1.ističe da je kineska strategija vojno-civilne fuzije program koji vodi i kojim upravlja država u cilju korištenja svih poluga državne vlasti i komercijalne moći kako bi se ojačala i podržala Komunistička partija Kine i njezino oružano krilo, Narodnooslobodilačka vojska Kine, i to posebno stjecanjem i preusmjeravanjem najsuvremenijih svjetskih tehnologija, s ciljem jačanja totalitarnog režima i postizanja vojne dominacije;

2.smatra da politički sustav i gospodarstvo Kine pod kontrolom Partije često podrazumijeva da privatna poduzeća moraju uskladiti svoje komercijalne interese s Komunističkom partijom Kine, uključujući s njezinim vojnim aktivnostima, represijom i utjecajem, kao i s njezinim političkim upletanjima; napominje da se ćelije Komunističke partije Kine unutar privatnih poduzeća obično upotrebljavaju kao sredstva izravne stranačke kontrole; stoga ističe da se međunarodnim aktivnostima kineskih poduzeća pomaže Komunističkoj partiji Kine da ostvari ciljeve širenja svojeg utjecaja na treće zemlje, podrivanja geopolitičkih suparnika i povećanja utjecaja Kine;

3.smatra da vojno-civilnu fuziju treba razmatrati u širem geopolitičkom, gospodarskom i strateškom kontekstu, uzimajući u obzir međusobnu povezanost te strategije s drugim inicijativama, primjerice s inicijativama „Jedan pojas, jedan put” i „Digitalni put svile” ( što uključuje i „Proizvedeno u Kini 2025.” i „Kineski standardi 2035.”), Inicijativom za globalnu sigurnost i Strategijom dvostrukog optjecaja te sve veću kinesku asertivnost i agresivnost u inozemstvu; smatra da je krajnji cilj vojno-civilne fuzije ostvariti dugoročni strateški cilj partijske države da postane vodeća svjetska sila u smislu političkog utjecaja, gospodarskih kapaciteta, tehnološke dominacije i vojne moći i da potkopa međunarodni poredak utemeljen na pravilima;

4.podsjeća da je stjecanje primata u znanosti i tehnologiji posljednjih godina jedan od glavnih prioriteta Komunističke partije Kine te da njezina strategija vojno-civilne fuzije potiče dijeljenje rezultata istraživanja i razvoja između tržišno orijentirane i kineske obrambene industrije; naglašava opetovana upozorenja obavještajnih agencija na rizik od gospodarske ovisnosti, špijunaže i sabotaže uzrokovane gospodarskom prisutnošću subjekata iz određenih trećih zemalja, posebno iz Kine, u kritičnoj infrastrukturi i strateškim sektorima diljem EU-a; u tom smislu izražava zabrinutost zbog izvršenog političkog pritiska pri odobrenju posebnih kineskih ulaganja u kritičnu infrastrukturu, kao u slučaju odluke njemačke vlade da pristane na kupnju udjela u luci Hamburg od strane COSCO-a, suprotno savjetu nadležnih institucija;

5.upozorava da ulazak kineskih poduzeća, posebno onih koja su izravno ili neizravno povezana s kineskim političko-vojnim ili obavještajnim sustavom, u stratešku imovinu EU-a predstavlja rizik; u tom pogledu ističe svoju zabrinutost zbog nastavka prijenosa tehnologije i tehnološke stručnosti koja se koristi u civilnim aktivnostima, osobito u ekonomskoj sferi, kineskoj vojsci, čime će se povećati njezina sposobnost da razvije sljedeću generaciju vojne tehnologije, koja se može upotrijebiti za agresivno djelovanje prema partnerima u Aziji i diljem svijeta; potiče države članice EU-a da povećaju regulatorni nadzor i uvedu posebne provjere pojedinaca i pravnih subjekata koji su izravno povezani s kineskom vladom;

6.zabrinut je zbog toga što Narodna Republika Kina zadovoljava 98 % potražnje EU-a za elementima rijetkih zemalja; naglašava da Kina proizvodi 70 % svjetskih baterija (tri od pet najvećih proizvođača baterija nalazi se u Kini), da ima udio od 60 % u svjetskoj proizvodnji aluminija i 75 % u proizvodnji silicija, kao i 94 % u svjetskoj proizvodnji galija i otprilike 60 % u proizvodnji germanija, da se u njoj rafinira 60 % litija i prerađuje 70 % bakra te da proizvodi 84 % nikla i 85 % kobalta u svijetu; ističe da su kineska rudarska poduzeća aktivna u Srbiji (bakar i zlato), Demokratskoj Republici Kongu (kobalt), Indoneziji (nikal), Čileu i Australiji (litij) te da kvazimonopol te zemlje u proizvodnji i preradi tih ključnih sirovina rezultira kritičnom ovisnošću i stoga predstavlja ne samo akutni geopolitički izazov za EU, već i golem rizik za obrambeni sektor i druge ključne industrijske sektore u Europi, kao i za njezinu otvorenu stratešku autonomiju i Europsku strategiju gospodarske sigurnosti;

7.u tom pogledu pozdravlja prijedlog Komisije za Akt o kritičnim sirovinama i poziva na brzu provedbu njegovih ciljeva kako bi se ojačala otpornost lanaca opskrbe EU-a; podsjeća da su kritične sirovine ključne za sigurnosni i obrambeni sektor, kao i za uspjeh digitalne i zelene tranzicije EU-a; poziva Komisiju i države članice da u suradnji s dionicima iz industrije provedu odluku o postupnom smanjenju ovisnosti o Kini diversifikacijom izvora kritičnih sirovina i elemenata rijetkih zemalja i uspostave strateška partnerstva s pouzdanim trećim zemljama kako bi se osigurala sigurna i pouzdana opskrba kritičnim sirovinama; potiče EU da pomogne državama članicama u razvoju projekata kojima će se nastojati postići veća neovisnost o kineskoj proizvodnji;

8.snažno se zalaže za diversifikaciju dobavljača i partnera u inicijativama za kritičnu infrastrukturu kako bi se smanjila osjetljivost na vanjske utjecaje, pri čemu treba osigurati da se što je više moguće smanji razina oslanjanja na jedan pojedinačni izvor;

9.zabrinut je zbog toga što se podmorski kabeli u privatnom vlasništvu kineskih poduzeća kao što je HMN Technologies, subjekta povezanog s kibernetičkim obavještajnim jedinicama Narodnooslobodilačke vojske Kine, koriste za diplomatsku i vojnu komunikaciju EU-a i država članica; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog sustava podmorskih podatkovnih kabela kojima upravlja kinesko poduzeće HMN Technologies, a koji povezuju teritorije država članica EU-a i indopacifičku regiju, uključujući vojne baze država članica i NATO-a, čime se stvaraju sigurnosne ranjivosti u pogledu kibernetičke sigurnosti, podvodnog nadzora, prikupljanja podataka, među ostalim obavještajnih podataka; u tom pogledu također izražava zabrinutost zbog prodaje jednog nizozemskog poduzeća, koje je okosnica estonske internetske infrastrukture, kineskom poduzeću povezanom s Narodnooslobodilačkom vojskom Kine; ističe potrebu za zajedničkim naporima država članica kako bi se spriječili slični slučajevi;

10.podsjeća da je potrebno provesti temeljitu procjenu infrastrukture i usluga u području informacijske sigurnosti institucija EU-a, posebno u pogledu povjerljive komunikacije između institucija i misija i operacija u inozemstvu; podsjeća da bi trebalo uzeti u obzir cijeli lanac opskrbe kako bi se osiguralo da poduzeća nemaju nikakve izravne ili neizravne veze s Narodnom Republikom Kinom; poziva na donošenje posebnih odredbi u postupcima javne nabave institucija EU-a kako bi se ograničio rizik od uplitanja, uključujući nabavu, održavanje ili provjeru treće strane;

11.upozorava da velika ulaganja u morske, željezničke i zračne luke Pekingu pružaju priliku za praćenje i kontrolu aktivnosti u ključnim logističkim čvorovima s temeljnom strateškom dimenzijom;

12.ističe činjenicu da je 2022. Kina bila drugi najveći partner EU-a u robnoj razmjeni; izražava zabrinutost zbog sve neuravnoteženijih trgovinskih i ulagačkih odnosa između EU-a i Kine, što je također naglašeno rekordnim trgovinskim deficitom EU-a od 396 milijardi EUR zabilježenim 2022. i ovisnosti o uvozu iz Kine i kineskim ulaganjima u određenim ključnim sektorima; ističe neuravnoteženu međunarodnu trgovinsku politiku Kine u kontekstu njezine strategije dvostrukog optjecaja; traži od Komisije da u ime EU-a Kini izrazi svoju zabrinutost u pogledu trgovinskih praksi kojima upravlja;

13.tvrdi da je ključno područje kritične infrastrukture EU-a upravo njegova mreža istraživačkih zavoda i drugih ustanova za istraživanje i razvoj, koji imaju važnu ulogu u sposobnosti EU-a da ostvari preuzete obveze u području zelene i digitalne tranzicije, uz druga ključna područja kao što je obrana svemirske imovine; podsjeća na sigurnosne nedostatke povezane s prisilnim prijenosom tehnologije, krađom intelektualnog vlasništva i odljevom znanja, kako u EU-u tako i u inozemstvu; poziva na povećani oprez pri uzimanju u obzir takvih opasnosti koje ugrožavaju sposobnost EU-a da uvodi inovacije i potiče rast;

14.napominje da su kineska poduzeća već predvodnici u ključnim tehnologijama koje se upotrebljavaju u sektorima kao što su 5G bežična infrastruktura, bespilotne letjelice, baterije, hipersonični projektili, solarna energija i energija vjetra te kriptovalute; izražava zabrinutost zbog primjena tih tehnologija i ovisnosti koje one stvaraju; u tom pogledu napominje da se 100 % 5G mreže RAN na Cipru temelji na kineskoj opremi, dok je u slučaju Njemačke riječ o 59 % opreme; naglašava da je to u suprotnosti sa smjernicama EU-a pod nazivom „Paket instrumenata EU-a za sigurnost 5G tehnologije”, čiji je cilj ublažavanje sigurnosnih rizika u mrežama te poziva Vijeće i Komisiju da isključe mogućnost korištenja opreme i softvera proizvođača sa sjedištem u Kini za funkcije jezgrene mreže; podsjeća da je Huawei do lipnja 2023. sudjelovao u 11 projekata u okviru programa Obzor Europa, na temelju čega je primio sredstava u ukupnom iznosu od 3,89 milijuna EUR; stoga potiče EU i europske institucije da provode sustavne provjere kineskih poduzeća koja imaju izravnu ili neizravnu korist od europskih programa od strateške važnosti za EU i da, kada je to nužno, okončaju njihovo sudjelovanje; nadalje, poziva Komisiju da predloži dodatne sigurnosne standarde za kineske dobavljače 5G mreže i 6G mreže sljedeće generacije;

15.smatra da aplikacija TikTok, koja je u vlasništvu kineskog konglomerata ByteDance, krši europski okvir o privatnosti podataka, predstavlja potencijalan rizik i izvor je dezinformacija koje podržava Kina; pozdravlja odluku institucija EU-a i više država članica da obustave korištenje aplikacije TikTok na korporativnim uređajima, kao i na osobnim uređajima integriranima u usluge mobilnih uređaja institucija;

16.upozorava da pogoršanje sigurnosnog okruženja u Europi, njezinu susjedstvu i diljem svijeta zahtijeva hitno promišljanje o tome kako ojačati otvorenu stratešku autonomiju EU-a i smanjiti njegovu ovisnost o zemljama kao što je Narodna Republika Kina i sistemskim suparnicima koji predstavljaju sigurnosni rizik za EU; naglašava da je potrebno spriječiti prijenos osjetljivih novih tehnologija i ključne robe s dvojnom namjenom, posebno onih tehnologija i robe koji su ključni za sigurnost i obranu Unije, prema problematičnim odredištima koja djeluju ili surađuju u okviru strategije vojno-civilne fuzije; smatra da je uspostava elektroničkog carinskog sustava i sustava za izdavanje izvoznih dozvola na razini EU-a ključan korak prema djelotvornim zajedničkim europskim kontrolama izvoza te potiče sve države članice da te sustave učine operativnima do kraja 2024.; nadalje poziva institucije EU-a i države članice da ojačaju suradnju s transatlantskim partnerima i drugim partnerima sličnih stavova u zaštiti kritične infrastrukture te da brane demokraciju i očuvaju naše zajedničke vrijednosti, sigurnost i blagostanje;

17.i dalje je zabrinut zbog toga što europska kritična infrastruktura, od telekomunikacijskih mreža do lučkih objekata, postaje sve osjetljivija na vanjske utjecaje; u tom pogledu pohvaljuje nedavne zakonodavne korake za jačanje otpornosti kritičnih subjekata u EU-u; međutim, sa zabrinutošću primjećuje da su te inicijative u velikoj mjeri ograničene na postupke provjere izravnih stranih ulaganja, čime se Komunističkoj partiji Kine ostavljaju otvorene druge opcije za stjecanja pristupa strateškoj imovini i utjecaj na nju, među ostalim putem vrbovanja elita, prijenosa tehnologije i intelektualnog vlasništva, kao i ovisnostima o lancu opskrbe i prodajnom tržištu; napominje da je uspostava temeljitog okvira za procjenu i mapiranje rizika ključna za utvrđivanje kritične infrastrukturne imovine i njezinih slabih točaka; smatra nužnim da se mapira, prati i procjenjuje pristup Kine i ostalih trećih zemalja kritičnoj infrastrukturi u EU-u te da se prema potrebi zajednički poduzmu mjere ublažavanja; u tom pogledu poziva Komisiju da uz potporu država članica sastavi iscrpan popis kritične imovine i da sustavno ocjenjuje njezinu osjetljivost na vanjske utjecaje; stoga poziva na jačanje zakonodavnih inicijativa za rješavanje takvih rizika;

18.poziva Komisiju da prije kraja ovog parlamentarnog saziva Parlamentu dostavi detaljnu analizu trgovinskih rizika povezanih s tehnologijama, kao što su poluvodiči, kvantno računalstvo, lanci blokova, svemir, umjetna inteligencija i biotehnologije, te moguće potrebe za djelovanjem EU-a u tim područjima;

19.podsjeća da se Uredba o provjeri izravnih stranih ulaganja Uredba (EU) 2019/452 od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji (SL L 79 I, 21.3.2019., str. 1.). bavi pitanjem rizika za sigurnost i javni poredak koji proizlaze iz ulaganja koja potječu izvan EU-a; primjećuje ključnu dodanu vrijednost mehanizma za provjeru kao relevantnog alata koji EU-u i državama članicama pruža bolji strateški pregled i informiranost o trendovima, ciljevima, sredstvima i metodama kojima se strani akteri služe kako bi povećali svoj gospodarski i politički utjecaj; poziva da se područje primjene instrumenata koji se trenutačno odnose na izravna strana ulaganja i strane subvencije proširi na način da postupci obuhvate općenite provjere svih dionika uključenih u projekte kritične infrastrukture EU-a koji obuhvaćaju sve načine sudjelovanja u radu kritične infrastrukture, uključujući suradničke pothvate, partnerstva i prijenos tehnologije; također ističe da su rutinske evaluacije projekata kritične infrastrukture u koje su uključeni dionici izvan EU-a ključne i smatra da bi taj proces trebao obuhvaćati nadzor nad vlasničkim strukturama, ovisnostima unutar lanaca opskrbe i prijenosom tehnologija povezanima s tim projektima; također smatra da je potrebno uspostaviti standarde dužne pažnje kako bi se utvrdio utjecaj Kine na ulagače u kritičnu infrastrukturu EU-a te naglašava da bi se taj pristup također trebao primjenjivati na zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje; naglašava da su države članice u konačnici odgovorne za zaštitu infrastrukture, ali da one nisu dosljedno provodile postojeće smjernice o izravnim stranim ulaganjima; duboko je zabrinut zbog činjenice da sve države članice nisu uspostavile mehanizme za provjeru stranih ulaganja u kritičnu infrastrukturu ili da ih ne upotrebljavaju; upućuje hitan poziv državama članicama da dosljedno provedu postojeće zakonodavstvo koje se odnosi na izravna strana ulaganja i otpornost kritičnih subjekata;

20.u tom pogledu izražava žaljenje zbog nedostatka odgovarajuće kontrole rizika od uplitanja u javnu nabavu u vezi sa sigurnosnom opremom, kao što je slučaj ugovora koji je Zračna luka Strasbourg potpisala u vezi s postavljanjem sigurnosnih skenera i prolaza, koje isporučuje europsko društvo kći kineskog poduzeća Nuctech, koje je djelomično u vlasništvu kineske vlade i obvezano politikom „Ujedinjene fronte”; upozorava da bi svaka takva tehnologija mogla uključivati ugrađene sigurnosne nedostatke ili bi joj se moglo pristupiti tijekom održavanja; s druge strane, pozdravlja odluku rumunjske vlade da prekine pregovore s društvom China General Nuclear Power Corporation, CGNPC, o izgradnji nuklearnih reaktora 3 i 4 u Cernavodi;

21.ističe, međutim, da je potrebno uspostaviti stratešku ravnotežu između otvorenosti jedinstvenog tržišta EU-a i njegove privlačnosti za ulaganja, s jedne strane, te obrane kritične infrastrukture i autonomije EU-a s druge strane, uzimajući u obzir sigurnosne slabosti EU-a, posebno u pogledu gospodarske prisile ili prijetnji integritetu kritične infrastrukture EU-a;

22.poziva Komisiju da razmotri na koji bi način njezina mišljenja o provjeri izravnih stranih ulaganja mogla dodatno dobiti na težini, kako bi se izbjegli poremećaji na jedinstvenom tržištu i natjecanje u snižavanju standarda među državama članicama; poziva Komisiju i države članice da povećaju usklađenost, među ostalim prikupljanjem odgovarajućeg stručnog znanja, te da u potpunosti provedu Uredbu za provjeru izravnih stranih ulaganja; smatra da postoji mogućnost i potreba za jačanjem te uredbe u okviru njezine revizije planirane za kraj godine; potiče Komisiju da predstavi ambiciozan zakonodavni prijedlog izmijenjene Uredbe kojim bi se uklonili svi nedostaci koji su uočeni tijekom njezine provedbe te da brzo ocijeni mogućnost podnošenja zakonodavnog prijedloga o mehanizmu za provjeru ulaganja prema inozemstvu; preporučuje da se svaki predloženi mehanizam za provjeru ulaganja prema inozemstvu temelji na procjenama učinka koje uključuju odgovarajuće savjetovanje s poduzećima kako bi se moguće negativne posljedice na europsku konkurentnost svele na najmanju moguću razinu;

23.pozdravlja novi pristup uklanjanja rizika iz predložene europske strategije za gospodarsku sigurnost od 20. lipnja 2023., čiji je cilj u najvećoj mogućoj mjeri povećati koristi od gospodarske otvorenosti EU-a i štititi, promicati i jačati otvorenu stratešku autonomiju EU-a, pri čemu treba na najmanju moguću razinu svesti rizike koji proizlaze iz gospodarskih ovisnosti i njihove moguće zlouporabe, što se odnosi i na ulaganja i istraživačku suradnju u pogledu ključnih razvojnih tehnologija s vojnim primjenama, među ostalim u području kvantnog računalstva, naprednih poluvodiča i umjetne inteligencije; poziva na brzo donošenje prijedloga Komisije i Visokog predstavnika i poziva države članice da u potpunosti provedu prošireni regulatorni okvir EU-a kako bi se isključili subjekti koji bi mogli doprinijeti vojno-civilnoj fuziji i iznašle alternative za projekte koje Kina financira u EU-u razvojem sveobuhvatnog pristupa zajedničkom utvrđivanju, procjeni i upravljanju rizicima za europsku gospodarsku sigurnost;

24.nadalje pozdravlja prijedlog Visokog predstavnika i Komisije da se spriječi curenje osjetljivih tehnologija u nastajanju uspostavom popisa tehnologija s dvojnom namjenom, na temelju usko definiranih kriterija usmjerenih na budućnost, kao što su potencijalna razvojna i transformativna priroda tehnologije, rizik od vojno-civilne fuzije i rizik od zlouporabe tehnologije za kršenje ljudskih prava; poziva Komisiju i države članice da što prije utvrde i provedu relevantne zaštitne mjere za te tehnologije s dvojnom namjenom;

25.u tom pogledu poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama osmisli mehanizam brzog odgovora za otkrivanje dvojne namjene ili zlouporabe infrastrukture u EU-u koja je u kineskom vlasništvu, suvlasništvu ili za koje Kina ima koncesiju, koji bi se mogao iskoristiti za ukidanje prava na koncesiju i/ili privremenog ukidanja prava na uporabu u slučajevima vlasništva i suvlasništva; poziva Komisiju da na godišnjoj razini izvješćuju Parlament o sljedećim pitanjima:(a)otkrivanju moguće dvojne namjene strateške infrastrukture koja Kini pruža logističku i obavještajnu potporu;(b)potpunom poštovanju trgovinskog zakonodavstva EU-a, posebno u pogledu dužne pažnje, borbe protiv prisile i robe proizvedene prisilnim radom koja ulazi na tržište EU-a;

26.pozdravlja donošenje europskog akta o čipovima, kojim će se povećati sposobnost EU-a za proizvodnju poluvodiča i izraditi strateška mapa, među ostalim, nedostataka u sposobnostima u lancu vrijednosti poluvodiča u EU-u, čime će se ograničiti ovisnost EU-a o trećim zemljama kao što je Kina; poziva na podnošenje daljnjih prijedloga kako bi se osigurali lanci opskrbe za kritičnu infrastrukturu i materijale unutar EU-a; nadalje, poziva Komisiju i države članice da razviju dodatne inicijative usmjerene na omogućivanje bolje koordinacije i suradnje s partnerima istomišljenicima i saveznicima te da prate i dodatno razviju, ako je to moguće i u skladu s ciljem EU-a da se smanje daljnje ovisnosti, globalne proizvodne kapacitete i lance opskrbe kritičnom infrastrukturom i materijalima koji su ključni za sigurnost i obranu Unije; skreće posebnu pozornost na Tajvan, koji ima važnu ulogu u globalnim lancima opskrbe i međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima; ponovno ističe svoju dugotrajnu potporu bilateralnom sporazumu o ulaganjima između EU-a i Tajvana te svim aranžmanima koji su uzajamno korisni za bilateralnu trgovinu i ulaganja;

27.poziva Komisiju da predloži novi zakonodavni okvir za ublažavanje sigurnosnih rizika u pogledu dobavljača sustava podmorskih kabela, koji bi uključivao, među ostalim, strože praćenje i čestu provjeru vlasničkih struktura tih dobavljača, njihovih prethodnih ulaganja u sustave podmorskih kabela te blizine sustava podmorskih kabela europskim i savezničkim vojnim bazama; naglašava da je dobavljače kabelskih sustava, primjerice kineska poduzeća, potrebno spriječiti da razmjenjuju podatke s obavještajnim službama, osim kada je riječ o zaštiti infrastrukture od vanjskih neovlaštenih upada ili zlonamjernih napada; u tom se pogledu zalaže za inicijative usmjerene na daljnji razvoj poduzeća u području sustava podmorskih kabela koja su u europskom vlasništvu ili imaju poslovni nastan u Europi;

28.naglašava da se odgovori EU-a moraju temeljiti na boljem razumijevanju relevantne strateške slike, s naglaskom na međusektorskim i transnacionalnim procjenama prijetnji i studijama osjetljivosti kritične infrastrukture; smatra da bi decentralizirano ili nemarno sagledavanje stanja, bez jasne vidljivosti i nadzora nad projektima od strateške važnosti za europsku obranu i sigurnost, moglo uvelike štetiti geopolitičkim interesima Unije Resorni odjel za vanjske odnose Glavne uprave za vanjsku politiku Unije, „Security implications of China-owned critical infrastructure in the European Union” (Utjecaj kritične infrastrukture u vlasništvu Kine u Europskoj uniji na sigurnost), lipanj 2023.; podsjeća na slabosti povezane sa stranim upletanjem, posebno u informacijski prostor, i na međusobnu povezanost projekata izravnih stranih ulaganja i manipuliranja informacijama koje provode zlonamjerni strani akteri;

29.izražava zabrinutost zbog prodora Narodne Republike Kine na tržište EU-a i u šire susjedstvo; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da osiguraju da se mjere poduzete za jačanje otpornosti EU-a na kineski utjecaj, među kojima su uklanjanje rizika, diversifikacija i smanjenje kritičnih ovisnosti, prošire i na najbliže partnere EU-a, posebno na zemlje pristupnice i one koje su dio politike susjedstva EU-a;

30.podsjeća da pomorske snage Narodne Republike Kine imaju na raspolaganju sredstva i pravne alate koji im osiguravaju da kineske civilne brodove i infrastrukturu mogu koristiti u vojne i sigurnosne svrhe; smatra da Kina svoju civilnu komercijalnu infrastrukturu može iskoristiti kako bi poduprla prisutnost Narodnooslobodilačke vojske Kine u trećim zemljama; upozorava da se takvom vojno-civilnom fuzijom kineskoj vojsci omogućuje pristup stranim lukama, čime joj se omogućuje da unaprijed pripremi logističku potporu za razmještanje pomorskih snaga na udaljenim lokacijama poput Indijskog oceana, Sredozemnog mora i Atlantskog oceana; ističe da je rizik od špijunaže najveći kada se kineska civilna komercijalna imovina nalazi u logističkim čvorištima u blizini pomorskih baza EU-a i NATO-a ili u lučkim poduzećima koja su potpisala sporazume o pružanju logističke potpore europskim poduzećima; poziva države članice da hitno riješe pitanje potrebe za smanjenjem rizika od špijunaže i sabotaže u kritičnoj infrastrukturi, osobito onoj s vojnom funkcijom, kao što su luke kojima se koristi NATO; u tom pogledu naglašava da EU i NATO moraju surađivati u razvoju dugoročnog plana za suzbijanje kineske strategije vojno-civilne fuzije u Europi te poziva na potpunu provedbu završnog izvješća o procjeni radne skupine EU-a i NATO-a Europska komisija, Radna skupina EU-a i NATO-a za otpornost kritične infrastrukture:Završno izvješće o procjeni, lipanj 2023.;

31.napominje da su luke točke pristupa prema svijetu i kao takve imaju ključnu ulogu u gospodarstvu EU-a; sa zabrinutošću primjećuje da su subjekti u kineskom vlasništvu ili pod kineskom kontrolom strateški povećali svoje udjele u europskim lukama i lučkoj infrastrukturi; poziva Komisiju da predstavi strateški politički okvir EU-a za smanjenje i ograničavanje utjecaja i operativne kontrole Kine i drugih režima; također podsjeća da Narodna Republika Kina projicira moć u inozemstvu korištenjem mreže komercijalnih luka i objekata s dvojnom namjenom koji pružaju logističku i obavještajnu potporu kineskoj mornarici; napominje da su 2022. kineska poduzeća upravljala ili bila u vlasništvu terminala u 96 luka u 53 zemlje; nadalje, napominje da su u najmanje devet luka, od kojih su dvije u Europi, izvršeni opsežni popravci ili radovi na održavanju ratnih brodova i opreme mornarice Narodnooslobodilačke armije Kine (PLAN); ističe da se pomorskim posjetima otkrivaju područja utjecaja, prioritetne operativne zone, ciljevi prikupljanja obavještajnih podataka i prioriteti suradnje;

32.naglašava potrebu za geopolitičkim pristupom globalnoj suradnji u području kritične infrastrukture kako bi se EU uspješno suočio s novim sigurnosnim izazovima; primjećuje da trećinu ukupne afričke infrastrukture izgrađene od 2010., uključujući oko 50 % afričkih 3G mreža i 70 % 4G mreža na tom kontinentu, financiraju i grade kineska poduzeća u državnom vlasništvu; ističe da je Kina u posljednjih 20 godina povećala svoj angažman u pogledu trgovine, ulaganja i zajmova s afričkim vladama i njihovim poduzećima u državnom vlasništvu za 160 milijardi USD, pri čemu je ugovornih obveza malo ili su netransparentne, i to uglavnom u području prometa, proizvodnje energije, rudarstva i telekomunikacija; posebno ističe činjenicu da je samo jedno kinesko telekomunikacijsko poduzeće izgradilo do 70 % afričke infrastrukture informacijske tehnologije, kao i ulogu kineskih poduzeća u financiranju, izgradnji, širenju i obnovi najmanje 14 osjetljivih afričkih telekomunikacijskih mreža; izražava zabrinutost zbog toga što je kineski model očito privlačan mnogim zemljama koje ne mogu ili nisu voljne ispuniti zahtjeve EU-a za pristup jednakovrijednim razinama financiranja, čime se širi kineski utjecaj na štetu partnerstava s EU-om i povećava rizik od neodrživog duga za te zemlje, čime se šteti njihovu dugoročnom razvoju na štetu lokalnog stanovništva; poziva Komisiju, ESVD i države članice da pojačaju napore, uključujući privlačenjem ulaganja iz privatnog sektora, kako bi se u okviru strategije Global Gateway proveo paket ulaganja u iznosu od 150 milijardi EUR, kako je dogovoreno na 6. sastanku na vrhu EU-a i AU-a u veljači 2022.; potiče Vijeće i Komisiju da u okviru te inicijative brzo provedu projekte, posebno ogledne projekte;

33.sa zabrinutošću ističe da bi se strategija Narodne Republike Kine za izgradnju „baza za suradnju plavoga gospodarstva” duž obale Afrike, među ostalim izgradnjom ribarskih plovila i postrojenja za popravak plovila, mogla koristiti i u vojne svrhe; naglašava da postoji opći manjak podataka i transparentnosti u pogledu tih sporazuma s afričkim zemljama i pratećih dozvola; ističe moguće geopolitičke posljedice za EU, posebno u trećim zemljama u kojima je EU angažiran;

34.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću i Komisiji.