1.pozdravlja usklađivanje programa Interreg NEXT s programima Interreg jer bi se time mogli pojednostavniti postupci, poboljšati sinergije među programima i povećati učinkovitost europskih ulaganja; ističe, međutim, potrebu za jednostavnijim postupcima i u fazi evaluacije i u fazi provedbe projekata, s većim naglaskom na mjerljivim rezultatima, prema potrebi, i ukupnom učinku na razvoj regija i živote građana;

2.naglašava da lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u prekograničnoj suradnji sa susjednim zemljama jer poznaju geografsku, kulturnu, jezičnu i socijalnu situaciju, mogućnosti, ograničenja i zajedničke izazove;

3.naglašava važnost prekograničnih projekata, uključujući projekte „od građana za građane”, za zbližavanje ljudi, čime se stvaraju nove mogućnosti za održivi lokalni razvoj i prekograničnu suradnju; ističe važnost prekograničnih ulaganja u unapređenje inovacija, prijenos tehnologije, zajednička rješenja i sinergije među različitim programima te na taj način povećanje teritorijalne kohezije izvan administrativnih granica i jačanje solidarnosti;

4.naglašava da dodjela sredstava za razdoblje 2021. – 2027. nije ni približno dovoljno te stoga naglašava važnost jačanja financiranja tih programa; pozdravlja veću odgovornost trećih zemalja za povrate od korisnika iz privatnog sektora; naglašava važnost vladavine prava i jednakih uvjeta za sve korisnike, javne ili privatne, te naglašava potrebu za poticanjem uključivanja privatnih ulagača, uz javna ulaganja, u održivi razvoj pograničnih regija i trećih zemalja tako što će se više sredstava staviti na raspolaganje;

5.pozdravlja mogućnost da upravljačka tijela Komisiji šalju podatke elektroničkim putem, ali ističe da češći prijenos podataka ne bi smio dovesti do pojačane birokratizacije; stoga naglašava važnost interoperabilnih sustava koji bi mogli automatski prenositi podatke u zajedničku bazu podataka i potiče Komisiju da dodatno razvije suradnju s trećim zemljama u tom pogledu;

6.izražava zabrinutost zbog toga što velike infrastrukturne projekte više neće morati odobriti Komisija;

7.pozdravlja ukidanje ograničenja financiranja EU-a za velike infrastrukturne projekte i vjeruje da održivi razvoj infrastrukture pridonosi socioekonomskom rastu u prekograničnim regijama; istodobno ističe potrebu za uključivanjem javnog i privatnog sektora, što bi moglo dovesti do više inovacija i razvoja infrastrukture povezane s energetskim sektorom, prometom, komunikacijom i digitalizacijom;

8.ističe da se glavni izazovi s kojima se EU suočava mogu riješiti i promicanjem prekogranične suradnje među susjednim regijama (npr. održiva budućnost Sredozemlja, Crnog mora, Baltičkog mora i drugih morskih bazena; održiva budućnost Alpa, Pireneja, Karpata i drugih planinskih lanaca; održiva budućnost velikih riječnih slivova npr. Rajne, Dunava i rijeke Maas itd.);

9.naglašava da je prekogranična suradnja važan korak u pretpristupnim procesima EU-a, čime se zemlje kandidatkinje potiču na razmjenu iskustava i učenje o unutarnjem funkcioniranju EU-a; ističe da to pomaže u približavanju inicijativa i ciljeva EU-a zemljama kandidatkinjama, razmjeni iskustava i pokretanju procesa gospodarske i socijalne konvergencije; naglašava da će zemlje kandidatkinje koje su sudjelovale u prekograničnoj suradnji u trenutku pristupanja EU-u već biti upoznate s programima i projektima EU-a;

10.ističe ključnu ulogu prekogranične suradnje u održivom upravljanju prirodnim resursima i izazovima povezanima s klimatskim promjenama, uključujući prirodne katastrofe, okoliš, biološku raznolikost i sigurnost opskrbe hranom, kao i ekosustave u pograničnim područjima; u tom kontekstu naglašava važnost prevencije i razvoja lokalnih i regionalnih planova za prekogranične mjere prilagodbe klimatskim promjenama; naglašava potrebu za povećanjem napora za suzbijanje klimatskih promjena i poboljšanje ublažavanja klimatskih promjena u tim regijama, posebno radi usklađivanja s klimatskim ciljevima EU-a;

11.ističe potencijal prekogranične suradnje, posebno u rijetko naseljenim prekograničnim područjima, u područjima kao što su energija iz obnovljivih izvora i kružno gospodarstvo, te poziva na bolje iskorištavanje postojećih mogućnosti za razvoj održivog gospodarstva i kvalitetnih radnih mjesta;

12.pozdravlja obustavu prekogranične suradnje s Rusijom i Bjelarusom kao posljedicu agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, kao i preusmjeravanje sredstava Ukrajini i Republici Moldovi, što je iz temelja promijenilo europsku sigurnosnu strukturu; stoga naglašava potrebu za suradnjom u području sigurnosne politike kako bi se postigli zajednički ciljevi pouzdanog kolektivnog odvraćanja i obrane u okviru prekogranične suradnje;

13.skreće pozornost na tešku situaciju u regijama koje dijele granicu s Rusijom i Bjelarusom nakon obustave prekogranične suradnje s tim zemljama te potiče Komisiju da blisko surađuje s pogođenim državama članicama kako bi se pronašla održiva rješenja za rješavanje socijalnih i gospodarskih izazova u tim regijama;

14.poziva na korištenje sredstava iz prekograničnih programa za razvoj održive prometne infrastrukture, uključujući izgradnju željezničkih veza i skladišnih objekata u blizini granica EU-a s Ukrajinom i Republikom Moldovom, kako bi se pojednostavnio protok robe i žitarica i tako zajamčila globalna sigurnost opskrbe hranom, doprinijelo poticanju razvoja održivog gospodarstva za obje zemlje i pomoglo najizloženijim državama članicama, kao i Moldovi i Ukrajini, u suočavanju s tim izazovima;

15.prepoznaje važnost promicanja lokalne i regionalne kulture i očuvanja baštine te obrazovnih i gospodarskih razmjena između pograničnih regija kako bi se ojačalo uzajamno razumijevanje susjednih zemalja i stvorila važna motivacija za višejezično obrazovanje; naglašava važnost uključivog obrazovanja u pogledu demokratskih vrijednosti i potrebu za podupiranjem veće kvalitete u tom području;

16.poziva na pružanje potpore održivijim infrastrukturnim projektima kojima se doprinosi poboljšanju povezanosti prekograničnih regija, poticanju mobilnosti unutar tih regija i među njima te poboljšanju kvalitete života i prilika za stanovnike tih regija, kao i projektima koji se bave potrebom za infrastrukturom;

17.prepoznaje goleme napore nacionalnih vlada, regionalnih i lokalnih vlasti te civilnog društva u državama članicama EU-a koje se nalaze oko Ukrajine, kao i napore Republike Moldove, da prime raseljene Ukrajince i riješi sve izazove koji proizlaze iz agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, uključujući pitanje žitarica iz Ukrajine i nedostatak prometne infrastrukture; u tom pogledu poziva na pružanje odgovarajuće potpore, među ostalim putem programa prekogranične suradnje, kako bi se zadovoljile nove potrebe.

18.ističe da, iako nije u otvorenom ratu s Rusijom, Republika Moldova također ima zone sukoba koje Rusija podupire, da je primila velik broj ukrajinskih izbjeglica te da je na gospodarsku i socijalnu situaciju Moldove uvelike utjecao prekid njezinih trgovinskih odnosa s Rusijom; stoga naglašava da su čvrsta ulaganja i otvoreno tržište prijeko potrebni te da su zajednički projekti u svim gospodarskim i socijalnim područjima više nego dobrodošli;

19.zgrožen je ljudskim žrtvama te uništenjem domova i infrastrukture u Ukrajini; naglašava aktivnu ulogu koju bi programi prekogranične suradnje i novi europski Bauhaus trebali imati u održivoj poslijeratnoj obnovi i naglašava hitnu potrebu za pružanjem potpore lokalnim i regionalnim vlastima u Ukrajini, uz nastavak pružanja pomoći susjednim regijama i poticanje pojačane suradnje;

20.pozdravlja inicijativu za uključivanje Ukrajine u program europske teritorijalne suradnje URBACT te pristupanje Ukrajine i Republike Moldove kao promatrača u Europskoj promatračkoj mreži za teritorijalni razvoj i koheziju (ESPON);

21.žali zbog toga što se Rusija koristi svojim izvorima energije kao sredstvom za vršenje političkog i gospodarskog pritiska; poziva na brze istrage o gospodarskoj suradnji u energetskom sektoru nekih država članica s Rusijom, te na daljnje mjere za jačanje obnovljivih izvora energije i jačanje energetske učinkovitosti kako bi se smanjila ovisnost o Rusiji u državama članicama koje su drastično smanjile suradnju s agresorom i na koje su utjecale sankcije, uključujući susjedne zemlje;

22.žali zbog sve većeg utjecaja Rusije u susjednim zemljama, posebno upotrebom manipulacija i dezinformacija u tradicionalnim medijima i na internetskim društvenim mrežama, te naglašava važnost jačanja suradnje s tim zemljama, posebno u sektorima obrazovanja i kulture, kako bi građani bili informirani i obrazovani o demokratskim vrijednostima;

23.naglašava važnost dodjeljivanja veće financijske potpore programu s obzirom na sigurnosne izazove u Crnom moru zbog ruskih napada i blokade pomorskih i dunavskih luka, čiji je cilj spriječiti pošiljke žitarica koje su ključne za ukrajinsko gospodarstvo; ističe sigurnosni rizik koji ti napadi predstavljaju za države članice koje graniče s Ukrajinom;

24.ističe potencijal crnomorskih izvora energije, koji također mogu pridonijeti održivoj energetskoj budućnosti u EU-u; naglašava da su obnovljivi izvori energije i dalje uglavnom neiskorišteni, iako je njihov potencijal velik;

25.smatra da bi program Interreg NEXT za crnomorski bazen trebao olakšati održivi gospodarski razvoj i učinkovito upravljanje zajedničkim resursima;

26.naglašava važnost razvoja održivog turizma u obalnim regijama Crnog mora i zalaže se za to da se svi uključeni akteri zauzmu za odgovoran pristup zaštiti okoliša;

27.poziva na snažnu usredotočenost na Crno more, jačanje regionalne suradnje u rješavanju sigurnosnih pitanja, uključujući pitanja povezana s regionalnim sukobima i energetskom sigurnošću, te poticanje projekata za unapređenje luka i povezane infrastrukture te veću povezanost s postojećim prometnim čvorištima; stoga posebno poziva na njihovo povezivanje s koridorima mreže TEN-T;

28.ustraje u tome da bi trebalo donijeti usklađenu strategiju za područje Crnog mora i da bi trebalo razviti sinergije s programom za Podunavlje za razdoblje 2021. – 2027.;

29.naglašava važnost snažnih gospodarskih i socijalnih partnerstava s trećim zemljama iz sredozemnog bazena; pozdravlja činjenicu da je broj zemalja koje sudjeluju u programima Interreg Euro-MED za razdoblje 2021. – 2027. u porastu;

30.traži koordiniraniju i učinkovitiju upotrebu postojećih fondova u okviru trenutačnih socijalnih, klimatskih i ekoloških pravila kako bi se povećala konkurentnost sredozemnog bazena uz istodobno jačanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na kopnu i na moru;

31.smatra da prekogranični programi moraju imati aktivnu ulogu u rješavanju zajedničkih sigurnosnih izazova i težiti regionalnoj stabilnosti;

32.poziva na upravljanje migracijskim tokovima i borbu protiv nezakonite migracije i trgovine ljudima, među ostalim financiranjem projekata čiji je cilj primanje, skrb i osposobljavanje imigranata kako bi im se pomoglo u suočavanju s izazovima konkurentnog gospodarskog okruženja te boljem razumijevanju i poštovanju europskih vrijednosti, uz istodobno poticanje uključivosti s obje strane Sredozemlja;

33.priznaje ključnu ulogu istraživanja i inovacija u sprečavanju rizika od prirodnih katastrofa, održivom upravljanju vodama i smanjenju CO2 te naglašava da je potrebno dati prednost projektima koji imaju mjerljive ciljeve u smislu gospodarskog, socijalnog i ekološkog učinka;

34.naglašava da su obnovljivi izvori energije i dalje uglavnom neiskorišteni iako je njihov potencijal velik i da bi taj potencijal trebalo poticati, među ostalim uključivanjem MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

35.pozdravlja strategiju za morski bazen u okviru inicijative WestMed u zapadnom Sredozemlju i programe Interrega, kao što je MARITTIMO, kao dobre primjere izravne i raznovrsne suradnje, među ostalim na regionalnoj razini, sa zajedničkim ciljevima;

36.pozdravlja napredak jadransko-jonske makroregionalne strategije (EUSAIR) kojom su mobilizirane države članice i njihove regije, treće zemlje i njihova lokalna tijela vlasti; smatra da je EUSAIR uspješan primjer u kojem se Unija pokazala pokretačkom silom i vektorom otvorenosti; smatra da se ta ista načela i sličan zajednički pristup moraju primijeniti na druga područja Sredozemlja;

37.poziva Europsko vijeće da zatraži od Komisije da podnese detaljnu makroregionalnu strategiju za Sredozemlje, uzimajući u obzir svoj Novi program za Sredozemlje, a posebno njegov odjeljak 5. („Zelena tranzicija: otpornosti na klimatske promjene, energija i okoliš”) te da ga usvoji; žali zbog stalne degradacije okoliša u cijelom sredozemnom morskom bazenu, gubitka biološke raznolikosti i sve većeg onečišćenja zraka i mora, posebno plastikom i otpadom iz kućanstava, te poziva na izbjegavanje, ograničavanje i upravljanje njima promicanjem kružnog gospodarstva;

38.napominje da postojanje različitih pravnih i institucionalnih okvira stvara dodatne prepreke provedbi projekata i stoga predstavlja izazov za provedbu projekata; podsjeća da administrativni postupci mogu biti složeni i dugotrajni, što bi moglo odvratiti lokalne i regionalne vlasti od sudjelovanja u teritorijalnoj suradnji; poziva Komisiju da pomogne pojednostavniti te postupke tako što će ih učiniti dostupnijima i transparentnijima;

39.napominje da jezične prepreke i kulturne razlike otežavaju komunikaciju i mogu dovesti do administrativnog opterećenja koje bi trebalo prevladati odgovarajućim mjerama;

40.naglašava da se nadležnosti tijela razlikuju među državama i da se regionalne vlasti mijenjaju, što može uzrokovati kašnjenja; smatra da bi trebalo poticati dijalog među lokalnim vlastima i poticati sudjelovanje civilnog društva u projektima teritorijalne suradnje, uz sudjelovanje nevladinih organizacija, socijalnih poduzeća i drugih dionika;

41.naglašava potrebu za razvojem dugoročnih programa razmjene i poduzetničke suradnje između institucija i poduzeća u prekograničnim regijama kako bi se promicao održivi gospodarski razvoj i poboljšala administrativna koordinacija među državama sudionicama daljnjim razvojem, reorganizacijom ili, prema potrebi, uspostavom održivih funkcionalnih struktura za prekograničnu suradnju i mreže;

42.naglašava važnost uspostave kratkoročnog i srednjoročnog međukulturnog sustava razmjene radi promicanja učenja zajedničkih jezika, poticanja boljeg razumijevanja regionalnih kultura te olakšavanja suradnje među prekograničnim zajednicama, naglašavajući da bi taj sustav trebao uključivati i poduzetničke i administrativne aspekte kako bi se potaknuo gospodarski i administrativni razvoj;

43.navodi potrebu za prilagodbom programa pojedinačnim potrebama i posebnostima svake zemlje/regije sudionice; poziva na ulaganje dodatnih napora u tom pogledu;

44.napominje da je pandemija bolesti COVID-19 negativno utjecala na pogranične regije i na provedbu aktualnih programa i projekata;

45.ističe da nedostatak odgovarajuće prometne infrastrukture i mreža, posebno kad je riječ o pomorskoj i otočnoj prekograničnoj suradnji, onemogućuje trgovinu i mobilnost te otežava suradnju;

46.ističe posebne izazove morskih granica i potrebu da ih se prepozna kao posebne granice s vlastitim potrebama, posebno s obzirom na jezične i kulturne razlike, administrativna i pravna opterećenja, socioekonomske razlike i pitanja povezanima s okolišem;

47.naglašava da, s obzirom na višestruke krize i sukobe, prekogranična suradnja sa susjednim zemljama zahtijeva ulaganje u otpornost zemalja i društava te da bi prioriteti partnerstva trebali doprinijeti znatnom poboljšanju životnih uvjeta s obje strane granice, među ostalim osiguravanjem uključivog održivog razvoja, socijalne pravde, mogućnosti zapošljavanja i gospodarskog blagostanja;

48.smatra da prekogranična suradnja može znatno pridonijeti jačanju lokalne i regionalne demokracije i administrativnih kapaciteta partnerskih zemalja; ističe važnost Europskih grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTS) u olakšavanju i promicanju teritorijalne suradnje, a posebno u pogledu upravljanja prekograničnim prometnim uslugama ili bolnicama, provedbi prekograničnih razvojnih projekata ili upravljanja njima te razmjeni znanja i najboljih praksi;

49.ističe da je važno da se u prekogranične programe EU-a uključi kultura kao važan pokazatelj regionalnog razvoja, posebno u pograničnim područjima u kojima ljudi koji žive s obje strane granice imaju istu kulturnu i jezičnu pozadinu, kako bi se osigurala živost regija i povećala njihova privlačnost, povećala kulturna razmjena i promicala raznolikost i solidarnost izvan granica EU-a;

50.ističe činjenicu da programi nude mogućnosti za temeljit dijalog s nizom dionika, uključujući predstavnike civilnog društva, lokalne i regionalne vlasti, akademsku zajednicu, građane, nevladine organizacije i privatni sektor; posebno naglašava važnost prekograničnih programa za zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u jer oni lokalnim i nacionalnim vlastima pružaju priliku da se upoznaju sa zakonodavstvom EU-a;

51.napominje da prekogranična suradnja može dodatno doprinijeti smanjenju regionalnih razlika, promicanju gospodarskog i socijalnog razvoja, rodno osviještenoj politici, zapošljavanju, trgovini i teritorijalnoj koheziji te poboljšanju mobilnosti ljudi i povezanosti regija;

52.naglašava važnost prekogranične suradnje u području digitalizacije, posebno digitalizacije i ističe potrebu za zajedničkim projektima u području digitalne infrastrukture, posebno u području javnih usluga, kako bi se osigurao dosljedan i učinkovit javni sektor usmjeren na potrebe svih;

53.naglašava da bi EU i države članice trebali intenzivnije surađivati sa susjednim zemljama u području zdravstvene skrbi i hitnih službi te povećati kapacitet MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije za prekogranično djelovanje;

54.naglašava važnost umrežavanja i ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima u uklanjanju prepreka koje utječu na prekograničnu suradnju i napominje da bi to trebalo omogućiti bolju upotrebu alata kao što je EGTS, Instrument integriranog teritorijalnog ulaganja i strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice;

55.naglašava ključnu ulogu koju ulaganja u visokokvalitetne javne usluge imaju u izgradnji socijalne otpornosti i rješavanju gospodarske, zdravstvene i socijalne krize;

56.pozdravlja trajnu predanost vlade Ujedinjene Kraljevine programu PEACE, koji ima ključnu ulogu u suradnji između pograničnih regija Irske i Sjeverne Irske;

57.ističe ključnu ulogu programa PEACE PLUS u održavanju dobrosusjedski odnosi u regijama i osigurava njihov društveno-gospodarski razvoj;

58.preporučuje povećavanje komplementarnosti projekata i naglašava potrebu za sinergijama s drugim alatima EU-a za financiranje koje se geografski i tematski preklapaju, kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje; ističe da je tijekom programskog razdoblja 2021. – 2027. ciljanim programima potrebno jasno utvrditi zahtjeve i prioritete koji su zajednički regijama duž vanjskih granica EU-a te da se dopunjuju druge inicijative koje financira EU, a ne da se preklapaju;

59.smatra da treba dodatno ojačati ulogu makroregionalnih strategija EU-a u rješavanju izazova povezanih s pograničnim regijama;

60.preporučuje da se u području prekograničnog upravljanja razvije potpuno integrirana infrastrukturna strategija (cestovna, željeznička, vodna), uzimajući u obzir prekograničnu regiju u cjelini; naglašava važnost razvoja održivijih rješenja za mobilnost u prekograničnim područjima, među ostalim u okviru politike TEN-T-a; poziva Komisiju i države članice da promiču pametnu mobilnost;

61.preporučuje promicanje financijskih instrumenata EU-a s dodanom društvenom i gospodarskom vrijednošću kako bi se podigla razina osviještenosti o prednostima EU-a;

62.poziva Komisiju da smanji birokratsko opterećenje, znatno pojednostavi postupke i smanji prepreke povezane s različitim zakonodavstvom; ustraje u tome da bi to trebalo omogućiti zadovoljavanje stvarnih potreba prekograničnih područja; naglašava da je za održiv i uključiv razvoj potrebno djelovanje na svim razinama; izričito prepoznaje važnost posvećivanja pozornosti ruralnim područjima u prekograničnim regijama jer su ona posebno pogođena demografskim izazovima;

63.poziva na bolju koordinaciju, dijalog i daljnju razmjenu najboljih praksi među regijama i državama, primjerice putem platforme kao što je INTERREG Europe; potiče Komisiju i države članice da poboljšaju suradnju u tom pogledu i poziva države članice da lokalnim i regionalnim vlastima osiguraju alate i resurse koji su im potrebni za poticanje ambiciozne prekogranične suradnje; navodi da bi javne obrazovne i kulturne usluge trebale biti otvorene, dostupne i cjenovno pristupačne građanima s obje strane granica;

64.naglašava da bi, u skladu s načelom partnerstva, regionalne i lokalne vlasti te predstavnici civilnog društva i privatnog sektora trebali, u najvećoj mogućoj mjeri, biti uključeni u pripremu i provedbu projekata od samog početka; poziva Komisiju da razmotri pružanje tehničke potpore lokalnim i regionalnim vlastima u susjednim zemljama kako bi im se pomoglo u razvoju i provedbi projekata teritorijalne suradnje; nadalje poziva na izradu smjernica u tom pogledu;

65.poziva Komisiju da nastavi uključivati ciljeve održivog razvoja u buduće akcijske planove prekogranične suradnje kako nijedno područje i nijedna osoba ne bi bili zapostavljeni;

66.poziva Komisiju da nastavi suradnju s partnerskim državama u promicanju prekogranične suradnje, pružajući, prema potrebi, znanje i iskustvo kako bi se tijelima partnerskih država i poboljšala kvaliteta informacija u pogledu postupaka i uvjeta za pristup financijskim sredstvima EU-a koje im se pružaju;

67.poziva na povećanje ukupnog proračuna za prekograničnu teritorijalnu suradnju;

68.smatra da bi stvaranje zajedničkih prekograničnih vijeća lokalne uprave, kao što je ono osnovano između Rumunjske i Moldove radi pomoći u razvoju zajedničkih projekata od zajedničkog interesa, moglo biti primjer koji treba slijediti;

69.potiče napore za približavanje partnerskih zemalja EU-u, poticanje unutarnjih reformi i izgradnje kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini te promicanje lokalne demokracije, višerazinskog upravljanja i decentralizirane suradnje, među ostalim suradnjom unutar EuroNesta i Konferencije lokalnih i regionalnih vlasti za Istočno partnerstvo (CORLEAP) za istočno susjedstvo, Euromediteransku skupštinu lokalnih i regionalnih vlasti (ARLEM) i Parlamentarnu skupštinu Unije za Mediteran (PA-UfM) za južno susjedstvo;

70.naglašava da je potrebno pojačati napore i dodijeliti više sredstava za prekogranične projekte usmjerene na razvoj informatičke infrastrukture i širenje pristupa širokopojasnim mrežama kako bi se podržala gospodarska i socijalna suradnja među prekograničnim regijama; ističe ključnu ulogu koju tehnologija i inovacije koje donosi umjetna inteligencija mogu imati u jačanju veza, promicanju održivog razvoja te poboljšanju i pojednostavljenju administrativnih postupaka;

71.naglašava važnost utvrđivanja i izbjegavanja preklapanja projekata i nepotrebnih rashoda među različitim europskim programima i inicijativama;

72.preporučuje provođenje periodičnih evaluacija projekata prekogranične suradnje kako bi se osigurala učinkovita upotreba financijskih sredstava EU-a;

73.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija te nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica.