A.budući da se zabranjuje svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenja, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili seksualna orijentacija, kako je utvrđeno u članku 21. Povelje; budući da je, u okviru područja primjene Ugovorâ i ne dovodeći u pitanje nijednu njihovu posebnu odredbu, zabranjena i svaka diskriminacija na osnovi državljanstva; budući da bi se u skladu sa širokim tumačenjem Suda EU-a osnova „spola” trebala široko tumačiti tako da obuhvaća sve oblike diskriminacije povezane s rodnim identitetom, rodnim izražavanjem i spolnim obilježjima Presuda Suda od 30. travnja 1996., P protiv S i Cornwall County Council, C-13/94, ECLI:EU:C:1996:170; Presuda Suda od 7. siječnja 2004., K. B. protiv National Health Service Pensions Agency i Secretary of State for Health, C-117/01, ECLI:EU:C:2004:7; presuda Suda od 27. travnja 2006., Sarah Margaret Richards protiv Secretary of State for Work and Pensions, C-423/04, ECLI:EU:C:2006:256; i presuda Suda od 26. lipnja 2018., M.B. protiv Secretary of State for Work and Pensions, C-451/16, ECLI:EU:C:2018:492.;

B.budući da su svi oblici mržnje i netolerancije i njihovo izražavanje, uključujući govor mržnje i zločine iz mržnje, nespojivi s vrijednostima Unije kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, ravnopravnost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, kako je utvrđeno u članku 2. UEU-a; budući da promicanje i zaštita tih temeljnih vrijednosti Unije ovisi o institucijama EU-a, državama članicama i svim drugim relevantnim akterima koji se bore protiv pristranosti, predrasuda i netolerancije, kao i o iskorjenjivanju mržnje;

C.budući da su govor mržnje i zločini iz mržnje složene i višedimenzionalne pojave s dalekosežnim posljedicama za ljudska prava i vladavinu prava u demokratskim društvima; budući da borba protiv ksenofobije, rasizma, mizoginije, homofobije, transfobije i drugih oblika predrasuda, netolerancije, diskriminacije, uključujući one na temelju političkih ili drugih mišljenja, te mržnje prema određenim pojedincima ili društvenim skupinama zahtijeva od EU-a i njegovih država članica da razviju holistički odgovor u bliskoj suradnji s relevantnim dionicima, uključujući civilno društvo; budući da je kriminalizacija jedan od alata za suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje;

D.budući da borba protiv govora mržnje i zločina iz mržnje, na internetu i izvan njega, zahtijeva višedimenzionalni pristup i, prema potrebi, različita sredstva za njihovo suzbijanje, uključujući kazneno pravo, građanske i upravne postupke i druge važne politike ili socijalne mjere; budući da su se države članice već obvezale na donošenje zakonodavstva i mjera kojima se kažnjavaju zločini iz mržnje, rješava problem nedovoljnog prijavljivanja te uvode ili dodatno razvijaju aktivnosti izgradnje kapaciteta za službenike za izvršavanje zakonodavstva i pravosudne službenike Godišnji podaci Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava o zločinima iz mržnje.; budući da je za učinkovitu borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje ključno uhvatiti se u koštac s njihovim temeljnim uzrocima, posebno stereotipima; budući da su preventivne mjere i obrazovanje, uključujući digitalno obrazovanje, te pismenost i vještine za promicanje sigurnih digitalnih prostora, osposobljavanje i senzibilizacija ključni u tom pogledu; budući da bi EU i države članice trebali promicati bolje razumijevanje potrebe za raznolikošću i dijalogom u kontekstu demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, podizati razinu javne svijesti o važnosti poštovanja pluralizma i boriti se protiv negativnih stereotipa i stigmatizacije;

E.budući da govor mržnje i zločini iz mržnje mogu biti posebno teška kaznena djela koja ne utječu samo na pojedinačne žrtve i njihove zajednice, jer im uzrokuju patnju i ograničavaju temeljna prava i slobode, nego i na društvo u cjelini, čime se potkopavaju temelji EU-a;

F.budući da svaki govor mržnje nije kazneno djelo, ali svejedno doprinosi normalizaciji izražavanja mržnje, nasilja i netolerancije u društvu;

G.budući da je u posljednjih nekoliko desetljeća zabilježen nagli porast diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje diljem EU-a Vidjeti, primjerice, godišnje izvješće o aktivnostima Europske komisije protiv rasizma i netolerancije za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. i godišnje izvješće o aktivnostima Europske komisije protiv rasizma i netolerancije za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. te studiju koju je naručio Resorni odjel Europskog parlamenta za prava građana i ustavna pitanja naslovljenu „Hate speech and hate crime in the EU and the evaluation of online content regulation approaches” (Govor mržnje i zločini iz mržnje u EU-u i evaluacija pristupa regulaciji internetskog sadržaja), koja je objavljena u srpnju 2020., kao i raznih oblika rasizma, antisemitizma, islamofobije, ksenofobije, homofobije, transfobije i drugih oblika netolerancije, uz krajnje zabrinjavajući porast govora mržnje i poticanja na govor mržnje na internetu i izvan njega; budući da su osobe koje pripadaju ranjivim skupinama, kao što su LGBTIQ+ osobe, pripadnici rasne, etničke, vjerske ili jezične manjine, autohtone zajednice Lingaas, C., „Hate Speech and Racialised Discrimination of the Norwegian Sámi: Legal Responses and Responsibility” (Govor mržnje i rasna diskriminacija norveških Sama: pravni odgovori i odgovornosti), Oslo Law Review, svezak 8., br. 2, 2021., str. 88. – 107. Civil Rights Defenders, „Joint submission to the UN Universal Periodic Review of Sweden –35th Session of the UPR Working Group of the Human Rights Council – January 2020” (Zajednički rad koji je Švedska podnijela Univerzalnom periodičnom pregledu UN-a – 35. sjednica radne skupine za UPR – siječanj 2020.), 2019., osobe s invaliditetom, osobe u nepovoljnom socioekonomskom položaju, tražitelji azila, izbjeglice i migranti, česte mete govora mržnje i zločina iz mržnje; budući da je u Europi zabilježen znatan porast zločina iz mržnje i govora mržnje usmjerenih protiv LGBTIQ osoba ILGA Europe, „2023 Annual Review of the Human Rights Situation of Lesbian, Gay, Bisexual, Trans and Intersex People in Europe and Central Asia” (Godišnji pregled stanja u pogledu ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba u Europi i središnjoj Aziji za 2023.), veljača 2023., kao i porast diskriminacije i mržnje prema ženama; budući da je višestruka i intersekcijska diskriminacija plodno tlo za pojavu govora mržnje i zločina iz mržnje; budući da osobe koje su mete govora mržnje postaju sve isključenije iz društva;

H.budući da mnoge države članice bilježe dodatan porast diskriminacije i mržnje zbog ekstremističkih i populističkih pokreta te multiplikacijskog učinka internetskog okruženja i društvenih mreža, čime se omogućuje ponovna viktimizacija; budući da taj porast dovodi do opasnih podjela u društvu kao cjelini i ugrožava demokraciju;

I.budući da postoje dokazi da se govor mržnje i incidenti motivirani mržnjom i dalje nedovoljno prijavljuju u EU-u Agencija Europske unije za temeljna prava, „Encouraging hate crime reporting – The role of law enforcement and other authorities” (Poticanje prijavljivanja zločina iz mržnje – uloga tijela za izvršavanje zakonodavstva i drugih tijela), 2021., zbog čega je teško brojčano izraziti o koliko je velikom problemu riječ;

J.budući da mediji i novinari imaju temeljnu ulogu u informiranju društva i podupiranju demokratskih procesa;

K.budući da se govor mržnje sve češće javlja i u političkom diskursu; budući da su izborne kampanje posebno plodno tlo za govor mržnje i poticanje na mržnju, što ne utječe samo na političku sferu, nego i na funkcioniranje društva u cjelini i čime se produbljuje politička polarizacija; budući da je govor mržnje prema ženama na javnim funkcijama dosegao zabrinjavajuću razinu; budući da politički vođe imaju važnu ulogu i odgovornost u borbi protiv govora mržnje i netolerancije; budući da bi oni trebali služiti kao primjer i javno osuđivati slučajeve izražavanja mržnje;

L.budući da su maloljetnici posebno ranjive žrtve govora mržnje i zločina iz mržnje, među ostalim u školama i u obliku internetskog zlostavljanja; budući da takvi napadi ugrožavaju njihov fizički i mentalni integritet te utječu na njihov razvoj te fizičko i mentalno zdravlje; budući da im je potrebno posvetiti posebnu pozornost;

M.budući da se države članice u svojim kaznenim zakonima ne bave problemom govora mržnje i zločina iz mržnje na isti način, zbog čega određene skupine u nekim dijelovima Unije nisu dovoljno zaštićene; budući da je zbog toga teško definirati zajednički europski pristup borbi protiv govora mržnje i zločina iz mržnje; budući da nedostatak pravne zaštite može imati razorne posljedice za žrtve;

N.budući da trenutačni okvir EU-a obuhvaća samo govor mržnje i zločine iz mržnje na osnovi rase, boje, vjere, podrijetla te nacionalnog ili etničkog podrijetla; budući da trenutačno ne postoji sveobuhvatna zajednička pravna definicija govora mržnje i zločina iz mržnje na razini EU-a; budući da postoji jasna potreba za djelotvornim rješavanjem problema govora mržnje i zločina iz mržnje na drugim osnovama, kao što su spol, seksualna orijentacija, rod, rodni identitet, rodno izražavanje, spolna obilježja, dob, invaliditet i bilo koje drugo temeljno obilježje, a posebno ona koja su zaštićena člankom 21. Povelje, i svaka kombinacija takvih obilježja; budući da EU mora zaštititi najranjivije skupine u društvu; budući da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti prepoznavanju osoba, skupina ili zajednica koje su najosjetljivije na govor mržnje i zločine iz mržnje kako bi se izbjegao negativan učinak na zaštitu žrtava;

O.budući da se člankom 83. stavkom 1. UFEU-a utvrđuju jasni zahtjevi za uključivanje novih područja kriminaliteta na popis prekograničnih kaznenih djela u EU-u; budući da je jasno da postoji posebna prekogranična dimenzija govora mržnje na internetu; budući da je zbog digitalne transformacije naglašena potreba za rješavanjem tog pitanja na europskoj razini; budući da postoji potreba za borbom protiv govora mržnje i zločina iz mržnje na zajedničkoj osnovi i na razini EU-a; budući da je EU odgovoran poduzeti određene mjere;

P.budući da bi odgovor kaznenog prava EU-a na govor mržnje i zločine iz mržnje trebao biti odlučan, proporcionalan i svrsishodan kako bi se na odgovarajući način zaštitila žrtva i pridala odgovarajuća važnost slobodi izražavanja i slobodi informiranja, kao temeljima demokracije; budući da bi EU trebao zajamčiti da nadležna tijela u državama članicama ne zloupotrebljavaju ograničavanje slobode izražavanja koje se primjenjuje za sprečavanje i suzbijanje govora mržnje kako bi ušutkala manjine i suzbila kritiku; budući da se pri uspostavi zaštite od govora mržnje moraju poštovati presude Europskog suda za ljudska prava o slobodi izražavanja;

Q.budući da su temeljna prava koja se štite u borbi protiv govora mržnje i zločina iz mržnje prije svega ljudsko dostojanstvo i načelo nediskriminacije; budući da bi takva zaštita trebala biti univerzalna; budući da se zaštita od netolerancije, neovisno o tome je li riječ o netoleranciji na osnovi rase, nacionalnog podrijetla, seksualne orijentacije, vjeroispovijesti, ideologije, dobi, mišljenja ili bilo kojeg drugog osobnog, fizičkog ili društvenog stanja ili okolnosti, bez obzira na njihov oblik izražavanja, ne smije ograničiti na samo određene osnove i razloge;

R.budući da se socijalna dinamika mijenja i da može dovesti do pojave novih osnova za govor mržnje i zločine iz mržnje koji će se morati obuhvatiti zajedničkim okvirom EU-a, zbog čega je potrebno proširiti članak 83. stavak 1. UFEU-a u kojem se navodi popis područja kriminaliteta u EU-u;

S.budući da je 2021. Komisija predstavila komunikaciju naslovljenu „Uključivija Europa koja štiti: proširenje popisa područja kriminaliteta u EU-u na govor mržnje i zločine iz mržnje”, s ciljem dodavanja zločina iz mržnje i govora mržnje na popis područja kriminaliteta u kojima Parlament i Vijeće mogu utvrditi minimalna pravila u pogledu definicije kaznenih djela i sankcija koji se primjenjuju u svim državama članicama EU-a, kako je predviđeno u članku 83. stavku 1. UFEU-a; budući da Vijeće mora donijeti odluku u tom pogledu;

T.budući da bi ta odluka Vijeća bila prvi korak u stvaranju potrebne pravne osnove za drugi korak, odnosno za donošenje zajedničkog pravnog okvira za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje diljem EU-a; budući da je takav zajednički pravni okvir hitno potreban za uspostavu minimalnih standarda za definiranje kaznenih djela i sankcija, a samim time i za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje na zajedničkoj europskoj osnovi kako bi se osigurala dosljedna zaštita potencijalnih žrtava takvih djela diljem Unije;

U.budući da Vijeće tek treba donijeti odluku; budući da neke države članice blokiraju konkretan napredak u vezi s tim konkretnim predmetom u Vijeću;

V.budući da se člankom 83. stavkom 1. UFEU-a zahtijeva jednoglasnost u Vijeću kako bi se utvrdila „ostala područja kriminaliteta”; budući da se taj zahtjev pokazao štetnim za postizanje potrebnog zajedničkog napretka u suzbijanju govora mržnje i zločina iz mržnje diljem Unije;