva Komisiju da osigura da se odrede sve prihvatljive usluge kako bi se ponovno uspostavilo pošteno i ravnopravno tržišno natjecanje na europskom tržištu računalstva u oblaku;

42.poziva Komisiju da procijeni potrebu za pokretanjem istraživanja tržišta u skladu s člankom 19. Akta o digitalnim tržištima dodavanjem novih kategorija osnovnih usluga platforme u skladu s člankom 2. stavkom 2. Akta o digitalnim tržištima s obzirom na najnovija tehnološka dostignuća koja mogu dovesti do novih vrsta usluga koje nisu obuhvaćene postojećim kategorijama kao što je generativna umjetna inteligencija; uviđa da se nove značajke koje potiče generativna umjetna inteligencija mogu ugraditi u postojeće digitalne usluge, kao što su internetske tražilice, i da se mogu obuhvatiti postojećim popisom osnovnih usluga platforme koje bi mogle dovesti do jačanja postojećih nadzornika pristupa;

43.prima na znanje zajedničku izjavu tijela za tržišno natjecanje skupine G7 o tržišnom natjecanju i umjetnoj inteligenciji, u kojoj se naglašava važnost suradnje za promicanje tržišnog natjecanja na digitalnim tržištima Sastanak na vrhu skupine G7 u Hirošimi „Compendium of approaches to improving competition in digital markets” (Sažetak pristupa poboljšanju tržišnog natjecanja na digitalnim tržištima), 8. studenoga 2023.; poziva Komisiju da bude oprezna u pogledu sporazuma o suradnji u kontekstu razvoja umjetne inteligencije kako bi se osiguralo da takvi sporazumi o suradnji ne budu potencijalno skrivena spajanja ili takozvana „ubojita preuzimanja”;

44.ponavlja da Akt o digitalnim tržištima ima različitu pravnu osnovu u odnosu na okvir tržišnog natjecanja; naglašava potrebu za učinkovitim supostojanjem ex post provedbe prava tržišnog natjecanja i ex ante provedbe Akta o digitalnim tržištima, s obzirom na njihovu komplementarnu prirodu; naglašava potrebu za raspoređivanjem dostatnih ljudskih resursa i sinergija za učinkovitu provedbu pravila te za izbjegavanjem preklapanja ili udvostručavanja postojećih struktura i mjera;

45.ističe buduće potrebe EU-a u pogledu povezivosti u smislu infrastrukture i ulaganja; poziva Komisiju da razmotri reviziju trenutačne prakse tržišnog natjecanja na telekomunikacijskom tržištu kako bi se olakšalo stvaranje potpuno integriranog jedinstvenog tržišta za telekomunikacijske usluge; napominje da bi konsolidacija tržišta mogla biti jedini način da se izbjegne prodaja pojedinačnih dijelova infrastrukture stranim poduzećima izvan EU-a i da se učinkovito natječe u globalnom kontekstu; ističe da je rast tog sektora u Europi tijekom posljednjeg desetljeća bio vrlo nizak i da je rascjepkanost glavni razlog za to; u tom pogledu pozdravlja najavu povjerenika Bretona o radu Komisije na novom prijedlogu Akta o digitalnim mrežama kako bi se riješio problem fragmentacije tržišta, privukla ulaganja i osigurala telekomunikacijska infrastruktura i inovacije bez dodatnih troškova za potrošače i bez ugrožavanja neutralnosti mreže i poštenog tržišnog natjecanja među svim sudionicima;

46.sa zabrinutošću napominje da nadzornici pristupa koji razvijaju prednost u odnosu na konkurenciju na temelju podataka mogu postići kritične ekonomije razmjera, što doprinosi daljnjoj neravnoteži u pogledu tržišnog natjecanja na digitalnim tržištima i guši inovacije;

47.naglašava da bi pri odlučivanju o digitalnim spajanjima i preuzimanjima trebalo uzeti u obzir i procijeniti imovinu osobnih podataka na isti način kao i drugu tradicionalnu imovinu; nadalje naglašava da konsolidacija podataka spajanjem i preuzimanjem može ojačati dominantan položaj;

48.žali zbog negativnih učinaka agresivnog poreznog planiranja i poreznih sustava određenih država članica na pošteno tržišno natjecanje jer se time mogu gušiti inovacije i ugroziti neograničeno tržišno natjecanje na tržištima, posebno za mala i srednja poduzeća; poziva na to da se poduzeća koja izbjegavaju plaćanje poreza koristeći se poreznim oazama trećih zemalja isključe iz postupaka javne nabave i da im se zabrani primanje državne potpore jer se ta poduzeća pod nepoštenim uvjetima natječu s poduzećima s poslovnim nastanom izvan poreznih oaza; pozdravlja preporuku Komisije od 14. srpnja 2020. da se financijska potpora ne dodjeljuje poduzećima povezanima s poreznim oazama, uz istodobnu zaštitu poštenih poreznih obveznika;

49.poziva Komisiju da razmotri mogućnost kažnjavanja država koje prekrše pravila o državnim potporama EU-a; potiče Komisiju da nastavi s istragama o praksama donošenja odluka o porezima u državama članicama;

50.prima na znanje obvezu potpredsjednika Šefčoviča i povjerenika Hoekstru da pokrenu raspravu o postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva; podsjeća na svoj zahtjev da se uvedu konkretne politike, rokovi i mjere kako bi se što prije postupno ukinule subvencije za fosilna goriva poreznim mjerama;

51.pozdravlja povećani oprez Komisije u provođenju pravila o državnim potporama u području oporezivanja;

52.istodobno žali zbog toga što je Sud Europske unije poništio nekoliko nedavnih odluka Komisije u istaknutim predmetima tržišnog natjecanja u području oporezivanja; poziva Komisiju da detaljnije pripremi svoje predmete u području politike tržišnog natjecanja kako bi se mogli voditi pred sudom; sa zabrinutošću napominje da poništenje novčanih kazni i retroaktivno plaćanje zateznih kamata u poništenim predmetima također predstavljaju proračunski rizik za EU;

53.naglašava da bi Parlament trebao imati aktivnu ulogu u oblikovanju politike tržišnog natjecanja i biti više uključen u aktivnosti radnih i stručnih skupina; smatra da bi se pravo Parlamenta na intervenciju u sudskim postupcima koji se odnose na pravo tržišnog natjecanja trebalo češće primjenjivati;

54.poziva nadležnog povjerenika zaduženog za politiku tržišnog natjecanja da ostane u bliskom kontaktu s nadležnim odborom Parlamenta i njegovom radnom skupinom za pitanja tržišnog natjecanja;

55.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te parlamentima i tijelima nadležnima za tržišno natjecanje u državama članicama.