P9_TA(2024)0027Strategija EU-a za srednju AzijuRezolucija Europskog parlamenta od 17. siječnja 2024. o strategiji EU-a za srednju Aziju (2023/2106(INI))Europski parlament,

–uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 15. svibnja 2019. naslovljenu „EU i srednja Azija: nove mogućnosti za snažnije partnerstvo” (JOIN(2019)0009),

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća o novoj strategiji za središnju Aziju od 17. lipnja 2019.,

–uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 19. rujna 2018. po naslovom „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a” (JOIN(2018)0031),

–uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. prosinca 2021. naslovljenu „Global Gateway” (JOIN(2021)0030),

–uzimajući u obzir ishode 18. sastanka ministara vanjskih poslova EU-a i srednje Azije održanog 17. studenoga 2022. u Samarkandu, koji je bio usmjeren na pronalaženje rješenja za zajedničke izazove,

–uzimajući u obzir zajedničko priopćenje za medije šefova država srednje Azije i predsjednika Europskog vijeća objavljeno nakon drugog regionalnog sastanka na visokoj razini održanog u Čolpon-Ati 2. lipnja 2023.,

–uzimajući u obzir Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana, s druge strane SL L 29, 4.2.2016., str. 3.,

–uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji o uspostavi partnerstva između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane SL L 196, 28.7.1999., str. 48.,

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog odluke Vijeća od 13. lipnja 2022. o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane (COM(2022)0277),

–uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji o uspostavi partnerstva između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Republike Tadžikistana s druge strane SL L 350, 29.12.2009., str. 3.,

–uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Uzbekistana, s druge strane SL L 229, 31.8.1999., str. 3.,

–uzimajući u obzir ishode Konferencije EU-a i srednje Azije o povezivosti održane 18. studenoga 2022., drugog gospodarskog foruma EU-a i srednje Azije održanog 18. i 19. svibnja 2023., četvrtog Foruma civilnog društva EU-a i srednje Azije održanog 10. ožujka 2023. i sedme konferencije na visokoj razini EU-a i srednje Azije o okolišu i vodnim resursima održane 23. i 24. veljače 2023.,

–uzimajući u obzir studiju koju je financirao EU naslovljenu „Održive prometne veze između Europe i srednje Azije”, koju je provela Europska banka za obnovu i razvoj i koja je objavljena 30. lipnja 2023.,

–uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju između EU-a i Kazahstana o strateškom partnerstvu u području sirovina, baterija i vodika iz obnovljivih izvora, potpisan 7. studenoga 2022.,

–uzimajući u obzir ishode dijaloga o ljudskim pravima sa srednjoazijskim državama,

–uzimajući u obzir Zajednički plan za produbljivanje veza između EU-a i srednje Azije, koji je podržan na 19. ministarskom sastanku EU-a i srednje Azije održanom 23. listopada 2023.,

–uzimajući u obzir zajedničku izjavu čelnika država srednje Azije i njemačkog saveznog kancelara nakon njihova sastanka na vrhu održanog 29. rujna 2023. u Berlinu,

–uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kazahstanu, Kirgistanu, Tadžikistanu, Turkmenistanu i Uzbekistanu,

–uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost III za razdoblje 2021. – 2025.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2020. o rodnoj ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a SL C 404, 6.10.2021., str. 202.,

–uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9‑0407/2023),

A.budući da su od donošenja strategije EU-a o srednjoj Aziji 2019. na regiju utjecali znatni vanjski čimbenici, kao što su nezakonita ruska ratna agresija na Ukrajinu, talibansko preuzimanje vlasti u Afganistanu i sve odlučnija vanjska politika Kine, kao i unutarnja nestabilnost, posebno nasilni nemiri u Kazahstanu u siječnju 2022., nasilna represija nakon prosvjeda pamirskih naroda u autonomnoj oblasti Gorski Badahšan u Tadžikistanu u studenome 2021. i svibnju 2022. te u Republici Karakalpakstanu u Uzbekistanu u srpnju 2022. i opetovani sukobi na granici između Kirgistana i Tadžikistana;

B.budući da je srednja Azija regija od strateškog interesa za EU u pogledu sigurnosti i povezivosti, kao i energetske diversifikacije i diversifikacije resursa, rješavanja sukoba i obrane multilateralnog međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, koji se dovode u pitanje ruskim napadom na naše vrijednosti, pogoršanjem globalne krize opskrbe hranom, agresijom i zlodjelima, širenjem dezinformacija, korupcijom koja se koristi kao oružje i uplitanjem u izbore;

C.budući da nijedna od srednjoazijskih država ne podržava rusku invaziju na Ukrajinu i ne priznaje ukrajinske regije koje je Rusija pripojila kao dijelove Ruske Federacije;

D.budući da je 28. ožujka 2023. posebni izaslanik EU-a za sankcije pozvao zemlje u regiji da izbjegnu pružanje pomoći Moskvi u pokušajima izbjegavanja sankcija nametnutih Rusiji zbog njezine ratne agresije na Ukrajinu;

E.budući da ruski dužnosnici i propagandisti i dalje koriste agresivnu retoriku protiv nekih srednjoazijskih država, posebno protiv Kazahstana, čime dovode u pitanje njegovu teritorijalnu cjelovitost i nacionalni identitet;

F.budući da okolnosti kao što su izolacija Rusije zbog njezine ratne agresije na Ukrajinu, jačanje trgovinskih putova kroz srednju Aziju koji zaobilaze Rusiju, planirano proširenje EU-a u istočnoj Europi i sve veći utjecaj Kine u regiji zahtijevaju potpuno preispitivanje strategije EU-a za srednju Aziju i aktivniju prisutnost demokratskog EU-a u regiji kao alternative etabliranim autokratskim akterima;

G.budući da je potrebno osigurati povezanost između Europe i Azije na način da se izbjegne prelaženje preko ruskog teritorija; budući da EU ima velik interes za uvođenje učinkovitih trgovinskih i energetskih koridora između Europe i Azije, što je vidljivo iz konferencije o povezanosti između Europske unije i srednje Azije koja je održana u Samarkandu 18. studenoga 2022.;

H.budući da je svih pet srednjoazijskih država ratificiralo Pariški sporazum; budući da su one posebno osjetljive na posljedice klimatskih promjena; budući da su loše upravljanje vodom i onečišćenje velikih rijeka za navodnjavanje polja pamuka doveli do neučinkovitog korištenja i iskorištavanja vodnih resursa u regiji; budući da se ledenjaci u srednjoj Aziji i dalje brzo smanjuju, pogoršavajući jednu od najtežih kriza opskrbe vodom na Zemlji i izlažući ranjivo stanovništvo tog područja katastrofalnim zdravstvenim, ekološkim i socijalnim problemima; budući da su česti sukobi zbog vode i politička nestabilnost ograničili mogućnost jedinstvenog planiranja i učinkovitog usmjeravanja prekograničnih rijeka; budući da geopolitičke promjene u široj regiji predstavljaju priliku za smisleniju regionalnu suradnju; budući da se takva regionalna suradnja pokazala učinkovitom u kontekstu diplomacije u području voda i rješavanja graničnih sporova te će biti još važnija za rješavanje sve većih prekograničnih prijetnji koje predstavljaju klimatske promjene;

I.budući da su sporazumi o pojačanom partnerstvu i suradnji sporazumi nove generacije koji su temelj suradnje EU-a sa srednjom Azijom; budući da je Kazahstan prva srednjoazijska država koja je 2015. potpisala Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji, koji je stupio na snagu 1. ožujka 2020., nakon što su ga ratificirale sve države članice, i koji bi trebalo periodično preispitivati; budući da su pregovori o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Kirgistana zaključeni 6. srpnja 2019., ali sporazum još nije potpisan zbog pravnog spora između Vijeća i Komisije; budući da su pregovori o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Uzbekistana zaključeni 6. srpnja 2022.; budući da su početkom 2023. EU i Tadžikistan započeli pregovore o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji; budući da je 1998. potpisan Sporazum o partnerstvu i suradnji s Turkmenistanom, ali Parlament nije dao suglasnost za ratifikaciju sporazuma zbog svoje duboke zabrinutosti zbog kratkoročnih mjerila za napredak Turkmenistana u području ljudskih prava i temeljnih sloboda;

J.budući da je prvi sastanak čelnika EU-a i srednje Azije održan u Astani 27. listopada 2022., nakon čega je 2. lipnja 2023. u Čolpon-Ati uslijedio drugi takav sastanak; budući da je sastanak na vrhu čelnika planiran za 2024.; budući da ti sastanci predstavljaju daljnju institucionalizaciju odnosa između EU-a i srednje Azije i dopunjuju rad postojećih regionalnih dijaloga i platformi;

K.budući da je prvi sastanak na vrhu C5+1 između čelnika srednje Azije i predsjednika Sjedinjenih Američkih Država održan u New Yorku 19. rujna 2023.; budući da je sastanak na vrhu C5+Njemačka održan u Berlinu 29. rujna 2023.;

L.budući da svih pet srednjoazijskih država ima slabe rezultate u pogledu demokracije koji se dodatno pogoršavaju te su klasificirane kao autoritarni režimi i da se prema izvješću organizacije Freedom House o slobodi u svijetu za 2023. smatraju „neslobodnima”; budući da je prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2023. zabilježeno znatno pogoršanje stanja slobode medija u srednjoj Aziji i da je prosječni rezultat za srednju Aziju prema indeksu percepcije korupcije za 2022. bio znatno ispod globalnog prosjeka; budući da Reporteri bez granica prijavili brojne slučajeve u kojima srednjoazijske vlasti vrše pritisak na svoje medije kako bi na „neutralan” način pratile rusku invaziju na Ukrajinu ili je potpuno ignorirale;

M.budući da je Odbor Parlamenta za vanjske poslove posjetio Tadžikistan i Uzbekistan od 21. do 25. veljače 2022. te Kazahstan i Kirgistan od 21. do 25. kolovoza 2023.; budući da njegovo Izaslanstvo u odborima za parlamentarnu suradnju između EU-a i Kazahstana, EU-a i Kirgistana, EU-a i Uzbekistana i EU-a i Tadžikistana te za odnose s Turkmenistanom i Mongolijom održava redovite međuparlamentarne odnose sa zemljama srednje Azije;

N.budući da u srednjoj Aziji postoje dobro utemeljeni strahovi od radikalizacije, sve većeg ekstremizma i terorističke prijetnje, pri čemu se vrlo velik broj bivših boraca ISIS-a vraća u regiju, a u Afganistanu vlada teško sigurnosno stanje;

O.budući da su žene i djevojčice u srednjoj Aziji i dalje vrlo podložne zlostavljanju, posebno s obzirom na to da postoji visoka razina prihvaćanja nasilja nad ženama i niska razina osviještenosti o rodnim stereotipima;

P.budući da su dječji brakovi i dalje uobičajeni u srednjoj Aziji, posebno u Kirgistanu i Tadžikistanu, gdje svaka osma djevojčica završi u braku prije nego što napuni 18 godina;

Suradnja EU-a sa srednjom Azijom

1.naglašava da se EU i srednja Azija suočavaju s dubokim globalnim i regionalnim geopolitičkim promjenama i izazovima, što je znatan poticaj za rad na dugoročnoj, strukturiranoj i uzajamno korisnoj suradnji u pitanjima od zajedničkog interesa; snažno potiče EU da pojača svoju suradnju sa srednjom Azijom, s obzirom na geostratešku važnost te regije, te da promiče strateško partnerstvo s tim zemljama širenjem suradnje na političkoj i gospodarskoj razini; pozdravlja povećani kontakt na visokoj razini između EU-a i srednje Azije, posebno sastanke između šefova država srednje Azije i predsjednika Europskog vijeća te rad posebnog predstavnika EU-a za srednju Aziju; poziva na daljnje postupanje nakon svih tih sastanaka i izjava na visokoj razini uz poduzimanje konkretnih mjera; u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da je prvi sastanak na vrhu EU-a i srednje Azije planiran za 2024. te da je podržan Zajednički plan za produbljivanje veza između EU-a i srednje Azije, koji služi kao strateški plan za unapređenje dijaloga i suradnje u određenim područjima, uključujući izgradnju kulturne, socijalne i gospodarske otpornosti; potiče EU da nastavi promicati političke i gospodarske reforme kojima se jačaju vladavina prava, demokracija, dobro upravljanje i poštovanje ljudskih prava; napominje da je Parlament spreman promicati parlamentarnu suradnju sa srednjom Azijom;

2.napominje da su ruska ratna agresija na Ukrajinu i njezin povećani nacionalistički narativ oslabili položaj Rusije u regiji i potaknuli srednju Aziju da nastavi suradnju s drugim akterima te da su ti akteri pojačali suradnju sa srednjom Azijom; također prima na znanje kineski angažman u regiji; naglašava da EU sada ima priliku proširiti svoje veze sa srednjom Azijom i imati istaknutiju ulogu u regiji; naglašava da bi EU trebao iskoristiti tu priliku kako bi potaknuo uzajamno korisnu suradnju i srednjoj Aziji ponudio partnerstvo koje može postati poseban dio šire strategije prema istočnim susjedima EU-a; smatra da bi jačanje te suradnje također doprinijelo suzbijanju utjecaja Rusije u regiji;

3.naglašava važnost transatlantske suradnje u pogledu srednje Azije i poziva EU da preuzme inicijativu u izradi zajedničke strategije za srednju Aziju sa Sjedinjenim Američkim Državama, koja bi trebala uključivati suradnju u područjima promicanja demokracije, ulaganja i trgovine, gospodarstva i regionalne sigurnosti;

4.ponovno ističe predanost EU-a suradnji sa zemljama srednje Azije na postizanju mira, sigurnosne stabilnosti, blagostanja i održivog razvoja uz puno poštovanje međunarodnog prava, kao i načela poštovanja neovisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti svih zemalja, nekorištenja sile ili prijetnje njezinom uporabom te mirnog rješavanja međunarodnih sporova;

5.odbacuje sve pokušaje da se olakša ili na bilo koji način pomogne međunarodnom priznavanju secesionističkog entiteta na okupiranom Cipru, uključujući u vezi s njegovim navodnim dobivanjem statusa promatrača u Organizaciji turkijskih država; potiče dotične srednjoazijske države da istinski poštuju načela suverenosti i teritorijalne cjelovitosti svih država i da ne ratificiraju izmijenjeni Statut Organizacije turkijskih država kojim bi se provela odluka o dodjeli statusa promatrača;

6.uviđa da ruska ratna agresija na Ukrajinu i njezine posljedice predstavljaju izazove i prilike za srednjoazijske države, koje tradicionalno održavaju bliske odnose s Rusijom; ističe da je jačanje gospodarskih odnosa i političkih veza sa zemljama srednje Azije u interesu EU-a, među ostalim i kako bi se izbjegavanje sankcija protiv Rusije i Bjelarusa svelo na najmanju moguću mjeru; naglašava važnost kontinuirane bliske razmjene informacija o sankcijama i poziva vlasti srednjoazijskih država, posebno Kazahstana, Kirgistana i Uzbekistana, da blisko surađuju s EU-om, posebno s njegovim izaslanikom za sankcije, kako bi pojačale svoje napore u sprečavanju izbjegavanja sankcija; osuđuje postupak kojim Rusija novači srednjoazijske migrante i građane kako bi se borili u Ukrajini i podupire mjere usmjerene na njegovo zaustavljanje; prima na znanje pojedinačne napore srednjoazijskih država kako bi se osiguralo da se njihova državna područja ne koriste za zaobilaženje sankcija EU-a i pozdravlja administrativne mjere Kazahstana i njegovu visoku političku predanost u tom pogledu; poziva EU da primijeni diferencirani pristup u svojoj strategiji za srednju Aziju kojim će se procijeniti razina suradnje s EU-om u pogledu politike sankcija protiv Rusije; prima na znanje ulogu koju same države članice imaju u osiguravanju da se izvoz robe koja će vjerojatno i dalje dospjeti u Rusiju preko središnje Azije podvrgne odgovarajućim preventivnim kontrolama;

7.smatra da je potrebno revidirati strategiju EU-a za srednju Aziju kako bi se ažurirala s obzirom na geopolitičke događaje posljednjih godina; ponovno ističe ključnu ulogu pojačanih sporazuma o partnerstvu i suradnji kao okvira za suradnju sa srednjoazijskim državama; sa zabrinutošću napominje da Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji s Kirgistanom, o kojem su pregovori zaključeni 2019., i dalje nije potpisan; poziva Vijeće i Komisiju da brzo napreduju u tekućim pregovorima o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji s Tadžikistanom, da riješe otvorena pitanja i bez daljnje odgode potpišu sporazume o pojačanom partnerstvu i suradnji s Kirgistanom i Uzbekistanom kako bi Parlament mogao izvršavati svoje ovlasti u pogledu ratifikacije tih sporazuma; naglašava da nepotpisivanje takvih sporazuma nakon zaključenja pregovora dovodi u pitanje vjerodostojnost EU-a kao globalnog aktera;

8.napominje da se u sporazumima o pojačanom partnerstvu i suradnji sa državama srednje Azije, o kojima se dosad pregovaralo, stavlja snažan naglasak na poštovanje demokratskih načela, ljudskih prava i vladavine prava; naglašava važnost uključivanja ljudskih prava, demokratskih vrijednosti, rodne ravnopravnosti, slobodnih medija i zelene tranzicije u interakciju sa srednjoazijskim vladama;

Regionalna suradnja

9.ističe velik potencijal uzajamno korisne suradnje u području održivog razvoja, povezivosti, energije, kritičnih sirovina i sigurnosti, pri čemu je središnja Azija ključna regija za povezanost istoka i zapada; u tom kontekstu podsjeća na znatne geopolitičke posljedice ruske ratne agresije na Ukrajinu, koje su oživjele srednji koridor ne samo kao regionalnu gospodarsku zonu, već i kao alternativnu i održivu rutu između Azije i Europe kojom se izbjegava prelazak ruskog teritorija; podsjeća da novi euroazijski kopneni most prolazi sankcioniranim ruskim i bjeloruskim teritorijem; naglašava važnost promicanja regionalne integracije duž Srednjeg koridora i napominje da je potrebno ukloniti uska grla utvrđena u studiji koju je provela Europska banka za obnovu i razvoj, kako bi se privukla prijeko potrebna financijska sredstva za infrastrukturne projekte u okviru strategije Global Gateway; poziva Komisiju da istraži mogućnost potpore Europske investicijske banke ulaganjima u razvoj infrastrukture u srednjoazijskim državama, posebno u Srednjem koridoru;

10.smatra da bi se politika EU-a prema srednjoj Aziji u području energetike, povezivosti i diversifikacije resursa trebala temeljiti na europskom zelenom planu i na uzajamno korisnim strateškim partnerstvima kojima se uzimaju u obzir posebnosti svake srednjoazijske države, osiguravajući im pristup modernim tehnologijama i kvalitetnim radnim mjestima, uz istodobno jamčenje sigurnog i konkurentnog pristupa sirovinama i energiji za EU; u tom je pogledu zabrinut zbog stvaranja ovisnosti o Rusiji zbog potpisivanja sporazuma o prirodnom plinu između Gazproma i Uzbekistana preko Kazahstana;

11.prepoznaje ključnu ulogu EU-a u financiranju sektorskih reformi u srednjoj Aziji, poboljšanju njezine energetske učinkovitosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova; pozdravlja pokretanje projekta održive energetske povezanosti u srednjoj Aziji (SECCA) 2022. i sa zanimanjem iščekuje njegov pozitivan učinak na jačanje nacionalnih politika prelaska na održiv energetski sustav i povećanje ulaganja, kapaciteta i osviještenosti o obnovljivoj energiji i energetskoj učinkovitosti u regiji;

12.naglašava važnost pozitivne ulagačke klime za gospodarski razvoj srednje Azije te trgovinu i suradnju između EU-a i srednje Azije; ističe da pozitivna ulagačka klima koja dovodi do stvaranja kvalitetnih radnih mjesta s odgovarajućim plaćama i pristojnim radnim uvjetima ovisi o stabilnim demokratskim institucijama, poštovanju ljudskih prava i vladavine prava, kao i o sposobnostima poduzeća i civilnog društva da poštuju obvezu dužne pažnje;

13.prima na znanje dugogodišnji pristup održavanja bliskih odnosa srednjoazijskih država s Afganistanom, uz iznimku Tadžikistana, i razvoj njihove pragmatične suradnje s talibanima, koje ipak od preuzimanja vlasti 2021. još nisu priznali; ističe da zemlje u regiji, posebno Pakistan i Kina, ali i srednjoazijske države imaju ključnu ulogu u osiguravanju stabilnosti u Afganistanu kroz pružanje humanitarne pomoći, električne energije, trgovinskih mogućnosti i zajedničkih projekata povezivosti; potiče posebnog izaslanika EU-a za Afganistan da nastavi blisko surađivati s kolegama u srednjoazijskim državama u okviru dijaloga EU-a i srednje Azije o Afganistanu; uviđa da je srednja Azija ključno područje za suzbijanje vjerskog ekstremizma, terorizma i mreža za trgovinu drogom te da se suočava s povećanim migracijskim pritiskom zbog aktualne humanitarne krize u Afganistanu; ponavlja da je ogorčen postupanjem talibana prema ženama kao osobama statusa nižeg od građana drugog reda te poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i posebnog izaslanika EU-a za Afganistan da surađuju s Turkmenistanom, Uzbekistanom i Tadžikistanom u pomaganju ženama koje pokušavaju pobjeći iz Afganistana;

14.ističe ulogu EU-a kao važnog izvora pomoći za tu regiju; naglašava da je važno zauzeti ujedinjeni pristup kao Tim Europa jer se time omogućuje stvaranje sinergija i maksimiziranje učinka poduzetih mjera i prikazuju prednosti multilateralne suradnje te okupljaju najbolji alati i najbolji partneri, kao što su organizacije civilnog društva, borci za ljudska prava, neovisni mediji i stručnjaci te javni i privatni sektor, kako bi se ostvario željeni učinak; naglašava da je potrebno osigurati vidljivost pomoći i ulaganja EU-a te poziva da se pomoć i proračunska potpora EU-a zemljama srednje Azije povezuje s konkretnim mjerilima za napredak u demokratskim reformama, zaštiti ljudskih prava, vladavini prava i održivom razvoju; naglašava važnost koordinirane suradnje s drugim partnerima i međunarodnim organizacijama kako bi se omogućile sinergije i izbjeglo udvostručavanje;

15.prima na znanje da klimatske promjene te sve veći demografski rast i gospodarske potrebe stvaraju sve veći pritisak na vodne resurse u srednjoj Aziji; naglašava potrebu za tješnjom regionalnom suradnjom u tom području između zemalja smještenih na gornjem i donjem toku kako bi se spriječili sukobi oko distribucije i uporabe vodnih resursa; pozdravlja regionalne platforme, kao što je Međunarodni fond za spašavanje Aralskog jezera, koje potiču dijalog i suradnju među državama srednje Azije; podsjeća da je dijalog o okolišu između EU-a i srednje Azije uspostavljen kako bi se podržala stabilizacija Aralskog jezera i potaknulo bolje upravljanje vodnim resursima; poziva na provedbu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i spreman je pružiti stručno znanje i suradnju kako bi se to postiglo;

16.ističe da su rješavanje sukoba, uključujući sukobe oko distribucije vode, u skladu s međunarodnim pravom i dobrosusjedskim odnosima te pod svaku cijenu izbjegavanje upotrebe sile ili prijetnje njome ključni za postizanje dugoročne regionalne stabilnosti i ciljeva održivog razvoja; naglašava važnost određivanja i razgraničenja spornih graničnih područja između Tadžikistana i Kirgistana kako bi se spriječili daljnji vojni sukobi između tih dviju zemalja i pozdravlja korake koje su u tom pogledu poduzele obje strane; ponovno ističe ponudu EU-a da pruži potporu mirnom rješavanju sukoba putem tehničke pomoći i mjera za izgradnju povjerenja; pozdravlja rješavanje pitanja razgraničenja između Kirgistana i Uzbekistana u siječnju 2023.; ponavlja da je EU predan neširenju oružja za masovno uništenje u tom području;

Demokracija i ljudska prava

17.ustraje u tome da su poštovanje ljudskih prava i poštovanje međunarodnih obveza važni za odnose EU-a sa srednjom Azijom; potiče srednjoazijske države da se pridržavaju svojih obveza u pogledu demokracije i ljudskih prava, napominjući da je to također u skladu sa sporazumima o partnerstvu i suradnji i općim sustavom povlastica plus (OSP+); naglašava važnost održavanja redovitih dijaloga o ljudskim pravima sa srednjoazijskim državama jer ti dijalozi predstavljaju instrument za promicanje poštovanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i političkog pluralizma te forum za postavljanje pitanja; poziva delegacije EU-a i predstavništva država članica u srednjoj Aziji da nastave aktivno pratiti stanje na terenu, surađivati s borcima za ljudska prava i reagirati na kršenja ljudskih prava i politički motivirane progone, među ostalim tako što prisustvuju suđenjima i posjećuju političke zatvorenike; potiče suradnju s tijelima UN-a za praćenje provedbe ugovora i mehanizmima za posebne postupke, kao i na multilateralnim forumima za ljudska prava kao što je Vijeće UN-a za ljudska prava;

18.zabrinut je zbog nedostatka odgovornosti za teška kršenja ljudskih prava velikih razmjera, uključujući primjenu oštrih mjera vlasti za okončanje masovnih prosvjeda i nemira koji su uslijedili tijekom takozvanog „Krvavog siječnja” u Kazahstanu, kao i u autonomnoj oblasti Gorski Badahšan u Tadžikistanu i u Republici Karakalpakstanu u Uzbekistanu; poziva vlasti u svih pet srednjoazijskih država da poduzmu učinkovite mjere za pokretanje neovisnih i temeljitih istraga svih navoda o mučenju i zlostavljanju te drugim teškim kršenjima ljudskih prava te da spriječe upotrebu prekomjerne sile i mučenja od strane policije i sigurnosnih snaga; poziva vlade država srednje Azije da provedu pravosudne reforme kako bi se zajamčila veća neovisnost i transparentnost;

19.ističe temeljne demokratske nedostatke u srednjoj Aziji u pogledu demokratskog upravljanja, vladavine prava i zaštite ljudskih prava, koji i dalje postoje i koji su se nedavno pogoršali u nekoliko aspekata; ističe da je izborne postupke potrebno učiniti transparentnijima, otvorenijima i pravednijima za sve političke aktere; ističe važnu ulogu koju civilno društvo može imati u podupiranju i unapređenju demokratskih reformi, dobrog upravljanja i zaštite ljudskih prava u srednjoj Aziji; žali zbog restriktivnog pristupa nevladinim organizacijama i medijima u zakonodavnim inicijativama, kojima se smanjuje prostor za djelovanje civilnog društva; poziva srednjoazijske države da poduzmu smislene korake za rješavanje tih nedostataka, da provedu relevantne konvencije Međunarodne organizacije rada i osiguraju usklađenost sa svojim međunarodnim obvezama u pogledu demokratskog upravljanja i zaštite ljudskih prava, napominjući da su se na to obvezale u okviru sporazuma o partnerstvu i suradnji s EU-om, dogovorenih sporazuma o partnerstvu i suradnji i općeg sustava povlastica EU-a plus (OSP+); napominje da srednjoazijske države imaju mlado i dinamično stanovništvo koje bi trebalo dobiti priliku da se smisleno uključi u oblikovanje budućnosti svojih zemalja; pozdravlja aktivnosti Foruma civilnog društva EU-a i srednje Azije i poziva EU da pojača svoju potporu civilnom društvu;

20.prima na znanje da je potrebno ojačati otpornost srednje Azije na dezinformacije promicanjem neovisnih medija i sadržaja na lokalnim jezicima, povećanjem medijske pismenosti i organiziranjem ciljanih tečajeva za lokalne novinare; naglašava potrebu za jačanjem neovisnosti i pluralizma medija te slobode izražavanja u srednjoj Aziji u skladu s najvišim demokratskim standardima; poziva na veću transparentnost vlasništva nad medijima i financiranja medija u cilju povećanja neovisnosti i pluralizma medija; žali zbog toga što su srednjoazijske vlasti iskoristile borbu protiv dezinformacija kako bi ograničile legitimno ostvarivanje slobode izražavanja, među ostalim optuživanjem onih koji govore o korupciji, nepravdi i zloupotrebi vlasti zbog navodnog širenja „lažnih” informacija, poticanja „razdora” i promicanja „ekstremizma”; zabrinut je zbog sve većeg broja uhićenja novinara i blogera te zbog prijetnji zatvaranjem neovisnih medijskih kuća; ustraje u tome da se mora zajamčiti poštovanje prava novinara, neovisnih blogera, boraca za ljudska prava i aktivista za građansko djelovanje i zaštitu okoliša, da im se mora zajamčiti zaštita od uznemiravanja, pritiska i prijetnji, da se svi napadi na njih moraju istražiti te da sve nepravedno pritvorene i zatvorene osobe trebaju biti odmah i bezuvjetno puštene na slobodu; osuđuje broj nedavnih vladinih inicijativa za zatvaranje neovisnih medijskih usluga i blokiranje pristupa njihovim lokacijama u Tadžikistanu i Kirgistanu, kao i nacrt zakona o medijima koji se trenutačno razmatra u Kirgistanu i Kazahstanu, koji bi mogli povećati državnu kontrolu nad medijskim aktivnostima;

21.poziva srednjoazijske vlasti da oslobode sve političke zatvorenike; posebno poziva kazahstanske vlasti da oslobode: Aigerim Tleuzhan, Marata Zhylanbayeva, Bekizhana Mendygazijeva, Timura Danebayeva i Kairata Klysheva; poziva kirgistanske vlasti da oslobode: Azimbeka Beknazarova, Aibeka Buzurmankulova, Aidanbeka Akmatova, Temira Makhmudova i Marata Bayazova; poziva uzbekistanske vlasti da oslobode: Dauletmurata Tazhimuratova, Allabaija Tokymbetova, Nurlana Naiypova i Amirbeka Adilbekova; poziva tadžikistanske vlasti da oslobode: Faromuza Irgashova, Ulfatkhonim Mamadshoevu, Khursanda Mamadshoeva, Khushruza Djumaeva; poziva turkmenistanske vlasti da oslobode: Omruzaka Omarkulieva, Murata Dushemova, Murata Ovezova, Mansura Mingelova i Nurgeldyja Halykova;

22.zabrinut je zbog toga što su rodno uvjetovano nasilje, nasilje u obitelji, dječji brak, diskriminacija i uznemiravanje etničkih i vjerskih manjina i LGBTIQ osoba i dalje rašireni u srednjoj Aziji, iako je rodna ravnopravnost u svim zemljama navodno zaštićena zakonom; potiče vlade država srednje Azije da odgovarajućim zakonima te edukativnim kampanjama i mjerama spriječe ta kršenja ljudskih prava, uključujući podizanje razine osviještenosti i kvalifikacije javnih službenika, posebno policijskih službenika, jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za zagovaranje zakonodavnih promjena, poboljšanje usluga potpore na prvoj liniji za preživjele osobe i podizanje razine osviještenosti radi borbe protiv postojećih stereotipa i promicanja jednakosti u društvu; izražava zabrinutost zbog činjenice da je kriminalizacija LGBTIQ osoba i dalje na snazi, da u većini zemalja nedostaje osnovno antidiskriminacijsko zakonodavstvo, da se primjenjuje korektivno silovanje protiv lezbijki i da nema sigurnih prostora za okupljanje LGBTIQ osoba, da se provode racije na barove i društvene prostore te da su slučajevi policijske brutalnosti mnogobrojni; naglašava da svaka strategija EU-a za srednju Aziju mora biti u skladu s Akcijskim planom EU-a za rodnu ravnopravnost III.;

23.ponovno ističe svoju zabrinutost zbog sveprisutne korupcije i kleptokracije u srednjoj Aziji, što narušava povjerenje u vladu, potiče nejednakost, lišava građane javnih usluga i usporava gospodarski rast; poziva vlade srednje Azije da poduzmu mjere koje nadilaze raširenu antikorupcijsku retoriku i da se konačno obvežu na borbu protiv korupcije i kleptokracije te da donesu nacionalne strategije usmjerene na integrirani pristup sprečavanju i suzbijanju korupcije, kao i da povećaju transparentnost i pristup informacijama te da ograniče privatni utjecaj;

24.ističe da bi EU trebao iskoristiti svoju pozitivnu sliku u srednjoj Aziji i povećati svoju kulturnu i javnu diplomaciju; zalaže se za jačanje veza i povećanje mogućnosti za suradnju između europskih i srednjoazijskih institucija te poticanje međuljudskih kontakata i mobilnosti, pružanje mogućnosti u obrazovanju i znanosti, kao što je razmjena na akademskoj razini u okviru programa Erasmus+ i Obzor 2020., te povećanje održivog turizma;

25.prima na znanje spremnost srednjoazijskih država da započnu dijalog o liberalizaciji viznog režima s EU-om i poziva Komisiju da pojača savjetovanja o razvoju ciljanih i sveobuhvatnih planova reformi za države srednje Azije kako bi se otvorio put za pojednostavnjenje viznog režima i sporazume o ponovnom prihvatu;

Bilateralna suradnja

26.Napominje da je Kazahstan prva srednjoazijska država s ratificiranim Sporazumom o pojačanom partnerstvu i suradnji, koji pruža čvrst temelj za širenje suradnje u ključnim područjima od zajedničkog interesa, kao što su povezivost, energetska učinkovitost, zeleno gospodarstvo i digitalizacija; pozdravlja potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Republike Kazahstana i EU-a o strateškom partnerstvu za održive lance vrijednosti sirovina, baterija i vodika iz obnovljivih izvora; poziva kazahstanske vlasti da nastave provoditi političke i gospodarske reforme kojima bi se trebali ojačati demokracija, vladavina prava i dobro upravljanje; naglašava da se provedbom vizije „pravednog i poštenog Kazahstana” mora zajamčiti poštovanje ljudskih prava i sloboda izražavanja, udruživanja i okupljanja te poboljšati izborni okvir u skladu s preporukama Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava; poziva kazahstanske vlasti da dovrše istragu događaja u siječnju 2022., da objave svoje zaključke i osiguraju pravdu za žrtve mučenja; prima na znanje moguće koristi od povećanja međuljudskih razmjena s Kazahstanom putem sporazuma o pojednostavnjenju izdavanja viza, za koji su savjetovanja započela u svibnju 2023.;

27.ističe da predstojeće potpisivanje Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji i trenutačna provedba OSP-a+ dodatno naglašavaju potrebu da se u Kirgistanu osigura poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda u skladu s njegovim međunarodnim obvezama; sa zabrinutošću primjećuje pogoršanje demokratskih standarda i ljudskih prava posljednjih godina, s obzirom na to da se Kirgistan smatra najdemokratičnijom zemljom u regiji s dinamičnim civilnim društvom i slobodnim medijima; zabrinut je zbog progona političke oporbe, među ostalim predstavnika stranke socijaldemokrata, i negativnog učinka zakonodavnih inicijativa usmjerenih na aktivnosti neovisnih medija i civilnog društva, posebno zakona o „lažnim informacijama” i nacrtima zakona o „stranim predstavnicima”, „masovnim medijima” i „zaštiti djece od štetnih informacija” te zbog sve većeg broja slučajeva protiv boraca za ljudska prava, medijskih djelatnika i novinara te medijskih kuća; poziva EU da nastavi podupirati civilno društvo i neovisne medije;

28.napominje da je početak pregovora o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji s Tadžikistanom prilika za proširenje opsega bilateralne suradnje i razmjena; naglašava potrebu za kontinuiranom bliskom suradnjom u sigurnosnim pitanjima s obzirom na to da je Afganistan i dalje izvor nestabilnosti i sigurnosnih problema zbog stroge vladavine talibana i aktualne humanitarne krize u zemlji; ističe da se legitimna borba protiv terorizma i nasilnog ekstremizma ne smije koristiti kao izlika za zabranu djelovanja oporbe, gušenje slobode izražavanja ili ometanje neovisnosti pravosuđa; pozdravlja interes Tadžikistana za pristupanje sustavu OSP+, koji može poduprijeti održivi gospodarski rast i potaknuti trgovinu te zahtijeva učinkovitu provedbu međunarodnih standarda u području ljudskih i radničkih prava; poziva Tadžikistan da poboljša zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, posebno slobode izražavanja, te da prestane zastrašivati i progoniti medijske djelatnike, borce za ljudska prava, neovisne odvjetnike i civilno društvo, kao i da prestane s represijom nad pamirskom manjinom u Gorskom Badahšanu;

29.napominje da je Turkmenistan i dalje jedina država srednje Azije bez sporazuma o partnerstvu i suradnji s EU-om, čime se ograničava prostor za bilateralnu suradnju; naglašava da Turkmenistan mora pokazati poboljšanje svojih loših rezultata u pogledu demokracije i stanja ljudskih prava kako bi Parlament ponovno razmotrio svoje stajalište i ratificirao Sporazum o partnerstvu i suradnji; snažno potiče turkmenistansku vladu da dekriminalizira sporazumne seksualne odnose između muškaraca; napominje da bi trebalo biti u interesu Turkmenistana da se otvori kako ne bi bio iznimka u regiji s ograničenim mogućnostima za suradnju; prepoznaje potencijal uzajamno korisne suradnje u područjima kao što su energetika, povezivost i trgovina te pozdravlja izražen interes Turkmenistana za opskrbu Europe plinom izgradnjom Transkaspijskog plinovoda;

30.prima na znanje najavljene reforme u Uzbekistanu usmjerene na postizanje stvarnih promjena u zemlji u pogledu društveno-gospodarskog razvoja, učinkovite uprave, neovisnijeg pravosudnog sustava te poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda; naglašava da je ustavna reforma prilika za jačanje vladavine prava i pružanje čvrste pravne osnove za reforme; međutim, ponovno izražava duboku zabrinutost zbog loših rezultata Uzbekistana u pogledu demokracije, slobode medija, ljudskih prava i vladavine prava, uključujući brutalnu represiju nad prosvjedom u Karakalpakstanu i ograničavanje slobode udruživanja kako nevladinih organizacija tako i političkih stranaka te progon i prijetnje novinarima, neovisnim blogerima, stvarateljima sadržaja i borcima za ljudska prava; podsjeća vlasti na važnost poštovanja slobode izražavanja na internetu i izvan njega, slobode okupljanja, slobode udruživanja i neovisnosti medija; pozdravlja određena značajna poboljšanja u pogledu prava žena u Uzbekistanu; snažno potiče uzbekinstansku vladu da dekriminalizira sporazumne seksualne odnose između muškaraca; pozdravlja dovršetak pregovora o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Uzbekistana te ponovno poziva na brz dovršetak potrebnih pravnih i tehničkih postupaka za potpisivanje Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji; pozdravlja vodeću ulogu Uzbekistana u promicanju regionalne suradnje u različitim područjima, uključujući povezivost i korištenje vodnih resursa;

° °

31.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te predsjednicima, vladama i parlamentima Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana.