P9_TA(2024)0034Uloga preventivne diplomacije u rješavanju zamrznutih sukoba diljem svijeta – propuštena prilika ili promjena za budućnost Preporuka Europskog parlamenta od 17. siječnja 2024. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o ulozi preventivne diplomacije u rješavanju zamrznutih sukoba diljem svijeta: propuštena prilika ili promjena za budućnost (2023/2050(INI))Europski parlament,

–uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća o sprečavanju sukoba od 20. lipnja 2011. i o integriranom pristupu vanjskim sukobima i krizama od 22. siječnja 2018.,

–uzimajući u obzir Globalnu strategiju Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku od 28. lipnja 2016.,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća i Koncept o mirovnom posredovanju EU-a od 7. prosinca 2020.,

–uzimajući u obzir akcijski plan naslovljen „Strateški kompas za sigurnost i obranu – za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti”, koji je Vijeće odobrilo 21. ožujka 2022., a Europsko vijeće prihvatilo 25. ožujka 2022.,

–uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. rujna 2023. naslovljen „Ažurirani instrumenti za analizu sukoba i rano upozoravanje na sukobe u EU-u – ciljevi, postupci i smjernice” (SWD(2023)0295),

–uzimajući u obzir svoju preporuku o stvaranju Europskog civilnog mirovnog korpusa od 10. veljače 1999. SL C 150, 28.5.1999., str. 164.,

–uzimajući u obzir Novi program UN-a za mir od 20. srpnja 2023.,

–uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 o ženama, miru i sigurnosti od 31. listopada 2000.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2020. o rodnoj ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a SL C 404, 6.10.2021., str. 202.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2019. o izgradnji kapaciteta EU-a za sprečavanje sukoba i posredovanje SL C 23, 21.1.2021., str. 16.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. travnja 2023. o provedbi civilnog ZSOP-a i ostalih oblika pomoći EU-a u području civilne sigurnosti Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0106.,

–uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o klimatskoj diplomaciji od 6. listopada 2023.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2018. o okupiranim teritorijima u Gruziji deset godina nakon ruske invazije SL C 28, 27.1.2020., str. 97.,

–uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0404/2023),

A.budući da su očuvanje mira, sprečavanje sukoba i jačanje međunarodne sigurnosti neki od ključnih ciljeva vanjskog djelovanja EU-a, kako je utvrđeno u članku 21. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji;

B.budući da su promjenjiv geopolitički kontekst u kojem se sile u usponu konfrontiraju s već tradicionalno dominantnima akterima, napadi na multilateralni sustav, demokraciju i poredak utemeljen na pravilima, ali i ponovna eskalacija nasilja u dugotrajnim sukobima, nove tehnologije, kiberprijetnje, klimatska kriza i kriza bioraznolikosti, zlonamjerno upletanje trećih strana, dosad nezabilježena globalna razina gospodarske nejednakosti, ukidanje prava, u prvom redu ženama, kontinuirana i sustavna isključenost i diskriminacija cijelih društvenih skupina, globalno nazadovanje u pogledu ljudskih prava i demokracije, problemi povezani sa sigurnošću opskrbe hranom i migracije među čimbenicima koji doprinose širenju sukoba i nestabilnosti diljem svijeta, pri tome u prvom redu uzimajući u obzir nezakoniti agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i sve veće napetosti na Bliskom istoku;

C.budući da UN definira „preventivnu diplomaciju” kao diplomatsko djelovanje koje se poduzima kako bi se spriječila eskalacija sporova u sukobe i kako bi se ograničilo širenje sukoba kada do njih dođe;

D.budući da preventivna diplomacija u EU-u obuhvaća političku i financijsku potporu za multilateralni sustav, trgovinu, razvoj, humanitarnu pomoć i ljudska prava, s naglaskom na pronalaženju mogućnosti za rješavanje uzroka sukoba i stvaranju prostora za dijalog, često u partnerstvu s međunarodnim i regionalnim organizacijama te zainteresiranim stranama;

E.budući da zamrznuti sukobi potiču i normaliziraju nacionalističku retoriku i osjećaje te pridonose jačanju krajnje desnice;

F.budući da sile u usponu dovode u pitanje tradicionalne aktere te da zajedno s novim tehnologijama i daljnjom globalizacijom dovode do pojačane međunarodne konkurencije, što uz klimatske promjene, sigurnost opskrbe hranom i migracije uzrokuje sve veće napetosti i dovodi do sukoba diljem svijeta, koji također predstavljaju izazov za EU;

G.budući da je multilateralni poredak utemeljen na pravilima danas ugrožen i da se suočava s izazovima u nestabilnoj geopolitičkoj situaciji, zbog čega je nužno da EU odgovori na međunarodne sukobe u skladu sa svojim proglašenim vrijednostima ljudskih prava, jednakosti, slobode, demokracije, vladavine prava i ljudskog dostojanstva kako se potpora za multilateralizam ne bi dodatno oslabila; budući da se ponovno pojavljuju neki bivši savezi, koji se temelje na zajedničkom interesu narušavanja tog sustava, kao što su Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika (BRICS); budući da su jednostrana djelovanja Rusije uvelike utjecala na stvaranje saveza i uspostavu njezinih sfera utjecaja;

H.budući da je u interesu demokracije, ljudskih prava i vladavine prava kao i za njihov napredak hitno potrebno održati i zaštititi multilateralizam i međunarodni poredak utemeljen na pravilima;

I.budući da autokratski akteri dovode u pitanje univerzalnost ljudskih prava i ugrožavaju demokratske standarde u cijelom svijetu; budući da je svijet zdravih demokracija, odnosno snažnih demokratskih sustava, sigurniji svijet jer se oslanja na uspostavljene snažne kontrole i ravnoteže, koje sprječavaju nepredvidljivost autokracija;

J.budući da glavne sukobe uzrokuju državni i nedržavni akteri koji se koriste hibridnim strategijama, kibernapadima, kampanjama dezinformiranja i izravnim upletanjem u izbore i političke procese, ekonomskom prisilom i instrumentalizacijom tokova nezakonitih migracija;

K.budući da EU treba unaprijediti svoje preventivne instrumente i prihvatiti ključnu ulogu koju ima u očuvanju mira, stabilnosti i sigurnosti u EU-u i izvan njegovih granica;

L.budući da je EU najveći međunarodni pružatelj pomoći na svijetu i da pomaže u prevladavanju siromaštva i poticanju globalnog razvoja; budući da nije postigao isti učinak u javnoj diplomaciji te bi stoga trebao povećati svoju razinu ambicije i vidljivosti u području preventivne diplomacije u cijelom svijetu, prvenstveno izvješćivanjem o svojim postignućima i uspjesima u dosad poduzetim diplomatskim aktivnostima kao i o rezultatima financijske potpore; budući da EU provodi temeljitu evaluaciju instrumenata kojima se financira međunarodna suradnja;

M.budući da je pristup EU-a preventivnoj diplomaciji usmjeren na očuvanje mira, sprečavanje sukoba i jačanje međunarodne sigurnosti, uključujući višedimenzionalne, višerazinske i višedioničke aktivnosti, te da pritom istodobno odgovara na razne aspekte i faze sukoba te osigurava prostor za dijalog;

N.budući da oslanjanje isključivo na političke, diplomatske ili vojne strategije često nije dovoljno za sprečavanje sukoba i da stoga postoji potreba za sveobuhvatnim ambicioznim, uključivim i rodno osjetljivim pristupom sprečavanju sukoba i izgradnji mira, koji bi uključivao humanitarnu pomoć, razvojnu suradnju, trgovinu te vanjsku i sigurnosnu politiku, obnovu i održavanje unutarnjeg pravnog poretka, izgradnju ili ponovnu izgradnju administrativnih struktura, međuetnički i međuvjerski dijalog te druge pristupe rješavanju sukoba, među ostalim i borbom protiv nekažnjavanja; budući da se djelovanje EU-a u području preventivne diplomacije mora prvenstveno voditi nepokolebljivom predanošću suradnji za demokraciju i razvoj te mjerama za izgradnju povjerenja među različitim stranama;

O.budući da su međunarodni razvojni napori EU-a i potpora demokraciji ključni instrumenti vanjske politike EU-a; budući da misije za promatranje izbora imaju važnu ulogu u jačanju suradnje EU-a s partnerskim zemljama, među ostalim kada je riječ o podupiranju njihovih napora u ispunjavanju međunarodnih obveza povezanih s ljudskim pravima;

P.budući da, u skladu s novim Europskim konsenzusom o razvoju, EU i njegove države članice prepoznaju vezu između održivog razvoja, humanitarnog djelovanja, mira i sigurnosti u ostvarivanju ciljeva Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. i ciljeva održivog razvoja, posebno cilja br. 16 o promicanju mirnih i uključivih društava;

Q.budući da je Vijeće imenovalo devet posebnih predstavnika EU-a za različite nestabilne regije i regije zahvaćene sukobima, od kojih neki djeluju kao posrednici i mirotvorci kako bi spriječili eskalaciju sporova i ograničili širenje sukoba kada do njih dođe, ali da njihove inicijative i učinci njihova djelovanja nisu uvijek dovoljno vidljivi; budući da je važno da posebni predstavnici EU-a imaju širok i fleksibilan mandat koji se može prilagoditi promjenjivim geopolitičkim okolnostima kako bi promicali politike i interese EU-a u određenim regijama i zemljama te imali aktivnu ulogu u preventivnim diplomatskim djelovanjima;

R.budući da EU nema potrebno povjerenje, sredstva, resurse ili alate za razvoj svog punog potencijala za posredovanje u područjima od strateške važnosti i da ga jedna ili više zaraćenih strana ne smatraju nepristranim; budući da bi to moglo dovesti do porasta antieuropskog diskursa u neposrednom susjedstvu EU-a i državama koje nisu članice EU-a;

S.budući da nezakonit, ničim izazvan i neopravdan agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, kao i onaj protiv Gruzije iz kolovoza 2008., te njegove posljedice u cijelom svijetu fokus stavljaju na potrebu za snažnijim i ambicioznijim, vjerodostojnijim, strateškim, opipljivim te ujedinjenim djelovanjem EU-a na svjetskoj sceni kao i za tim da EU samostalno postavi vlastite strateške ciljeve te razvija i koristi svoje kapacitete koji su potrebni za njihovo ostvarivanje kako bi se izbjeglo ponavljanje prethodnih pogrešaka i iz njih učilo kada je riječ o budućim izazovima; budući da bi EU trebao izdvojiti sva potrebna financijska sredstva za reagiranje na sve veće geopolitičke izazove i više ulagati u preventivnu diplomaciju i druge mjere za sprečavanje sukoba kako bi se spriječilo širenje sukoba jer su oni štetni za društveni i gospodarski razvoj pogođenih područja;

T.budući da je sigurnost u istočnom susjedstvu i na zapadnom Balkanu, u regiji Sahel, zapadnoj Africi i na Rogu Afrike uvelike ugrožena ruskom invazijom na Ukrajinu i njezinim hibridnim zlonamjernim djelovanjem te mogućnošću širenja te agresije na susjedne zemlje; budući da destabilizacija našeg neposrednog susjedstva ugrožava stabilnost, mir i sigurnost vanjskih granica Unije, a time i EU-a i njegovih država članica; budući da EU treba povećati učinkovitost svoje sigurnosne i obrambene politike, osobito u zemljama Istočnog partnerstva;

U.budući da je agresivni rat Rusije protiv Ukrajine znak upozorenja EU-u jer predstavlja neposrednu prijetnju europskom i globalnom sigurnosnom poretku kao i sigurnosti EU-a i njegovih država članica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u; budući da su opća ruska invazija na Ukrajinu i njezine posljedice u svijetu dale zamah postizanju geopolitičkog redefiniranja vanjske politike EU-a, uključujući preispitivanje njegovih mehanizama za odgovor, među ostalim instrumenata za preventivnu diplomaciju, te da je potaknula pozive javnosti na to da EU djeluje dosljedno pri odgovaranju na međunarodne sukobe;

V.budući da bi EU trebao aktivno provoditi preventivnu diplomaciju u regijama zamrznutih sukoba kako bi se spriječila eskalacija i promicala stabilizacija;

W.budući da je EU oduvijek težio olakšavanju izravnih razgovora i smanjenju rizika od eskalacije u različitim regijama svijeta, pružajući potporu mirovnim procesima, inicijativama za izgradnju mira i regionalnim sustavima za rano upozoravanje u složenom geopolitičkom kontekstu;

X.budući da je činjenica da države članice nisu spremne odustati od svojih pojedinačnih, političkih ili gospodarskih interesa u vanjskim odnosima kako bi izgradile zajedničke kapacitete te u potpunosti razvile stratešku autonomiju jedna od glavnih prepreka globalnom vodstvu EU-a u preventivnoj diplomaciji;

Y.budući da bi EU i dalje trebao biti usmjeren prema punom razvoju vlastitih, autonomnih i trajnih instrumenata u vanjskom djelovanju, zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP) te zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP);

Z.budući da je civilno upravljanje krizama temeljna sastavnica ZVSP-a;

AA.budući da treba preispitati i ojačati koordinaciju između Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), Parlamenta i država članica kako bi se izgradili zajednički kapaciteti i modernizirali aktualni pristupi za postizanje konkretnih rezultata kao i pokrenule smislene inicijative u preventivnoj diplomaciji, izgradnji mira i mirotvorstvu; budući da EU mora djelovati jedinstveno i da bi njegovo djelovanje na terenu trebalo biti usklađeno s djelovanjem njegovih država članica u pogledu ranog upozoravanja, sprečavanja sukoba i upravljanja krizama; budući da je sprečavanje sukoba zajednički cilj svih država članica;

AB.budući da je vjerodostojnost EU-a ključan uvjet za ispravnu provedbu njegova preventivnog diplomatskog djelovanja jer jača povjerenje u EU među različitim akterima uključenima u sukob; budući da je u tom pogledu potrebno osigurati najvišu razinu koordinacije i usklađenosti u vanjskom djelovanju EU-a, posebno osiguravanjem vodeće uloge Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku kao posrednika između ZVSP-a i vanjskih odnosa EU-a; budući da Komisija treba ojačati svoju koordinaciju s ESVD-om, među ostalim u inicijativama i djelovanjima EU-a usmjerenima na preventivnu diplomaciju, jamčenjem potpune usklađenosti s člankom 3. stavkom 2. i člankom 9. Odluke o ESVD-u Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje, (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).;

AC.budući da je globalno financiranje sprečavanja sukoba i izgradnje mira na najnižoj razini u posljednjih 15 godina Odbor za razvojnu pomoć OECD-a, „Mir i službena razvojna pomoć”, listopad 2023.;

AD.budući da u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI – Globalna Europa) postoji tematski program za mir, stabilnost i sprečavanje sukoba; budući da je Komisija objavila višegodišnji okvirni program kojim se tom tematskom području dodjeljuje 870 970 044 EUR za razdoblje 2021. – 2027., od čega će samo 13 % – 18 % iznosa biti dodijeljeno sprečavanju sukoba;

AE.budući da civilne i vojne operacije EU-a imaju mandat za sprečavanje sukoba, očuvanje mira i upravljanje krizama; budući da bi trebalo proširiti kapacitete njihovih preventivnih instrumenata i osigurati dodatno osposobljavanje osoblja;

AF.budući da vanjsko predstavljanje EU-a u različitim prilikama nažalost bilo obilježeno manjkom jasnoće, što je jasno utjecalo na njegovu usklađenost, a time i na vjerodostojnost u cijelom svijetu; budući da treba jasno definirati nadležnosti Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije, predsjednika Komisije i predsjednika Europskog vijeća u pogledu vanjskog djelovanja i predstavljanja EU-a jer je sadašnji regulatorni okvir nejasan kada je riječ o nadležnosti svake institucionalne figure;

AG.budući da istraživanja pokazuju da su doživljaj nasilnih oružanih sukoba i sudjelovanje žena i muškarca u njima različiti, baš kao i njihovo razumijevanje mira Humanitarian Law & Policy (Humanitarno pravo i politika), „Gendered impacts of armed conflict and implications for the application of IHL” (Rodni učinci oružanog sukoba i posljedice za primjenu međunarodnog humanitarnog prava), 30. lipnja 2022.;

AH.budući da je provedba Programa o ženama, miru i sigurnosti ključna kako bi se ženama svih dobi osigurala smislena i ravnopravna uloga u donošenju odluka u svim fazama sprečavanja sukoba, mirotvorstva, izgradnje mira i oporavka nakon sukoba; budući da je Program o ženama, miru i sigurnosti sastavni dio Strateškog kompasa EU-a;

AI.budući da spomenici kulturne baštine koji imaju simbolično značenje u područjima pogođenima ratom pridonose izgradnji mira i pomirenju među zajednicama;

AJ.budući da bi podupiranje kulture i sredstva koja su jasno namijenjena međunarodnim kulturnim odnosima uvelike poboljšali sposobnost EU-a da u potpunosti razvije i podupre svoje međukulturne odnose s partnerima kao vrijednu sastavnicu instrumenata za preventivnu diplomaciju;

AK.budući da su kulturna diplomacija EU-a te zaštita kulturne i povijesne baštine važne za suživot, mir, demokraciju i održivi razvoj zahvaljujući promicanju solidarnosti, tolerancije i pomirenja djelovanjem delegacija i aktera na terenu;

AL.budući da je povratak SAD-a u Organizaciju Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) važan za globalnu suradnju u suočavanju s transnacionalnim izazovima, uključujući preventivna diplomatska djelovanja;

AM.budući da sve snažnija os Rusija-Kina-Iran instrumentalizira međunarodne organizacije, posebno tijela UN-a, s ciljem potkopavanja međunarodnog prava i njihova podređivanja svojim interesima, što je sve više u suprotnosti s Poveljom UN-a i globalnim poretkom utemeljenim na pravilima;

AN.budući da klimatska diplomacija definira klimatske promjene kao element politike vanjskog djelovanja i naglašava potrebu za integracijom klimatskih ciljeva i smanjenjem klimatskih rizika na najvišoj diplomatskoj razini te u svim područjima politika;

AO.budući da suradnja s državama članicama, institucijama, transatlantskim i međunarodnim partnerima, zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u i drugim zemljama razmjenom alata, informacija i praksi može imati ključnu ulogu u unapređenju i poboljšanju instrumenata za preventivnu diplomaciju Europske unije;

AP.budući da je nedavni porast napetosti između Venezuele i Gvajane oko regije Essequibo prilika za međunarodnu zajednicu, uključujući EU, da poduzme hitne preventivne diplomatske mjere prije nego što se problem dodatno pogorša;

1.preporučuje Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku da:(a)priznaju snažnu vezu između unutarnje i vanjske dimenzije politike i sigurnosti EU-a, što se treba odraziti u njihovu pristupu sprečavanju i rješavanju sukoba, kao i to da bi se preventivna diplomacija trebala odvijati unutar i izvan EU-a; u potpunosti iskoristite mogućnosti za jačanje postojećih koordinacijskih mehanizama koje proizlaze iz Ugovora iz Lisabona; prepoznaju potrebu za prestankom uskog tumačenja sigurnosti i započnu raspravu polazeći od koncepta kojim se ne ignoriraju čimbenici kao što su rizici za okoliš, opasnost od bolesti, glad, društvena nepravda, dezinformacije i nasilje;(b)poštovanje temeljnih, ustavnih i ljudskih prava te zaštitu građanskih sloboda stave u središte unutarnje i vanjske sigurnosne politike i njezinih napora u području preventivne diplomacije jer sposobnost EU-a da djeluje kao globalni vanjskopolitički akter, pouzdan međunarodni partner, pošten posrednik i vjerodostojan akter u području sigurnosti i obrane počiva na njegovoj sposobnosti da promiče spomenute vrijednosti i istodobno proaktivno definira, brani i štiti europske interese diljem svijeta;(c)prilagode i redovito ažuriraju instrumente EU-a za sprečavanje i rješavanje sukoba u skladu s njihovom promjenjivom prirodom, među ostalim zbog klimatskih promjena i njima prouzročenih katastrofa, geopolitičke nestabilnosti, ekoloških rizika, opasnosti od bolesti, gladi, društvene nepravde, uspona novih tehnologija, globalne utrke za sirovinama, sve većih nejednakosti diljem svijeta i nestašice hrane, uz kontinuiranu procjenu novih globalnih izazova i učinkovito promicanje mira, stabilnosti i sigurnosti;(d)ojačaju svoju ulogu i smislenu uključenost u postupke sprečavanja i rješavanja sukoba kao i medijaciju u provedbi sporazuma o prekidu vatre uz posredovanje EU-a kako bi osiguralo učinkovito funkcioniranje instrumenata EU-a i potaknuo konkretan napredak;(e)s obzirom na činjenicu da je EU poznat po svojoj legitimnosti, vjerodostojnosti, nepristranosti i uključivosti, u potpunosti iskoriste sredstva koja su im na raspolaganju kako bi spriječili sukobe, uskladili sprečavanje i rješavanje sukoba na razini EU-u, dodatno razvili instrumente u skladu sa svojim geopolitičkim programom i vrijednostima EU-a te djelovali kao jamac provedbe sporazuma o prekidu vatre uz posredovanje EU-a te kao neutralni posrednik koji se oslanja na vrijednosti tijekom kriza i sukoba diljem svijeta; osiguraju da se u svim djelovanjima preventivne diplomacije poštuje suverenitet zemalja; podsjete na to da bi EU trebao imati važnu diplomatsku ulogu kako bi se okončali sukobi u cijelom svijetu;(f)integriraju instrumente za preventivnu diplomaciju EU-a u strukturne preventivne mehanizme i djelovanja, kao što su, na primjer, politički sporazumi među akterima uključenima u sukobe, nacionalni dijalozi o pomirenju, izgradnji mira i tranzicijskoj pravdi kao i povjerenstva za istinu i pomirenje;(g)integriraju kulturnu baštinu u opći pristup EU-a upravljanju krizama kao transverzalnu sastavnicu svih mjera u okviru paketa instrumenata EU-a za sukobe i krize;(h)pozovu države članice da zanemare svoje pojedinačne interese u vanjskim odnosima i izgrade zajedničke kapacitete u području sprečavanja sukoba i posredovanja;(i)razviju niz jasnih i praktičnih pravila o vanjskom djelovanju EU-a i predstavljanju Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije, predsjednice Komisije i predsjednika Europskog vijeća; povećaju kapacitete EU-a za posredovanje promicanjem političkih misija, misija za prikupljanje informacija, ispitivanja i istraga;(j)osiguraju učinkovitu komplementarnost i usklađen pristup s Parlamentom i blisko surađuju s njim u njegovu preventivnom diplomatskom djelovanju jer parlamentarna diplomacija i aktivnosti EP-a u tom pogledu, kao što su službene misije Parlamenta u državama koje nisu članice Unije i na multilateralnim forumima, pridonose promicanju ljudskih prava, demokratskih standarda i političkog pluralizma u cijelom svijetu kao i sprečavanju sukoba i izgradnji mira; podnesu Parlamentu godišnje procjene aktivnosti EU-a u području preventivne diplomacije u cijelom svijetu kao i, po potrebi, revizije sustava EU-a za rano upozoravanje na sukobe;

Razumijevanje lokalnog i kulturnog konteksta

(k)poboljšaju razumijevanje EU-a o lokalnim, povijesnim, političkim, geografskim, vjerskim, ekološkim pravima i pravima manjina, društvenim i kulturnim kontekstima, ulažu u razvoj potrebnih vještina osoblja Europske službe za vanjsko djelovanje koje radi na sprečavanju i rješavanju sukoba kao i posredovanju i provedbi sporazuma o prekidu vatre te da razviju smjernice u tom pogledu; poboljšaju razumijevanje i rješavanje temeljnih uzroka sukoba kako bi se spriječio njihov nastanak i širenje;(l)diversificiraju diplomatski zbor EU-a i njegovih država članica kako bi se osiguralo da demografska raznolikost i integracija manjina koriste diplomatskom procesu i iz empirijske i iz normativne perspektive;(m)prilagode pomoć u izgradnji države kulturnom, povijesnom, lokalnom, socioekonomskom, okolišnom i političkom kontekstu relevantne zemlje kojoj je ta pomoć namijenjena i stalno je ažuriraju u skladu s uvjetima na terenu strogom i detaljnom političkom analizom kako bi se pružio zajednički strateški odgovor; potiču otvorenu komunikaciju i savjetovanje s lokalnim dionicima i svim dijelovima društva u relevantnoj zemlji, posebno organizacijama civilnog društva i nevladinim organizacijama, kako bi se bolje razumio lokalni i kulturni kontekst, izgradilo povjerenje, promicali međuljudski odnosi i prikupile informacije za rano upozoravanje u pogođenim područjima;(n)pozovu Europsko vijeće i ESVD da dodatno povećaju vidljivost EU-a u drugim državama koje nisu članice EU-a i partnerskim zemljama, ojačaju dimenziju i aktivnosti EU-a u području kulturne diplomacije i međunarodnih kulturnih odnosa kao relevantan instrument za mir, izgradnju mira i sprečavanje sukoba kao i za odgovaranje na globalne izazove te da dokažu dodanu vrijednost EU-a i unaprijede suradnju i odnose s navedenim zemljama i međunarodnim partnerima; iskoriste i prošire komponentu zaštite kulturne baštine u sukobima i krizama kao čimbenik koji pridonosi razvoju mira, pomirenja i uzajamnog razumijevanja te međukulturnog dijaloga u područjima aktualno ili donedavno zahvaćenima sukobom; povećaju potporu EU-a kreativnim i umjetničkim sektorima država koje nisu članice EU-a, uključujući pomoć u izgradnji kapaciteta; promiču zajedničko stvaranje u području kulture među državama koje nisu članice EU-a, među ostalim poticanjem kulturne razmjene i rezidencijalnih programa;(o)primjene snažniji rodno osjetljiv pristup u svojim aktivnostima preventivne diplomacije s ciljem bolje zaštite prava žena i djevojčica te povećanja njihova sudjelovanja u takvim aktivnostima; osiguraju rodnu ravnopravnost među posebnim predstavnicima i posebnim izaslanicima u skladu s političkim okvirom za rodnu ravnopravnost, osobito Akcijskim planom za rodnu ravnopravnost III i Strategijom EU-a za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.; učinkovito provedu strateški pristup EU-a ženama, miru i sigurnosti te Akcijski plan za rodnu ravnopravnost kako bi se postigli održiv i trajan mir i sigurnost;(p)razviju i integriraju rodno osjetljivu analizu sukoba, koja se temelji na lokalnom kontekstu i prepoznaje rodne čimbenike koji utječu na sukob i rodno uvjetovani utjecaj sukoba, u sve pretpostavke planiranja kako bi se poduzeo veći broj preventivnih aktivnosti i ublažili rizici od ponovnog izbijanja sukoba;(q)uključe sudjelovanje žena i rodno osjetljive pokazatelje u sve procese ranog upozoravanja, sprečavanje sukoba i napore u pogledu ranog odgovora;(r)iskoriste puni potencijal „obrazovne diplomacije” kao temeljnog instrumenta u okviru preventivne diplomacije, posebno programa EU-a Erasmus+; razviju obrazovne aktivnosti u tom okviru s državama koje nisu članice EU-a, među ostalim u okviru programa Erasmus+; promiču uvođenje studentskih razmjena i posjeta studenata mjestima od povijesnog značaja u državama koje nisu članice EU-a u cilju promicanja međukulturnog dijaloga;(s)prate regionalnu rascjepkanost i izrade analize regionalnih sukoba u cilju procjene i sprečavanja transnacionalnih prijetnji i napetosti među državama kao i već postojećih ili potencijalnih širenja;

Sustav EU-a za rano upozoravanje na sukobe

(t)osiguraju da sustav EU-a za rano upozoravanje na sukobe bude dovoljno proaktivan, raspolaže dostatnim sredstvima te da se temelji na dugoročnoj, opsežnoj i pouzdanoj analizi čimbenika rizika koji su često u korelaciji s izbijanjem nasiljem kao i na instrumentima za upravljanje kojima se idenitificiraju, procjenjuju i prioritiziraju situacije u kojima postoji rizik od nasilnog sukoba;(u)u zemljama i regijama u kojima postoji rizik od sukoba ili koje rješavaju zamrznute i neriješene sukobe aktivno i sustavno uključe delegacije EU-a u praćenje stanja na terenu i u redovit doprinos sustavu EU-a za rano upozoravanje na sukobe; zagovaraju potpun i neometan pristup humanitarnoj pomoći te poštovanje međunarodnog prava pri provođenju preventivne diplomacije u zamrznutim sukobima;(v)procijene rezultate postignute sustavom EU-a za rano upozoravanje na sukobe i predlože prilagodbe kako bi bio on postao učinkovitiji i kako bi mogao identificirati strukturne čimbenike rizika te oblikovateljima politika omogućiti da pravodobno iznađu strateške odgovore za ublažavanje rizika i identificiraju prilike za sprečavanje sukoba;(w)osiguraju da taj mehanizam blisko surađuje s Obavještajnim i analitičkim centrom EU-a (INTCEN), Centrom za odgovor na krizne situacije ESVD-a i Satelitskim centrom zbog potrebe za relevantnim protokom informacija u tom pogledu; ojačaju EU INTCEN i Centar za odgovor na krizne situacije ESVD-a povećanjem broja njegova osoblja, financijskih resursa kao i kapaciteta;(x)uspostave blisku suradnju s relevantnim uredima i agencijama UN-a te drugim međunarodnim akterima, u prvom redu NATO-om, na terenu radi objedinjavanja informacija u kontekstu napora za rano upozoravanje;(y)kontinuirano poboljšavaju sigurnosne protokole službi koje rade na obavještajnim aktivnostima i/ili s osjetljivim informacijama;

Uloga posebnih predstavnika i posebnih izaslanika u preventivnoj diplomaciji, njihova odgovornost i pregled njihovih rezultata u procesu rješavanja sukoba

(z)uzmu u obzir lokalne, kulturne i povijesne pozadine pri imenovanju posebnih predstavnika i izaslanika kako bi se izbjegle kontroverze u regijama zahvaćenima sukobima ako imenovanje dolazi iz države članice koja je povijesno povezana s dotičnom regijom, što bi moglo ugroziti njihovu percepciju kao poštenog posrednika; u obzir uzmu da je od ključne važnosti da ti predstavnici budu dobro upoznati s područjem koje će procjenjivati te osposobljeni u tom smislu;(aa)temeljito procijene, uključujući nadzor u Parlamentu, inicijative koje su poduzeli posebni predstavnici i izaslanici EU-a kao i njihove rezultate i način na koji doprinose preventivnoj diplomaciji, procesima rješavanja sukoba ili po potrebi, provedbi sporazuma o prekidu vatre uz posredovanje EU-a;(ab)osiguraju redovite i temeljite procjene odgovornosti posebnih predstavnika i izaslanika EU-a u skladu s njihovim mandatima, pregled inicijativa koje su poduzeli i rezultata postignutih u procesima rješavanja sukoba kao i posredovanje u provedbi sporazuma o prekidu vatre uz posredovanje EU-a;(ac)povećaju transparentnost i parlamentarni nadzor rada posebnih predstavnika i izaslanika EU-a tako što će Parlamentu dostavljati redovita i detaljna izvješća o njihovim aktivnostima i postignućima u skladu s mandatima; promiču bliskije odnose između posebnih predstavnika i izaslanika EU-a i Parlamenta, s obzirom na međuparlamentarne diplomatske napore;(ad)osiguraju da se imenovanje posebnih predstavnika, izaslanika i veleposlanika EU-a može potvrditi tek nakon pozitivne ocjene Odbora Parlamenta za vanjske poslove;

Stečena iskustva iz rješavanja sukoba uz posredovanje EU-a i zamrznutih sukoba te sporazuma o prekidu vatre uz posredovanje EU-a kao i zamrznutih i neriješenih sukoba

(ae)provedu studiju o iskustvima stečenima iz prethodnih djelovanja EU-a, propuštenim prilikama za preventivnu diplomaciju i njezinim postignućima u procesu mirnog rješavanja sukoba, na primjer u regiji Sahel, zapadnoj Africi i na Rogu Afrike, na zapadnom Balkanu, južnom Kavkazu, Cipru, u Sjevernoj Irskoj, Afganistanu, na Bliskom istoku, u Moldovi i Ukrajini;(af)spriječe da u budućnosti dođe de eventualnih negativnih posljedica preuranjene obustave misija EU-a u regijama zahvaćenima sukobima kao i nastavak vrlo neučinkovitih misija ili misija koje bi mogle imati negativne političke i sigurnosne posljedice;(ag)prošire instrumente za preventivnu diplomaciju civilnih i vojnih misija i operacija EU-a kao i njihove kapacitete i osposobljavanje osoblja kako bi brže predvidjele i reagirale na razvoj situacija na terenu;(ah)osiguraju da EU preuzme aktivniju ulogu u podupiranju svih faza procesa pod vodstvom UN-a u vezi s ciparskim problemom, sa svim odgovarajućim sredstvima koja su mu na raspolaganju, među ostalim imenovanjem izaslanika EU-a, s ciljem postizanja sveobuhvatnog rješenja ciparskog problema u okviru UN-a, a u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i načelima na kojima se EU temelji te pravnom stečevinom;(ai)iskoriste iskustva stečena iz nedovoljnog napretka u provedbi sporazuma o prekidu vatre uz posredovanje EU-a, uključujući sporazum o prekidu vatre između Rusije i Gruzije sklopljen uz posredovanje EU-a 12. kolovoza 2008.;(aj)naglase potrebu da EU preuzme aktivnu ulogu u svim slučajevima kršenja međunarodnog humanitarnog prava;(ak)osiguraju koordinirani pristup između EU-a i njegovih država članica u sprečavanju sukoba i izgradnji mira, za razliku od onoga što se dogodilo u Afganistanu, gdje su istodobno djelovale u različitim regijama;(al)ojačaju sposobnost EU-a da strogo i kontinuirano analizira političku i predviđa sigurnosnu situaciju u kriznim regijama te prilagodi odgovor EU-a promjenama na terenu, među ostalim osiguravanjem odgovorne središnje točke za analizu sukoba u svakoj delegaciji EU-a; osiguraju komplementarnost napora na terenu i diplomatskih mjera vlada, predstavnika i drugih relevantnih aktera na državnoj razini;(am)procijene što je nedostajalo u naporima EU-a u preventivnoj diplomaciji u Bosni i Hercegovini kako bi se spriječile napetosti uslijed huškačke retorike i secesionističkih činova, kojima se potkopava Daytonski mirovni sporazum; apeliraju na Bosnu i Hercegovinu da hitno postigne zajednički politički dogovor kako bi postupila u skladu s preporukom Komisije od 8. studenoga 2023. i kako bi mogla otvoriti pristupne pregovore prije ožujka 2024., uzimajući u obzir i nestabilnu geopolitičku situaciju i napore za sprečavanje vanjskih zlonamjernih utjecaja u regiji, čime bi se utro put trajnom miru i stabilnosti u zemlji i regiji; pozdrave odluku Europskog vijeća od 14. i 15. prosinca 2023. o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom u skladu s kriterijima za članstvo u EU-u; s interesom dočekaju izvješće Komisije o napretku, koje se očekuje najkasnije do ožujka 2024.;(an)prošire misiju EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini i ojačaju njezin paket instrumenata za sprečavanje sukoba; naglase da je to dosad najuspješnija misija EU-a za održavanje i izgradnju mira, koja je održala stabilnost u regiji i doprinijela sigurnom i zaštićenom okruženju u zemlji;(ao)uspostave mehanizam za provjeru i osiguravanje provedbe svih dosad postignutih sporazuma između Srbije i Kosova te periodično izvješćuju Parlament kako bi se izbjegle daljnje napetosti te osiguralo učinkovitije posredovanje i olakšavanje dijaloga među stranama, među ostalim dodjelom više sredstava za dijalog između Beograda i Prištine uz posredovanje EU-a i povećanjem usmjerenosti procesa dijaloga na građane radi prevladavanja trenutačnog zastoja;(ap)nastoje izvući pouke iz neuspjelih napora u preventivnoj diplomaciji između Armenije i Azerbajdžana, koje su dovele do vojnih operacija Azerbajdžana u Gorskom Karabahu i situacija sličnih onoj tijekom i nakon rata 2020., kada se, nakon neuspjeha okvira međunarodnog dijaloga OESS-a, zbog pasivnog stava EU-a nije uspjelo spriječiti ponovno izbijanje nasilnog sukoba, i kada je EU postao manje učinkovit od drugih regionalnih aktera, npr. Rusije, Irana i Turske, koji usto nastavljaju širiti svoj utjecaj u regiji i potkopavati utjecaj EU-a, kao i da spriječe učinak prelijevanja sukoba u Armeniji; odgovore na nestabilnost u široj regiji južnog Kavkaza i ojačaju diplomatske napore EU-a u kontekstu međunarodnih rasprava u Ženevi i na druge načine kako bi se osiguralo da Rusija ispunjava svoje obveze iz sporazuma o prekidu vatre uz posredovanje EU-a od 12. kolovoza 2008., a u prvom redu obvezu povlačenja svojih okupatorskih snaga iz gruzijskih regija Abhazije i Činvalija / Južne Osetije;(aq)riješe problem temeljnih uzroka dugotrajnog izraelsko-palestinskog sukoba, koji je dodatno produbljen užasnim terorističkim napadom Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. – u njemu su, naime, kao i u posljedičnom izraelskom protunapadu, stradale tisuće žrtava na obje strane te su golemim patnjama izloženi nedužni civili; u suradnji s partnerima u regiji i međunarodnom zajednicom ulože veće napore za dogovorno postizanje dvodržavnog rješenja, na temelju njegova zajedničkog međunarodnog shvaćanja kao najbolje prilike za održivo mirno rješenje, usmjereno na okončanje opetovanog nasilja i omogućavanje ljudima na izraelskoj i palestinskoj strani da žive u sigurnosti i slobodi, dostojanstveno i s jednakim pravima; osiguraju da se EU smatra medijatorom i poštenim posrednikom koji se pridržava odredbi međunarodnog prava kako bi na međunarodnoj sceni ostvario učinkovitiju ulogu;(ar)promiču sudjelovanje EU-a u posredovanju, izgradnji mira i rješavanju sukoba, primjerice u mirovnom procesu u Kolumbiji, u kojem je potpora Unije bila usmjerena na rješavanje temeljnih uzroka sukoba, uključujući nejednakosti i kršenja ljudskih prava, u vidu pomirenja, gospodarskog teritorijalnog razvoja na temelju ruralne integracije kao i višerazinskog političkog dijaloga;(as)daju prednost tihoj diplomaciji kao preferiranom alatu u poduzimanju preventivnih inicijativa, prevladavanju jaza u ranom upozoravanju i ranom djelovanju, povećanju učinkovitosti suradnje s drugim međunarodnim partnerima i poboljšanju koordinacije unutar EU-a, među ostalim u pogledu civilno-vojnih pitanja, te povećanju lokalne odgovornosti za inicijative EU-a;(at)iskoriste iskustvo EU-a i najbolje prakse država koje nisu članice EU-a o prekograničnoj suradnji kao vrlo koristan instrument za održivu izgradnju mira i rješavanje sukoba među susjedima, osobito nakon stabilizacije sukobâ;(au)razviju program/pakt/smjernice EU-a za mir i diplomaciju pod pokroviteljstvom Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije;(av)imenuju savjetnike za mir i sukobe koji će koordinirati rad političkih i medijskih odjela te odjela za informiranje i suradnju u delegacijama;(aw)osnuju radnu skupinu Vijeća za prevenciju i posredovanje koja bi raspravljala o određivanju prioriteta u pogledu mogućnosti za preventivni angažman kao i o posljedičnoj analizi, daljnjem postupanju i praćenju;(ax)predlože institucionalnu nadogradnju u okviru novog Centra za mir i prevenciju, koji bi djelovao kao jedinstvena kontaktna točka za pitanja prevencije unutar ESVD-a, pojačanu regionalnu suradnju i povećanje kapaciteta za sudjelovanje u temama sukoba, mira, prevencije i diplomacije;

Jačanje partnerstava i međunarodne koordinacije

(ay)ojačaju partnerstva i koordinaciju u području preventivne diplomacije s međunarodnim, regionalnim i podregionalnim akterima, kao što su UN, OESS i njegov Ured za demokratske institucije i ljudska prava, NATO, Afrička unija i njezine regionalne sastavnice, afričke regionalne organizacije (kao što je ECOWAS), Organizacija američkih država i Udruženje država jugoistočne Azije; prime na znanje da bliže partnerstvo s UN-om i njegovim tijelima, posebno Komisijom za izgradnju mira, može dovesti do pojačane koordinacije u sprečavanju sukoba na globalnoj razini;(az)osiguraju koordiniran, dinamičan i multilateralan pristup ranom upozoravanju, sprečavanju sukoba i posredovanju između EU-a i drugih međunarodnih organizacija, kao što su UN, Komisija za izgradnju mira, Vijeće Europe, OECD i OESS; osiguraju da delegacije EU-a budu kontinuirano povezane s terenskim mehanizmima UN-a, kao što je rezidentni koordinator UN-a na terenu, kada je to relevantno;(ba)primjenjuju diplomatska sredstva i surađuju s multilateralnim platformama za mir kako bi se ojačali i konsolidirali anticipativni odnosi prije izbijanja sukoba, u prvom redu s Komisijom UN-a za izgradnju mira i Odjelom UN-a za politička pitanja i pitanja izgradnje mira, Međunarodnim dijalogom OECD-a o izgradnji mira i države i Centrom OESS-a za sprečavanje sukoba;(bb)ponove da bi se partnerstvo EU-a i UN-a trebalo koristiti postojećim rezolucijama i stečenim iskustvima za sprečavanje sukoba i da bi EU i UN trebali surađivati na osmišljavanju novih politika u vidu redovitih savjetovanja i razmjena praksi; istaknu ključnu ulogu koju ta koordinacija može imati u strategijama za sprečavanje sukoba;(bc)pozdrave novi program UN-a za mir te ulogu i djelovanje Komisije za izgradnju mira u području zaštite ljudskih prava i izgradnje mira; predlože koordinaciju nacionalnih strategija za sprečavanje sukoba s ESVD-om i njihovo uključivanje u program Komisije za izgradnju mira te snažniju suradnju s UN-om; napomenu da bi te razmjene i bolje partnerstvo s međunarodnim i regionalnim financijskim institucijama mogli znatno pridonijeti sprečavanju sukoba u područjima od interesa EU-a, baš kao i manje preventivne misije koje bi omogućile procjenu nestabilnosti nakon povlačenja civilnih misija iz zemalja zahvaćenih sukobima ili zemalja izloženih riziku od sukoba kako bi se uklonili čimbenici koji ugrožavaju sigurnost;(bd)osiguraju da EU najviše doprinosi sustavu UN-a i da zauzme vodeće položaje u UN-u razmjerno iznosu svojih doprinosa toj organizaciji, koji pokrivaju 30 % njegovih troškova i 33 % troškova mirovnih misija UN-a;(be)iskoriste predstavništva EU-a u sjedištu UN-a u New Yorku, Beču, Ženevi i Nairobiju za aktivnu suradnju s drugim državama članicama UN-a na promicanju i zaštiti diplomatskog međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i zasnovanog na Povelji UN-a, zajedno s funkcionalnim, reformiranim multilateralnim sustavom u čijem se središtu nalazi uključiv i učinkovit UN;(bf)provode strukturirane razmjene informacija, zajedničko ispitivanje vidokruga, strateško predviđanje i rodno osjetljive analize sukoba kako bi se osigurala usklađenost između EU-a i njegovih partnera u EU-u i izvan njega; konstatiraju da bi se tim mjerama EU mogao približiti položaju vodećeg aktera u sprečavanju i rješavanju sukoba diljem svijeta;(bg)priznaju važnost vjerskih organizacija kao aktera u rješavanju sukoba i posredovanju, što ih čini iznimno važnim partnerima u preventivnoj diplomaciji; u tom kontekstu osude napade na vjerske subjekte, posebno zatvaranje biskupâ i svećenikâ u Nikaragvi, uključujući i finalista Nagrade Saharov monsinjora Rolanda Álvareza;(bh)prepoznaju ulogu relevantnih regionalnih organizacija, dionika u državama članicama, partnera sličnih stavova i drugih uključenih aktera, uključujući civilno društvo i druge nevladine aktere, kao ključnih aktera u učinkovitoj prevenciji, posredovanju i rješavanju, uključujući žene i mlade, te kao mirovnih aktera koristeći svoje povijesne odnose i kontakte s istaknutim pojedincima kako bi se ublažile moguće krize;(bi)aktivno i uključivo angažiraju mlade u naporima i suradnji u području sprečavanja sukoba i održavanja mira te da u vanjskom djelovanju EU-a provode Akcijski plan EU-a za mlade, kojim se podupire provedba Programa UN-a za mlade, mir i sigurnost;(bj)zajamče da delegacije EU-a djeluju s kontaktnom točkom za sprečavanje sukoba i izgradnju mira; osiguraju da delegacije EU-a, a posebno navedene kontaktne točke, pružaju stalne informacije na terenu sustavu EU-a za rano upozoravanje na sukobe, EU INTCEN-u i Centru za odgovor na krizne situacije ESVD-a;(bk)intenziviraju borbu protiv dezinformacija, pogrešnih informacija i operacija inozemnog upletanja zlonamjernih aktera koji nastoje potaknuti sukobe i polarizirati zajednice, što može dovesti do destabilizacije cijelih regija; ojačaju suradnju s partnerima sličnih stavova, kao što je NATO, u suzbijanju dezinformacija, hibridnih prijetnji i inozemnog upletanja iz država koje nisu članice EU-a, što je ključan dio preventivne diplomacije;

Preventivna diplomacija i ranjive ili ugrožene skupine

(bl)priznaju posebne ranjivosti ugroženih skupina u situacijama sukoba, uključujući žene, djecu, osobe s invaliditetom, osobe u zatvoru, osobito političke zatvorenike, borce za ljudska prava, novinare i pripadnike zajednice LGBTI;(bm)osiguraju da preventivni diplomatski napori EU-a budu dovoljno osjetljivi na te ranjivosti i da se njima odgovara na specifična pitanja i potrebe rizičnih skupina;(bn)prepoznaju posebne ranjivosti u konfliktnim situacijama s kojima se suočavaju nevladine organizacije na terenu, naročito one koje rade s ugroženim stanovništvom te u području seksualnih i reproduktivnih prava;

Jačanje instrumenata EU-a za preventivnu diplomaciju

(bo)povećaju sposobnost EU-a za djelovanje u situacijama u kojima ne postoje partneri sličnih stavova kako bi se osnažili njegov položaj i geopolitički utjecaj u sprečavanju i rješavanju sukoba te ojačala njegova uloga kao proaktivnijeg i otpornijeg aktera u međunarodnom poretku;(bp)ojačaju tematski program „Mir, stabilnost i sprečavanje sukoba” u okviru instrumenta NDICI – Globalna Europa kako bi se EU-u omogućilo da bolje financira djelovanja za promicanje mira, stabilnosti i sprečavanja sukoba; osiguraju veća sredstva koja bi bila dostupna za sprečavanje sukoba u okviru europskog tematskog programa NDICI – Globalna Europa za razdoblje do 2027. i povećaju relevantne administrativne kapacitete (ISP.2) jer bi se na taj način odrazile korjenite promjene u sigurnosnom okruženju, posebno od veljače 2022.; brzo provedu pristup koji povezuje humanitarnu pomoć, razvoj i mir („trostruka poveznica”) kako bi se poduprli napori za sprečavanje sukoba i ojačala otpornost zajednica u područjima pogođenima zamrznutim sukobima s različitim razinama nestabilnosti, nesigurnosti i siromaštva;(bq)podsjete na to da se sprečavanje sukoba ne može instrumentalizirati u sigurnosne i geopolitičke svrhe, čime se dugoročno riskiraju kontraproduktivne posljedice za mir i sigurnost;(br)ojačaju sposobnost EU-a da nastupa jedinstveno i da djeluje kao istinski globalni akter u odgovoru na krize provođenjem potrebnih reformi u postupcima donošenja odluka;(bs)priznaju ulogu klimatske diplomacije EU-a u postizanju ambicije EU-a za preventivnu diplomaciju; više ulažu u potporu zajednicama na globalnoj razini koje su na prvoj liniji klimatske krize i da se pripreme za sada neizbježno povećanje ekstremnih vremenskih uvjeta kako bi se ublažilo posljedični porast preduvjeta za sukobe i nasilje; razmotre ulogu oskudice resursa povezane s klimom i odgovora na prirodne katastrofe u produbljivanju sukoba te ponude uključiva rješenja za nesigurnost povezanu s klimom i resursima; iskoriste 28. konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP28), a posebno uključivanje „mira” kao teme prvi put ove godine, kao priliku za preuzimanje vodeće uloge u međunarodnoj zajednici kada je riječ o integraciji i usklađivanju diplomacije za mir i klimu;(bt)nastoje osigurati da EU preuzme istaknutu vodeću ulogu u mirovnim operacijama, mirotvorstvu i posredovanju, sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti diljem svijeta poticanjem otpornijih i trajnih veza s drugim zemljama na temelju primjene svojih instrumenata i mehanizama, kao što je Global Gateway;(bu)pozovu na veću usredotočenost na zaštitu i očuvanje kulturne baštine nakon sukoba i kriza jer ona može pomoći u zaštiti identiteta, razvoju uzajamnog razumijevanja i stvaranju temelja za održiv oporavak, pomirenje i trajni mir u okruženjima nakon sukoba; prime na znanje da se tim praksama mogu postaviti temelji za uspješne preventivne diplomatske mjere;(bv)surađuju s Komisijom, Vijećem i Parlamentom u cilju jačanja financijskih i kadrovskih resursa ESVD-a, i u njegovu sjedištu i u delegacijama EU-a, kako bi ta služba, među ostalim, mogla ojačati svoje sposobnosti preventivne diplomacije i biti bolje pripremljena za suočavanje s aktualnim i novim globalnim izazovima i sukobima;(bw)pokrenu dijalog Jean Monnet, međuparlamentarni dijalog i proces parlamentarnog dijaloga, koji mogu doprinijeti izgradnji demokratske parlamentarne kulture i sprečavanju sukoba u zemljama pristupnicama, posebno u smirivanju napetosti u odnosima Srbije i Kosova;(bx)ustraju u povećanju proračuna za djelovanja ZVSP-a i druge odgovarajuće instrumente za odgovor na sukobe i krize kako bi se aktivnosti i kapaciteti EU-a u potpunosti uskladili s aktualnim izazovima i sukobima u cijelom svijetu;(by)razviju sveobuhvatnu strategiju EU-a za preventivnu diplomaciju koja uključuje dugoročne mjere i inicijative za države koje nisu članice EU-a, a zahvaćene su sukobima; potiču razvoj višerazinskih upravljačkih struktura za države u sukobu koje nisu članice EU-a kao i njihovu integraciju u regionalne organizacije i strukture, čime se doprinosi eliminaciji čimbenika koji dovode do nasilja ili eskalacije sukoba i njihovu održivom rješenju; razmotre najbolje primjere prakse iz cijelog svijeta i pruže potporu domaćim akterima i mehanizmima prevencije pružanjem potrebne političke, tehničke i financijske potpore;(bz)ojačaju i ažuriraju integrirani pristup EU-a vanjskim sukobima i krizama iz 2018. s posebnim naglaskom na sprečavanju i rješavanju sukoba koji objedinjuje promicanje i zaštitu ljudskih prava, humanitarnu pomoć, pomoć za razvoj, izgradnju mira i sigurnost, sankcije te diplomatski angažman, uz puno uzimanje u obzir svih aspekata sukoba, među ostalim u partnerstvu s lokalnim i međunarodnim partnerima;(ca)naglase da treba osnovati europske civilne mirovne snage koje bi objedinile stručno znanje institucijskih i neinstitucijskih aktera o sprečavanju sukoba, mirnom rješavanju sukoba i pomirenju kako bi civilno upravljanje krizama EU-a postalo vjerodostojnije, dosljednije, učinkovitije, fleksibilnije i vidljivije;(cb)bez obzira na političku dimenziju i rješenja za sukobe razmotre upotrebu sudskih postupaka pred međunarodnim sudom, kao što su Međunarodni kazneni sud ili Međunarodni sud za pravo mora, kao metode preventivne diplomacije;(cc)ulože više napora u javnu diplomaciju i vidljivost te u komunikacijske kampanje kako bi se osiguralo da se EU smatra globalnim mirovnim akterom i ključnim dionikom u preventivnoj diplomaciji i izgradnji mira, uključujući dimenziju sprečavanja sukoba koju imaju njegove misije i operacije, kao i to da njegovo djelovanje i uspjehe ne narušavaju lažni diskursi koje šire drugi globalni akteri prisutni u regijama zahvaćenima sukobima; dodijele potrebna sredstva ESVD-u, a posebno Odjelu za stratešku komunikaciju i predviđanja ESVD-a i delegacijama EU-a, kako bi se osigurala uključivost i usklađenost njihovih aktivnosti suradnje s partnerskim zemljama;(cd)nastave profesionalizirati preventivnu diplomaciju njezinim uključivanjem u program osposobljavanja stalne strukture pilot-projekta Parlamenta čiji je cilj osnivanje Europske diplomatske akademije;(ce)nadograde postojeće mehanizme suradnje u EU-u koji dobro funkcioniraju, kao što su Mehanizam za civilnu zaštitu te misije i operacije ZSOP-a, kako bi se iskoristilo stručno znanje država članica i izbjeglo udvostručavanje napora i resursa; smatraju da bi države članice trebale u većoj mjeri biti uključene u utvrđivanje prioriteta prevencije i mogućnosti djelovanja, što bi posljedično trebalo dovesti do bolje razmjene i koordinacije među njima;

2.nalaže svojoj predsjednici da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjsku politiku i sigurnosna pitanja.