1.primjećuje važnost regionalnih zračnih luka u Uniji za električne letačke operacije kratkog i srednjeg dometa; ističe potencijal regionalnih zračnih luka kao multimodalnih čvorišta za inovacije te malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) u cijelom opskrbnom lancu, što koristi istraživanju i tržišnom natjecanju ne samo u sektoru zrakoplovstva, nego i u drugim sektorima prometa kao što su cestovni, pomorski i željeznički promet; stoga traži od Komisije da potvrdi svoju financijsku potporu regionalnim zračnim lukama, posebno onima koje djeluju u području električnog zrakoplovstva;

2.uvjeren je da bi čišće, brže i praktičnije opcije zračnog prijevoza povećale povezanost i pristupačnost u manjim, izoliranijim i rijetko naseljenim područjima, uključujući otočne regije i najudaljenije regije, osobito u smislu pristupa javnim uslugama, otvaranja radnih mjesta i održivijeg turizma;

3.napominje da će najudaljenije regije biti teško povezati s kontinentalnim dijelom Europe električnim zrakoplovstvom zbog njihove udaljenosti i ograničenog kapaciteta baterije zrakoplova; međutim, ističe potencijal električnog zrakoplovstva da osigura povezanost najudaljenijih regija, čime bi se pridonijelo njihovu razvoju i djelomično ublažile negativne posljedice za njihovo gospodarstvo koje proizlaze iz njihove nepovoljne topografije; naglašava potrebu za financijskom, materijalnom i tehničkom potporom perifernim regijama kako bi se osiguralo da se infrastruktura potrebna za brzo i pouzdano punjenje baterija, servisiranje zrakoplova eVTOL i osposobljavanje visokokvalificiranih tehničara i operatera razvija odgovarajućim tempom;

4.ističe da se, kad je riječ o zemljopisnim preprekama, može uštedjeti puno vremena upotrebom električnih letova kao novog sredstva javnog prijevoza koje ne ovisi o postojećim prometnicama ili željezničkoj pruzi; upućuje na iskustvo nordijskih zemalja koje objedinjuju zemljopisne značajke kao što su fjordovi, jezera i planine, nisku gustoću naseljenosti i snažnu usredotočenost na održivu energiju Accessibility study for electric aviation.Part of the project Electric Aviation and the Effect on Nordic Regions (Studija o pristupačnosti električnog zrakoplovstva. Dio projekta Električno zrakoplovstvo i utjecaj na nordijske regije)., te najudaljenijih regija koje karakteriziraju njihova izoliranost, udaljenost, mala površina te nepovoljna topografija i klima; poziva Komisiju da istraži taj potencijal u bliskoj suradnji s relevantnim regijama i državama članicama;

5.smatra da bi zahvaljujući elektrifikaciji regionalnog zrakoplovstva prethodno napuštene rute mogle postati ekonomski isplative, čime bi se poboljšala povezivost, potaknuo regionalni razvoj i privukla nova regionalna ulaganja; ističe vjerodostojne izglede za hibridizaciju s obzirom na ograničenja regionalnog zrakoplovstva povezana s autonomijom i brojem putnika;

6.ponavlja viđenje Komisije da će eVTOL-ovi, kako je izraženo u Komisijinoj strategiji za dronove 2.0, postati važan element putničkog prijevoza do 2030. te će biti integrirani u postojeće prometne sustave i doprinijeti dekarbonizaciji Europske unije, uz istodobno smanjenje negativnih učinaka na okoliš Isto.; ističe činjenicu da su, unatoč brzom tehnološkom razvoju električnih zrakoplova s vertikalnim uzlijetanjem i slijetanjem (eVTOL-ovi), oni trenutačno ograničeni na šest sjedala, dok električni zrakoplovi s fiksnim krilima već mogu prevoziti više putnika na postojećim i novim gradskim zračnim rutama; traži od Komisije da razlikuje te dvije opcije jer upotrebljavaju različite tehnologije i služe različitim tržištima; uvjeren je da se i eVTOL-ovi i električni zrakoplovi s fiksnim krilima moraju smatrati komplementarnim oblicima nove gradske zračne mobilnosti;

7.ističe da zrakoplov s električnim motorom ne uzrokuje gotovo nikakvo operativno onečišćenje, što znači da se smanjuju lokalne emisije koje bi mogle štetno utjecati na zdravlje građana koji žive blizu zračnih luka; stoga smatra da bi posebno za zrakoplove s niskom emisijom buke trebali biti na snazi pojednostavnjeni postupci za dobivanje dozvola povezanih s bukom ili odstupanja od ograničenja letenja; naglašava da smanjenje buke postignuto električnim zrakoplovstvom s niskom emisijom buke može poboljšati situaciju u nekim zračnim lukama i obližnjim stambenim područjima;

8.naglašava da je potrebno iskoristiti potencijal znatno niže razine buke električnih i hibridnih električnih zrakoplova; potiče industriju da iskoristi rad EASA-e pri utvrđivanju prve tehničke specifikacije za zaštitu okoliša https://www.easa.europa.eu/en/newsroom-and-events/press-releases/easa-publishes-worlds-first-proposal-assessment-and-limitation. za procjenu buke određenih zrakoplova eVTOL čiji je cilj osigurati visoku i ujednačenu razinu zaštite okoliša za europske građane i olakšati njihovu integraciju u zrakoplovni ekosustav i urbani okoliš;

9.čvrsto vjeruje da će električni i hibridni električni zrakoplovi imati znatan potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova u zrakoplovstvu te će ponuditi nove mogućnosti za gradsku mobilnost; pozdravlja dosadašnji rad EASA-e na zrakoplovima eVTOL namijenjenima korištenju kao zračnim taksijima, na projektiranju potrebne zemaljske infrastrukture za sigurne operacije zračne mobilnosti u gradovima EASA, „Vertiports. Prototype Technical Specifications for the Design of VFR Vertiports for Operation of with Manned VTOL-Capable Aircraft Certified in the Enhanced Category (PTS-VPT-DSN)” („Vertiportovi. Tehničke specifikacije prototipa za dizajn VFR vertiportova za rukovanje VTOL zrakoplovom s posadom certificiranom u pojačanoj kategoriji (PTS-VPT-DSN))”, ožujak 2022. i na prilagodbi regulatornog okvira za zrakoplovstvo kako bi se olakšao ulazak na tržište zrakoplova koji upotrebljavaju električni pogon i pogon na vodik; naglašava ključnu ulogu EASA-e u certificiranju tih vrsta zrakoplova jer bi se time mogao ubrzati njihov razvoj; podržava komercijalizaciju okolišu prihvatljivih zrakoplova koji koriste alternativne pogonske tehnologije kako bi se dopunile mjere pokrenute u okviru inicijativa za održiva zrakoplovna goriva; poziva Komisiju da u budućnosti poduzme mjere kako bi osigurala da električni letovi opslužuju kratke regionalne rute za potrebe obveza pružanja javnih usluga u skladu s primjenjivim pravilima EU-a;

10.smatra da, iako letovi kratkog i srednjeg dometa predstavljaju tek dio emisija, svaka elektrificirana ruta predstavlja smanjenje klimatskog i ekološkog otiska zrakoplovstva te je vrijedna ulaganja; ustraje u tome da se odmah mora započeti s prikupljanjem potrebnih ulaganja;

11.smatra da će se ciljevi niskih i nultih stopa emisija postići i upotrebom hibridnih i električnih tehnologija razvijenih za regionalne i međunarodne letove kratkog i srednjeg dometa kako u svrhe komercijalnog tako i poslovnog zrakoplovstva, te poziva na potrebna ulaganja u istraživanje i razvoj u području projektiranja zrakoplova i pogonskih sustava, baterija i drugih hibridnih rješenja; napominje da bi uz komercijalizaciju električnog zrakoplovstva, države članice trebale razmotriti preispitivanje svojeg zakonodavstva kojim se zabranjuju letovi kratkog i srednjeg dometa;

12.konstatira da znatne potrebe povezane sa zamjenom civilne flote predstavljaju izazov i zahtijevaju golema financijska ulaganja, a istodobno su i velika tržišna prilika koja bi mogla dovesti do novih radnih mjesta i vještina u cjelokupnom sektoru prometa u Europi;

13.ustraje u tome da je za razvoj električnog zrakoplovstva za komercijalnu uporabu potrebna djelotvorna financijska i regulatorna potpora na nacionalnoj razini i razini EU-a; ističe vrlo pozitivne rezultate ostvarene uz pomoć javne nabave i smatra da je to djelotvoran alat za elektrifikaciju industrije, a da se time ne uzrokuju poremećaji na tržištu;

14.poziva države članice da istraže tržišne poticaje i korist za dotične proizvođače električnih zrakoplova, operatore i mala i srednja poduzeća kako bi se promicao razvoj i usvajanje te ekološki prihvatljive tehnologije; smatra da ti poticaji i korist za komponente električnog zrakoplovstva, električnu energiju i emisijske jedinice mogu potaknuti rast tržišta;

15.napominje da se u Europi provodi velik broj letova kratkog i srednjeg dometa; poziva Komisiju da u suradnji s Eurocontrolom i EASA-om utvrdi zračne rute koje su najprikladnije za potpunu elektrifikaciju i koje bi dovele do značajnijeg smanjenja emisija CO2 jer će to pomoći dotičnim zračnim lukama da započnu potrebne prilagodbe; naglašava da vodik može imati važnu ulogu u smanjenju emisija; podsjeća da su poduzeća usmjerena na električne zrakoplove za manja rješenja i zrakoplove s pogonom na vodik za veća;

16.smatra da je potrebno ispitati mogućnost izmjene postojećih pravila EU-a o državnim potporama kako bi se omogućilo stvaranje ciljanog investicijskog okvira koji se temelji na javnom i privatnom financiranju kako bi se pružila potpora novom resursno intenzivnom sektoru eVTOL-a u cilju jačanja strateške autonomije Europe u tom području, s obzirom na to da će eVTOL-ovi vjerojatno postati strateški dio prometnog sektora;

17.smatra da bi poduzeća EU-a koja djeluju u području elektrifikacije sektora zrakoplovstva trebala bliskije surađivati s nacionalnim tijelima i tijelima EU-a kako bi se izradili integrirani tehnički plan i zajednički istraživački programi; pozdravlja rad u okviru AZEA-e; naglašava da je ta suradnja ključna kako bi EU zadržao svoje vodeće mjesto u industriji i konkurentnost na međunarodnoj sceni;

18.napominje da manji električni zrakoplov može prometovati iz postojećih i jednostavnijih zrakoplovnih pista, čime bi se mogla smanjiti potreba za velikom i skupom infrastrukturom u budućnosti;

19.naglašava da su planiranje i spremnost energetske infrastrukture ključni faktori u određivanju upotrebe električnog zrakoplovstva i zrakoplovstva temeljenog na vodiku jer će uvođenje električnog zrakoplovstva biti moguće tek nakon što se infrastruktura pripremi i ispita; napominje da bi nakon prelaska na alternativne pogonske sustave postojeće velike zračne luke do 2050. mogle potrošiti 5 – 10 puta više električne energije nego danas Target True Zero:Delivering the Infrastructure for Battery and Hydrogen-Powered Flight (Cilj stvarne nulte stope: izgradnja infrastrukture za letove na baterijski i vodikov pogon), Svjetski gospodarski forum, travanj 2023., str. 10.–15. te primjećuje da infrastruktura za električne zrakoplove i elektrifikacija lokacija kao što su zračne luke još nisu dovoljno razvijene; ističe da, kako bi se zadovoljila očekivana potražnja za energijom, prvi elementi infrastrukture zračne luke moraju biti uspostavljeni do 2025. te poziva da se osiguraju potrebna ulaganja; nadalje, u tom pogledu naglašava da za pravilno uvođenje električnih zrakoplova Komisija i države članice moraju pravilno provesti Uredbu o infrastrukturi za alternativna goriva Uredba (EU) 2023/1804 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2014/94/EU (SL L 234, 22.9.2023., str. 1.). kako bi dodatno promicale elektrifikaciju lokacija; ističe korisnost namjenskih projekata financiranja infrastrukture u tom pogledu, kao što je Instrument za povezivanje Europe u području prometa i energetike; podsjeća da u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva Komisija krajem 2026. i nakon toga svakih pet godina mora evaluirati trenutačno stanje i budući razvoj tržišta za zrakoplovstvo s pogonom na vodik i električnim pogonom; apelira na Komisiju i države članice da se pobrinu za to da se ta evaluacija provede, uključujući studiju izvedivosti o uvođenju relevantne infrastrukture za pogon zrakoplova, nakon čega će uslijediti plan uvođenja infrastrukture za alternativna goriva u zračnim lukama, posebno za mjesta za punjenje električnom energijom i opskrbu vodikom; potiče industrije na globalnoj razini da što prije postignu dogovor o globalnim standardima za zemaljske postaje za punjenje zrakoplova u mirovanju;

20.s obzirom na to da se tehnološka kretanja u različitim prometnim sektorima kreću u istom smjeru, pozdravlja postojeća međuindustrijska partnerstva u području istraživanja i razvoja Airbus and Renault Group to advance research on electrification (Airbus i grupacija Renault unapređuju istraživanja u području elektrifikacije). između zračne i automobilske industrije (u pogledu razvoja sljedeće generacije baterija i gorivnih ćelija), zračne i brodarske industrije (u pogledu upotrebe alternativnih goriva) te zračne i željezničke industrije (u pogledu sustava za distribuciju električne energije);

21.ističe da, iako električni i hibridni električni zrakoplovi sa sobom nose golemo obećanje za održiviju budućnost zrakoplovstva, njihova trenutačna generacija baterija predstavlja znatne izazove, prvenstveno povezane s težinom i gustoćom energije; napominje da ta ograničenja utječu na domet, kapacitet korisnog tereta i ukupnu učinkovitost električnih zrakoplova;

22.podsjeća da operacije električnog zrakoplova podrazumijevaju stroge zahtjeve za baterije, uz prioritet sigurnosti, ali i zahtjev da budu lagane, kompaktne, brzo punjive te moraju imati veliku snagu koja je potrebna za polijetanje i uspinjanje; ističe da su za takve baterije visoke učinkovitosti potrebne kritične sirovine, koje često nisu dostupne u Europi; poziva zrakoplovnu industriju da se priključi nastojanjima industrije da osigura održiv lanac opskrbe;

23.podsjeća da uvjeti nadmorske visine specifični za zračni prijevoz nameću posebna tehnička ograničenja za baterije u usporedbi s drugim načinima prijevoza;

24.ističe potencijal zrakoplovstva s pogonom na vodik koje se temelji na gorivnim ćelijama, alternativnom obliku električnog zrakoplovstva, posebno u pogledu autonomije; ističe da stalno poboljšanje u tehnologijama baterija i gorivnih ćelija, zajedno s energetski učinkovitijim dizajnima zrakoplova, može omogućiti bolju ekološku učinkovitost; ponavlja da neki od najvećih tehnoloških izazova s kojima se industrija trenutačno suočava uključuju težinu i dimenzije baterija, maksimalnu izlaznu snagu gorivnih ćelija, električnu distribuciju i termalne sustave, integraciju konstrukcije i poboljšanje aerodinamike;

25.naglašava da će za povećanu uporabu baterija u aeronautici biti potrebna hitna uspostava industrije recikliranja EU-a u skladu s potrebama tog sektora kako bi se izbjeglo stvaranje novih ovisnosti o trećim zemljama;

26.podsjeća da aeronautička industrija nije samo važan pokretač gospodarske djelatnosti, nego i jedan od najuspješnijih sektora visoke tehnologije u EU-u; poziva Komisiju da donese proaktivne politike za potporu i razvoj industrije u bliskoj suradnji s postojećim forumima kao što su Savjetodavno vijeće za istraživanje i inovacije u zrakoplovstvu (ACARE) i AZEA; poziva Komisiju da osigura da se postojeći propisi EU-a u tom području međusobno ne poništavaju i ne sprečavaju aeronautičku industriju da razvija svoje projekte dekarbonizacije i elektrifikacije;

27.smatra da je potrebno daljnje usklađivanje zrakoplovno-svemirskog i obrambenog ekosustava te energetskog ekosustava kako bi se poboljšalo letenje na električni pogon; napominje da Komisija radi na zasebnim tranzicijskim putovima za oba ekosustava; prepoznaje iznimnu važnost tranzicijskih putova kako bi se industriji omogućilo da težnje u području klime učinkovito pretvori u konkretne klimatske mjere, čime se čuva i stvara vrijednost za naše društvo, naš planet i poduzeća; međutim, izražava zabrinutost zbog različitih tranzicijskih putova dvaju ekosustava, posebno u svjetlu zajedničkog imperativa uspostavljanja dovoljno stabilnih elektroenergetskih mreža i osiguravanja cjenovne pristupačnosti čiste električne energije, među ostalim za elektrifikaciju zrakoplova; s obzirom na navedeno ističe važnost zajedničke strategije za električne zrakoplove i apelira na Komisiju da poduzme proaktivne korake za oblikovanje takve strategije; nadalje, poziva Komisiju da u tom pogledu inicira zajednički strukturni dijalog između glavnih uprava za mobilnost i promet te energetiku te da dovrši put prije europskih izbora 2024. kako bi ga nova predstojeća Komisija 2024. mogla koristiti kao referencu za buduće regulative;

28.podsjeća da je AZEA osnovan na inicijativu Komisije kako bi se okupili svi privatni i javni partneri iz cijelog zrakoplovnog ekosustava u cilju pripreme za početak komercijalne uporabe zrakoplova s pogonom na vodik i električnih zrakoplova; poziva Komisiju da surađuje s AZEA-om i da ga podrži u razvoju znanja o električnom zrakoplovstvu; konstatira da bi se u tom pogledu mogle koristiti akademije za vještine u okviru Akta o industriji s nultom neto stopom emisija te poziva Komisiju i države članice da ih promiču;

29.ističe trenutačni nedostatak vještina u području električnog i sistemskog inženjerstva; podsjeća da bi se natječaj EU-a za mlade znanstvenike mogao koristiti kao referenca za razvoj tematskog natječaja EU-a za mlade talente za sve industrijske ekosustave, uključujući letove na električni pogon; poziva Komisiju i države članice da podižu razinu osviještenosti o mogućnostima zelenih karijera u zrakoplovstvu te da u tom smislu potiču nacionalne projekte i projekte EU-a;

30.pozdravlja namjeru Komisije da uspostavi koordinirane usluge poziva u okviru postojećih instrumenata EU-a i zajmova Europske investicijske banke (EIB) za potporu novom vodećem projektu o tehnologijama bespilotnih letjelica; apelira na EIB da uvede i primijeni ciljane instrumente financiranja usmjerene na poticanje europske industrije električnog zrakoplovstva u nastajanju i potporu njezinim potrebama, prepoznajući da je riječ o kapitalno intenzivnom sektoru s jedinstvenim potrebama, te uzimajući u obzir da će za uvođenje eVTOL-a biti potrebna i ulaganja u zemaljsku infrastrukturu, uključujući vertiportove i infrastrukturu za punjenje;

31.zabrinut je zbog toga što je proračun koji je u okviru programa Obzor Europa predviđen za CAJU daleko ispod razine njegove ambicije; podsjeća da je razina inovacija koja se povezuje sa svakim projektom vrlo visoka te da potpora mora biti razmjerna i kontinuirana u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira nakon 2027.; smatra da bi i CAJU trebalo poticati na to da se bavi električnim zrakoplovstvom i daje prednost financiranju inovativnih projekata u području zrakoplovstva s nultom stopom emisija, kao što su električni zrakoplovi i zrakoplovi s pogonom na vodik; ističe da su potrebna nova sredstva kako bi se nadišla razina tehnološke spremnosti 6. kako bi se tehnologije stavile na tržište; pozdravlja nedavnu najavu da će Ujedinjena Kraljevina kao pridružena zemlja sudjelovati u programu Obzor Europa, što će potaknuti naše zajedničke napore u pogledu čistog zrakoplovstva;

32.žali zbog činjenice što, unatoč znatnim naporima i predanosti zrakoplovnog sektora u nastojanju da se ostvari dekarbonizacija, ne postoji poseban fond EU-a za zrakoplovstvo izričito namijenjen pružanju potpore zrakoplovstvu; poziva Komisiju da objavi posebne pozive za financiranje projekata kojima se podupire elektrifikacija i mjere za smanjenje ukupnih učinaka zrakoplovstva; međutim, podsjeća da su Inovacijski fond u okviru ETS-a i upotreba ugovora za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik važni instrumenti za uvođenje i dovođenje na razinu industrije tehnologija kojima bi se mogao utrti put prema električnom zrakoplovstvu i zrakoplovstvu s pogonom na vodik; podsjeća na Direktivu (EU) 2023/959 Direktiva (EU) 2023/959 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije (SL L 130, 16.5.2023., str. 134.)., kojom je izmijenjena Direktiva 2003/87/EZ i proširen raspon prihvatljivih projekata za financiranje u okviru Inovacijskog fonda kako bi se obuhvatio širi raspon proizvoda, procesa i tehnologija s nultim emisijama ugljika;

33.naglašava da je potrebno poboljšati upravljanje temperaturom baterija i upravljanje punjenjem i zamjenom baterija te ubrzati razvoj sektora recikliranja baterija; poziva Komisiju da ulaže u istraživanje i razvoj sljedeće generacije čvrstih baterija koje imaju dvostruko više energije od litij-ionskih baterija i otprilike tri puta veći potencijal skladištenja; stoga poziva Komisiju da s pomoću instrumenata kao što su Akt o industriji s nultom neto stopom emisija i Europski savez za baterije potakne smanjenje ovisnosti u lancu opskrbe baterijama i osiguravanje dostatne opskrbe kritičnim sirovinama, čime bi se smanjila naša vanjska ovisnost o baterijama; potiče Komisiju i države članice da nastave raditi na razvoju u paralelnim strateškim partnerstvima s trećim zemljama istomišljenicama u području sirovina za aeronautiku;

34.poziva Komisiju da osigura dosljednost između razvoja električnog prijevoza i mobilnosti, potrebne infrastrukture i politika EU-a usmjerenih na povećanje europskog kapaciteta za proizvodnju baterija, uključujući opskrbu potrebnim sirovinama i naprednim materijalima za proizvodnju baterija; stoga poziva Komisiju da revidira Strateški akcijski plan za baterije koji povezuje navedene aspekte i posebno uključuje uvođenje kvantificiranih i vremenski ograničenih ciljeva za proizvodnju baterija u EU-u; poziva države članice i Komisiju da, s obzirom na navedeno, u suradnji s industrijom utvrde moguće sinergije sa sektorom cestovnog prometa kako bi se maksimalno povećala javna i privatna ulaganja, posebno u proizvodnju i recikliranje baterija i gorivnih ćelija.

35.poziva Komisiju da izradi politički okvir kojim će se poduprijeti uvođenje tehnologija za električne zrakoplove, kao što je usmjeravanje dijela prihoda ETS-a od zrakoplovstva ili bilo kakvog njegova oporezivanja Zajedničkom poduzeću za čisto zrakoplovstvo (CAJU), u skladu s prijedlogom Direktive o oporezivanju energije Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.).;

36.poziva Komisiju da izradi strategiju kako bi se osiguralo uvođenje potrebne infrastrukture za električno zrakoplovstvo, uključujući proizvodnju električne energije, priključivanje na mrežu i infrastrukturu za punjenje, razmjerno upotrebi električnih zrakoplova; podsjeća da bi nedostupnost zelenog vodika i nedostatak infrastrukture mogli odgoditi početak uporabe zrakoplova s pogonom na vodik; apelira na Komisiju da osmisli ciljanu strategiju za proizvodnju i skladištenje vodika;

37.poziva EASA-u da nastavi raditi u smjeru utvrđivanja standarda certificiranja i programima kako bi električni i hibridni električni zrakoplovi postali održivi i kako bi se moglo znatno skratiti vrijeme potrebno za stavljanje na tržište takvih zrakoplova; poziva Komisiju da u tom pogledu osigura potrebne resurse, posebno osoblje;

38.poziva Komisiju da osmisli europsku strategiju za koordinirani pristup razvoju, certificiranju i uvođenju nove generacije zrakoplova, uključujući električne zrakoplove s vertikalnim uzlijetanjem i slijetanjem, kako bi se među europskim građanima podigla razina svijesti o njegovim prednostima i potaknula privatna i javna ulaganja, uz istodobno zadržavanje tehnološke baze i vodstva u Europi; smatra da električno zrakoplovstvo sa sobom donosi obećanje o održivijoj budućnosti zračnog prijevoza te da je ciljana informativna kampanja ključna za podizanje razine osviještenosti javnosti o njegovoj mogućoj koristi i učinku;

39.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.