P9_TA(2024)0040Izvješće o provedbi Uredbe (EZ) br. 1924/2006 o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hraniRezolucija Europskog parlamenta od 18. siječnja 2024. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1924/2006 o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani (2023/2081(INI))Europski parlament,

–uzimajući u obzir članke 168. i 169. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1924/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i znanstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani SL L 404, 30.12.2006., str. 9.,

–uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane SL L 31, 1.2.2002., str. 1.,

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 SL L 304, 22.11.2011., str. 18.,

–uzimajući u obzir Direktivu 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. lipnja 2002. o usklađivanju zakona država članica u odnosu na dodatke prehrani SL L 183, 12.7.2002., str. 51.,

–uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o dodavanju vitamina, minerala i određenih drugih tvari hrani SL L 404, 30.12.2006., str. 26.,

–Uredba (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/52/EEZ, direktiva Komisije 96/8/EZ, 1999/21/EZ, 2006/125/EZ i 2006/141/EZ, Direktive 2009/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 41/2009 i (EZ) br. 953/2009 SL L 181, 29.6.2013., str. 35.,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) SL L 277, 27.10.2022., str. 1.,

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/522 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi Programa djelovanja Unije u području zdravlja (program „EU za zdravlje”) za razdoblje 2021. – 2027. i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 282/2014 SL L 107, 26.3.2021., str. 1.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2021. o strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav SL C 184, 5.5.2022., str. 2.,

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija ‚od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” (COM(2020)0381),

–uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljen „Informativni sažetak evaluacije Uredbe (EZ) br. 1924/2006 o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani s obzirom na prehrambene profile i zdravstvene tvrdnje za biljke i njihove pripravke te o općem regulatornom okviru za njihovu uporabu u hrani“ (SWD(2020)0096),

– uzimajući u obzir znanstveno mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) od 15. prosinca 2021. naslovljeno „Gornja granica podnošljivog unosa prehrambenih šećera” Europska agencija za sigurnost hrane, „Gornja granica podnošljivog unosa prehrambenih šećera” EFSA Journal, svezak 20., izdanje 2., Europska agencija za sigurnost hrane, 15. prosinca 2021.,

–uzimajući u obzir publikaciju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022. naslovljenu „Označivanje hranjivih vrijednosti : sažetak politike“ Svjetska zdravstvena organizacija, Označivanje hranjivih vrijednosti : sažetak politike, Svjetska zdravstvena organizacija, Ženeva, 2022.,

–uzimajući u obzir publikaciju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2019. naslovljenu „Vodeća načela i okvirni priručnik za označivanje prednje strane pakiranja radi promicanja zdrave prehrane“ Svjetska zdravstvena organizacija, Guiding principles and framework manual for front-of-pack labelling for promoting healthy diets (Vodeća načela i okvirni priručnik za označivanje prednje strane pakiranja radi promicanja zdrave prehrane), Svjetska zdravstvena organizacija, Ženeva, 2019.,

–uzimajući u obzir treći cilj održivog razvoja UN-a koji glasi „osigurati zdrav život i promicati dobrobit za sve bez obzira na dobnu skupinu”,

–uzimajući u obzir publikaciju UNICEF-a iz prosinca 2013. naslovljenu „Children’s Rights in Impact Assessments: A guide for integrating children’s rights into impact assessments and taking action for children” (Prava djece u procjenama učinka: vodič za uključivanje prava djece u procjene učinka i poduzimanje mjera za djecu) UNICEF, Children’s rights in impact assessments – A guide for integrating children’s rights into impact assessments and taking action for children (Prava djece u procjenama učinka: vodič za uključivanje prava djece u procjene učinka i poduzimanje mjera za djecu), UNICEF, Ženeva, prosinac 2013.,

–uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9‑0416/2023),

A.budući da je Uredba (EZ) br. 1924/2006 (Uredba o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama ili NHCR) uvedena s ciljem osiguravanja najviše moguće razine zaštite potrošača i olakšavanja izbora potrošača; budući da se NHCR primjenjuje na dobrovoljne prehrambene i zdravstvene tvrdnje na hrani u svim komercijalnim komunikacijama, uključujući označivanje i oglašavanje, kao i na komunikaciju sa zdravstvenim stručnjacima Presuda Suda od 14. srpnja 2016., Verband Sozialer Wettbewerb eV v Innova Vital GmbH, C-19/15, ECLI:EU:C:2016:563.; budući da Komisija odobrava zdravstvene tvrdnje koje su utemeljene na znanstvenim dokazima i razumljive potrošačima nakon znanstvene procjene tvrdnji od strane EFSA-e;

B.budući da se tvrdnje mogu kategorizirati u „zdravstvene tvrdnje”, „tvrdnje o smanjenom riziku od bolesti” i „tvrdnje o razvoju djeteta”; budući da je u srpnju 2023. u EU-u odobreno 269 zdravstvenih tvrdnji; budući da se tvrdnje koje se odnose na razvoj i zdravlje djece pri označivanju hrane mogu odobriti u skladu s postupcima i zahtjevima koje utvrđuje NHCR;

C.budući da najmanje 18 % novih proizvoda koji ulaze na tržište hrane i pića EU-a sadrži prehrambene ili zdravstvene tvrdnje, a procjenjuje se da četvrtina sve hrane dostupne na tržištu EU-a sadrži takve tvrdnje Europska komisija, „Final Report Summary - CLYMBOL (Role of health-related claims and symbols in consumer behaviour)“ (Završno izvješće – CLYMBOL (Uloga zdravstvenih tvrdnji i simbola u ponašanju potrošača)), 8. ožujka 2017.; budući da je, kako je objašnjeno NHCR-u, moguće da bi hranu koja se promiče takvim tvrdnjama potrošači mogli doživjeti kao hranu koja ima prehrambene, fiziološke ili druge zdravstvene prednosti nad sličnim ili drugim proizvodima kojima takve hranjive tvari i druge tvari nisu dodane te bi to moglo potaknuti potrošače na odabir proizvoda koji izravno utječu na njihov ukupan unos pojedinih hranjivih tvari ili drugih tvari na način protivan svim znanstvenim savjetima;

D.budući da je u skladu s člankom 13. stavkom 3. NHCR-a Komisija trebala donijeti popis dopuštenih tvrdnji Zajednice najkasnije do 31. siječnja 2010.;

E.budući da postojanje prehrambenih ili zdravstvenih tvrdnji utječe na odabir hrane potrošača, zajedno s drugim značajkama kao što su cijena, robna marka, boja i oblik ambalaže; budući da zdravstvene tvrdnje, posebno tvrdnje o smanjenju rizika, na stavove potrošača utječu više od prehrambenih tvrdnji Pichierri, M. i ostali, „The interplay between health claim type and individual regulatory focus in determining consumers’ intentions toward extra-virgin olive oil“ (Međudjelovanje između vrste zdravstvene tvrdnje i individualnog regulatornog fokusa u određivanju namjera potrošača prema ekstradjevičanskom maslinovom ulju), Food Research International, sv. 136, članak 109467, Elsevier, listopad 2020.; budući da na razumijevanje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji potrošača utječu različiti faktori, uključujući znanje o prehrani i razinu obrazovanja, a to bi trebalo uzeti u obzir kako bi se olakšao prelazak na zdraviju prehranu i potaknulo preoblikovanje sastava hrane; budući da su, međutim, informiranje, obrazovanje i kampanje podizanja razine svijesti sami po sebi nedovoljni za postizanje potrebne promjene u smjeru održivijih i zdravijih izbora potrošača jer na njih mogu utjecati ostali ključni elementi prehrambenih okružja kao što su cjenovna pristupačnost, marketing i dostupnost;

F.budući da je NHCR-om Komisija ovlaštena da do 19. siječnja 2009. utvrdi prehrambene profile za hranu ili određene kategorije hrane; budući da se prehrambeni profili tek trebaju uspostaviti u praksi; budući da je 2020. u evaluacijskom izvješću Komisije o NHCR-u ponovno potvrđena potreba za razvojem prehrambenih profila kao alata za zaštitu potrošača od izloženosti hrani koja sadrži zdravstvene tvrdnje i nutritivno je lošeg sastava; budući da je u strategiji „od polja do stola” ponovno potvrđeno da bi trebalo utvrditi prehrambene profile kako bi se ograničilo stavljanje na tržište i promicanje nezdrave hrane s pomoću prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji;

G.budući da je u svojoj Rezoluciji o strategiji „od polja do stola” iz 2021. Parlament izričito pozdravio najavu zakonodavnog prijedloga za uspostavu prehrambenih profila kako bi se zabranila upotreba prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji na hrani s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli i općenito nezdravoj hrani te pozvao da se posebna pozornost posveti hrani namijenjenoj djeci i drugoj hrani za posebne potrebe;

H.budući da su potrošači i dalje izloženi pozitivnim prehrambenim ili zdravstvenim tvrdnjama na hrani s visokim udjelom masti, soli ili šećera, što nije u skladu s ciljem visoke razine zaštite potrošača;

I.budući da problemi s težinom i pretilošću brzo rastu u većini država članica, pri čemu više od polovine odraslih osoba u Europi i svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo Svjetska zdravstvena organizacija, WHO European Regional Obesity Report 2022 (Europsko regionalno izvješće SZO-a o pretilosti za 2022.), Svjetska zdravstvena organizacija, Ženeva, 2022.; budući da su prekomjerna tjelesna težina i pretilost djece sve veći globalni izazovi u području javnog zdravlja; budući da postoje dovoljno dokaza da na pretilost u djetinjstvu utječe stavljanje na tržište hrane s visokim udjelom masti, soli i šećera, ali su djeca i dalje izložena visokim razinama takvog marketinga u kojem se primjenjuju snažne i uvjerljive tehnike, među ostalim sve više preko digitalnih sredstava;

J.budući da je nezdrava prehrana s visokim udjelom soli, šećera i masti, uključujući zasićene masti i transmasne kiseline, vodeći faktor rizika za bolesti i smrtnost u Europi te da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine uzrokuje 8 milijuna prijevremenih smrti; budući da je 2017. svaki peti smrtni slučaj posljedica nezdrave prehrane, uglavnom zbog kardiovaskularnih bolesti i raka; budući da je potrebno više se usredotočiti na prevenciju bolesti;

K.budući da je Europski parlament u svojoj Rezoluciji od 16. veljače 2022. o jačanju Europe u borbi protiv raka – prema sveobuhvatnoj i koordiniranoj strategiji SL C 342, 6.9.2022., str. 109. istaknuo ulogu zdrave prehrane u sprečavanju i ograničavanju pojave raka;

L.budući da EFSA nije mogla odrediti „sigurnu razinu unosa” slobodnih i dodanih šećera jer: „rizik od štetnih učinaka (odgovora) na zdravlje povećavao se u cijelom rasponu zabilježenih razina unosa (doza) na stalan (linearan) način, tj. što je unos veći, to je veći rizik od štetnih učinaka.” Europska agencija za sigurnost hrane, EFSA objašnjava nacrt znanstvenog mišljenja o gornjoj granici podnošljivog unosa prehrambenih šećera, Europska agencija za sigurnost hrane, 2021.; budući da je Agencija Svjetske zdravstvene organizacije za istraživanje raka klasificirala sladilo aspartam kao potencijalno kancerogeno za ljude; budući da sustavna revizija SZO-a upućuje na to da bi se sladila koja ne sadržavaju šećer mogla povezati s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, smrtnosti bilo kojeg uzroka i povećane tjelesne težine; budući da zdravija prehrana koja uključuje povećanu konzumaciju hrane biljnog podrijetla, kao što su svježe voće i povrće, cjelovite žitarice i mahunarke, te koja izbjegava prekomjernu potrošnju mesa i ultraprerađenih proizvoda, doprinosi poboljšanju zdravlja, smanjuje smrtnost od nezaraznih bolesti povezanih s prehranom i donosi koristi za okoliš;

M.budući da učinkoviti alati za informiranje, kao što su oznake hranjivih vrijednosti na prednjoj strani pakiranja, pomažu građanima u tome da biraju zdraviju hranu i izbjegavaju konzumaciju nezdrave hrane s visokim udjelom soli, masti i šećera; budući da je Parlament podržao uvođenje takve oznake u svojoj Rezoluciji o vlastitoj inicijativi od 20. listopada 2021. o strategiji „od polja do stola”, u kojoj je pozvao Komisiju da osigura razvoj obveznog i usklađenog označivanja hranjivih vrijednosti na prednjoj strani pakiranja na temelju znanstvenih dokaza i pokazanog razumijevanja potrošača kako bi se poduprlo pružanje točnih informacija o hrani i zdravijim alternativama;

N.budući da je Komisija 2012. godine sastavila popis od 2078 zdravstvenih tvrdnji o biljnim tvarima koje se istražuju, uglavnom zbog nedostatka studija o ljudskoj intervenciji, što je dovelo do suspenzije EFSA-ine procedure procjene i odobravanja 2010. godine; budući da se zdravstvene tvrdnje „na čekanju” – i one ocijenjene negativno i one koje još nisu pregledane – i dalje mogu upotrebljavati na tržištu EU-a u skladu s prijelaznim mjerama utvrđenima u NHCR-u dok se ne donese odluka o popisu tvrdnji koje se ocjenjuju;

O.budući da je Komisija 2020. u svojem izvješću o evaluaciji NHCR-a zaključila da su potrošači i dalje izloženi zdravstvenim tvrdnjama o tvarima biljnog podrijetla s različitim razinama znanstvene procjene, uključujući nepotkrijepljene zdravstvene tvrdnje za koje bi mogli vjerovati da su navedeni korisni učinci znanstveno procijenjeni kad to nije slučaj;

P.budući da bi bolja koordinacija sigurnosnog okvira za tvari biljnog podrijetla mogla doprinijeti poboljšanju zaštite potrošača;

Q.budući da zakonodavstvo o biljnim tvarima u hrani i dodacima prehrani nije usklađeno na razini EU-a; budući da države članice imaju pozitivne, negativne ili nikakve popise biljnih tvari dopuštenih u hrani; budući da je klasifikacija biljnih tvari kao hrane ili lijekova u nadležnosti svake pojedine države članice; budući da je svrha lijeka liječenje ili sprečavanje bolesti kod ljudi, a dodaci prehrani namijenjeni su potrošačima koji nemaju neposredne medicinske potrebe; budući da je stoga važno zadržati jasnu razliku između hrane i lijekova;

R.budući da biljni lijekovi moraju proći postupak odobravanja prije njihova stavljanja na tržište EU-a, što zahtijeva dokazivanje sigurnosti i djelotvornosti proizvoda te ispunjavanje dodatnih pravnih zahtjeva u područjima kao što su procjene kvalitete, farmakovigilancija i usklađenost s dobrom proizvođačkom praksom; budući da biljni lijekovi koji se sigurno upotrebljavaju 30 godina, uključujući 15 godina u EU-u, mogu koristiti pojednostavljeni postupak registracije tradicionalnih biljnih lijekova, pri čemu se prihvaćaju podaci o „tradicionalnoj uporabi” kako bi se potkrijepila sigurnost i djelotvornost proizvoda;

S.budući da je provedba NHCR-a u pogledu tvrdnji o tvarima biljnog podrijetla znatno odgođena; budući da je za cilj NHCR-a da se osigura visoka razina zaštite potrošača potrebno brzo djelovanje Komisije kako bi se NHCR u potpunosti proveo ili revidirao jer u određenim aspektima nije primjeren svojoj svrsi;

T.budući da su države članice odgovorne za provedbu NHCR-a u okviru svojih nadležnosti; budući da su države članice obvezne primjenjivati načelo uzajamnog priznavanja; budući da se, zbog razlika u tumačenju i razlika u provedbi među državama članicama, provedbene mjere nakon nepravilne uporabe potraživanja razlikuju, od savjeta o prilagodbi potraživanja do novčanih kazni za njihovu nepravilnu upotrebu;

U.budući da društveni mediji znatno doprinose oglašavanju i prodaji hrane i dodataka prehrani, dok mjera u kojoj NHCR regulira internetsku komunikaciju o hrani povezanu sa zdravljem i dalje nije jasna; budući da poruke koje utjecajne ili slavne osobe objavljuju na društvenim mrežama nisu uvijek jasno komercijalne ili nekomercijalne Ashwell, M. i ostali, „Nature of the evidence base and strengths, challenges and recommendations in the area of nutrition and health claims: a position paper from the Academy of Nutrition Sciences” (Priroda baze dokaza i prednosti, izazovi i preporuke u području prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji: sažeti dokument Akademije nutricionističkih znanosti), British Journal of Nutrition, svezak 130, izdanje 2., 28. srpnja 2023., str. 221 – 238. te mogu dovesti do neprovjerenih lažnih i obmanjujućih tvrdnji o prehrambenim proizvodima, primjerice s obzirom na reklamiranje bjelančevina ili ostalih dodataka za poboljšanje rasta mišića;

1.napominje da je glavni cilj NHCR-a osigurati da se tvrdnje o hrani temelje na općeprihvaćenim znanstvenim dokazima i da ih prosječni potrošač može razumjeti; ističe da se u praksi i dalje prijavljuju zavaravajuće tvrdnje u prodaji hrane na internetu i izvan njega;

2.ističe sve veći interes potrošača za informacijama o hrani Europska unija, „Eurobarometer – Making our food fit for the future – new trends and challenges“ (Eurobarometar – priprema naše hrane za budućnost – novi trendovi i izazovi), listopad 2020.; naglašava da je potrebno osigurati da su informacije o prehrambenim ili zdravstvenim vrijednostima hrane koje se pojavljuju na etiketama i koriste u svrhu prezentiranja, marketinga i oglašavanja točne, utemeljene na znanosti i smislene; poziva na redovito ažuriranje popisa odobrenih prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji na hrani u skladu sa znanstvenim dostignućima u području hrane i prehrane;

3.naglašava da je potrebno osigurati da zdravstvene tvrdnje budu usklađene sa zdravstvenim politikama i prioritetima EU-a; ponovno potvrđuje važnost diskrecijskog prava Komisije da ne odobrava tvrdnje ako bi one mogle dovesti do prenošenja proturječnih i zbunjujućih poruka potrošačima Presuda Suda od 8. lipnja 2017., Dextro Energy GmbH & Co. KG v Europska komisija, C-296/16, ECLI:EU:C:2017:437.;

Razmatranje prehrambenih profila u procjeni zdravstvenih tvrdnji

4.podsjeća da je Komisija, u skladu s člankom 4. NHCR-a, trebala uspostaviti prehrambene profile kako bi ograničila upotrebu prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji na hrani s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli do 19. siječnja 2009.; žali zbog činjenice da prijedlog Komisije o prehrambenim profilima još nije podnesen, iako je planiran za 2022. u okviru revizije zakonodavstva EU-a o informiranju potrošača o hrani; ustraje u tome da utvrđivanje prehrambenih profila s posebnim pragovima za hranjive tvari za upotrebu zdravstvenih i prehrambenih tvrdnji, u skladu s člankom 4. NHCR-a, ostane relevantno i nužno za postizanje ciljeva NHCR-a;

5.podsjeća da tvrdnje ne bi smjele dovoditi potrošače u zabludu o stvarnoj hranjivoj vrijednosti proizvoda; ističe da, u nedostatku prehrambenih profila, tvrdnje mogu istaknuti pozitivan aspekt sveukupno nezdravog proizvoda ili proizvoda koji premašuje pragove određenih hranjivih tvari, kao što su masti, šećeri i sol; ističe da se za mnoge prehrambene proizvode, uključujući neke koji su usmjereni prema djeci, i dalje koriste zdravstvene i prehrambene tvrdnje iako imaju visoke razine hranjivih tvari koje izazivaju zabrinutost; naglašava da je razvoj posebnih prehrambenih profila, kako je predviđeno u članku 4. NHCR-a i u skladu s ciljevima NHCR-a, potreban kako bi se ograničila upotreba prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji na hrani s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli; naglašava da bi budući prehrambeni profili, koji bi se trebali temeljiti na čvrstim i neovisnim znanstvenim dokazima, mogli pomoći potrošačima da donesu zdrave i održive odluke o prehrambenim proizvodima utemeljene na informacijama;

6.žali zbog nedostatka sustavnog i na dokazima utemeljenog pristupa stvaranju prehrambenog okruženja koje potrošačima pomaže u donošenju informiranih odluka i potiče prelazak na zdraviju prehranu, uključujući povećanu konzumaciju hrane biljnog podrijetla, kao što su svježe voće i povrće, cjelovite žitarice i mahunarke; smatra da bi Komisija i države članice, osim pravilne provedbe NHCR-a, trebale više ulagati u obrazovanje o hrani i prehrani, kao što su informativne kampanje, putem različitih programa, uključujući program „EU za zdravlje”, posebno podupiranjem mjera u školama s ciljem podučavanja djece i adolescenata o zdravoj i uravnoteženoj prehrani; ističe utjecaj društvenih odrednica u pismenosti potrošača u pogledu prehrambenih tvrdnji; ističe da su kampanje informiranja, obrazovanja i podizanja razine svijesti same po sebi nedostatne za osiguranje informiranih odluka potrošača te da moraju biti popraćene politikama kojima se poboljšava prehrambeno okružje;

Informacije za potrošače

7.ističe da potrošači često prekomjerno konzumiraju prehrambene proizvode s tvrdnjama o promicanju boljeg zdravlja, što je poznato kao halo-efekt; zalaže se za uključivanje minimalnih i maksimalnih pragova uporabe na oznakama proizvoda za svu hranu i dodatke prehrani koji imaju zdravstvene tvrdnje, zajedno s preporukom da se prije konzumacije dodataka prehrani savjetuje sa zdravstvenim radnikom, posebno kako bi se izbjegle moguće negativne interakcije s određenim terapijama i produbljivanje mogućih poremećaja u prehrani; ističe da se očekuje da će asimetrija informacija i dalje postojati u prehrambenom okruženju koje se brzo mijenja te poziva na financiranje istraživanja o razumijevanju tvrdnji od strane potrošača;

8.žali zbog kašnjenja prijedloga revizije Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani s obzirom na razvoj oznaka na prednjoj strani pakiranja, za koje se pokazalo da učinkovito pomažu potrošačima u tome da se odluče za zdraviju hranu i piće; traži od Komisije i država članica da potaknu potrošače i pomognu im u donošenju informiranih, zdravih i održivih odluka o prehrambenim proizvodima tako što će, što je moguće ranije, na razini EU-a uvesti obvezno i usklađeno označivanje hranjive vrijednosti na prednjoj strani pakiranja koja se utvrđuje na temelju čvrstih, neovisnih znanstvenih dokaza i dokazanog razumijevanja potrošača; napominje da studije pokazuju da se učinci hrane na zdravlje ne mogu objasniti samo prehrambenim sastavom, već i razinom prerade, posebno u slučaju ultraprerađene hrane; stoga naglašava da bi uključivanje informacija o preradi hrane na interpretativnim oznakama hranjivih vrijednosti na prednjoj strani pakiranja moglo biti u interesu javnog zdravlja i potrošača te da bi se moglo pokazati učinkovitim u pomaganju potrošačima u tome da donose zdravije odluke o hrani; poziva na regulatorne mjere za smanjenje opterećenja koje visoko prerađena hrana predstavlja za javno zdravlje;

Relevantnost tvrdnji

9.napominje da se mnoge tvrdnje koje se koriste na tržištu EU-a odnose na hranjive tvari koje nedostaju vrlo malom broju europskih potrošača u njihovoj prehrani; poziva Komisiju da ispita zakonodavni potencijal proširenja nadležnosti EFSA-e na procjenu relevantnosti uporabe takvih tvrdnji, uz ispitivanje znanstvene osnove za takve tvrdnje; snažno podupire činjenicu da EFSA trenutačno objavljuje posebne smjernice u skladu s uporabom tvrdnje;

10.poziva Komisiju da ocijeni mogućnost ograničavanja upotrebe dopuštene prehrambene tvrdnje „bez dodanog šećera” za proizvode koji sadrže sladila ili visoke razine slobodnih šećera;

11.ističe da, čak i onda kad su tvrdnje za početnu hranu za dojenčad znanstveno potkrijepljene, kao što je zdravstvena tvrdnja „Unos DHA-a doprinosi normalnom vizualnom razvoju dojenčadi do 12 mjeseci”, njihova upotreba trebala bi izbjegavati utjecanje na odluke o prehrani dojenčadi i ograničavanje poboljšanja početne hrane za dojenčad Munblit, D. i ostali, „Health and nutrition claims for infant formula are poorly substantiated and potentially harmful“ (Zdravstvene i prehrambene tvrdnje za početnu hranu za dojenčad loše su potkrijepljene i potencijalno štetne), British Medical Journal, svezak 369., članak m875, 2020., i Cheung, K.Y., i ostali, „Health and nutrition claims for infant formula: International crosssectional survey” (Zdravstvene i prehrambene tvrdnje za početnu hranu za dojenčad: međunarodna transverzalna anketa), British Medical Journal, svezak 380, izdanje 8371, 2023.;

12.podržava uspostavu prethodnih savjetovanja između proizvođača i EFSA-e kako bi se EFSA-i omogućilo da iznese svoja očekivanja u kontekstu podnošenja zahtjeva za tvrdnju, a da se pritom poštuje načelo neovisnosti EFSA-e;

Biljne tvari

13.ističe da neusklađenost na razini EU-a u pogledu klasifikacije biljnih tvari kao hrane ili lijekova znači da se biljna tvar može označiti kao „hrana” u jednoj državi članici, a u drugoj kao „lijek”; ističe da takve nedosljednosti predstavljaju izazove za proizvođače i regulatore te da mogu negativno utjecati na sigurnost i dobrobit potrošača jer je potrošačima teško razlikovati tradicionalne biljne lijekove i biljne dodatke prehrani koji se temelje na istoj biljnoj tvari (ili više njih), što može dovesti do nesporazuma o njihovoj uporabi;

14.ističe da na razini EU-a ne postoji pozitivan ili negativan popis biljnih tvari koje se upotrebljavaju u hrani i dodacima prehrani, kao i da ne postoji sveobuhvatan popis korisnih ili štetnih učinaka biljnih tvari na zdravlje, što dovodi do zakonodavnih razlika među državama članicama, fragmentacije tržišta i potencijalno nesigurnih proizvoda koji dopiru do potrošača;

15.ne odobrava nastavak suspenzije evaluacije tvrdnji o biljnim tvarima te ističe da postoji znatna pravna zabrinutost zbog nastavka korištenja tvrdnji koje su „na čekanju” u skladu s prijelaznim mjerama iz NHCR-a; ističe da je prijeko potrebno riješiti pitanje popisa tvrdnji o biljnim tvarima koje su „na čekanju” daljnjom evaluacijom tih tvrdnji kao hitno potrebne mjere za zaštitu potrošača, kako je utvrđeno u Komisijinu izvješću o evaluaciji NHCR-a iz 2020.; zabrinut je zbog toga što bi se daljnjom upotrebom tvrdnji „na čekanju” u okviru prijelaznih mjera NHCR-a mogli dovesti u zabludu potrošači koji bi mogli pogrešno pretpostaviti da su tvrdnje koje se istražuju znanstveno ocijenjene i da je procijenjen rizik te bi to za njih činilo zdravstveni rizik;

16.smatra ključnim da EFSA i Komisija hitno preispitaju, u skladu s odredbama NHCR-a, zdravstvene tvrdnje „na čekanju” koje se odnose na biljne tvari u hrani; poziva Komisiju da odbije tvrdnje s popisa „na čekanju” koje su već ocijenjene negativno;

17.potiče države članice da učinkovito surađuju na uspostavi koordiniranog pristupa biljnim dodacima prehrani i poziva Komisiju da pruži smjernice u tom pogledu; poziva Komisiju i države članice da bez odgode na razini EU-a uspostave negativni popis biljnih tvari koje se upotrebljavaju u hrani zbog njihove toksičnosti ili štetnih učinaka na zdravlje koji su već utvrđeni u državama članicama;

Provedba

18.poziva Komisiju da pruži ažurirane smjernice o tome kako postupati s marketinškim praksama koje se upotrebljavaju za zaobilaženje NHCR-a;

19.poziva Komisiju i države članice da uspostave mrežu znanja usmjerenu na pružanje potpore radnoj skupini za prehrambene i zdravstvene tvrdnje; ističe da bi tom mrežom trebalo pomoći u olakšavanju razmjene najboljih praksi, premošćavanju razlika u tumačenju među državama članicama i uklanjanju razlika u provedbi;

Zdravstvene tvrdnje u komunikaciji na internetu

20.naglašava da je uredba o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama donesena u vrijeme kada društveni mediji još nisu imali tako značajnu ulogu u oglašavanju i prodaji hrane i dodataka prehrani; zabrinut je zbog toga što je i dalje nejasna mjera u kojoj NHCR učinkovito upravlja internetskom komunikacijom o hrani u vezi sa zdravljem;

21.zabrinut je zbog prisutnosti neovlaštenih i obmanjujućih prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji na internetu; naglašava da je potrebno osigurati da NHCR ostane relevantan u internetskom okruženju, posebno zato što određene ranjive skupine, kao što su mladi i adolescenti, mogu biti iznimno osjetljivi na određene zdravstvene tvrdnje i informacije o hrani koje se razmjenjuju na društvenim mrežama, a to predstavlja rizik za njihovo fizičko i mentalno zdravlje; u tom pogledu smatra da je važno definirati što čini komercijalnu komunikaciju o hrani i dodacima prehrani na društvenim mrežama;

22.poziva na ponovnu pozornost kako bi se postigao učinkovit pristup na razini cijelog EU-a u rješavanju problema izloženosti djece i adolescenata oglašavanju i marketingu prerađene hrane s visokim udjelom masti, šećera i soli u radiodifuzijskim i digitalnim medijima; poziva Komisiju da razmotri poduzimanje zakonodavnih mjera radi zaštite zdravlja te ranjive skupine potrošača;

23.poziva Komisiju da izradi nacrt sveobuhvatnih smjernica za provedbu NHCR-a na internetu; smatra da bi se u tim smjernicama trebali utvrditi jasni postupci i standardi za praćenje i reguliranje zdravstvenih tvrdnji na internetu, osiguravajući točnost i transparentnost takvih tvrdnji i štiteći dobrobit potrošača u okviru Akta o digitalnim uslugama; skreće pozornost na odgovornosti država članica i pružatelja internetskih platformi utvrđene Aktom o digitalnim uslugama, odnosno na djelovanje protiv širenja nezakonitog sadržaja i osiguravanje transparentnosti za potrošače u pogledu internetskog oglašavanja;

24.poziva Komisiju i države članice da uspostave platformu za razmjenu najboljih praksi u internetskoj provedbi NHCR-a i poticanje suradnje među nadležnim tijelima država članica;

° °

25.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.