1.ističe da se CETA oslanja na partnerstvo utemeljeno na pravilima i vrijednostima kojim se promiče sigurnije i stabilnije gospodarsko okruženje među trgovinskim partnerima, što je posebno važno u kontekstu povećanih geopolitičkih neizvjesnosti, i koji se temelji na načelima održivog razvoja i poštovanja ljudskih prava te radnim i ekološkim standardima; smatra da takva predvidljivost može potaknuti gospodarski rast, razmjenu robe, pružanje usluga, sudjelovanje u javnoj nabavi, privlačnost ulaganja, kvalitetno zapošljavanje, stvaranje većeg broja i bolje plaćenih radnih mjesta te poboljšanje radnih uvjeta i životnog standarda; napominje, međutim, da se u okviru CETA-e treba dodatno ojačati održivi razvoj, poštovanje ljudskih i radničkih prava te zaštititi klimu;

2.sa zadovoljstvom napominje da se trgovina robom između EU-a i Kanade povećala za 66 % od 2016. do 2022., dok se trgovina uslugama između EU-a i Kanade povećala za 46 %, što je nadmašilo ostalu trgovinu izvan EU-a; konstatira činjenicu da se tijekom prvih pet godina privremene primjene izvoz robe iz EU-a u Kanadu povećao za 47 %, a najveći dobitak zabilježen je kod izrađenih proizvoda, kemijskih proizvoda te hrane i proizvoda životinjskog podrijetla; napominje da se većina bojazni koje su iznesene prije privremene primjene sporazuma u vezi s priljevom kanadskih poljoprivrednih proizvoda na tržište EU-a nije ostvarila; primjećuje da je kanadski izvoz u EU porastao za 46,4 %, a najveća je dobit zabilježena u rudama, dragom kamenju i metalima te mineralnim gorivima i uljima;

3.ističe da se bilateralna trgovina prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima između EU-a i Kanade znatno povećala, pri čemu se izvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU-a u Kanadu povećao za 62 %, dok se uvoz tih proizvoda u EU iz Kanade povećao za 52 % od početka privremene primjene CETA-e; napominje da je to znatno koristilo proizvođačima i izvoznicima s obje strane te da je također doprinijelo otvaranju radnih mjesta; pozdravlja znatno povećanje broja mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u Uniji koja izvoze u Kanadu, kao i povećanje vrijednosti izvezenih proizvoda te primjećuje da sporazum prema tome značajno pridonosi njihovim interesima;

4.naglašava da se pri provedbi CETA-e, kao i pri provedbi svih drugih trgovinskih sporazuma EU-a, mora voditi računa o poštovanju održive poljoprivredne proizvodnje, reciprocitetu i održavanju visokih standarda, posebno sanitarnih, fitosanitarnih i veterinarskih standarda, te o provedbi odgovarajućih kontrola i praćenju međusobne usklađenosti s tim standardima;

5.pozdravlja činjenicu da su se trgovinski tokovi između dviju strana općenito pokazali otpornima tijekom pandemije i u teškoj situaciji uzrokovanoj ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu, kad su se oduprli pritisku na lance opskrbe i doprinosili jačanju sigurnosti opskrbe hranom; smatra da bi CETA trebala služiti kao alat za olakšavanje suradnje i zajedničkog djelovanja u obnovi Ukrajine nakon što rat završi;

6.ističe da je izvoz iz EU-a ključan za zapošljavanje; pozdravlja činjenicu da je CETA doprinijela stvaranju novih mogućnosti zapošljavanja jer se broj radnih mjesta povezanih s izvozom iz EU-a u Kanadu povećao s 624 000 u 2017. na više od 700 000 u 2021.;

7.naglašava važnost olakšavanja mobilnosti radne snage u okviru CETA-e jer se time osigurava odgovarajući prijenos vještina između EU-a i Kanade te sprječava nestašica kvalificirane radne snage; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da je 2022. uspješno sklopljen prvi sporazum o uzajamnom priznavanju u okviru CETA-e, i to za kvalifikacije arhitekata; smatra da bi plava karta EU-a mogla dodatno olakšati razmjene između dvaju konkurentnih gospodarstava s visokoobrazovanim stanovništvom; ističe da programi razmjene između akademskih institucija EU-a i Kanade mogu dugoročno dodatno doprinijeti potrebnoj mobilnosti radne snage;

8.napominje da su dvije najvažnije kategorije proizvoda koje EU i Kanada međusobno izvoze strojevi i prijevozna oprema koji čine oko 34 % izvoza i uvoza, te kemijski i farmaceutski proizvodi i proizvodi od plastike koji čine oko 20 % ukupnog izvoza i uvoza; napominje, međutim, da je sektor rudarstva i vađenja sirovina, posebno gnojiva, nikla, uranija i katranskog pijeska, vrlo značajan kad je riječ o uvozu iz Kanade, u usporedbi s drugim trgovinskim partnerima, koji čini gotovo 20 % ukupnog EU-ova uvoza iz Kanade; ističe da je pristup ključnim sirovinama od pouzdanih trgovinskih partnera, uključujući Kanadu, glavni element strategije EU-a za ključne sirovine i od iznimne je važnosti za ostvarivanje održive zelene tranzicije;

9.naglašava da je suradnja u pogledu pristupa ključnim sirovinama jako važna u trenutačnom geopolitičkom okruženju, kao i za zelenu i pravednu tranziciju, te pozdravlja potpisivanje Strateškog partnerstva EU-a i Kanade za ključne sirovine u srpnju 2021. u okviru CETA-e, koje bi trebalo poduprijeti integraciju lanaca vrijednosti sirovina između EU-a i Kanade te poticati suradnju u području znanosti, tehnologije i inovacija; napominje da je to važna sastavnica Europske strategije gospodarske sigurnosti; uvjeren je da se vađenje sirovina mora odvijati uz poštovanje ekoloških standarda te radničkih i ljudskih prava, uključujući prava autohtonih naroda;

10.pozdravlja činjenicu da se europska i kanadska poduzeća stalno i sve više koriste povlasticama dodijeljenima u okviru CETA-a, pri čemu su stope iskorištavanja povlastica i za EU i za Kanadu 2022. iznosile 60 % u usporedbi s 40 % odnosno 52 % iz 2018.; sa zanimanjem primjećuje da se manja poduzeća koriste povlasticama u većoj mjeri od velikih poduzeća te da su stope iskorištavanja znatno više za poljoprivredno-prehrambene industrije u usporedbi s proizvodnim industrijama; naglašava da za nekoliko država članica EU-a niske stope iskorištavanja u ključnim sektorima ukazuju na propuštene uštede troškova i smanjene socijalne pogodnosti od Sporazuma; potiče oba partnera da nastave promicati mjere za povećanje informiranosti o CETA-i među dionicima u obje regije, među ostalim na EU-ovoj platformi „Access2Markets”; naglašava važnost poticanja novih mogućnosti za poduzeća i potrošače u okviru digitalne trgovine u skladu sa standardima EU-a;

11.napominje da je stopa iskorištavanja carinske kvote za uvoz govedine i teletine u EU 2021. iznosila samo 3 % te da su izvoznici iz EU-a povećali svoj tržišni udio u Kanadi, tako da EU izvozi više smrznute govedine u Kanadu nego što iz nje uvozi; napominje, međutim, da se stopa iskorištavanja te carinske kvote s vremenom može promijeniti zbog varijacija na drugim kanadskim izvoznim tržištima, posebno u SAD-u i Kini;

12.ističe da, prema izvješću o reviziji Glavne uprave Komisije za zdravlje i sigurnost hrane, Kanada tek treba na zadovoljavajući način provesti preporuke Glavne uprave iz revizije sljedivosti i kvalitete postojećih sustava kontrole kojima se uređuje proizvodnja govedine i svinjetine namijenjene izvozu u Europsku uniju;

13.pozdravlja uvođenje usklađene potvrde EU-a o izvozu za izvoz svježe peradi iz odobrenih država članica, koja se primjenjuje od 2021.; poziva Komisiju da nastoji ostvariti daljnji napredak u pogledu sličnih certifikata za prerađeno meso te ovčje i kozje meso te da istodobno pojača napore za osiguravanje strožih sustava sljedivosti mesnih proizvoda; poziva Komisiju da u okviru upravljačkog odbora i u suradnji s kanadskim vlastima i državama članicama ostvari napredak u priznavanju preostalih sustava kontrole mesa kako bi se ostalim državama članicama omogućio izvoz mesa u Kanadu;

14.žali zbog toga što se u CETA-i općenito ne primjenjuje načelo regionalizacije te se EU smatra jedinstvenim područjem u pogledu stočarske proizvodnje, ali ne i u pogledu proizvodnje voća i povrća, što znači da svaka država članica mora pojedinačno pregovarati i dogovoriti izvozne zahtjeve za svaki proizvod; poziva da se taj nedostatak ispravi što je prije moguće u okviru Zajedničkog upravljačkog odbora EU-a i Kanade;

15.poziva Komisiju da olakša aktualnu suradnju s kanadskim vlastima kako bi se u CETA-i više pozornosti posvetilo zaštitnim mjerama za standarde dobrobiti životinja i ocijenila izvedivost buduće uspostave zrcalnih klauzula u tom području kako bi se zajamčila istovjetnost standarda dobrobiti životinja, a time i jednaki uvjeti za proizvode životinjskog podrijetla iz EU-a i uvezene proizvode životinjskog podrijetla;

16.podsjeća da trgovinska politika EU-a, a posebno CETA, ima znatan gospodarski učinak na najudaljenije regije te stoga naglašava potrebu za zaštitom interesa tih regija u budućim pregovorima ili mogućim revizijama tog sporazuma;

17.smatra da bi neke carinske kvote za proizvode EU-a trebalo dodijeliti gospodarskim subjektima registriranima u najudaljenijim regijama te da pritom treba voditi računa o njihovoj gospodarskoj situaciji; naglašava da je različito postupanje prema gospodarskim subjektima u najudaljenijim regijama ključno za osiguravanje konkurentnosti poduzeća i poštenu raspodjelu carinskih kvota među trgovačkim zastupnicima, čime se izbjegava koncentracija koristi među malim brojem gospodarskih subjekata;

18.prima na znanje činjenicu da stopa iskorištavanja carinske kvote u prosjeku iznosi 98 % za izvoz sira iz EU-a; međutim, poziva na transparentniji i fleksibilniji kanadski sustav upravljanja carinskim kvotama za mliječne proizvode, posebno za kvotu za sir, te potiče kanadske vlasti da što prije postignu napredak u pogledu moguće revizije sustava;

19.ističe važnost priznavanja sustava oznaka zemljopisnog podrijetla kao ključne sastavnice tog sporazuma; naglašava potrebu za daljnjom učinkovitom provedbom zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za nositelje prava iz EU-a u Kanadi kako bi se osiguralo povjerenje u pravilno funkcioniranje Sporazuma;

20.prima na znanje činjenicu da su se tijekom prvih šest godina privremene primjene CETA-e izvoz usluga iz EU-a u Kanadu i uvoz usluga iz Kanade u EU povećali za 54 % odnosno 74 %, s najvećim dobicima u području usluga prijevoza, poslovnih usluga te informacijskih, računalnih i telekomunikacijskih usluga, posebno u korist manjih država članica EU-a u kojima usluge imaju znatnu ulogu u gospodarskoj strukturi zemlje;

21.pozdravlja konkretna nastojanja da se olakša pristup javnoj nabavi, kao što je jedinstvena pristupna točka u Kanadi; smatra da bi, čak i ako brojna poduzeća iz EU-a uspješno sudjeluju u kanadskim natječajima, primjerice za regionalni željeznički prijevoz putnika u Ontariju ili mostove u Montrealu, dobavljači iz EU-a mogli dodatno iskoristiti ponuđene mogućnosti, posebno u pogledu infrastrukturnih projekata i nadmetanja za ugovore s pokrajinama ili općinama;

22.poziva strane da stave na raspolaganje svu pravnu i administrativnu potporu i alate koji su MSP-ovima potrebni za sudjelovanje u trgovini i ulaganjima u okviru CETA-e, kako bi se potaknula veća razmjena i bolje sudjelovanje s ciljem iskorištavanja prednosti CETA-e, među ostalim aktivnim mjerama za olakšavanje internacionalizacije MSP-ova, olakšali postupci i otklonile tehničke prepreke trgovini koje nerazmjerno pogađaju MSP-ove; u tom pogledu pozdravlja preporuku o MSP-ovima koju je Zajednički odbor donio 2018. i naknadne akcijske planove, uključujući konkretne mjere kao što je pokretanje platforme „Access2Markets” u listopadu 2020., putem koje se MSP-ovima pružaju praktične informacije o trgovinskim sporazumima i trgovinskim preprekama; očekuje da će se ex-post evaluacijom pružiti podaci o razvoju udjela MSP-ova u trgovini između EU-a i Kanade; poziva stranke da razmotre mogućnost sveobuhvatnog poglavlja o MSP-ovima koje bi bilo slično onima u sporazumima s Novim Zelandom i Čileom;

23.s obzirom na važnost sektora socijalnog i solidarnog gospodarstva u Kanadi te na akcijski plan za socijalno gospodarstvo koji je Komisija donijela 9. prosinca 2021. Komunikacija Komisije od 9. prosinca 2021. naslovljena „Izgradnja gospodarstva za ljude: akcijski plan za socijalnu ekonomiju” (COM(2021)0778)., poziva Zajednički odbor da utvrdi koje bi se konkretne mjere mogle uvesti za promicanje veće suradnje između socijalnih i solidarnih aktera diljem Atlantika;

24.potiče obje strane da nastave sa svojim aktivnostima informiranja, s posebnim naglaskom na MSP-ovima i na akterima u socijalnom i solidarnom gospodarstvu, kako bi se ciljanim informativnim kampanjama povećala informiranost o mogućnostima koje nudi CETA te istodobno osiguralo da žene i muškarci imaju jednake koristi od Sporazuma;

25.pozdravlja činjenicu da je Zajednički odbor CETA-e već 2018. donio preporuku o trgovini i rodu, koja sadržava obvezu razmjene metoda i postupaka za prikupljanje podataka razvrstanih po rodu, upotrebu pokazatelja, metodologija praćenja i evaluacije te analizu rodno usmjerenih statističkih podataka povezanih s trgovinom; ističe da bi trgovina trebala koristiti svima, a posebno ojačati ekonomsko osnaživanje žena; snažno potiče Zajednički odbor CETA-e da nastavi pratiti učinke sporazuma na rodna pitanja; smatra da rad u okviru zajednički usvojenog akcijskog plana može poslužiti kao primjer drugim trgovinskim sporazumima, čak i ako u samom sporazumu ne postoje posebna poglavlja o trgovini i rodu; podsjeća na Rezoluciju Parlamenta o Akcijskom planu za rodnu ravnopravnost III Rezolucija Europskog parlamenta od 10. ožujka 2022. o Akcijskom planu EU-a za rodnu ravnopravnost III (SL C 347, 9.9.2022., str. 150.). i potiče Komisiju da objavi podatke o primjeni sporazuma koji su lakše dostupni i razvrstani po rodu, posebno u vezi s poglavljima o javnoj nabavi te trgovini i radu;

26.poziva Komisiju da spriječi slabljenje načela predostrožnosti kao temeljnog načela Europske unije sadržanog u Ugovorima i jamca zaštite europskih poljoprivrednika i građana; ističe važnost promicanja načela predostrožnosti u svim aspektima trgovine i osiguravanja njegove primjene, izbjegavajući pritom neopravdane prepreke trgovini;

27.naglašava da CETA pruža okvir kojim se potiču i trgovina i mjere u području klime uključivanjem obveza suradnje u pitanjima okoliša od zajedničkog interesa povezanima s trgovinom, kao što su klimatske promjene, kao što je vidljivo iz preporuke o trgovini, mjera u području klime i Pariškog sporazuma, prvenstveno promicanjem čistih tehnologija; naglašava koliko je važno da se ubrza prelazak proizvodnje energije u Kanadi, koja je dio globalne proizvodnje energije, na čistu energiju proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora; pozdravlja rast trgovine ekološkim dobrima za 27 % od početka privremene primjene; napominje, međutim, da Kanada smatra da su određeni elementi europskih zakonodavnih i nezakonodavnih inicijativa u pogledu europskog zelenog plana tehničke prepreke trgovini; poziva stranke da pronađu sinergije s provedbom mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama i drugim inicijativama u EU-u te da zajednički podupru rad na razvoju zajedničkih ili usporedivih metodologija za emisije ugljika na međunarodnoj razini;

28.pozdravlja pokretanje digitalnog partnerstva EU-a i Kanade kao ključnog pokretača zelene i digitalne tranzicije; poziva obje strane da ojačaju suradnju u okviru provedbe CETA-e u pitanjima od zajedničkog strateškog interesa kao što su umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i borba protiv dezinformacija;

29.pozdravlja aktivno sudjelovanje i praćenje provedbe CETA-e od strane domaćih savjetodavnih skupina i Foruma civilnog društva koji okuplja stotine predstavnika iz cijelog EU-a i Kanade, uključujući poduzeća, organizacije za zaštitu okoliša i organizacije rada, civilno društvo, akademsku zajednicu i predstavnike autohtonih zajednica iz Kanade, te koji svojim zajedničkim izjavama aktivno doprinose radu Odbora za trgovinu i održivi razvoj; potiče Komisiju i Odbor za trgovinu i održivi razvoj da poduzmu daljnje korake u vezi s njihovim prijedlozima; naglašava da bi mandat domaćih savjetodavnih skupina trebao biti i razmatranje učinka cjelokupnog sporazuma na održivost; ističe da je važno u njihov rad uključiti razmatranja o utjecaju poglavlja o zaštiti ulaganja na održivost i ljudska prava;

30.poziva obje strane da osiguraju bolju integraciju malih poljoprivrednika i potrošača u domaće savjetodavne skupine u kontekstu obnove tih skupina;

31.ustraje na učinkovitoj provedbi posebnih obveza u vezi s odredbama o trgovini i održivom razvoju koje su sastavni dio CETA-e i koje su neophodne za ostvarivanje postavljenih ciljeva, uključujući ranu reviziju poglavlja o trgovini i održivom razvoju na koju su se strane obvezale u Zajedničkom instrumentu za tumačenje, a koja još nije provedena; prima na znanje da će Komisija 2024. provesti ex-post evaluaciju CETA-e, uključujući njezino poglavlje o trgovini i održivom razvoju, u kojoj će sudjelovati neovisni stručnjaci, što će biti prilika da se CETA ocijeni u odnosu na novi pristup Komisije iz lipnja 2022. i da se razmotri prihvaćanje konkretnih prijedloga koje je Kanada iznijela 2020., kako bi se za određene odredbe tog poglavlja utvrdilo snažnije obvezujuće područje primjene; podsjeća da Zajednički odbor može donijeti obvezujuću odluku o utvrđivanju provedbenih planova za jačanje suradnje u područjima u kojima bi se ex-post evaluacijom utvrdili nedostaci i očekuje od njega da to učini; smatra da bi radu usmjerenom na bolju provedbu poglavlja o trgovini i održivom razvoju ili njegovoj reviziji trebalo prethoditi smisleno savjetovanje sa svim dionicima;

32.napominje da je Ujedinjena Kraljevina prestala biti članica Europske unije nakon privremene primjene CETA-e; napominje da su Ujedinjena Kraljevina i Kanada dogovorile niz bilateralnih trgovinskih sporazuma kako bi se ta činjenica uzela u obzir, među ostalim u pogledu upotrebe i kumulacije carinskih kvota; napominje da će se neki od tih sporazuma prestati primjenjivati nakon 2024., što može uzrokovati manje poremećaje u uspostavljenim lancima opskrbe; poziva Komisiju da istraži mogućnost sklapanja novih sporazuma u slučajevima u kojima bi ti poremećaji mogli negativno utjecati na gospodarske subjekte Unije;

33.poziva strane da preispitaju CETA-u nakon ratifikacije i iskoriste revizijsku klauzulu kako bi se uveo odgovarajući i učinkovit mehanizam za rješavanje sporova u području trgovine i održivog razvoja te da među različitim metodama provedbe razmotre upotrebu sankcija kao instrumenta s odvraćajućim učinkom, odnosno krajnje mjere u slučaju ozbiljnih povreda; naglašava svoju želju da se u tom preispitivanju razmotri institucionalizacija postojeće suradnje u području trgovine i rodne ravnopravnosti; naglašava da bi se u okviru tog preispitivanja trebalo razmotriti uvođenje posebnih strogih odredbi o pravima autohtonih naroda, uključujući Konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 169 i Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda;

34.potiče Belgiju, Bugarsku, Cipar, Francusku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Italiju, Poljsku i Sloveniju da brzo ratificiraju CETA-u jer će to biti ključno i za ažuriranje Sporazuma te ponovno ističe važnost potpune primjene CETA-e i njezinih odredbi o zaštiti ulaganja;

35.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladi i parlamentu Kanade.