1.smatra da građanstvo EU-a obuhvaća zajednički europski demokratski identitet i s njime povezana posebna prava, građanske dužnosti i slobode te da se ostvarivanjem tih prava, i na internetu i izvan njega, jača povezanost građana s EU-om i njegov demokratski legitimitet te se građanima nude dodatna prava;

2.ističe da se izgradnja građanstva EU-a mora kretati naprijed kako bi se odgovorilo na potrebe i izazove 21. stoljeća u EU-u, pri čemu je potrebno prepoznati potencijal digitalnih inovacija i potrebu za uravnoteženim pristupom te na taj način odgovoriti na složenost koja proizlazi iz globalizacije i novih tehnologija; naglašava da digitalizacija demokratskih procesa, u kombinaciji s nedovoljnom digitalnom pismenošću i pristupom informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, može doprinijeti sve većem digitalnom jazu u ostvarivanju građanskih prava, zbog čega dio javnosti može ostati otuđen od europskog projekta;

3.smatra da su višejezičnost u institucijama EU-a i u njihovoj interakciji s građanima ključan aspekt jačanja pojma građanstva Unije; u tom pogledu ističe da je u zaključku Vijeća od 13. lipnja 2005. predviđeno da bi građani EU-a u interakciji s institucijama EU-a mogli upotrebljavati neslužbene jezike EU-a priznate u nekoj državi članici ili na dijelu njezina državnog područja te da bi se oni mogli službeno koristiti u institucijama ili tijelima EU-a, uključujući Europski parlament;

4.ističe da je Parlament pozvao na izradu Statuta EU-a o građanstvu u svojoj Rezoluciji od 12. veljače 2019. o provedbi odredbi Ugovora u vezi s građanstvom EU-a i u svojoj Rezoluciji od 10. ožujka 2022. o Izvješću o građanstvu EU-a za 2020.: Jačanje položaja građana i zaštita njihovih prava; podsjeća da je u okviru Konferencije o budućnosti Europe naglašena važnost jačanja građanstva EU-a te je u njezinim zaključcima navedeno da bi Statut EU-a o građanstvu bio koristan alat za postizanje konkretnijih načela i vrijednosti EU-a;

5.žali zbog činjenice da Komisija u svojoj komunikaciji slijedom Konferencije o budućnosti Europe nije izričito spomenula jačanje građanstva EU-a i moguće načine da se to postigne Komunikacija Komisije od 17. lipnja 2022. naslovljena „Konferencija o budućnosti Europe: provođenje vizije u djelo” (COM(2022)0404).; podsjeća da je Vijeće pokazalo spremnost na jačanje građanstva u tehničkoj procjeni koju je objavilo u vezi s Konferencijom o budućnosti Europe, ali još nije predložilo, poduzelo niti provelo mjere za postizanje tog cilja;

6.podsjeća da će Komisija prije kraja godine objaviti svoje Izvješće o građanstvu EU-a za 2023. te očekuje da će u njemu predložiti nove inicijative za jačanje građanstva EU-a i uhvatiti se u koštac s nedostacima u njegovoj primjeni; žali zbog toga što je ovaj put Komisija odlučila objaviti poziv na očitovanje, a ne javno savjetovanje, kao što je to činila prethodnih godina; podsjeća da rezultati poziva na očitovanje ne sadržavaju sveobuhvatan pregled najnovijih zbivanja i nedostataka u provedbi; naglašava da bi se izvješće trebalo pripremiti na temelju ažuriranih podataka;

7.zabrinut je zbog specifičnih poteškoća koje ometaju potpuno ostvarivanje prava i sloboda koje proizlaze iz građanstva EU-a;

8.žali zbog činjenice da je manje vjerojatno da će mobilni građani ostvarivati svoje biračko pravo i kandidirati se na europskim i lokalnim izborima u svojim državama članicama boravišta, te da je to posljedica nedovoljne informiranosti, jezičnih prepreka, poteškoća u prijavi za glasovanje i niske stope uspješnosti kandidata koji nisu državljani predmetne države članice;

9.vrlo je zabrinut zbog prakse određenih država članica da pravo glasovanja na nacionalnim parlamentarnim izborima uskraćuju svojim građanima koji privremeno ili stalno žive u inozemstvu, što dovodi do njihova isključivanja iz političkog života i u njihovoj zemlji podrijetla i u zemlji boravišta;

10. ističe da je schengensko područje jedno od najvećih postignuća EU-a; naglašava da bi trebalo ukloniti sve prepreke slobodi kretanja unutar EU-a kako bi svi europski građani mogli ostvarivati jednaka prava koja proizlaze iz građanstva EU-a; poziva na pristupanje Rumunjske i Bugarske schengenskom području, u skladu s rezolucijama Parlamenta;

11.zabrinut je zbog činjenice da se prema mobilnim građanima EU-a, posebno onima koji pripadaju ranjivim skupinama, postupa drugačije nego prema državljanima njihovih država članica boravišta u pogledu pristupa naknadama; poziva države članice da pravilno primjenjuju sudsku praksu Suda Europske unije kojom se zabranjuje takva diskriminacija;

12. zabrinut je zbog poteškoća i izazova s kojima se suočavaju građani koji žive u prekograničnim regijama EU-a, posebno u slučaju zatvaranja granica zbog kriza na razini EU-a ili regionalnih kriza; u takvim slučajevima poziva države članice da održavaju prekograničnu suradnju i, prema potrebi, blisku interakciju s relevantnim lokalnim i regionalnim vlastima;

13.zabrinut je zbog nedostataka u provedbi Direktive o konzularnoj zaštiti i nedostataka u funkcioniranju konzularnih mreža država članica te napominje da su se ti nedostaci povećali nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a; u tom pogledu žali zbog činjenice da građani EU-a imaju ograničen pristup konzularnoj zaštiti i pomoći u nekim zemljama koje nisu članice EU-a;

14.ističe da je bilo slučajeva u kojima dvije osobe koje su državljani dviju različitih država članica u konzularnom predstavništvu jedne od država članica nisu mogle ispuniti određene formalnosti, kao što je sklapanje braka, čak i ako druga država članica nema dostupno konzularno predstavništvo u toj zemlji;

15.smatra da je nedostatak ujednačenosti među pravilima država članica o stjecanju i gubitku nacionalnog državljanstva doveo do razlika u pogledu stjecanja i gubitka građanstva EU-a te da su te razlike u nekim slučajevima dovele do kršenja načela i vrijednosti EU-a;

16.naglašava da i dalje postoji nekoliko slučajeva u kojima se državljanima trećih zemalja čiji su maloljetni uzdržavanici građani EU-a odbija stjecanje izvedenog prava na boravak, unatoč sudskoj praksi Suda EU-a;

17. ponavlja svoju zabrinutost zbog diskriminacije istospolnih parova i njihove djece pri ostvarivanju temeljnog prava na slobodu kretanja unutar EU-a;

18.poziva države članice te regionalne i lokalne vlasti da u potpunosti provedu postojeće direktive o pravima mobilnih građana te da hitno riješe različite postojeće nedostatke u svjetlu predstojećih europskih izbora; poziva na pokretanje ciljanih kampanja za podizanje razine osviještenosti u zemlji boravišta kako bi se mobilne građane EU-a informiralo o njihovu pravu na glasovanje i kandidiranje na europskim i lokalnim izborima u toj zemlji; ponovno poziva na proširenje prava mobilnih građana na nacionalne i regionalne izbore;

19.poziva države članice da svojim iseljenim državljanima zajamče pravo glasa u zemlji njihova podrijetla, ako se ono priznaje, i to uvođenjem regulatornih uvjeta kojima se omogućuje njihovo glasovanje i uklanjanjem birokratskih prepreka koje ometaju i ponekad sprečavaju ostvarivanje tog prava; posebno poziva države članice da u jednakoj mjeri zajamče takva prava i uklone sve vrste različitog postupanja prema svojim državljanima u inozemstvu kad je riječ o glasovanju na daljinu, osobito glasovanju poštom, ako je primjenjivo; poziva na ujednačenu primjenu prava glasa na europskim izborima za građane EU-a koji borave izvan EU-a;

20.poziva Komisiju da donese novu komunikaciju u kojoj će se pojasniti određeni ključni koncepti sadržani u Direktivi 2004/38/EZ o pravu građana EU-a i njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište unutar EU-a kako bi se državama članicama pružile ažurirane smjernice koje bi mogle doprinijeti poboljšanju provedbe Direktive na nacionalnoj razini, od čega bi koristi imali i građani EU-a i članovi njihovih obitelji;

21.poziva EU da promiče donošenje obvezujuće Europske povelje o digitalnim pravima, uključujući prava digitalnoga građanstva, na temelju Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće;

22.pozdravlja prijedlog Komisije o ažuriranju i poboljšanju Direktive o konzularnoj zaštiti kako bi se ojačalo pravo građana EU-a na konzularnu zaštitu, posebno u kriznim situacijama, među ostalim davanjem aktivnije uloge delegacijama EU-a u pomaganju nedovoljno zastupljenim građanima EU-a;

23.poziva države članice da ukinu programe „zlatnih viza” i programe za ulagatelje te sve druge slične nacionalne programe koji dovode do stjecanja njihova državljanstva i uključuju izravnu ili neizravnu prodaju i zlouporabu građanstva EU-a jer se njima ugrožava sam koncept građanstva EU-a i krše načela i vrijednosti EU-a; potiče države članice da zaštite integritet i vrijednost građanstva EU-a; poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere, kao što je upućivanje relevantnih država članica Sudu Europske unije;

24. u kontekstu sljedeće revizije Ugovorâ poziva Parlament i Vijeće da u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom donesu zajedničke odredbe o sprečavanju prodaje putovnica ili drugih vrsta zlouporabe u pogledu stjecanja i gubitka građanstva EU-a od strane državljana trećih zemalja kako bi se uskladili uvjeti pod kojima se može steći takvo građanstvo;

25.poziva države članice i relevantna tijela da prilagode postojeće školske kurikulume ili da osmisle nove kurikulume za podučavanje povijesti Europe i Europske unije te njezina funkcioniranja kako bi se promicalo aktivno građanstvo i zajedničke europske vrijednosti te povećala svijest o tome da biti Europljanin i građanin EU-a nosi dodanu vrijednost; naglašava da će jačanje europske dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja te osiguravanje jednakog pristupa za sve, među ostalim upotrebom svih digitalnih alata koji su nam na raspolaganju, omogućiti građanima EU-a da djeluju kao informirani građani i da u potpunosti sudjeluju u građanskom, političkom i društvenom životu i na europskoj i na nacionalnoj razini; naglašava da Erasmus+ može imati važnu ulogu u poticanju obrazovanja o građanstvu EU-a putem mobilnosti u svrhu učenja za sve, bez obzira na dob, spol, zaposlenost ili razinu obrazovanja;

26.poziva Komisiju da uvede javna savjetovanja prilagođena svim građanima EU-a, posebno mladima, kako bi se povećalo sudjelovanje građana; potiče Komisiju da ažurira način na koji se provode javna savjetovanja kako bi se povećao građanski angažman i sudjelovanje većeg broja europskih građana, u skladu s uspješnim primjerom Konferencije o budućnosti Europe; u tom pogledu poziva Komisiju da dodatno poboljša portal „Iznesite svoje mišljenje” koristeći se novim tehnologijama te da izvještava o tome kako povratne informacije građana doprinose različitim inicijativama;

27.poziva na stvaranje jedinstvene kontaktne točke za sve participativne alate EU-a, kao što su europska građanska inicijativa, predstavke koje se podnose Parlamentu, pritužbe Europskom ombudsmanu, javna savjetovanja i dijalozi s građanima, te na poboljšanje učinkovitosti tih alata, posebno tako što će se osigurati da se njima doprinosi utvrđivanju europskog programa, uz istodobno jamčenje jačanja predstavničke demokracije u postupku donošenja odluka; poziva Komisiju, države članice te regionalne i lokalne vlasti da ulože veće napore u informiranje javnosti o postojećim participativnim instrumentima;

28.ponavlja svoj prijedlog za uspostavu trajnog mehanizma savjetovanja s građanima koji bi građanima, posebno mladima, omogućio da raspravljaju o prioritetima i politikama EU-a, te kojim bi se doprinijelo, među ostalim, primjeni provjere zakonodavstva s obzirom na njegov utjecaj na mlade (engl. „youth check)” kako bi se parlamentarna demokracija nadopunila, a ne zamijenila; predlaže da se predstavnike Parlamenta obavijesti o tim raspravama kako bi mogli procijeniti treba li, prema potrebi, poduzeti daljnje mjere;

29.predlaže da se razmotri uvođenje europske iskaznice građana kojom bi se, primjerice, olakšalo ostvarivanje građanskih prava i glasovanje na europskim izborima, kao i upotreba participativnih instrumenata;

30. ističe važnu ulogu uredâ mreže Europe Direct u povećanju sudjelovanja građana na lokalnoj razini u demokratskom životu EU-a; potiče države članice i subjekte na regionalnoj i lokalnoj razini da intenzivnije surađuju s tim uredima;

31. poziva Komisiju da poveća upotrebu društvenih medija i digitalnih alata, s posebnim naglaskom na povećanju uključenosti mladih i osoba s invaliditetom u demokratski proces, čime bi se promicao njihov angažman, istodobno vodeći računa o smanjenoj dobi za glasovanje u državama članicama za europske izbore; u tom pogledu poziva Komisiju da ojača promicanje demokratskog sudjelovanja intenziviranjem dijaloga s građanima i podizanjem razine osviještenosti među građanima o utjecaju zakonodavstva EU-a na njihov svakodnevni život;

32. smatra da je, s obzirom na sve veći utjecaj digitalne sfere na živote građana, posebno kada je riječ o društvenim medijima i umjetnoj inteligenciji, i dalje ključno da države članice i europske institucije ostanu usredotočene na stvaranje novih javnih politika i provedbu učinkovitih mehanizama za zaštitu temeljnih prava na internetu te borbu protiv vanjskog upletanja i dezinformacija jer oni predstavljaju egzistencijalne prijetnje demokraciji i samom ostvarivanju prava građana;

33.potiče Vijeće i Komisiju da nastave pregovore o reviziji Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.). kako bi se osiguralo da građani EU-a mogu u potpunosti ostvariti svoje pravo na pristup dokumentima i nadzor nad institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a;

34. ponavlja da je na temelju članka 25. UFEU-a potrebno sastaviti Statut EU-a o građanstvu kojim će se objediniti postojeća i buduća građanska prava kako bi se poboljšala provedivost građanskih prava i zajamčila jednakost građana, poboljšala kohezija i odgovorilo na društvene, gospodarske, političke i digitalne promjene; podsjeća da bi se to trebalo provesti u okviru Ugovorâ;

35.predlaže da u području sudjelovanja i političkih prava, slobode kretanja i digitalnoga građanstva te u skladu s postojećim i budućim zakonodavstvom EU-a građani posebno imaju sljedeća prava:–uravnoteženu demokratsku zastupljenost na izbornim listama;–stalnu interaktivnu digitalnu platformu putem koje građani mogu podnositi svoje prijedloge i ideje na svim službenim jezicima EU-a;–priznavanje razdoblja studiranja, a ne samo kvalifikacija i stručnih kompetencija, kao jednakovrijednih za sposobnost rada u drugoj državi članici;–univerzalan pristup internetu kako bi se osigurala uključenost građana i jednak pristup digitalnom okruženju;–upravljanje vlastitim digitalnim identitetom koje nadilazi zaštitu koja već postoji u pogledu osobnih podataka u digitalnom okruženju;–digitalno nasljeđe digitalnih podataka preminule osobe;–razvoj sigurnih, transparentnih i sljedivih sustava umjetne inteligencije koje nadziru ljudi i regulatorne institucije;

36.poziva na to da se u Statut EU-a o građanstvu uvrsti horizontalna klauzula o nediskriminaciji kao dodatna zaštitna mjera u pogledu jednakosti u ostvarivanju građanskih prava radi jamčenja nediskriminacije i zaštite građana, posebno pripadnika ranjivih i marginaliziranih skupina i osoba koje žive u prekograničnim regijama EU-a;

37.poziva Komisiju da provede ciljane kampanje za podizanje razine osviještenosti o pravima i građanskim obvezama koje proizlaze iz građanstva EU-a i statuta, među ostalim uvođenjem paketa EU-a za pružanje informacija o građanstvu EU-a, te da namijeni više sredstava za građanstvo EU-a; naglašava da su, zahvaljujući digitalnoj i tehnološkoj revoluciji, građani postali pravi stupovi naših demokratskih sustava i da će ih upravo oni braniti;

38.prima na znanje paket mjera za građanstvo, posebno Izvješće o građanstvu EU-a za 2023., koje je Komisija objavila 6. prosinca 2023., kako bi se građanstvo EU-a dodatno unaprijedilo i postalo konkretnije za građane EU-a; poziva Komisiju da uzme u obzir preporuke koje to izvješće sadrži o građanstvu EU-a za 2023. i da poduzme potrebne korake za njihovu provedbu u skladu s postupkom iz Ugovorâ;

39.ponavlja svoj poziv na sazivanje Konvencije za reviziju Ugovorâ, kako je predviđeno člankom 48. UEU-a; čvrsto vjeruje da bi se Konvencijom trebalo pažljivo procijeniti kako dodatno ojačati građanstvo EU-a;

40.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.