P9_TA(2024)0013Uloga Europskog parlamenta i njegove parlamentarne diplomacije u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-aRezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. o ulozi Europskog parlamenta i njegove parlamentarne diplomacije u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a (2023/2105(INI))Europski parlament,

–uzimajući u obzir članke 14. stavak 1., 21. i 36. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–uzimajući u obzir Deklaraciju potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 20. srpnja 2010. o političkoj odgovornosti,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 28. lipnja 2016. o usvajanju izvješća naslovljenog „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa – Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku”,

–uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 25. ožujka 2020. naslovljenu „Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024.” (JOIN(2020)0005),

–uzimajući u obzir „Strateški kompas za sigurnost i obranu – za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti” usvojen 21. ožujka 2022.,

–uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 25. studenoga 2020. naslovljenu „Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP) III – ambiciozan plan za rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena u okviru vanjskog djelovanja EU-a” (JOIN(2020)0017),

–uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje SL L 201, 3.8.2010., str. 30.,

–uzimajući u obzir stavak 34. Izjave sa sastanka na vrhu EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih država održanog 18. srpnja 2023. u kojoj se parlamentarna diplomacija priznaje kao važna dimenzija uzajamnih odnosa,

–uzimajući u obzir svoju preporuku od 15. ožujka 2023. Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku kojom se sagledava djelovanje ESVD-a i zalaže za snažniju ulogu EU-a u svijetu SL C, C/2023/410, 23.11.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/410/oj.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. siječnja 2023. o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2022. SL C 214, 16.6.2023., str. 26.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. siječnja 2023. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike – godišnje izvješće za 2022. SL C 214, 16.6.2023., str. 54.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2019. o izgradnji kapaciteta EU-a za sprečavanje sukoba i posredovanje SL C 23, 21.1.2021., str. 16.,

–uzimajući u obzir svoju odluku od 13. rujna 2023. o izmjenama Poslovnika Europskog parlamenta radi jačanja integriteta, neovisnosti i odgovornosti Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0316.,

–uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9‑0405/2023),

A.budući da uloga Parlamenta kao suzakonodavca i jedne grane proračunskog tijela ne obuhvaća samo unutarnje politike EU-a, nego i, u velikoj mjeri, vanjsko djelovanje EU-a;

B.budući da se člankom 36. UEU-a zahtijeva da se potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku redovito savjetuje s Parlamentom o glavnim aspektima i opredjeljenjima u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) te da informira Parlament o razvoju te politike;

C.budući da je za stupanje na snagu većine međunarodnih sporazuma potrebna suglasnost Parlamenta; budući da se u članku 218. stavku 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodi da se Europski parlament odmah i u potpunosti izvješćuje o svim fazama postupka pregovora o tim sporazumima;

D.budući da Parlament nadzire vanjske poslova EU-a i raspravlja o njima, posebno u okviru Odbora za vanjske poslove i njegovih dvaju pododbora, za ljudska prava te za sigurnost i obranu, kao i u okviru Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za razvoj; budući da ta nadzorna uloga uključuje pitanja koja se odnose na donošenje, provedbu i preispitivanje tematskih, regionalnih i strategija EU-a za pojedine zemlje i drugih dokumenata povezanih s javnim politikama, primjerice Akcijskog plana EU-a za rodnu ravnopravnost, kao i na financijsku pomoć i imenovanja na visoke položaje u vanjskim predstavništvima EU-a;

E.budući da Parlament, kao jedina institucija EU-a koju građani EU-a izravno biraju, održava javne rasprave na plenarnim sjednicama i u odborima te da donosi izvješća i rezolucije u vezi s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i stanjem u zemljama izvan EU-a, posebno u pogledu ljudskih prava, te tako doprinosi osviještenosti javnosti i poticanju rasprava unutar EU-a, ali i u dotičnim zemljama; budući da ta izvješća i rezolucije doprinose normativnom razvoju diljem svijeta i da ih akteri iz zemalja koje nisu članice EU-a, uključujući vlade, parlamente i predstavnike civilnog društva i medija, pomno iščitavaju te da mogu izazvati reakcije i posljedice u tim zemljama;

F.budući da Parlament ima jedinstvenu mrežu od 45 stalnih izaslanstava koja održavaju i produbljuju odnose s drugim parlamentima iz zemalja, regija i organizacija izvan EU-a; budući da ta tijela često predstavljaju parlamentarnu dimenziju bilateralnih sporazuma EU-a s takvim zemljama;

G.budući da je uloga Parlamenta u utvrđivanju godišnjeg proračuna Unije ključna za pružanje potpore zemljama kojima je najpotrebnija pomoć za prevladavanje dugoročnih razvojnih izazova putem Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, kao i za rješavanje humanitarnih katastrofa i kriznih situacija velikih razmjera, posebno povećanjem humanitarne pomoći;

H.budući da je promicanje rodne ravnopravnosti cilj vanjske politike EU-a; budući da su se sve države članice EU-a i Europski parlament obvezali na provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000) o ženama i miru i sigurnosti;

I.budući da je Europski parlament postao jedan od najaktivnijih parlamenata u pogledu svojih parlamentarnih diplomatskih aktivnosti i sredstava koja se u tu svrhu izdvajaju; budući da parlamentarna diplomacija doprinosi postizanju ciljeva EU-a i promicanju vrijednosti, interesa i politika EU-a, uključujući na multilateralnoj razini, čime se ostvaruje dodana vrijednost promicanjem dosljednijeg i povezanijeg vanjskog djelovanja EU-a; budući da se parlamentarnom diplomacijom može poboljšati strateška komunikacija te vidljivost i učinkovitost odluka i provedbenih mjera u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) te zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) EU-a;

J.budući da Parlament putem parlamentarne diplomacije kontinuirano održava odnose sa svjetskim čelnicima, izabranim dužnosnicima, predstavnicima vlada i diplomatima, javnim institucijama, predstavnicima i organizacijama civilnog društva, uključujući one iz ranjivih i ugroženih dijelova stanovništva, te drugim dionicima iz zemalja izvan EU-a i multilateralnih institucija, posebno kroz rad svojih izaslanstava i odbora, među ostalim održavanjem saslušanja, usvajanjem izvješća i rezolucija te službenim putovanjima u strane zemlje;

K.budući da se u skladu s člankom 36. UEU-a potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik mora najmanje dvaput godišnje pojaviti pred Parlamentom kako bi izvijestio o trenutačnom stanju ZVSP-a/ZSOP-a i odgovarao na pitanja; budući da treba ažurirati Međuinstitucionalni sporazum od 20. studenoga 2002. između Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu Europskog parlamenta informacijama osjetljive prirode Vijeća iz područja sigurnosne i obrambene politike SL C 298, 30.11.2002., str. 1.;

L.budući da Skupina Parlamenta za podršku demokraciji i koordinaciju izbora, kojoj su na čelu predsjednici Odbora za vanjske poslove i Odbora za razvoj te čiji su članovi zastupnici u Europskom parlamentu iz cijelog političkog spektra, nadzire rad Parlamenta na podupiranju demokracije izvan EU-a, među ostalim u pogledu promatranja izbora, posredovanja i dijaloga; budući da u okviru Dijaloga Jean Monnet za mir i demokraciju Parlament okuplja političke vođe izvan EU-a radi promicanja međustranačke komunikacije i postizanja konsenzusa; budući da zastupnici u Europskom parlamentu mogu djelovati kao posebni izaslanici i posrednici za sprečavanje sukoba u određenim situacijama velike napetosti diljem svijeta;

M.budući da Europski parlament pomaže nacionalnim parlamentima i međunarodnim regionalnim skupštinama izvan granica EU-a u poboljšanju njihovih institucionalnih kapaciteta; budući da je Parlament uspostavio kontinuirani dijalog s tim zakonodavnim tijelima i da se redovito razmjenjuju najbolje prakse;

N.budući da je Parlament međunarodno priznat promatrač izbora; budući da su izaslanstva Parlamenta za promatranje izbora ili dio misija EU-a za promatranje izbora ili dio međunarodnih misija za promatranje izbora;

O.budući da klubovi zastupnika i pojedinačni zastupnici u Parlamentu imaju bogatu i široko rasprostranjenu mrežu kontakata s političkim strankama, parlamentarnim zastupnicima, vladinim dužnosnicima te dionicima iz privatnog sektora i civilnog društva u zemljama izvan EU-a, posebno u zemljama pristupnicama EU-u i u susjedstvu EU-a;

P.budući da, uz urede za vezu Europskog parlamenta u Londonu i Washingtonu, Parlament izvan EU-a ima područne urede pri Ujedinjenim narodima u New Yorku, pri Afričkoj uniji u Adis Abebi i pri Udruženju država jugoistočne Azije u Jakarti, čiji je cilj jačanje parlamentarne suradnje s tim multilateralnim organizacijama;

Q.budući da se u članku 5. stavku 7. Odluke Vijeća 2010/427/EU navodi da „delegacije Unije mogu odgovoriti na potrebe drugih institucija Unije, posebno Europskog parlamenta, u svojim kontaktima s međunarodnim organizacijama ili trećim zemljama u kojima su delegacije akreditirane”;

Jačanje parlamentarne diplomacije

1.pozdravlja sve veću ulogu Parlamenta u vanjskom djelovanju EU-a, koja je postupno rasla i postala značajna, pri čemu se njegove zakonodavne, proračunske i nadzorne ovlasti isprepliću s višestrukim oblicima javne i tihe suradnje s međunarodnim organizacijama, zemljama, društvima i pojedincima izvan EU-a;

2.ističe posebnu ulogu i vrijednost parlamentarne diplomacije EU-a u nadopunjavanju i jačanju vidljivosti i učinka vanjske i sigurnosne politike EU-a, uz bok Europskoj službi za vanjsko djelovanje (ESVD), Komisiji i diplomatskim službama i parlamentima država članica, uz istodobno očuvanje autonomije Parlamenta;

3.ističe važnost parlamentarne diplomacije kao sredstva za dopiranje do raznolikijih dionika u partnerskim zemljama izvan EU-a s ciljem povećanja svijesti o zakonodavstvu i stajalištima EU-a, boljeg razumijevanja percepcija, učinaka i posljedica takvog zakonodavstva i stajališta u tim zemljama te stvaranja ravnopravnih saveza i čvrstih partnerstava u sve složenijem i multipolarnom međunarodnom kontekstu;

4.žali zbog toga što, unatoč njegovu jasnom doprinosu postizanju vanjskopolitičkih i sigurnosnih ciljeva EU-a, kao i dodanoj vrijednosti i komplementarnosti parlamentarne diplomacije, Komisija, Vijeće i ESVD još uvijek nisu u potpunosti priznali Parlament kao sastavni dio pristupa Tima Europa;

5.smatra da postoji znatan neiskorišteni potencijal da Parlament dodatno razvije svoju diplomatsku ulogu i doprinese postizanju ciljeva vanjske i sigurnosne politike EU-a;

Alati, sredstva i vrijednosti parlamentarne diplomacije

6.ističe specifičan, dinamičan i javni doprinos Parlamenta vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a i rješavanju globalnih izazova kroz rad njegovih odbora koji se bave vanjskim poslovima, uključujući njegove pododbore za ljudska prava te sigurnost i obranu, čime se doprinosi odnosima sa zemljama izvan EU-a, međunarodnim organizacijama i civilnim društvom diljem svijeta;

7.ističe da stalna izaslanstva svojim važnim radom nadopunjuju rad odbora uspostavom redovitih i postojanih foruma za politički dijalog sa zemljama koje nisu države članice EU-a i međunarodnim organizacijama, među ostalim kroz zajednička parlamentarna tijela i multilateralne skupštine;

8.ističe da stalna izaslanstva imaju ključnu ulogu u posredovanju između Parlamenta i njegovih partnera diljem svijeta na način da pospješuju interakciju, dosljedno pružaju informacije odborima i drugim parlamentarnim tijelima, vode rasprave o stajalištima i politikama od zajedničkog interesa te slušaju različite partnere i druge dionike i prenose njihova stajališta nadležnim tijelima u Parlamentu;

9.smatra da službena putovanja Parlamenta izvan EU-a čine sastavni dio vanjske politike EU-a i da stoga moraju imati punu potporu delegacija EU-a te u tom smislu moraju dobiti najvišu razinu informacija i sigurnosti od ESVD-a; poziva da se Centru ESVD-a za odgovor na krizne situacije osiguraju sva potrebna sredstva; smatra da bi se boljom koordinacijom, planiranjem i određivanjem prioriteta između različitih tijela Parlamenta u pogledu misija povećala dosljednost, vjerodostojnost i učinak diplomatske uloge Parlamenta;

10.predlaže da relevantna tijela Parlamenta uspostave unutarnju koordinaciju, među ostalim, periodičnim utvrđivanjem popisa prioritetnih zemalja s kojima će se surađivati, ovisno o predstojećim zakonodavnim predmetima te geopolitičkim ili strateškim prioritetima, održavanjem zajedničkih razmjena gledišta s tim prioritetnim zemljama o odnosima s EU-om ili o horizontalnim geopolitičkim pitanjima i žarištima sukoba te poticanjem sinergija među službenim putovanjima Parlamenta u inozemstvo kako bi se izbjeglo nepotrebno dupliciranje, racionalizirali resursi i poboljšala dosljednost poruka Parlamenta;

11.ističe da bi zastupnici uoči službenog putovanja trebali biti u potpunosti pripremljeni u pogledu dimenzija kulturnih i međunarodnih kulturnih odnosa određene treće zemlje, kako bi mogli potaknuti kulturu dijaloga u kontekstu dijaloga kultura; u tom pogledu poziva ESVD, a posebno njegov Odjel za stratešku komunikaciju i predviđanja, da u potpunosti podupire službena putovanja Parlamenta u treće zemlje;

12.smatra da politički dijalog koji Parlament i njegovi pojedinačni zastupnici diljem svijeta vode s akterima iz vlada i parlamenata te s akterima iz civilnog društva doprinosi promicanju stajališta i vrijednosti EU-a u pogledu globalnih standarda u područjima kao što su univerzalna ljudska prava i demokracija, prava pripadnika LGBTI zajednice, ženska prava i rodna ravnopravnost, klimatska i energetska diplomacija, povezivost, umjetna inteligencija te digitalne i tehnološke politike;

13.ističe dosljednu predanost Parlamenta stavljanju ljudskih prava, vladavine prava i demokracije u središte vanjskog djelovanja EU-a i pružanju ključnog foruma na kojem se može čuti i proširiti glas dionika civilnog društva i demokratskih aktera iz cijelog svijeta; u tom pogledu ističe svoje djelovanje za potporu borcima za ljudska prava, ugroženim parlamentarnim zastupnicima i mladim političkim vođama, kao i za potporu sudjelovanju žena u političkom životu i borbi protiv dezinformacija; poziva na to da se u sljedećem parlamentarnom sazivu aktivnosti Parlamenta dodatno razviju i da se omogući da se čuje glas onih čija su prava ugrožena;

14.ističe ključnu važnost rasprava i rezolucija o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava kao jednog od alata Parlamenta s najvećim učinkom u inozemstvu kad je riječ o reagiranju na stanje ljudskih prava u zemljama koje nisu članice EU-a; stoga poziva na veću vidljivost tih rasprava i rezolucija, među ostalim u pogledu dnevnog reda plenarnih sjednica, u skladu s radom odbora i drugih stalnih parlamentarnih tijela;

15.naglašava važnost i jedinstvenu prirodu uloge Parlamenta u misijama za promatranje izbora i, u širem smislu, programima potpore demokraciji, kao što je jačanje parlamentarne demokracije u zemljama izvan EU-a, te u inicijativama koje se odnose na posredovanje, olakšavanje izgradnje kapaciteta, sprečavanje sukoba, poticanje sporazumne i demokratske parlamentarne kulture i promicanje ljudskih prava; poziva na to da se rezultati aktivnosti Skupine za potporu demokraciji i koordinaciju izbora u određenim zemljama, kao i oni koji proizlaze iz misija EU-a za promatranje izbora, bolje integriraju u relevantan rad odbora i izaslanstava, kao i plenarnih sjednica kada se usredotočuju na te iste zemlje;

16.poziva na pojačanu koordinaciju s Komisijom, uključujući Glavnu upravu za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju i Glavnu upravu za međunarodna partnerstva, u podupiranju parlamentarne demokracije diljem svijeta i jačanju institucionalne potpore parlamentima; predlaže da mreža s nacionalnim parlamentima za potporu demokraciji, koju je uspostavio Parlament, postane redovito institucionalno mjesto za koordinaciju aktivnosti i korištenje stručnog znanja;

17.naglašava potrebu postizanja rodne ravnoteže u svim aktivnostima i službenim putovanjima izvan EU-a, što se odnosi i na predstavnike Parlamenta, te proširenja stručnog znanja o rodnoj ravnopravnosti raspoređivanjem stručnjaka za rodnu ravnopravnost u okviru aktivnosti i programa parlamentarne pomoći;

Doprinos Parlamenta vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a

18.smatra da bi sljedeći parlamentarni saziv i uspostava novog sastava Komisije trebali biti prilika za jačanje okvira međuinstitucijskih odnosa između Parlamenta, ESVD-a i Komisije, što uključuje i delegacije EU-a, kako bi se poboljšala parlamentarna diplomacija i ojačali instrumenti EU-a za vanjsko djelovanje;

19.posebno poziva na to da se nadzor Parlamenta nad djelovanjima u okviru aktivnosti vanjske i sigurnosne politike EU-a poboljša na način da se poveća razina odgovornosti i transparentnosti ESVD-a i vanjskih službi Komisije; u tom kontekstu ističe da je potrebno ažurirati Deklaraciju o političkoj odgovornosti iz 2010. kako bi se redefinirali odnosi između ESVD-a i Parlamenta;

20.poziva Komisiju, Vijeće i države članice da istinski uključe Parlament u provedbu i nadzor pitanja od strateške važnosti u vanjskim poslovima EU-a, među ostalim i u primjenu mjera ograničavanja, kao i u nadzor instrumenata za vanjsko financiranje;

21.ustraje u pravu Parlamenta na informacije u području ZVSP-a u skladu s člankom 36.UEU-a, što se odnosi i na pristup izvješćima i strategijama za pojedine zemlje te drugim povjerljivim informacijama na kojima se temelji provedba ZVSP-a EU-a; u tom smislu naglašava važnost dovršetka, što je prije moguće, ažuriranja Međuinstitucionalnog sporazuma od 20. studenoga 2002. između Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu Europskog parlamenta informacijama osjetljive prirode Vijeća iz područja sigurnosne i obrambene politike;

22.naglašava da bi njegova nadzorna funkcija i ovlasti u pogledu praćenja pregovora o međunarodnim sporazumima i njihove provedbe Parlamentu trebala dati ključnu ulogu u oblikovanju suradnje Unije sa zemljama izvan EU-a i međunarodnim organizacijama te njezina općenitoga djelovanja na međunarodnoj sceni, čime bi se EU-u omogućilo da nastavi s rodno osviještenom politikom i klimatskom diplomacijom u međunarodnim odnosima; u tom pogledu izražava žaljenje zbog takozvanih neformalnih ili ad hoc aranžmana za koje nije potrebna suglasnost Parlamenta, čime se potkopavaju ovlasti Parlamenta kao suzakonodavca i njegova nadzorna uloga;

23.smatra da bi veleposlanike EU-a u strateškim zemljama i posebne predstavnike EU-a trebalo potvrditi tek nakon pozitivne ocjene Odbora za vanjske poslove Parlamenta;

24.poziva na sustavnije sudjelovanje predsjednika vanjskih odbora Parlamenta na sastancima i događanjima u okviru ZVSP-a na visokoj razini, uključujući Vijeće za vanjske poslove; poziva na zajednička izaslanstva ESVD-a, Komisije i Parlamenata na velikim multilateralnim i regionalnim okupljanjima;

25.ustraje u tome da bi sve ključne strateške dokumente o politikama koje Komisija i Vijeće donose u vezi s vođenjem vanjske politike EU-a trebalo pripremati uz savjetovanje s Parlamentom te u njih integrirati ulogu i doprinose Parlamenta;

26.poziva na jačanje odnosa Parlamenta s nacionalnim parlamentima država članica, kao dobro pozicioniranim tijelima za ulogu posrednika prema izvršnim tijelima država članica; stoga naglašava da međuparlamentarna konferencija o ZVSP-u/ZSOP-u i međuparlamentarne konferencije koje svake godine održava Pododbor za ljudska prava predstavljaju važne forume za razmjenu informacija i najboljih praksi između nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta u dotičnim područjima te da bi ih trebalo ojačati;

27.smatra da Parlament može imati jedinstvenu ulogu u približavanju vanjske politike EU-a europskim građanima i jačanju demokratskog legitimiteta, uključujući suradnjom s tijelima na poddržavnoj razini kao što su regionalne vlade i parlamenti, čime se omogućuje da „višerazinska diplomacija” u skladu s pravnim i institucionalnim okvirima EU-a i država članica bude dio vanjskog djelovanja na razini EU-a i da se na njemu temelji;

28.ponovno apelira na razvoj autonomne diplomacije EU-a koju određuje zajednička diplomatska kultura iz perspektive EU-a i naglašava ulogu Parlamenta u tom pogledu; smatra da je provedba pilot-projekta Parlamenta o osnivanju Europske diplomatske akademije, a posebno njezine budućnosti i stalne strukture, konkretan korak u tom pogledu; poziva da se zajamči trajno i aktivno sudjelovanje Parlamenta u upravljačkim tijelima buduće Europske diplomatske akademije, kao i u njezinim programima i aktivnostima osposobljavanja;

29.smatra da, u kontekstu nazadovanja u pogledu ljudskih prava i demokracije diljem svijeta, Parlament ima posebnu ulogu u obrani multilateralizma utemeljenog na pravilima, demokracije i vladavine prava, u promicanju ljudskih prava i političkog pluralizma, u borbi protiv dezinformacija i vanjskog upletanja u zemljama izvan EU-a te na globalnoj razini u pomaganju demokratski izabranim parlamentima da putem ciljanih programa konsolidiraju svoje institucionalne uloge i interne metode rada; napominje da se zastupnici u Europskom parlamentu mogu baviti osjetljivijim pitanjima, kao što su kršenja ljudskih prava, javno davati izjave o njima, koristiti javne ili privatne komunikacijske kanale ili surađivati s lokalnim partnerima u slučajevima kada je prostor za tradicionalnu diplomaciju ograničeniji;

30.ističe specifičnu ulogu parlamentarnih tijela u pomaganju partnerskim zemljama, a posebno u zemljama proširenja i potencijalnim zemljama kandidatkinjama na zapadnom Balkanu i u istočnom susjedstvu; poziva da se ojača njihova uloga u procesu pristupanja EU-u, s obzirom na posebnu i ključnu ulogu koju nacionalni parlamenti imaju u zahtijevanom procesu reformi, među ostalim u pogledu usklađivanja zakonodavstva, parlamentarnog nadzora i informiranja građana; podsjeća da delegacije EU-a trebaju aktivno podupirati takvu međuparlamentarnu suradnju u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama;

31.pozdravlja inovativne pristupe kao što je suradnja na razini odbora koja je nedavno pokrenuta između Europskog parlamenta i Vrhovne Rade Ukrajine te potiče razvoj daljnjih inicijativa u tom području s obzirom na političku važnost procesa proširenja;

32.ponovno upućuje poziv da se ojačaju institucionalni kapaciteti EU-a za preventivnu diplomaciju, sprečavanje sukoba i posredovanje te smatra da Parlament putem svojih tijela i djelovanja u tom području može pružiti stručno znanje i znatan doprinos, među ostalim u okviru mehanizama ranog upozoravanja i terenskih posjeta;

33.naglašava da široka međuparlamentarna mreža koju je Parlament razvio preko svojih stalnih izaslanstava i multilateralnih skupština predstavlja odlično sredstvo za raspravu i koordinaciju stajališta s međunarodnim partnerima na multilateralnim forumima, primjerice u vezi s rezolucijama UN-a, uključivanjem rodnih pitanja, klimatskom diplomacijom ili stajalištima na sastancima skupine G20, kao i za pojašnjavanje namjera EU-a partnerima i promicanje njegova djelovanja; ističe značajan doprinos Parlamenta radu multilateralnih foruma, zahvaljujući njegovu sudjelovanju, među ostalim, na parlamentarnim sastancima na vrhu skupina G7 i G20 te na sastancima Međuparlamentarne unije;

34.ističe ulogu Europskog parlamenta u globalnom promicanju rodne ravnopravnosti, uključujući borbu protiv femicida i rodno uvjetovanog nasilja te pitanje prava LGBTI osoba u vanjskom djelovanju EU-a; ističe važnost parlamentarnih zastupnika u promicanju rodne osjetljivosti diljem vanjskih odnosa EU-a podizanjem razine osviještenosti, izgradnjom kapaciteta i razmjenom dobrih praksi, uključujući, ali ne ograničavajući se na dodanu vrijednost jamčenja rodno uravnoteženih parlamenata i rodne perspektive u funkcioniranju parlamentarnih tijela; poziva Parlament da dodatno ojača tu relevantnu dimenziju svoje parlamentarne diplomacije u svojim interakcijama s partnerskim zemljama;

35.smatra da, s obzirom na cilj održivog razvoja br. 5 (postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje svih žena i djevojčica), Parlament mora imati značajnu ulogu u postizanju ključnih strateških mjerila za rodnu ravnopravnost;

36.ističe zalaganje Parlamenta za ratifikaciju i provedbu relevantnih međunarodnih konvencija i konvencija UN-a te njihovih fakultativnih protokola, kao što su Pariški sporazum i Konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji;

Tim Europa: Parlament kao partner u području vanjske politike

37.smatra da, iako bi Parlament trebao zadržati potpunu autonomiju u provedbi svojega vanjskopolitičkog programa, zajednički ad hoc posjeti i izjave s predstavnicima Komisije i Vijeća u vezi s ključnim zbivanjima u zemljama koje nisu članice EU-a predstavljaju obećavajuće područje za provedbu pristupa Tima Europa; u tom pogledu poziva na pokretanje međuinstitucijskog pilot-programa Tima Europa u odabranom broju trećih zemalja; poziva na to da se tim pilot-programom osigura potpuna integracija alata Parlamenta u zajednički međuinstitucijski pristup dotičnim zemljama;

38.osuđuje odluku nekih zemalja, uključujući neke koje imaju sporazume s EU-om, da se izaslanstvima Parlamenta i pojedinačnim zastupnicima u Europskom parlamentu zabrani ulazak na neka ili sva njihova državna područja; osuđuje prijetnje i sankcije usmjerene protiv zastupnika u Europskom parlamentu iz zemalja koje nisu članice EU-a; ustraje u tome da Vijeće i države članice poduzmu hitne i snažne mjere, uključujući, prema potrebi, sankcije, u slučajevima kada tijela Parlamenta ili pojedinačni zastupnici u Europskom parlamentu postanu mete mjera ograničavanja iz trećih zemalja;

39.ističe da je promatranje izbora područje u kojem je suradnja između Parlamenta i ESVD-a najstrukturiranija, pri čemu obje institucije provode aktivnosti promatranja izbora koje su na više načina međusobno dobro integrirane;

40.ponovno poziva na bolju stratešku koordinaciju među institucijama EU-a u vezi s hitnim pojedinačnim slučajevima u koje su uključeni borci za ljudska prava, novinari ili članovi posebno ranjivih skupina; uvjeren je da bi se parlamentarna diplomacija u takvim slučajevima mogla pokazati djelotvornim i komplementarnim mehanizmom za suradnju sa zemljama koje nisu države članice EU-a; poziva na osnivanje međuinstitucijske radne skupine za borce za ljudska prava koja bi koordinirala europske napore u prioritetnim slučajevima boraca za ljudska prava;

41.ponavlja svoj zahtjev da potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u suradnji s državama članicama i Parlamentom donese godišnji popis zemalja koje izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog teškog položaja boraca za ljudska prava i aktivista za demokraciju, čime bi se, među ostalim, omogućio potpuno koordiniran praktični odgovor Tima Europa na terenu; smatra da bi Parlament mogao imati odlučujuću ulogu zahvaljujući svojim institucionalnim i drugim sredstvima za potporu tom ciljanom i zajedničkom pristupu;

42.potiče sve delegacije EU-a da promoviraju rad Parlamenta relevantan za zemlje domaćine, među ostalim na lokalnim jezicima na svojim internetskim stranicama, te da se uključe u popratne aktivnosti u suradnji s lokalnim vlastima i skupinama civilnog društva;

° °

43.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te vladama i parlamentima država članica.