1.ističe opetovana upozorenja obavještajnih agencija na rizik od gospodarske ovisnosti, špijunaže i sabotaže uzrokovane gospodarskom prisutnošću i operativnom uključenošću subjekata iz trećih zemalja u našoj kritičnoj infrastrukturi i strateškim sektorima, na primjer u lučkom sektoru AIVD, MIVD i NCTV, Dreigingsbeeld Statelijke actoren 2, studeni 2022., među ostalim aktivnosti stranih plovila;

2.poziva Komisiju da predstavi strateški okvir politika EU-a kako bi se smanjio i ograničio utjecaj i financijski i operativni nadzor koji se provodi nad lukama EU-a, njihovim procesima i operacijama u zaleđu od strane trećih zemalja, među ostalim sudjelovanje i nadzor u upravljanju lučkim upravama, u duhu postizanja ravnoteže između održavanja otvorenog ulagačkog okruženja i ublažavanja rizika; poziva Komisiju i države članice da također prate uključenost trećih zemalja u luke susjednih zemalja obuhvaćene europskom politikom susjedstva i politikom proširenja;

3.poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama predloži okvir za neprekidno praćenje utjecaja trećih zemalja u lukama EU-a, posebno lukama TEN-T mreže, upravljanju terminalima EU-a i svjetskom kontejnerskom prijevozu te za izvješćivanje o tome i da procijeni moguće veze između djelovanja određene treće zemlje u tim sektorima;

4.naglašava da ograničavanje stranih ulaganja u pojedinačnu luku u državi članici, posebno poduzeća koja su u državnom vlasništvu i pod kontrolom ili utjecajem države, može negativno utjecati na konkurentski položaj te luke u usporedbi sa susjednim lukama koje nemaju ta ograničenja, što naglašava potrebu za izradom zajedničke europske strategije; smatra da asimetrično širenje stranih ulaganja među zemljama EU-a može ugroziti jedinstvo, kapacitete za upravljanje krizama i otpornost EU-a; traži od Komisije da analizira mogući učinak na zapošljavanje i trgovinu na lokalnoj razini i razini EU-a koji bi mogao imati ograničavanje ulaganja trećih zemalja u europske luke;

5.potiče nacionalne lučke uprave, države članice i Komisiju da razviju odgovarajući format za stratešku suradnju među europskim lukama kako bi se smanjio rizik od toga da ih vanjski akteri okrenu jedne protiv drugih;

6.naglašava da, unatoč tome što na razini EU-a postoje zaštitni mehanizmi, kao što su provjera izravnih stranih ulaganja i pravila tržišnog natjecanja, ti instrumenti nisu dovoljni za rješavanje pitanja sve veće gospodarske snage vanjskih sila putem pojedinačnih poduzeća, među ostalim poduzeća koja su u državnom vlasništvu i pod kontrolom ili utjecajem države, i uvelike ovise o provedbi u pojedinačnim državama članicama;

7.naglašava važnost povećanja suradnje EU-a u provjeri i blokiranju ulaznih ulaganja u kritičnu infrastrukturu, pri čemu se ne može isključiti snažan negativni učinak na druge države članice ili na EU u cjelini i da bi ta suradnja trebala uključivati razmjenu informacija o prijetnjama i prilikama;

8.snažno potiče Komisiju da ojača ulogu zaštitnih mjera za luke ambicioznom revizijom Uredbe o izravnim stranim ulaganjima Uredba (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji (SL L 79 I, 21.3.2019., str. 1.)., među ostalim uvođenjem obveznog sustava za provjeru izravnih stranih ulaganja u svim državama članicama, osiguravanjem da su postupci provjere jasni i objektivni te da su definicije, područje primjene i postupovni aspekti dosljedni u svim državama članicama kako bi se osigurali jednaki uvjeti na razini EU-a;

9.naglašava i ključnu važnost mehanizma iz članka [47.] revidirane Uredbe o mreži TEN-T [xxx/2024], kojim se državama članicama nalaže da provjeravaju ulaganja trećih zemalja u infrastrukturu mreže TEN-T s obzirom na njihove potencijalne rizike za sigurnost ili javni poredak, što se mora smatrati dopunom odredbama Uredbe o izravnim stranim ulaganjima jer se taj mehanizam primjenjuje i na ulaganja u infrastrukturu (npr. stjecanje udjela u terminalu) i na infrastrukturne radove koje u EU-u obavlja poduzeće iz treće zemlje (npr. u javnoj nabavi za izgradnju terminala u europskoj luci) te naglašava da bi njezina učinkovita primjena za dotičnu lučku infrastrukturu trebala biti temelj europske strategije za luke;

10.naglašava važnost praćenja provedbe Uredbe (EU) 2022/2560 o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište; poziva Komisiju da pomno prati tržište lučkog sektora i, prema potrebi, intervenira po službenoj dužnosti kako je predviđeno člankom 9. ove Uredbe;

11.poziva Komisiju da istraži i procijeni učinak vertikalne integracije u pomorskoj logistici te učinak Uredbe o skupnom izuzeću konzorcija, koja ističe 2024., i stvaranja saveza kontejnerskog prijevoza na utjecaj trećih zemalja u lukama EU-a; poziva Komisiju da po potrebi intervenira kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje, pravedna ravnoteža moći i jednaki uvjeti za sve aktere u lučkom ekosustavu;

12.posebno ističe da ukupna prisutnost poduzeća pod kontorolom i/ili utjecajem kineske države u lukama osnovne mreže i čvorištima transeuropske prometne mreže ima važne posljedice za otpornost i sigurnost pojedinačnih čvorišta i mreže u cjelini; podsjeća da prisutnost ulagača iz trećih zemalja u lukama može državama članicama otežati njihovu ulogu dvojne namjene;

13.poziva Komisiju i države članice da hitno provedu procjenu rizika sudjelovanja Kine u pomorskoj infrastrukturi koja uključuje njezin utjecaj na rad i okoliš, ovisnosti i procjenu uskih grla u prijevozu robe iz Kine u EU i pretovar te da bi tom procjenom trebalo obuhvatiti i druge treće zemlje;

14.podsjeća da je za pomorski i lučki europski sektor karakteristično mnoštvo različitih struktura upravljanja te različiti načini za omogućavanje ulaganja, od sustava izdavanja dozvola i koncesija, preko dodjele vlasništva nad lučkom infrastrukturom, do potpunih operativnih ovlasti nad lučkim upravama; u tom pogledu ističe važnost mjera upravljačkih tijela luka za ublažavanje rizika kako bi se zaštitio nadzor postavljanjem višestrukih uvjeta (operativnih, socijalnih, ekoloških itd.) za upravljanje terminalom; ističe, međutim, ograničenja pristupa koji se temelji isključivo na koncesijama za luke i/ili ugovorima o zakupu;

15.predlaže da sve države članice uvedu zakone i razviju planove za nepredvidive situacije u slučaju velikih sukoba ili drugih izvanrednih stanja ili za slučajeve očite zlouporabe ili dvojne namjene kritične infrastrukture s negativnim posljedicama za sigurnost ili javni poredak, kako bi mogle ponovno preuzeti kontrolu nad lukama, terminalima i drugom pomorskom infrastrukturom, uključujući ukidanje prava na koncesiju i/ili obustavu prava na posjedovanje u slučaju vlasništva i sudjelovanja;

16.traži znatna javna i privatna ulaganja u luke koje se nalaze u prekomorskim područjima i najudaljenijim regijama kako bi ih se pretvorilo u strateške klastere za multimodalni prijevoz, proizvodnju, skladištenje i distribuciju energije te obranu; poziva Komisiju da u svoj prijedlog uvrsti odredbe kojima se ograničava utjecaj i operativna kontrola trećih zemalja u tim lukama;

17.poziva Komisiju i države članice da se posebno pozabave potrebom za sprečavanjem i smanjenjem rizika od špijunaže i sabotaže u lukama koje imaju dvojnu namjenu i vojnu funkciju, kao što su luke kojima se koristi NATO, među ostalim putem stranih plovila;

18.poziva Komisiju i države članice da se pozabave pitanjem upotrebe pouzdane tehnologije u pomorskoj logistici i funkcioniranju kontejnerskih terminala; izražava zabrinutost zbog sve veće ovisnosti o proizvođačima iz trećih zemalja za (graničnu) sigurnosnu opremu u lukama, kao i za kontejnerske dizalice koje mogu prikupljati podatke o podrijetlu i odredištu kontejnera; potiče ulaganja u istraživanje i razvoj u tim područjima kako bi poduzeća iz EU-a mogla preuzeti vodeću ulogu u proizvodnji i prodaji tih tehnologija;

19.smatra da složene i izrazito digitalne logističke operacije čine cijele logističke lance osjetljivijima na prekide; stoga traži da se ograniči i prati pristup stranih subjekata koji su u državnom vlasništvu i pod kontrolom ili utjecajem države lučkim operacijama i informacijama;

20.poziva Komisiju da posebnu pozornost obrati na prijetnju koju strana ulaganja mogu predstavljati za intelektualno vlasništvo, posebno prisilnim prijenosom tehnologije;

21.naglašava da je visoka razina kibernetičke sigurnosti i kibernetičke otpornosti svih aktera u našim lukama ključna za sprečavanje špijunaže i ozbiljnih poremećaja u lučkim sustavima i operacijama jer se rizik od kibernetičkih prijetnji znatno povećao posljednjih godina; traži od Komisije da provede daljnja istraživanja i prikupi podatke o pokrivenosti i rizicima uključivanja poduzeća iz trećih zemalja u kibernetičku sigurnost i sigurnost podataka u kritičnoj infrastrukturi te da podrži razvoj sveobuhvatnih planova za nepredvidive situacije za luke uz tehničku i operativnu potporu Europske agencije za pomorsku sigurnost; smatra da je rizik da se zbog nedostatka kibernetičke sigurnosti negativni učinci preliju iz jedne luke u drugu visok i da bi stoga sve države članice trebale zadržati visoke standarde te da treba preporučiti razmjenu najboljih praksi i iskustava;

22.ističe sve veću važnost zaštite kritične infrastrukture na moru i pod vodom (uključujući energetske cjevovode, komunikacijske mreže i objekte za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na moru) za sigurnost i zaštitu voda i operacija EU-a u njima;

23.naglašava da, iako razmjena podataka u logistici doprinosi učinkovitosti, prilagodljivosti i otpornosti lanaca opskrbe, upotreba platformi koje su u državnom vlasništvu trećih zemalja i pod njihovom kontrolom ili utjecajem u lukama predstavlja gospodarske i strateške rizike za EU te bi je trebalo spriječiti;

24.žali zbog činjenice da kriminalne organizacije zloupotrebljavaju luke u EU-u kao ključne točke za ulazak nedopuštenih droga, što utječe na društvo u cjelini i ugrožava sigurnost luka, obližnjih gradova i njihovih stanovnika; poziva Komisiju da predstavi mjere za učinkovitu europsku suradnju u borbi protiv trgovine drogom, proizvodnje droga i subverzivnog kriminala; u tom pogledu pozdravlja plan Komisije od 18. listopada 2023. za borbu protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala te naglašava potrebu za koordiniranim pristupom EU-a borbi protiv svih vrsta transnacionalnog organiziranog kriminala;

25.naglašava da su europske luke posebno izložene krijumčarenju nezakonitih proizvoda, primjerice oružja ili krivotvorenih predmeta, te carinskim prijevarama i prijevarama u pogledu PDV-a te da je potrebno pojačati borbu protiv tih aktivnosti; u tom pogledu ističe važnost suradnje između tijela za upravljanje lukama i tijela kaznenog progona, među ostalim u upotrebi digitalnih alata i podataka kako bi se osigurale sigurne i zaštićene lučke operacije; smatra da bi luke, ako postoji dostatna pravna opravdanost, trebale imati pristup svim alatima kojima mogu doprinijeti svojoj sigurnosti;

26.ističe da sigurnost luka ovisi o njihovoj otpornosti na klimatske i okolišne promjene; stoga poziva Komisiju da provede studiju za analizu klimatskih rizika za europske luke i povezanu prometnu infrastrukturu, utvrđujući pritom kategorije rizika, npr. podizanje razine mora, poplave, ekstremne vrućine, da analizira rizike po regijama i utvrdi mjere za rješavanje tih rizika, među ostalim troškove tih mjera i potrebna ulaganja; poziva države članice da provedu dugoročnu procjenu rizika svojih kritičnih lučkih infrastruktura za okoliš i da pravodobno poduzmu mjere prilagodbe;

27.naglašava ključnu ulogu luka u energetskoj tranziciji kako je navedeno u zelenom planu EU-a kao energetskih čvorišta za pretvorbu, kondicioniranje i skladištenje nositelja energije, za proizvodnju energije, uvoz kritičnih sirovina, kao čvorišta za hvatanje i skladištenje ugljika, servisnih stanica i čvorišta za proizvodnju za odobalne energetske objekte i čvorišta u prometnim sustavima kojima se podupire energetska tranzicija;

28.podsjeća da EU do 2030. namjerava uvesti 10 milijuna tona zelenog vodika te da je za ostvarenje tog cilja i za europsku lučku strategiju od ključne važnosti sveobuhvatna strategija za uvoz, koordinaciju i razvoj infrastrukture i da bi je trebalo brzo uspostaviti;

29.poziva Komisiju i države članice da se pozabave sve većom potrebom za ulaganjima u luke i terminale te njihovu infrastrukturu kako bi mogle odigrati svoju ulogu u energetskoj tranziciji; poziva Komisiju da analizira i razmotri potrebu za brzim izdavanjem dozvola za proširenje luka u okviru energetske tranzicije, primjerice uvođenjem energije vjetra na moru, kako luke ne bi postale usko grlo u energetskoj tranziciji; ističe potrebu za održivijim upravljanjem pomorskim prostorom i obalama kako bi se oslobodio potencijal energije iz obnovljivih izvora na moru; potiče korištenje lučkih područja za uvođenje fotonaponske energije i energije vjetra;

30.naglašava važnost povećanja sinergija između transeuropske prometne mreže i transeuropske energetske mreže;

31.traži od Komisije da u svoju strategu kružnoga gospodarstva uvrsti luke te da pomogne državama članicama i lokalnim lučkim upravama pružanjem smjernica za provedbu projekata povezanih s kružnošću; poziva Komisiju da riješi sve veći problem izljeva nafte u lukama i pomorskim kanalima;

32.traži od Komisije da ostvari svoju ambiciju u pogledu modalnog prelaska, kako je predloženo u zelenom planu, te da se pozabavi preostalim izazovima u pogledu unutarnjih plovnih putova, a posebno željezničkog prijevoza tereta, kako bi se povećala njihova upotreba u lukama i njihova povezanost sa zaleđem;

33.ističe da energetska tranzicija u lukama, brodograditeljskoj industriji i pomorskom sektoru neće biti moguća bez kvalificirane radne snage i odgovarajućeg javnog i privatnog financiranja; apelira na Komisiju da osigura mogućnosti osposobljavanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja otporne na promjene u budućnosti te da promiče socijalni dijalog kako bi lučke radnike stavila u središte digitalne i zelene tranzicije te kako bi industrija postala privlačnija ženama; ponavlja važnu društvenu ulogu luka u osiguravanju mnogih izravnih i neizravnih radnih mjesta te naglašava potrebu za očuvanjem pravednih i sigurnih radnih uvjeta za sve lučke i pomorske radnike; ističe da su nedavne krize pokazale da su pomorci, članovi posade, ribari i lučki radnici ključni radnici na prvoj liniji i da je njihova dobrobit ključna kako bi se posao i dalje odvijao;

34.naglašava da bi konkurentnost luka trebala biti jedan od glavnih prioriteta europske strategije za luke;

35.naglašava da su jačanje gospodarskog položaja luka EU-a i poboljšanje njihove konkurentnosti u svjetskom gospodarstvu ključni za ograničavanje stranog utjecaja i sigurnosnih rizika te za suverenost europskog lanca opskrbe; smatra da europsko zakonodavstvo ne bi smjelo ugroziti konkurentnost luka EU-a i dovesti do izmještanja emisija ugljika i premještanja poslovanja u luke izvan EU-a;

36.ističe rizike premještanja aktivnosti pretovara kontejnera u luke trećih zemalja kako bi se izbjegli zahtjevi Direktive EU-a o sustavu trgovanja emisijama Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.). i Uredbe FuelEU Maritime Uredba (EU) 2023/1805 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu i izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 234, 22.9.2023., str. 48.).; traži strogu primjenu odredbi o praćenju pretovara iz ta dva zakonodavna akta kako bi se otkrilo i zabranilo takvo ponašanje, kao i procjenu jesu li te odredbe dovoljne za učinkovito odvraćanje od izbjegavanja na štetu okoliša, rasta i radnih mjesta u Europi te jesu li potrebne dodatne mjere;

37.poziva Komisiju da analizira i odgovori na potrebe europskih luka za ulaganjima kako bi one ostale konkurentne u budućnosti i da radi na stabilnijoj ulagačkoj klimi, uključujući transparentnost i predvidljivost u procjenama ulaganja, i javnih i privatnih;

38.naglašava da bi, kako bi se održala konkurentnost luka EU-a i funkcioniranje moguće europske strategije za luke, trebalo izbjeći prekomjerno administrativno opterećenje koje bi moglo ugroziti funkcioniranje takve strategije;

39.naglašava da je dosljedna europska strategija za luke ključna za osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja; potiče pojačanu suradnju među europskim lukama i uklanjanje štetnih praksi kao što je narušavanje konkurencije preniskim cijenama;

40.smatra da je carinska unija koja dobro funkcionira ključna za konkurentnost, održivost i otpornost EU-a; smatra da će se reformiranom i ojačanom carinskom unijom sa zajedničkim carinskim zakonikom očuvati cjelovitost jedinstvenog tržišta, pomoći održati konkurentnost EU-a u dvostrukoj zelenoj i digitalnoj tranziciji te izbjeći nepošteno tržišno natjecanje među europskim lukama;

41.naglašava da razlike u politikama carinskih postupaka na točkama ulaska EU-a u carinsku uniju često narušavaju trgovinske tokove i ugrožavaju cjelovitost europskog jedinstvenog tržišta;

42.podsjeća na važnost uspostave usklađenih carinskih provjera u svim europskim lukama kako bi se izbjegla različita primjena sanitarnih standarda ili standarda dužne pažnje; inzistira na tome da Komisija osigura da se carinske kontrole diljem EU-a provode slijedeći iste standarde, korištenjem izravnog jedinstvenog mehanizma carinske kontrole, u suradnji s državama članicama i uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti;

43.podsjeća da luke nisu samostalna imovina jer su dio širokog vodnog ekosustava pomorske logistike, industrije i lanaca opskrbe vođenih potražnjom europskih uvoznika i izvoznika;

44.zabrinut je zbog toga što su brodarska poduzeća iz EU-a suočena s restriktivnim zakonodavstvom o pomorskoj kabotaži u Kini, kojim im se u stvarnosti zabranjuje kabotaža između kineskih luka, a kabotaža je ključni element poslovnog modela kineskih brodarskih poduzeća u određenim lukama EU-a i među njima; poziva Komisiju da istraži mogućnost uvođenja recipročnog zakona EU-a o pomorskoj kabotaži koji bi se mogao primjenjivati na određene otpremnike iz trećih zemalja, na primjer Kinu; podsjeća da nedostatak ulagačkog reciprociteta u lukama šteti interesima EU-a;

45.naglašava važnost inicijative EU-a naslovljene „Global Gateway” kao strateške svjetske alternative kineskoj inicijativi „Jedan pojas, jedan put”; naglašava potencijal projekata Global Gateway u pomorskoj industriji (npr. lučke infrastrukture, cestovne i željezničke veze u zaleđu, zelenog vodika) za stvaranje mreže luka koja olakšava trgovinu, ulaganja i uzajamno korisna partnerstva;

46.naglašava hitnu potrebu za poboljšanjem snage, kapaciteta i otpornosti veza europskih luka u zaleđu, posebno onih koje su dio mreže TEN-T, pri čemu bi se trebale uzeti u obzir potrebe za smanjenjem emisija i energetskom učinkovitošću te trebalo nastojati da se unutarnji prijevoz u što većoj mjeri preusmjeri na željeznički prijevoz i unutarnje plovne putove, uz istodobnu pripremu za učinke klimatskih promjena kao što su ekstremni vremenski uvjeti i niske razine vode unutarnjih plovnih putova;

47.predlaže da Komisija uspostavi tzv. atlas europskih luka u kojem će se, među ostalim, prikupljati dostupnost europskih komercijalnih luka u pogledu opskrbe električnom energijom s kopna i alternativnih goriva, infrastrukture u zaleđu (posebno željeznice) i plovnih putova, koji bi se mogao temeljiti na interaktivnim kartama TENtec-a i Europskom informativnom portalu za alternativna goriva, ali bi također trebao uključivati manje luke i dodatne informacije; smatra da bi takvo mapiranje moglo pomoći u stvaranju opće činjenične osnove za kontinuirani razvoj luka EU-a i povezanih industrija, kao što su prijevoz tereta i putnika, brodovi za kružna putovanja, ribolov, energija vjetra na moru, opskrba gorivom i proizvodnja goriva;

48.naglašava važnost pomorske proizvodnje, na primjer brodogradnje i njezina lanca opskrbe, u EU-u kao temelja za održavanje uspješnog vodnog sektora; poziva Komisiju da istraži i procijeni učinak ovisnosti Europe o stranoj pomorskoj proizvodnji, da hitno utvrdi ambicioznu europsku industrijsku pomorsku strategiju i poduzme odgovarajuće mjere za povećanje konkurentnosti i otpornosti europskih brodogradilišta i njihovih cijelih lanaca opskrbe;

49.poziva Komisiju da uvede poticajni digitalni okvir za poticanje programa za inovacije i daljnju digitalizaciju luka, kao što su programi tzv. pametnih luka, kako bi se poboljšala učinkovitost, produktivnost i održivost luka; posebno ističe potencijal digitalizacije za optimizaciju pristajanja u lukama (kako bi se skratilo vrijeme čekanja u obalnim vodama i lukama), dolazaka na vrijeme, naprednih navigacijskih sustava (za uštedu goriva i smanjenje emisija), sustava automatske identifikacije (za veću sigurnost na moru i bolju provedbu odredbi o okolišu), kao i za bespilotne letjelice i rješenja umjetne inteligencije koja vode do boljih odluka o lučkoj infrastrukturi;

50.naglašava da će se lukama morati dodijeliti odgovarajuća financijska sredstva i instrumenti financiranja kako bi ostale konkurentne, imale poticajnu ulogu u zelenoj tranziciji i kako bi ograničile rizike od stranog utjecaja; traži da se povećaju financijska sredstva namijenjena lukama u okviru Instrumenta za povezivanje Europe; naglašava važnost privatnih ulaganja u luke i činjenicu da poduzeća osiguravaju radna mjesta i inovacije u lukama i oko njih;

51.traži da se održi europski sastanak na vrhu o lukama kako bi se dodatno razradila navedena pitanja i istražile mogućnosti jačanja suradnje među europskim lukama u tu svrhu;

52.poziva Komisiju da do kraja 2024. predstavi sveobuhvatnu europsku strategiju za luke kako bi se navedena pitanja riješila;

53.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.