P9_TA(2024)0012Bankovna unija – godišnje izvješće za 2023.Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2023. (2023/2078(INI))Europski parlament,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. srpnja 2023. naslovljenu „Bankovna unija – godišnje izvješće za 2022.” Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0270.,

–uzimajući u obzir mjere koje je Komisija poduzela na temelju Rezolucije Parlamenta od 11. srpnja 2023. naslovljene „Bankovna unija – godišnje izvješće za 2022.”,

–uzimajući u obzir dokument Europske središnje banke „Feedback on the input provided by the European Parliament as part of its resolution on Banking Union 2022’” (Povratne informacije o komentarima Europskog parlamenta u sklopu njegove Rezolucije o bankovnoj uniji za 2022.) objavljen 20. listopada 2023.,

–uzimajući u obzir Godišnje izvješće Europske središnje banke (ESB) za 2022. o nadzornim aktivnostima, izdano 21. ožujka 2023.,

–uzimajući u obzir Godišnje izvješće Jedinstvenog sanacijskog odbora za 2022., izdano 30. lipnja 2023.,

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 radi uspostave Europskog sustava osiguranja depozita (COM(2015)0586),

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o pružateljima usluge servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala (COM(2018)0135),

–uzimajući u obzir priopćenje za medije Vijeća od 7. prosinca 2022. naslovljeno „Sprečavanje pranja novca: Vijeće postiglo dogovor o stajalištu o poboljšanim pravilima”,

–uzimajući u obzir priopćenje za medije Vijeća od 27. lipnja 2023. naslovljeno „Bankovni sektor: postignut privremeni dogovor o provedbi reformi Basel III ”,

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2023. o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu mjera rane intervencije, uvjeta za sanaciju i financiranja sanacijskih mjera (COM(2023)0226),

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2023. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu mjera rane intervencije, uvjeta za sanaciju i financiranja mjera sanacije (COM(2023)0227),

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2023. o izmjeni Direktive 2014/49/EU u pogledu opsega zaštite depozita, korištenja sredstava sustava osiguranja depozita, prekogranične suradnje i transparentnosti (COM(2023)0228),

–uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika naslovljeno „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije” od 22. lipnja 2015.,

–uzimajući u obzir izjavu Euroskupine od 16. lipnja 2022. o budućnosti bankovne unije,

–uzimajući u obzir standarde Bazelskog odbora za nadzor banaka o bonitetnom tretmanu izloženosti kriptoimovini, objavljene 16. prosinca 2022.,

–uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 16. prosinca 2020. o rješavanju problema neprihodonosnih kredita nakon pandemije bolesti COVID-19 (COM(2020)0822),

–uzimajući u obzir preporuku ESB-a od 15. prosinca 2020. o raspodjeli dividendi tijekom pandemije bolesti COVID-19,

–uzimajući u obzir seriju povremenih publikacija ESB-a „The Road to Paris: stress testing the transition towards a net-zero economy”, (Put prema Parizu: testiranje otpornosti na stres u pogledu prelaska na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija),

–uzimajući u obzir ishod ispitivanja transparentnosti Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) za 2023. na razini EU-a, objavljenog 28. srpnja 2023.,

–uzimajući u obzir izvješće EBA-e o ulozi okolišnih i socijalnih rizika u bonitetnom okviru,

–uzimajući u obzir dokument ESB-a iz svibnja 2023. naslovljen „Financial Stability Review” (Pregled financijske stabilnosti),

–uzimajući u obzir izvješće ESB-a od 12. prosinca 2022. o njegovim nadzornim prioritetima za razdoblje 2023. – 2025.,

–uzimajući u obzir izvješće Europskog revizorskog suda od 12. svibnja 2023. naslovljeno „Tematsko izvješće 12/2023: Nadzor koji EU provodi nad kreditnim rizikom banaka – ESB je pojačao svoje napore, ali potrebno je učiniti više kako bi se dobilo veće jamstvo da su upravljanje kreditnim rizikom i njegovo pokriće primjereni”,

–uzimajući u obzir izjave Andree Enrija, predsjednika Nadzornog odbora ESB-a, na saslušanjima pred parlamentarnim Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku, koja su održana 21. ožujka 2023. i 28. lipnja 2023.,

–uzimajući u obzir izjave s javnog saslušanja pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku s kandidatkinjom predloženom za predsjednicu Nadzornog odbora ESB-a, održanog 20. rujna 2023.,

–uzimajući u obzir izjave Dominiquea Laboureixa, predsjednika Jedinstvenog sanacijskog odbora, na saslušanjima pred parlamentarnim Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku, održanima 1. ožujka 2023. i 18. srpnja 2023.,

–uzimajući u obzir Polugodišnje izvješće Jedinstvenog sanacijskog odbora Euroskupini od 15. svibnja 2023.,

–uzimajući u obzir zajedničku izjavu ESB-a u svojstvu tijela za nadzor banaka, EBA-e i Jedinstvenog sanacijskog odbora od 20. ožujka 2023. o priopćenju švicarskih tijela od 19. ožujka 2023.,

–uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju od 27. lipnja 2023. o uspostavi okvira za regulatornu suradnju Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u području financijskih usluga,

–uzimajući u obzir izjavu o europskom sustavu osiguranja depozita od 7. prosinca 2022., koju je potpisao predsjednik Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta i s kojom su se složili koordinatori šest klubova zastupnika u Parlamentu (Europska pučka stranka, Progresivni savez socijalista i demokrata, Renew Europe, Zeleni/Europski slobodni savez, Europski konzervativci i reformisti i The Left),

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o jačanju međunarodne uloge eura SL C 494, 8.12.2021., str. 118.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o rodnoj ravnoteži u imenovanjima u području ekonomske i monetarne politike EU-a SL C 23, 21.1.2021., str. 105.,

–uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9‑0431/2023),

A.budući da je bankovna unija, koja trenutačno obuhvaća jedinstveni nadzorni mehanizam, jedinstveni sanacijski mehanizam, te jedinstvena pravila kao temelj, ključan čimbenik financijske stabilnosti Unije te jamči visok minimalni standard u području zaštite depozita u nedostatku europskog sustava osiguranja depozita (EDIS);

B.budući da bi rješavanje rizika koji proizlaze iz problema pretjerano koncentrirane veze između države i banaka pružilo ključnu dodatnu stabilnost i sigurnost za europski bankarski sustav i njegove korisnike;

C.budući da bi potpuno razvijena bankovna unija predstavljala pozitivan razvoj za građane i gospodarstvo EU-a jer bi pružila osnovu za stabilniji bankarski sustav, smanjenje sistemskog rizika, poboljšano tržišno natjecanje, bolji izbor i zaštitu za potrošače, veće mogućnosti za prekogranično bankarstvo i pristup maloprodajnim financijskim uslugama, veća gospodarska ulaganja, bolji pristup financiranju za kućanstva i poduzeća te manje troškove za klijente banaka, osiguravajući pritom da se javna sredstva ne koriste za spašavanje bankarskog sektora;

D.budući da su se banke u EU-u oduprle posljedicama ruske agresije; budući da one imaju ključnu ulogu u osiguranju aktualne provedbe sankcija koje je EU nametnuo Rusiji kao odgovor na invaziju, kao i usklađenosti s njima; budući da je potrebna daljnja koordinacija kako bi se izbjeglo zaobilaženje sankcija;

E.budući da su klimatske promjene, uništavanje okoliša i prijelaz na niskougljično gospodarstvo čimbenici koje prilikom procjene održivosti bilanci banaka treba uzeti u obzir kao izvor rizika koji potencijalno utječe na ulaganja u svim regijama i sektorima;

F.budući da dogovor o EDIS-u još nije postignut; budući da je, nakon poziva Parlamenta, Komisija predložila reformu okvira za upravljanje krizama i osiguranje depozita (CMDI), prepoznajući pritom da se taj okvir ne bi trebao smatrati zamjenom za EDIS;

G.budući da, iako je 2020. postignut politički dogovor o uspostavi zaštitnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju, taj zaštitni mehanizam i dalje ne postoji; budući da je, prema najnovijim dostupnim podacima, 16 od 36 sustava osiguranja depozita u EU-u bilo ispod potrebne (minimalne) razine financiranja;

H.budući da nedostatak prekogranične konsolidacije bankarskog sektora EU-a utječe na njegovu globalnu konkurentnost te da potrošačkim bankarstvom u nekim državama članicama i dalje dominira mali broj banaka; budući da se jaz u profitabilnosti između banaka u EU-u i SAD-u povećao tijekom posljednjeg desetljeća te da je povrat na kapital banaka u EU-u 5 postotnih bodova niži od povrata na kapital banaka u SAD-u De Vito, L. i dr., Understanding the profitability gap between euro area and US global systemically important banks (Razumijevanje razlika u profitabilnosti između globalnih sistemski važnih banaka europodručja i SAD-a), Serija povremenih publikacija ESB-a 327, 2023.;

I.budući da bankarski sektor EU-a pokazuje znakove rasta profitabilnosti, djelomično zbog viših kamatnih stopa i povećanja depozita ESB-a; budući da je rast kamatnih stopa također doveo do pogoršanja bilance određenih banaka zbog nerealiziranih kapitalnih gubitaka;

J.budući da je snažan, stabilan, otporan, dinamičan i konkurentan bankarski sektor ključan za ostvarivanje gospodarskog rasta, financiranje malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) i start-up poduzeća, za veće mogućnosti vlasništva nad vlastitim domom, te za hitni prijelaz na zeleno i digitalno gospodarstvo;

K.budući da se bankarski sektor suočava s rizicima nakon pandemije i invazije, posebno u vezi s pogoršanjem kvalitete imovine; budući da je, iako se udio neprihodonosnih kredita smanjio na 2,24 % u prvom tromjesečju 2023. te se od kraja velike recesije stalno smanjuje, potrebno da se još dodatno smanji;

L.budući da su zakonodavci EU-a dogovorili pravila za provedbu standarda Basel III na način kojim se štiti konkurentnost banaka i uzimaju u obzir posebnosti bankarskog sektora EU-a;

M.budući da digitalizacija financija pruža važne prilike za bankarski sektor te je donijela važan tehnološki napredak u bankarskom sektoru EU-a i to povećanjem učinkovitosti u pružanju bankarskih usluga i većom sklonosti inovacijama; budući da ona predstavlja i izazove, među ostalim u pogledu zaštite podataka, reputacijskih rizika, sprečavanja pranja novca i zaštite potrošača;

N.budući da se financijske institucije sve više oslanjaju na upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT); budući da bankarski sektor EU-a mora povećati svoju kibernetičku otpornost kako bi se zajamčilo da su sustavi IKT-a sposobni izdržati različite vrste prijetnji kibernetičkoj sigurnosnih;

O.budući da razina izloženosti prema državi raste u brojnim bankama; budući da je potrebno riješiti rizike koji proizlaze iz problema pretjerano koncentrirane veze između države i banaka;

P.budući da bi bankovna unija trebala pomoći u rješavanju problema veze između države i banaka ili „začaranog kruga”, koji i dalje postoji; budući da razina izloženosti prema državi raste u brojnim bankama; budući da bi bonitetni tretman državnog duga trebao biti usklađen s međunarodnim standardima;

Q.budući da su povećanja kamatnih stopa negativno utjecala na sposobnost zaduživanja kućanstava i sposobnost zajmoprimaca da otplaćuju dug, što banke EU-a čini osjetljivima na moguće gubitke u budućnosti; budući da se, kada je riječ o rizicima koji proizlaze iz povećanja kamatnih stopa, do sada primjereno djelovalo;

R.budući da dovršetak unije tržišta kapitala iziskuje uspostavu zajedničkih pravila i učinkovitih alata za smanjenje fragmentacije unutarnjeg tržišta i olakšavanje pristupa alternativnom financiranju;

S.budući da su EU i Ujedinjena Kraljevina potpisali Memorandum o razumijevanju o regulatornoj suradnji u području financijskih usluga i da bi taj pristup zasnovan na suradnji trebao biti temelj dugoročnih odnosa EU-a i Ujedinjene Kraljevine, posebno u području bankarstva; budući da je Komisija ponovo produljila valjanost svoje privremene dozvole zahvaljujući kojoj je bankama i upraviteljima fondova u EU-u dopušteno da se koriste uslugama klirinških kuća u Ujedinjenoj Kraljevini;

Opća razmatranja

1.osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu i njezin utjecaj na ukrajinski narod, EU i druge dijelove svijeta; poziva banke da nastave prilagođavati svoje strateške odluke novom europskom i međunarodnom kontekstu koji proizlazi iz te okolnosti, da odgovore na problem sistemskog rizika te da nastave provoditi i poštovati financijske sankcije donesene kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu;

2.podsjeća da, iako su države članice odgovorne za utvrđivanje kršenja sankcija EU-a, bankarski sektor ima ključnu ulogu u provedbi sankcija i praćenju usklađenosti; poziva Komisiju da uspostavi bazu podataka na razini EU-a u svrhu poticanja koordinacije među bankama, uklanjanja nedostataka u provedbi sankcija od strane država članica i ocjenjivanja načina na koji banke EU-a provode sankcije; prima na znanje stajalište Parlamenta o prijedlogu uredbe o Tijelu za suzbijanje pranja novca (AMLA), kojim se novom Tijelu povjerava zadaća podupiranja dosljedne primjene ciljanih financijskih sankcija EU-a;

3.konstatira da je ukupna izravna izloženost bankarskog sektora prema Rusiji i Ukrajini ograničena jer su banke u procesu smanjenja svoje izloženosti, te poziva nadzorne institucije i ESB u svojstvu tijela za nadzor banaka da pomognu preostalim bankama EU-a koje posluju u Rusiji da uredno izađu s ruskog tržišta;

4.ističe da je bankovna unija i dalje ključna dopuna ekonomskoj i monetarnoj uniji, a time i unutarnjem tržištu; podsjeća da su ključni ciljevi bankovne unije sigurnost bankarskog sustava, zaštita deponenata i sprečavanje spašavanja banaka novcem poreznih obveznika; prepoznaje napredak postignut u posljednjih 15 godina uspostavom jedinstvenog nadzornog mehanizma i jedinstvenog sanacijskog mehanizma, te činjenicu da su banke u EU-u sada u boljem položaju da se nose s financijskim šokovima; poziva na dovršetak bankovne unije te konstatira da njezin treći stup, EDIS, još nije realiziran;

5.traži od Komisije da dovršenje bankovne unije i unije tržišta kapitala ostanu ključni prioriteti tijekom njezina preostalog mandata te za njezin sljedeći mandat; ističe da oba projekta:–otvaraju pristup širem financiranju za kućanstva i MSP-ove, koji se još uvijek u velikoj mjeri oslanjaju na bankovne kredite,–potiču ulaganja i otvaranje radnih mjesta,–podupiru europsko gospodarstvo,–povećavaju financijsku stabilnost,–smanjuju učinak gospodarskih padova,–financiraju prijelaz na zeleno i digitalno gospodarstvo, te–oslobađaju potencijal rasta EU-a;

6.prima na znanje izjavu EBA-e od 13. srpnja 2023. u kojoj se navodi da bankarski sektor EU-a/EGP-a pokazuje rastuću profitabilnost, ali da su prisutni rizici povezani s kvalitetom imovine i profitabilnosti; prima na znanje nedavna kratkoročna povećanja profitabilnosti banaka EU-a (godišnji povrat na vlasnički kapital porastao je na 10,04 % u drugom tromjesečju 2023., dok je u istom razdoblju 2022. iznosio 7,59 %, dosegnuvši tako najvišu razinu u 14 godina ESB, Supervisory Banking Statistics for significant institutions. Second quarter 2023 (Statistika u pogledu nadzora banaka za značajne institucije. Drugo tromjesečje 2023.). listopad 2023.), ali upozorava da ta povećanja moraju biti održiva kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost;

7.potiče korištenje dobiti za izgradnju rezervi, a time i očuvanje stabilnosti financijskog sustava, te za financiranje europskog gospodarstva; konstatira da je privremena obustava raspodjele dividendi i otkupa dionica bila učinkovita u zaštiti otpornosti banaka tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19;

8.konstatira da je istraživanje o kreditiranju banaka europodručja u drugom tromjesečju iz 2023. pokazalo da su banke dodatno postrožile svoje kreditne standarde za kredite poduzećima i kućanstvima za kupnju stambenih nekretnina zbog veće percepcije rizika, niže tolerancije na rizik i povećanih troškova financiranja, te da su banke također postrožile uvjete kreditiranja kao rezultat veće zabrinutosti zbog neprihodonosnih kredita ESB, Euro area bank lending survey (Anketa o bankovnom kreditiranju u europodručju).; podsjeća na ključnu ulogu bankarskog sektora EU-a u financiranju oporavka gospodarstva EU-a te smatra da će oporavak ovisiti i o tome da banke raspolažu dostatnim kapitalom za kreditiranje, posebno u kontekstu postupnog ukidanja mjera javne potpore u državama članicama;

9.poziva Komisiju da procijeni prepreke prekograničnim spajanjima, kao i moguće poticaje za namjensko izdvajanje; prima na znanje da, prema izjavi Andree Enrija, predsjednika Nadzornog odbora ESB-a, bankarski sektor i dalje u velikoj mjeri čini skup nacionalnih bankarskih sektora; konstatira da bi integriraniji bankarski sektor EU-a mogao poboljšati sposobnost banaka za provedbu strateških ulaganja i potaknuti razvoj tržišta kapitala EU-a, istodobno prepoznajući da raznolikost bankarskih poslovnih modela u europodručju povećava otpornost financijskog sustava; prima na znanje moguće rizike u pogledu institucija koje su „prevelike da bi propale” i konstatira da bi se financijska stabilnost mogla povećati reformom globalnih sistemski važnih banaka EU-a kojom se odgovara na rizike moralnog hazarda; ističe da bi prekogranična konsolidacija bez prekomjerne koncentracije mogla povećati profitabilnost bankarskog sektora EU-a i potencijalno poboljšati trenutačno stanje u pogledu manjeg broja usluga koje se nude i većih troškova za građane u mnogim državama članicama;

10.konstatira da uslugama bankarskog poslovanja sa stanovništvom u određenim državama članicama i dalje dominira mali broj banaka, što za posljedicu ima smanjenje izbora za korisnike bankarskog poslovanja sa stanovništvom; smatra da se integrirana bankovna unija mora temeljiti na jedinstvenom tržištu maloprodajnih financijskih usluga koje dobro funkcionira; žali zbog preostalih prepreka prekograničnim uslugama bankarskog poslovanja sa stanovništvom i poziva Komisiju da analizira prepreke i poteškoće s kojima se potrošači susreću kada koriste proizvode bankarskog poslovanja sa stanovništvom; naglašava potencijal koji integrirana bankovna unija ima za poboljšanje tržišnog natjecanja i izbora potrošača u području bankarskog poslovanja sa stanovništvom, među ostalim preko boljih mogućnosti za pružanje prekograničnih usluga bankarskog poslovanja sa stanovništvom; ističe prednosti diversificiranog i konkurentnog bankarskog sektora u EU-u;

11.naglašava da se kamatne stope koje se nude kućanstvima i MSP-ovima izrazito razlikuju po državama članicama; potiče institucije i tijela EU-a da razmotre mjere za poboljšanje izbora potrošača i tržišnog natjecanja te za smanjenje opterećenja za nositelje hipotekarnih kredita i MSP-ove u državama članicama s višim stopama kreditiranja kako bi se zajamčilo da svi građani i poduzeća imaju pristup prijeko potrebnom kapitalu po poštenim i konkurentnim cijenama;

12.ističe ulogu bankarskog sektora u podupiranju prelaska na digitalizirano i ugljično neutralno gospodarstvo, u usmjeravanju sredstava na obnovljive izvore energije i podupiranju postizanja ciljeva zelenog plana EU-a i Europskog zakona o klimi Uredba (EU) 2021/1119 od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).; prima na znanje da banke u EU-u nastavljaju smanjivati svoju izloženost prema energetski intenzivnim poduzećima i poduzećima u sektoru fosilnih goriva te prima na znanje različite čimbenike koji utječu na financijsku stabilnost, uključujući vrijednosti imovine povezane s fosilnim gorivima; očekuje objavu izvješćâ EBA-e o ključnim pitanjima rizičnosti izloženosti institucija imovini u području okolišnih, socijalnih ili upravljačkih čimbenika i mogućim učincima prilagođenog bonitetnog tretmana tih izloženosti, koja će se objaviti do kraja 2024. i 2025.;

13.žali zbog toga što financijske institucije nisu uspjele osigurati rodnu ravnotežu, posebno u svojim upravljačkim tijelima; naglašava da rodna ravnoteža u odborima i radnoj snazi donosi i društvenu i gospodarsku dobit; poziva financijske institucije da redovno ažuriraju svoje politike raznolikosti i uključenosti te da doprinose poticanju zdravih radnih kultura u kojima se prednost daje uključivosti; poziva nadzorna tijela da iskoriste svoje nadzorne ovlasti kako bi se uhvatila u koštac s nedostatkom raznolikosti i rodne ravnoteže u upravljačkim tijelima financijskih institucija;

14.izražava žaljenje zbog nedostatka rodne ravnoteže u Upravnom vijeću ESB-a, njegovu Nadzornom odboru i Jedinstvenom sanacijskom odboru; poziva aktere da osiguraju da se u kontekstu budućih imenovanja smanji taj jaz; podsjeća na Rezoluciju Parlamenta od 14. ožujka 2019. s ciljem osiguravanja rodne ravnoteže na predstojećem popisu kandidata za imenovanje za ekonomske i monetarne politike EU-a i ponavlja svoju predanost da u obzir ne uzima popise kandidata koji ne poštuju načelo rodne ravnoteže;

15.žali zbog toga što je ESB u okviru postupka odabira predsjednika Nadzornog odbora ESB-a zanemario povratne informacije Parlamenta; apelira na ESB da u predstojećim postupcima odabira na odgovarajući način uzme u obzir mišljenje Parlamenta;

16.konstatira da je izloženost banaka domaćem državnom dugu u bankovnoj uniji i dalje visoka; podsjeća da je jedan od glavnih ciljeva bankovne unije prekidanje veze između banaka i državnih rizika; naglašava da pitanje regulatornog tretmana izloženosti prema državi zahtijeva detaljno ispitivanje u okviru međunarodnih foruma i da bi trebalo biti u skladu s međunarodnim standardima, te poziva Komisiju da to uzme u obzir dok se bude bavila s tim pitanjem u svim budućim prijedlozima; dijeli zabrinutost EBA-e da su izloženosti prema državi značajne za banke u EU-u i da bi mogle postati izvor potencijalne ranjivosti EBA, Risk Assessment of the European Banking System (Procjena rizika za europski bankovni sustav), prosinac 2022.;

17.ističe da bi uspostava sigurne imovine EU-a mogla pomoći u ublažavanju negativnih povratnih veza između država i domaćih bankarskih sektora; smatra da se instrumentom NextGenerationEU osigurava visokokvalitetna, niskorizična europska imovina, čime se omogućuje ponovna ravnoteža državnih obveznica u bilancama banaka;

Nadzor

18.konstatira da se stopa redovnog osnovnog kapitala povećala u drugom tromjesečju 2023. na 15,72 % (povećanje s 14,96 % u drugom tromjesečju 2022.); žali zbog toga što je koeficijent likvidnosne pokrivenosti pao na 158,00 % u drugom tromjesečju 2023. (smanjenje sa 164,36 % u drugom tromjesečju 2022.) ESB, Supervisory Banking Statistics for significant institutions.Second quarter 2023 (Statistika u pogledu nadzora banaka za značajne institucije. Drugo tromjesečje 2023.), listopad 2023.;

19.konstatira da se udio neprihodonosnih kredita dodatno smanjio te poziva na daljnje smanjenje; podsjeća da bi smanjenje rizika u bankarskom sektoru doprinijelo bankovnoj uniji koja je stabilnija, snažnija i usmjerenija na gospodarski rast; poziva nadzorna tijela da prate i razvoj kredita u 2. fazi; primjećuje nedostatak napretka u pogledu Prijedloga direktive o ubrzanoj izvansudskoj naplati kolaterala, kojim se bankama pod određenim uvjetima namjerava staviti na raspolaganje mehanizam za ubrzanje povrata vrijednosti iz osiguranih kredita preko izvansudskih izvršenja postupaka kako bi se dodatno razvila sekundarna tržišta neprihodonosnih kredita; ističe da je Direktiva o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita Direktiva (EU) 2021/2167 od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU (SL L 438, 8.12.2021., str. 1.). povećala učinkovitost sekundarnog tržišta neprihodonosnih kredita, uz istodobno uspostavljanje visokih zaštitnih mjera za dužnike; ističe da je prodaja neprihodonosnih kredita drugo najbolje rješenje u usporedbi s vraćanjem kredita u prihodonosni status;

20.prima na znanje pogoršanje makroekonomske situacije; ističe da bi se banke u EU-u trebale pripremiti za moguće pogoršanje kvalitete imovine; naglašava stoga važnost opreznog upravljanja rizicima i primjerenog rezerviranja; poziva Komisiju te nacionalna nadzorna tijela i nadzorna tijela EU-a da se pripreme za moguće pogoršanje kvalitete imovine;

21.konstatira da je posljednji niz propasti banaka u SAD-u i Švicarskoj pokazao slabosti financijskog sustava, posebno u tim zemljama; ističe da je, u kontekstu tih događaja, stanje kapitala i likvidnosti banaka u EU-u i dalje stabilno, što pokazuje otpornost bankarskog sektora EU-a; ističe da su nadzorna tijela EU-a i nacionalna nadzorna tijela odgovorila na te rizike i pozdravlja rezultate testiranja otpornosti na stres na razini EU-a iz 2023. i činjenicu da bi banke u EU-u mogle prebroditi gospodarski pad;

22.poziva nadzorna tijela da nastave procjenjivati izloženost banaka kamatnim rizicima koji proizlaze iz daljnjih promjena u razinama kamatnih stopa; konstatira da izloženost banaka kamatnom riziku ovisi o strukturi njihove imovine i poslovnom modelu, te iščekuje Komisijinu procjenu regulatornog okvira za banke; izražava zabrinutost zbog znatne razine državnog duga u bilancama banaka u bankovnoj uniji; naglašava da pitanje regulatornog tretmana izloženosti prema državi zahtijeva detaljno ispitivanje u okviru međunarodnih foruma i da bi trebalo biti u skladu s međunarodnim standardima; podsjeća da je jedan od glavnih ciljeva bankovne unije prekidanje veze između banaka i državnih rizika;

23.podsjeća da ESB u svojem dokumentu „Financial Stability Review 2023” (Pregled financijske stabilnosti 2023.) naglašava važnost uzimanja u obzir pogoršanja bilanci banaka povezanog s rastom kamatnih stopa i naglašava da će makrobonitetna tijela morati postupno jačati mjere povezane s kapitalom i/ili zajmoprimcima;

24.poziva na daljnje usklađivanje regulatornog okvira EU-a, kada je to primjereno, uz promicanje konvergencije među nacionalnim tijelima i korištenje dijaloga o nadzoru za procjenu razvoja prijetnji bankarskom sektoru;

25.pozdravlja dogovor postignut na međuinstitucijskoj razini o provedbi standarda Basel III u EU-u; ističe da će se okvirom postići različite razine povećanja bonitetnih zahtjeva ovisno o oslanjanju banaka na upotrebu internih modela za izračun svojih pondera rizika; ističe da su nova pravila ojačala i bolje utvrdila proporcionalnost u nadzoru banaka te da će nastaviti povećavati financijsku stabilnost u EU-u; naglašava važnost jednakih uvjeta u jurisdikcijama;

26.prima na znanje stajališta EBA-e i ESB-a o odstupanjima od međunarodnog sporazuma uvedenih Uredbom o kapitalnim zahtjevima Uredba (EU) br. 575/2013 od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).;

27.ističe da kriptoimovina donosi nove mogućnosti i izazove za banke; konstatira da se bazelski standardi još uvijek ne provode za kriptoimovinu; pozdravlja prijelazni režim koji je već uključen u trenutačnu reviziju Direktive o kapitalnim zahtjevima Direktiva 2013/36/EU od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.). i Uredbe o kapitalnim zahtjevima; očekuje zakonodavni prijedlog Komisije do 30. lipnja 2025. o uvođenju posebnog bonitetnog tretmana za izloženosti kriptoimovini, uzimajući u obzir bazelske standarde;

28.konstatira da sektor nebankarskih financijskih posrednika i dalje raste; naglašava potrebu za jačanjem otpornosti nebankarskih financijskih posrednika i uspostavljanjem ravnopravnih uvjeta u odnosu na bankarski sektor, među ostalim oblikovanjem posebnih regulatornih i nadzornih alata za sprečavanje krize likvidnosti; pozdravlja izvješće MMF-a o svjetskoj financijskoj stabilnosti, objavljeno u travnju 2023., u kojem se utvrđuju mogući izvori rizika za financijski sektor; upozorava da međupovezanost nebankarskih financijskih institucija i banaka povećava rizik od prenošenja poteškoća s jedne strane na drugu;

29.ističe važnost kombiniranja daljnje integracije s primjerenim zaštitnim mjerama za rješavanje pitanja matične zemlje / zemlje domaćina na proporcionalan i vjerodostojan način;

30.prima na znanje uključivanje financijskih rizika povezanih s klimom i prirodom u nadzorne prioritete ESB-a za nadolazeće godine; pozdravlja, među ostalim, drugo testiranje otpornosti na stres u pogledu klimatskih rizika u cijelom gospodarstvu, koje je ESB proveo u rujnu 2023.; prima na znanje zaključke serije povremenih publikacija ESB-a br. 328 pod naslovom „The Road to Paris: stress testing the transition towards a net-zero economy”, (Put prema Parizu: testiranje otpornosti na stres u pogledu prelaska na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija) u kojem se tvrdi da je najbolji način za postizanje gospodarstva s nultom neto stopom emisija za poduzeća, kućanstva i banke u europodručju ubrzavanje zelene tranzicije na stopu bržu od one u okviru postojećih politika; konstatira da ESB u svojim nadzornim praksama uzima u obzir financijske rizike povezane s klimom i prirodom te da pomno prati rastuće fizičke i tranzicijske rizike;

31.prima na znanje prijedlog Komisije o transparentnosti, usporedivosti i kvaliteti okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga; konstatira da EBA preporučuje da se u vanjske kreditne procjene uključe okolišni i/ili socijalni čimbenici kao pokretači kreditnog rizika kad god je to relevantno;

Sanacija

32.pozdravlja pristupe Jedinstvenog sanacijskog odbora produbljivanju ocjena provedivosti sanacije preko razvoja mjera za kontrolu kvalitete sanacijskih planova i procjena o tome mogu li se ti planovi provesti u kratkom roku; ističe da planovi sanacije, kako bi bili u potpunosti usklađeni s pravnim zahtjevima, moraju uključivati sveobuhvatnu procjenu mogućnosti sanacije svake banke, među ostalim postoje li bitne prepreke provedivosti sanacije i kako se te prepreke mogu ukloniti, uključujući, prema potrebi, promjene u strukturi i organizaciji banke;

33.pozdravlja činjenicu da su banke u okviru nadležnosti Jedinstvenog sanacijskog odbora općenito ostvarile dobar napredak prema provedivosti sanacije i jačanju sposobnosti da pokriju gubitke; očekuje da će se taj pozitivan trend nastaviti te podsjeća da postizanje provedivosti sanacije za sve institucije ne bi trebao biti „promjenjivi cilj” i da bi se provedivost sanacije trebala u potpunosti ostvariti za sve banke do kraja 2023.; konstatira da je potreban daljnji napredak u pogledu svih banaka;

34.pozdravlja odluku novog predsjednika Jedinstvenog sanacijskog odbora o provedbi sveobuhvatne strateške revizije i izradi novog akcijskog plana; poziva Jedinstveni sanacijski odbor da dodatno poboljša transparentnost svojih odluka;

35.ističe važnost zaštite hijerarhije vjerovnika prilikom sanacije banaka i postupaka u slučaju nesolventnosti; pozdravlja izjavu ESB-a u svojstvu tijela za nadzor banaka, Jedinstvenog sanacijskog odbora i EBA-e u kojoj se ističe da u EU-u instrumenti redovnog osnovnog kapitala apsorbiraju gubitke, a dodatni osnovni kapital može se otpisati samo ako su navedeni instrumenti u potpunosti iskorišteni; podsjeća da je, kako je naveo predsjednik Jedinstvenog sanacijskog odbora, potrebno da se u potpunosti i u cijelosti poštuje hijerarhija otpisa u slučaju propasti banke;

36.konstatira da su fosilna goriva glavni čimbenik u ubrzavanju klimatskih promjena i da će se brojna imovina povezana s fosilnim gorivima morati napustiti prije kraja njezinog gospodarskog vijeka, čime će se izgubiti sva njezina vrijednost te će ona postati neupotrebljiva imovina;

37.prima na znanje prijedlog za reformu okvira za upravljanje krizama i osiguranje depozita (CMDI) na temelju poziva Parlamenta; poziva na proširenje područja primjene sanacije, pojašnjenje procjene javnog interesa, zaštitu poreznih obveznika od troškova propadanja banaka i ograničavanje područja primjene državnih potpora, kao i na ublažavanje svih mjera koje bi mogle dovesti do prekomjernog moralnog hazarda; poziva na brzo i učinkovito donošenje revizije CMDI-ja;

38.konstatira da se propadajuća banka šalje u sanaciju samo ako ne može proći redovni postupak u slučaju nesolventnosti bez nanošenja štete javnom interesu ili izazivanja financijske nestabilnosti; također konstatira da prijedlozi za buduću reformu uključuju davanje pristupa okviru za sanaciju na razini EU-a malim i srednjim bankama s pozitivnom ocjenom javnog interesa pod uvjetom da ispunjavaju uvjete za pristup Jedinstvenom fondu za sanaciju;

39.ističe ulogu koju Jedinstveni sanacijski odbori i sigurnosne mreže koje financira sektor imaju kada je riječ o zaštiti poreznih obveznika od plaćanja sanacija javnim sredstvima; smatra da se doprinosi sigurnosnim mrežama koje financira sektor uvijek moraju izračunavati razmjerno riziku koji institucija predstavlja; žali zbog toga što se, unatoč političkom dogovoru iz studenoga 2020. o ranom uvođenju, zaštitni mehanizam za Jedinstveni fond za sanaciju, koji se sastoji od kreditne linije iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), još nije počeo primjenjivati zbog kašnjenja u postupku ratifikacije Sporazuma o izmjeni Ugovora o uspostavi Europskog stabilizacijskog mehanizma; naglašava važnost Jedinstvenog fonda za sanaciju za osiguravanje čvrstog i vjerodostojnog okvira za upravljanje krizama; poziva sve države članice da u potpunosti ratificiraju Sporazum o izmjeni Ugovora o uspostavi Europskog stabilizacijskog mehanizma, uključujući uspostavu zajedničkog zaštitnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju;

40.podsjeća da banke moraju nastaviti ispunjavati svoje obveze i obavljati svoje ključne funkcije nakon provedbe odluke o sanaciji; zabrinut je zbog toga što bi se banke mogle suočiti s likvidnosnim stresom pri sanaciji odmah nakon što ponovno dobiju pristup tržištu; poziva institucije EU-a da postignu dogovor o rješenju koje ulijeva povjerenje i povećava predvidljivost;

Osiguranje depozita

41.podržava pozive pregovaračkog tima Europskog parlamenta za EDIS, zajedno s pozivima koordinatora i predsjednice odbora ECON iz izjave od 7. prosinca 2022. o tome da se provede ambiciozna revizija okvira za CMDI koja bi mogla pomoći u prevladavanju prepreka uspostavi EDIS-a te da se nastave pregovori o EDIS-u; slaže se s pozivom ESB-a o nastavku rada na uspostavi EDIS-a;

42.pozdravlja zakonodavni rad na parlamentarnoj razini na prijedlogu o EDIS-u realiziran od izjave pregovaračkog tima Parlamenta za EDIS iz prosinca 2022.; ponovno ističe predanost Parlamenta radu na postizanju sporazuma o EDIS-u; poziva suzakonodavce da rade na uspostavi realističnog, vjerodostojnog i čvrstog EDIS-a;

43.pozdravlja napore Komisije da razjasni opseg zaštite deponenata i unaprijedi konvergenciju reformom Direktive 2014/49/EU o sustavima osiguranja depozita u okviru revizije CMDI-ja SL L 173, 12.6.2014., str. 149.; ističe da, iako se revizija CMDI-ja ne može smatrati zamjenom za EDIS, usklađeniji okvir može pomoći u prevladavanju prepreka uspostavi EDIS-a; naglašava važnost proporcionalnosti rizika za doprinose sustavima osiguranja depozita;

44.ističe potrebu za sveobuhvatnim EDIS-om s doprinosima temeljenima na riziku, koji omogućuje podjelu gubitaka; poziva na ciljanu procjenu kvalitete imovine banaka; preporučuje da se započne s udruživanjem likvidnosti te postupnom stvaranjem fonda EU-a;

45.poziva na to da se u okviru bilo kojeg oblika EDIS-a uzmu u obzir institucijski sustavi zaštite, a posebno njihov učinak ublažavanja rizika, uz istodobno očuvanje ravnopravnih uvjeta na jedinstvenom tržištu;

46.podsjeća da je jedan od glavnih ciljeva bankovne unije prekidanje veze između banaka i državnih rizika; konstatira da je izloženost banaka domaćem državnom dugu u bankovnoj uniji i dalje visoka; dijeli zabrinutost EBA-e o tome da su izloženosti prema državi značajne za banke u EU-u i da bi mogle postati izvor potencijalne ranjivosti; naglašava da pitanje regulatornog tretmana izloženosti prema državi mora biti u skladu s međunarodnim standardima, te poziva Komisiju da to uzme u obzir pri radu na svim budućim prijedlozima o tom pitanju;

47.pozdravlja znatan napredak kada je riječ o smanjenju rizika koji je postignut od 2015.; s druge strane, primjećuje ograničeni napredak u podjeli rizika; konstatira, međutim, da je za uspjeh bankovne unije potrebno odgovarajuće i učinkovito smanjenje rizika;

° °

48.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj središnjoj banci, Jedinstvenom sanacijskom odboru i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.