Unutarnje tržište i zaštita potrošača4.primjećuje da je važno pažljivo ocijeniti sva pitanja koja se odnose na razvoj virtualnih svjetova i njihovu učinkovitu obuhvaćenost postojećim zakonodavstvom iako se u Komunikaciji Europske komisije još ne navodi potreba za preciznim zakonodavnim mjerama; ističe da istinsko jedinstveno digitalno tržište može znatno doprinijeti razvoju virtualnih svjetova i ojačati sposobnost EU-a da bude konkurentan na svjetskoj razini; smatra da je ključno imati jasan, sveobuhvatan i regulatorni okvir, posebno kada tehnologija bude u potpunosti razvijena, kako bi se osigurali jednaki uvjeti kojima se iskorištava puni potencijal virtualnih svjetova i omogućuje njihov gospodarski rast;
5.pozdravlja najnovije regulatorne promjene u tom pogledu, kao što su Akt o digitalnim uslugama (Uredba (EU) 2022/2065 Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) SL L 277, 27.10.2022., str. 1.), Akt o digitalnim tržištima (Uredba (EU) 2022/1925 Uredba (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2022. o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru i izmjeni direktiva (EU) 2019/1937 i (EU) 2020/1828 (Akt o digitalnim tržištima) SL L 265, 12.10.2022., str. 1.) i Akt o podacima (2022/0047(COD)) koje će uskoro odobriti Vijeće i Europski parlament; prima na znanje i prijedloge akata o umjetnoj inteligenciji i kibernetičkoj otpornosti te aktualne pregovore o njima; smatra da bi Komisija trebala redovito provoditi provjere primjerenosti i dosljednosti zakonodavnog okvira jedinstvenog digitalnog tržišta kako bi se razmotrile nove mogućnosti, rizici ili druga pitanja koja se mogu pojaviti u virtualnom svijetu i prema potrebi podnositi zakonodavne prijedloge; smatra da bi rezultate tih provjera trebalo javno objaviti;
6.pozdravlja predanost Komisije praćenju razvoja virtualnih svjetova; poziva Komisiju da svake dvije godine sastavi izvješće o toj temi i da ga proslijedi Parlamentu i Vijeću; traži od Komisije da obrati pozornost na moguću pojavu problema na Webu 4.0, a koji već postoje na Webu 3.0, kao što su, među ostalim, širenje dezinformacija, širenje nezakonitog sadržaja, krađa digitalnog identiteta, kibernetički kriminal, kršenje prava intelektualnog vlasništva, kibernetički terorizam, zlouporaba osobnih podataka, dizajn digitalnih usluga koji utječe na promjene ponašanja ili koji stvara ovisnost, prijevare, teroristički sadržaji na internetu, seksualno zlostavljanje maloljetnika i kibernetičko zlostavljanje, te da razmotri relevantno postojeće zakonodavstvo, primjerice Akt o digitalnim uslugama, i predstojeća zakonodavstva čiji je cilj rješavanje tih pitanja;
7.ističe da virtualni svjetovi imaju značajan gospodarski potencijal i da rastu potrebe za ulaganjima u potrebnu infrastrukturu te s time povezane aktivnosti istraživanja, inovacije kao i prekvalifikacije i usavršavanje; naglašava da bi ukupni trošak tih ulaganja trebao biti usmjeren na neutralan učinak na konačne potrošačke cijene; uviđa potrebu za povećanjem dostupnih sredstava na razini EU-a kako bi se ispunili ti ciljevi; ističe ulogu virtualne stvarnosti, proširene stvarnosti i mješovite stvarnosti kao ključnih tehnologija potrebnih za razvoj i rast virtualnih svjetova, koje korisnicima pružaju imerzivna i interaktivna iskustva uz napomenu da industrijske primjene i potrošačka upotreba predstavljaju različite izazove i zahtijevaju različite pristupe; prima na znanje i da razvoj nekih modela umjetne inteligencije, kao što je generativna umjetna inteligencija, može imati ključnu ulogu u stvaranju i obogaćivanju virtualnih okruženja; u tom pogledu poziva Komisiju da također pomno prati brzo širenje te tehnologije i njezin utjecaj na digitalni ekosustav;
8.ukazuje i na to da bi te promjene mogle pozitivno utjecati na zapošljavanje, među ostalim, otvaranjem novih radnih mjesta u područjima kao što su arhitektura virtualnog svijeta ili stvaranje sadržaja; naglašava potrebu za ulaganjem u inicijative za prekvalifikaciju postojeće radne snage u EU-u, osobito za nedovoljno zastupljene skupine u tom sektoru; ističe da je važno promicati razvoj odgovarajućih vještina i ulagati u njega kako bi se u EU-u osigurala ponuda talentiranih i kvalificiranih radnika osposobljenih za te poslove te stvoriti privlačne uvjete kako bi se talentirani radnici zadržali u EU-u, privukli strani talentirani radnici i promicalo poduzetništvo i inovacije na području EU-a;
9.ukazuje na pozitivan i negativan mogući utjecaj novih tehnologija i proizvoda na potrošače, njihovo zdravlje te njihov društveni i gospodarski život; ističe moguće koristi virtualnih svjetova u industrijskom i profesionalnom okruženju, posebno za osposobljavanje i izradu prototipa, pri čemu je svjestan šireg učinka na radnike; naglašava da je potrebno osigurati poštovanje radničkih prava i visoku razinu zaštite radnika;
10.podsjeća da unutar EU-a postoji dinamičan ekosustav u razvoju iako većina poduzeća koja su predvodnici u razvoju virtualnih svjetova ima poslovni nastan izvan EU-a; naglašava da EU treba preuzeti vodeću ulogu u oblikovanju virtualnih svjetova kao ekosustava koji poštuju i promiču vrijednosti EU-a, temeljna prava i najvišu razinu zaštite potrošača; ukazuje na činjenicu da je važno poticati stvaranje jednakih uvjeta kojima se promiče širenje europskih malih i srednjih poduzeća te nastajanje konkurentnih europskih poduzeća, kao i decentraliziranih i interoperabilnih ekosustava;
11.naglašava da treba stvoriti odgovarajući okvir politike i sudjelovati u međunarodnim dijalozima, posebno s trećim zemljama istomišljenicama, kako bi se postigao koordinirani pristup virtualnim svjetovima; naglašava važnost podizanja svijesti europskih građana o odgovornom korištenju u tim digitalnim domenama;
12.uviđa da su razna poduzeća stvorila višestruke virtualne svjetove u nedostatku otvorenih i zajedničkih standarda, propisa i interoperabilnih platformi; ističe da te virtualne svjetove trenutačno razvija ograničen broj poduzeća koja raspolažu resursima i financijskim sredstvima potrebnima za njihov razvoj; smatra da interoperabilnost i otvoreni standardi mogu doprinijeti sprečavanju kvazimonopola ili zlouporabe dominantnog položaja na štetu potrošača i europskih poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća;
13.pozdravlja predanost Komisije suradnji s postojećim višedioničkim institucijama za upravljanje internetom kako bi se razvili zajednički standardi upravljanja i pravila te potiče Komisiju da podrži aktualne višedioničke inicijative za razvoj standarda, uključujući one udruga potrošača i drugih organizacija civilnog društva; preporučuje da se provede sveobuhvatna studija o interoperabilnim virtualnim svjetovima; ističe potencijal koji stvaranje europskih podatkovnih prostora ima za razvoj virtualnih svjetova;
14.naglašava da je važno osigurati otvorenost, uključivost i pristupačnost virtualnih svjetova, što će doprinijeti većem sudjelovanju osoba s invaliditetom u novom digitalnom okruženju; ukazuje na činjenicu da virtualni svjetovi imaju potencijal za povećanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u različitim aktivnostima kao što je virtualni turizam; upozorava da će se korisnici s invaliditetom u virtualnim svjetovima možda susresti s izazovima zbog nedostatka pristupačnosti ili koncepata koji bi zadovoljili njihove posebne potrebe; poziva Komisiju da prati jesu li Europski akt o pristupačnosti Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.). i Direktiva o pristupačnosti interneta Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.). prikladni za osiguravanje pristupačnosti u virtualnim svjetovima; naglašava i da treba uvažiti posebne potrebe i prava djece;
15.smatra da bi rasprava o potrebi za identifikacijom korisnika u virtualnim svjetovima trebala biti prioritet u procesu razvoja virtualnih svjetova i da bi trebalo temeljito razmisliti o mogućoj konfiguraciji tog digitalnog okruženja, imajući na umu da u nekim slučajevima anonimnost može biti poželjna; ističe da je anonimnost u digitalnom okruženju uvijek moguća pod korisničkim imenom (pseudonimom) te poziva Komisiju da procijeni potencijalnu upotrebu europskog digitalnog identiteta (eID) i lisnice u virtualnim svjetovima;
16.ponovno ističe važnost zaštite osobnih podataka korisnika i njihove privatnosti; ističe da Opća uredba o zaštiti podataka Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.). možda nije dovoljna za rješavanje svih izazova povezanih sa zaštitom podataka u međusobno povezanim virtualnim svjetovima; traži da se posebna pozornost posveti utjecaju korisnički generiranog sadržaja na zaštitu podataka, kao i obradi osjetljivih podataka kao što su biometrijski podaci i podaci o ponašanju, emocionalne reakcije i taktilne informacije, te da se pritom osigura okruženje pogodno za inovacije;
17.ističe da je sudjelovanje u virtualnom svijetu dobrovoljno i traži od Komisije da razmotri uvođenje prava na trajno brisanje kako bi potrošači mogli zatražiti brisanje svojih podataka i profila iz svih aplikacija, internetskih igara i virtualnih okruženja;
18.smatra da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti dizajnu koji stvara ovisnost i tamnim uzorcima u tim virtualnim okruženjima; upozorava na moguće zdravstvene probleme koji mogu nastati zbog posjećivanja virtualnih svjetova, kao što su ovisnost, bolesti virtualne stvarnosti (kibernetičke bolesti) ili poremećaji spavanja; naglašava da su maloljetnici i mladi posebno izloženi tim zdravstvenim problemima, uključujući moguće učinke na njihov kognitivni razvoj, te naglašava potrebu za dobno primjerenim dizajnom i mjerama roditeljske kontrole kako bi ih se zaštitilo; također smatra da treba istražiti učinak tehnologija koje podrazumijevaju izravne i trajne izmjene na tijelu;
19.podsjeća da se virtualnim svjetovima i imerzivnim obrazovanjem mogu promicati prava djece na internetu u pogledu njihovog obrazovanja, osnaživanja, sudjelovanja i igre te pružiti jedinstvena iskustva koja mogu pomoći maloljetnicima da razviju zanimanje za učenje, primjerice učenjem kroz igru; napominje da takav angažman može pomoći maloljetnicima da razvijaju suradnju, komunikaciju, kritičko razmišljanje, inovacije i samopouzdanje; naglašava mogućnost rješavanja problema nedostatka vještina u EU-u i osposobljavanja budućih talenata; naglašava potrebu za obrazovnim programima kako bi se djeci i mladima pomoglo da se prilagode tehnološkim promjenama te da usvoje zdrav i uravnotežen pristup koji kombinira tradicionalnu društvenu interakciju s vremenom provedenim u virtualnom okruženju, čime bi se roditeljima osigurali i potrebni alati za nadzor i donošenje informiranih odluka o puštanju ili uključivanju njihove djece u virtualno okruženje;
20.napominje da treba istražiti utjecaj virtualne stvarnosti i drugih tehnologija na kognitivni razvoj i razvoj ponašanja; ističe moguće rizike koji su svojstveni ranom izlaganju zaslonima i prekomjernom vremenu provedenog ispred njih što može utjecati na dobrobit djece i njihov kognitivni, fizički, psihički i društveni razvoj; ustraje u provedbi informativnih kampanja o odgovornoj upotrebi zaslona; ističe potrebu za odgovarajućim osposobljavanjem odgojno-obrazovnih djelatnika kako bi se osiguralo da imaju potrebne digitalne vještine i da su digitalno pismeni; poziva Komisiju da potiče inicijative u kojima sveučilišta, tehnička učilišta i dionici iz industrije surađuju kako bi procijenili nedostatak vještina, zajednički osmislili planove i ojačali javno-privatnu suradnju u korist mladih u EU-u; ističe da je važno i u virtualnim svjetovima primijeniti najvišu razinu zaštite koja se pruža maloljetnicima u drugim izvanmrežnim i internetskim okruženjima. To se ne odnosi samo na zaštitu od nasilja, uznemiravanja, zlostavljanja i izlaganja nasilnom, seksističkom, rasističkom ili pornografskom sadržaju; naglašava da treba uvažiti posebne potrebe, slabosti i prava djece u virtualnim svjetovima; naglašava da je važno da su internetske usluge i proizvodi kojima se uglavnom koriste djeca razvijeni tako da su sami po sebi sigurni za njih;
21.napominje da će virtualni svjetovi stvarati slike, grafičke prikaze i videozapise visoke rezolucije kako bi se omogućila imerzivna iskustva korisnika, što dodatno zahtijeva visokoučinkovitu infrastrukturu; napominje da će osobito niskolatentne i širokopojasne mobilne mreže sljedeće generacije kao i učinkovite bežične internetske veze, primjerice Wi-Fi 6, imati ključnu ulogu, kao i tehnologije poput računalstva na rubu mreže; podsjeća na izvješće Europskog revizorskog suda iz siječnja 2022. u kojem se procjenjuje da će ukupni trošak uvođenja 5G tehnologije u svim državama članicama do 2025. iznositi između 281 i 391 milijardu EUR, uključujući izgradnju nove 5G infrastrukture i modernizaciju postojeće infrastrukture;
22.napominje sa zabrinutošću da bi sve veća upotreba virtualnih svjetova mogla isključiti i određene skupine ljudi koji nemaju osnovne vještine ili resurse za sudjelovanje u tom okruženju, ali i osobe koje žive u ruralnim i udaljenim područjima, npr. u najudaljenijim regijama; naglašava da je poticanje digitalne pismenosti i pristupa kvalitetnom i cjenovno pristupačnom internetu preduvjet za svaki okvir za virtualne svjetove na razini EU-a; poziva Komisiju da provede procjenu utemeljenu na dokazima o tome kako osigurati da se potrebna infrastruktura i uređaji potrebni za potporu razvoju i funkcioniranju virtualnih svjetova te prijelaz s Weba 3.0 na Web 4.0 dostave potrošačima, među ostalim u udaljenim područjima i kućanstvima s nižim dohotkom; ističe da istinsko jedinstveno tržište telekomunikacija ima ključnu ulogu u tome; upozorava na opasnosti financijskih transakcija u kriptovalutama, posebno prijevare, koje bi se mogle dodatno pogoršati u virtualnim svjetovima; podsjeća i da nepovratnost mnogih transakcija povezanih s kriptovalutama također znači otvaranje novih kanala za paralelnu ekonomiju, pri čemu žrtve prijevara imaju male ili nikakve izglede za povrat izgubljenih sredstava; pozdravlja Uredbu o tržištima kriptoimovine Europske unije SL L 150, 9.6.2023., str. 40., kojom se želi uspostaviti pravni okvir za kriptovalute i digitalnu imovinu;