P9_TA(2024)0046Akcijski plan EU-a: Zaštita i obnova morskih ekosustava za održivo i otporno ribarstvoRezolucija Europskog parlamenta od 18. siječnja 2024. o Akcijskom planu EU-a: Zaštita i obnova morskih ekosustava za održivo i otporno ribarstvo (2023/2124(INI))Europski parlament,

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. veljače 2023. naslovljenu „Akcijski plan EU-a: zaštita i obnova morskih ekosustava za održivo i otporno ribarstvo” (COM(2023)0102) („akcijski plan”),

–uzimajući u obzir Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 12. srpnja 2023. o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o akcijskom planu EU-a: Zaštita i obnova morskih ekosustava za održivo i otporno ribarstvo SL C 349, 29.9.2023., str. 127.;

–uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 39. o osiguravanju primjerenog životnog standarda poljoprivrednih i ribarskih zajednica te članak 5. o načelu proporcionalnosti,

–uzimajući u obzir rezoluciju koju je 25. rujna 2015. na sastanku na vrhu UN-a o održivom razvoju u New Yorku usvojila Opća skupština UN-a naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”, a posebno cilj održivog razvoja br. 14 Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. kojim se potiče očuvanje i održivo iskorištavanje oceana, mora i morskih resursa,

–uzimajući u obzir Pariški sporazum od 12. prosinca 2015., a posebno njegov članak 2. stavak 1. točku (b) o prilagodbi negativnim utjecajima klimatskih promjena na način kojim se ne ugrožava proizvodnja hrane,

–uzimajući u obzir Sporazum u okviru Konvencije UN-a o pravu mora o očuvanju i održivom korištenju morske biološke raznolikosti područja izvan nacionalne jurisdikcije od 19. lipnja 2023. (Ugovor UN-a o otvorenom moru) i Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala,

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ SL L 354, 28.12.2013., str. 22.,

–uzimajući u obzir Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike SL L 327, 22.12.2000., str. 1.,

–uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) SL L 164, 25.6.2008., str. 19.,

–uzimajući u obzir Direktivu 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja SL L 257, 28.8.2014., str. 135. (Direktiva o prostornom planiranju morskog područja),

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2336 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o utvrđivanju posebnih uvjeta za ribolov dubokomorskih stokova u sjeveroistočnom Atlantiku i odredaba za ribolov u međunarodnim vodama sjeveroistočnog Atlantika te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2347/2002 SL L 354, 23.12.2016., str. 1.,

–uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1100/2007 od 18. rujna 2007. o uvođenju mjera za obnavljanje stoka europske jegulje SL L 248, 22.9.2007., str. 17. (Uredba o jegulji),

–uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2022/1614 оd 15. rujna 2022. o utvrđivanju postojećih područja dubokomorskog ribolova te izradi popisa područja za koja je poznato da se na njima nalaze ili bi se na njima mogli pojaviti osjetljivi morski ekosustavi SL L 242, 19.9.2022., str. 1.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote SL C 67, 8.2.2022., str. 25.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. naslovljenu „Više ribe u morima? Mjere za promicanje oporavka stokova iznad najvišeg održivog prinosa, uključujući područja obnove ribljih stokova i zaštićena morska područja” SL C 456, 10.11.2021., str. 129.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. svibnja 2022. naslovljenu „Prema održivom plavom gospodarstvu u EU-u: uloga sektora ribarstva i akvakulture” SL C 465, 6.12.2022., str. 2.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2022. o provedbi članka 17. Uredbe o zajedničkoj ribarstvenoj politici SL C 493, 27.12.2022., str. 62.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. listopada 2022. o djelovanju u korist oceana: bolje upravljanje oceanima i povećanje njihove bioraznolikosti SL C 132, 14.4.2023., str. 106.,

–uzimajući u obzir Rezoluciju od 9. svibnja 2023. o zajedničkom upravljanju ribarstvom u EU-u i doprinosu sektora ribarstva provedbi mjera upravljanja Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0132.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 21. studenoga 2023. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 1100/2007 o uvođenju mjera za obnavljanje stoka europske jegulje Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0411.,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. lipnja 2023. o paketu za ribarstvenu politiku za održiv, otporan i konkurentan sektor ribarstva i akvakulture,

–uzimajući u obzir govor o stanju Unije 2023. od 13. rujna 2023. predsjednice Komisije Ursule von der Leyen na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta,

–uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. listopada 2007. pod naslovom „Integrirana pomorska politika za Europsku uniju” (COM(2007)0575),

–uzimajući u obzir Smjernice Komisije o akvakulturi i mreži Natura 2000 iz 2018.,

–uzimajući u obzir izvješće Komisije od 23. rujna 2021. naslovljeno „Provedba Uredbe o tehničkim mjerama (članak 31. Uredbe (EU) 2019/1241)” (COM(2021)0583),

–uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 28. siječnja 2022. naslovljen „Kriteriji i smjernice za proglašenje zaštićenih područja” (SWD(2022)0023),

–uzimajući u obzir „Izvješće o globalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava” koje je 4. svibnja 2019. objavila Međuvladina znanstveno-politička platforma za biološku raznolikost i usluge ekosustava Ujedinjenih naroda,

–uzimajući u obzir izvješće Međunarodnog vijeća za istraživanje mora od 24. lipnja 2021. naslovljeno „EU request on how management scenarios to reduce mobile bottom fishing disturbance on seafloor habitats affect fisheries landing and value” (Zahtjev EU-a u pogledu toga kako scenariji upravljanja za smanjenje poremećaja mobilnog pridnenog ribolova na morskom dnu utječu na iskrcaj i vrijednost ribolova).

–uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 26/2020 od 26. studenoga 2020. naslovljeno „Morski okoliš: zaštita koju pruža EU seže daleko, ali ne ulazi u dubinu”,

–uzimajući u obzir preporuku Savjetodavnog vijeća za akvakulturu iz lipnja 2023. naslovljenu „Učinak zabrane ribolova pridnenim ribolovom iz akcijskog plana na uzgoj školjkaša” i odgovor Komisije na nju od 1. kolovoza 2023., kao i njezin dopis od 3. travnja 2023. upućen zastupnicima u Europskom parlamentu Davidu McAllisteru, Jensu Giesekeu i Niclasu Herbstu na temuKrabbenfisherei (ribolov rakova) Ares(2023)3615063.,

–uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–uzimajući u obzir mišljenje Odbora za razvoj,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A9‑0437/2023),

A.budući da bi se zaštita oceana trebala voditi načelom zajedničke baštine čovječanstva; budući da je hitno potrebno pojačati djelovanje na globalnoj razini i razini EU-a kako bi se preokrenula stvarna, postojeća i znanstveno opisana smanjenja morskih ekosustava rješavanjem svih mogućih ljudskih i prirodnih pritisaka u okviru naših sposobnosti, podupiranjem pozitivnog oporavka ribljih stokova, vrsta i njihovih staništa te poticanjem znanstvenih studija, istraživanja i razvoja, kao i podupiranjem ribarstva i tehnika kojima se osigurava održivo ribarstvo i akvakultura, uz puno sudjelovanje subjekata, predstavnika lokalnih vlasti, civilnog društva i obalnih zajednica, koji pružaju ključan doprinos tom globalnom cilju;

B.budući da trenutačno postoje brojni zakonodavni tekstovi, komunikacije, strategije i propisi povezani sa zaštitom okoliša i upravljanjem ribarstvom, posebno u pogledu obnove prirode;

C.budući da se EU obvezao ostvariti Program UN-a do 2030., uključujući cilj održivog razvoja br. 14, kao i svoje obveze u okviru globalnog okvira za biološku raznolikost iz Kunminga i Montreala;

D.budući da se svim politikama EU-a koje se odnose i na unutarnju i vanjsku dimenziju održivog plavog gospodarstva upravlja na izoliran način, što dovodi do nedostatka sinergija i sukoba među dionicima održivog plavog gospodarstva; budući da bi Komisija trebala primijeniti pristup utemeljen na ekosustavu u svim politikama EU-a koje se odnose na plavo gospodarstvo, kao dio sveobuhvatnog pravnog okvira, kako bi se postigli posebni ciljevi politike i osiguralo da se njima upravlja s pomoću integriranog i dosljednog pristupa kojim se promiču sinergije među svim aktivnostima povezanima s morem;

E.budući da su na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo 20. ožujka 2023. države članice izrazile različita stajališta, uključujući kritike, u pogledu akcijskog plana; budući da su taj nadzor proveli nacionalni parlamenti u osam država članica;

F.budući da bi akcijski plan trebao biti usklađen s ciljevima zajedničke ribarstvene politike (ZRP) kojima se nastoji zajamčiti pravilno očuvanje morskih bioloških resursa i njihovo upravljanje te osigurati da su ribolovne i akvakulturne aktivnosti, za koje se tijekom nedavnih kriza pokazalo da imaju stratešku važnost, dugoročno okolišno održive i da se njima upravlja na način koji je u skladu s ciljevima postizanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje i s ciljem doprinosa dostupnosti opskrbe hranom;

G.budući da su Kraljevina Španjolska 14. studenoga 2022. i galicijske organizacije ribara i proizvođača 13. prosinca 2022. pokrenule sudske postupke na Sudu Europske unije u vezi s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/1614, u kojoj je utvrđeno 87 područja u vodama EU-a u sjeveroistočnom Atlantiku u kojima je zabranjen sav pridneni ribolovni alat, što predstavlja ukupnu površinu od 16 419 km² i 17 % područja dubine između 400 i 800 metara na kojima pridneni ribolovni alat nije dopušten; budući da je ta Provedbena uredba donesena bez prethodne procjene socioekonomskog učinka i da će njezina provedba dovesti do ozbiljnog socioekonomskog učinka na dotične ribarske flote;

H.budući da se morska biološka raznolikost mora zaštititi i obnoviti u suradnji sa svim dionicima, posebno s ribarskim sektorom i znanstvenom zajednicom;

I.budući da je prema podacima Komisije 2009. u EU-u bilo samo pet ribljih stokova koji se održivo love, no do 2022. taj se broj povećao na više od 60, a stanje se i dalje poboljšava Komunikacija Komisije od 21. veljače 2023. naslovljena „Zajednička ribarstvena politika danas i sutra: Pakt za ribarstvo za održivo, inovativno, na znanosti utemeljeno i uključivo upravljanje ribarstvom” (COM(2023)0103).; budući da je, unatoč dobrom napretku ostvarenom 2022. u postizanju ciljeva utvrđenih u okviru ZRP-a, potreban veći napredak u morskim ekosustavima EU-a, posebno u Sredozemnom i Crnom moru;

J.budući da će budućnost sigurnosti opskrbe hranom također ovisiti o našoj sposobnosti za rješavanje problema gubitka prirodnih resursa i sve većeg učinka klimatskih promjena;

K.budući da upravljanje ekosustavima zahtijeva holistički pristup kojim se uzimaju u obzir svi uzroci gubitka biološke raznolikosti, kao što su prelov, klimatske promjene, zakiseljavanje oceana, pojava stranih vrsta, erozija obale ili gubitak morske biološke raznolikosti, među ostalim mjerama koje omogućuju da zaštićena morska područja kojima se pravilno upravlja, druge učinkovite mjere i aktivnosti očuvanja za pojedina područja, kao što je uzgoj školjkaša, budu korisne i za ribarstvo i za ekosustave;

Zaštita okoliša i održivost

1.pozdravlja napore sektora ribarstva EU-a i napredak postignut u povećanju održivosti ribarstva i doprinosu zaštiti i održivom iskorištavanju morskih ekosustava; smatra da, unatoč tim naporima i napretku, na oceane utječe nekoliko drugih čimbenika, kao što su prelov, klimatske promjene, zakiseljavanje, invazivne strane vrste i različiti izvori onečišćenja, uglavnom zbog aktivnosti na kopnu i prijevoza, koji su u određenoj mjeri izvan kontrole ribara i predstavljaju znatnu prijetnju njihovoj egzistenciji i morskim ekosustavima;

2.ističe intrinzičnu vrijednost oceana i svih vrsta koje o njima ovise; naglašava da su zdravi morski ekosustavi ključni za život na Zemlji i imaju ključnu ulogu u dobrobiti planeta; prepoznaje potrebu za poboljšanjem zaštite oceana na globalnoj razini i razini EU-a;

3.smatra, kao i svi dionici uključeni u politike ribarstva i okoliša, da zdravi morski ekosustavi koriste našem zdravlju, društvu i gospodarstvu te da su ključni za čitav planet i osobito za stanovništvo koje se na njih oslanja;

4.podsjeća na ključnu važnost oceana kao stupa na kojem se temelje klimatski i prehrambeni sustavi s obzirom na to da pokriva 71 % Zemljine površine, proizvodi polovinu našeg kisika i apsorbira trećinu emisija CO2; ističe potrebu za razvojem pristupa u području politika i financiranja u svrhu očuvanja oceana i njegova održivog iskorištavanja; poziva na to da se na globalnoj razini očuva egzistencija onih koji ovise o oceanima kao i biološka raznolikost oceana; naglašava ključnu ulogu oceana, posebno u sekvestraciji ugljika, razvoju energije iz obnovljivih izvora, otvaranju radnih mjesta, smanjenju siromaštva, prijevozu robe i internetskoj komunikaciji; upozorava na međuovisnost ribarstva i sigurnosti opskrbe hranom s obzirom na to da 3,3 milijarde ljudi ovisi o hrani iz mora kako bi ostvarili udio od najmanje 20 % unosa bjelančevina životinjskog podrijetla;

5.napominje da obalne zajednice već generacijama iskorištavaju hranu iz europskih mora; smatra da sektori ribarstva i akvakulture i te obalne zajednice doprinose održivoj sigurnosti opskrbe hranom u okviru plavog gospodarstva; smatra da bi održivo korištenje morskih resursa i upravljanje njima trebalo smatrati doprinosom morskim ekosustavima, a ne njihovim narušavanjem;

Usklađen pristup s postojećim propisima

6.smatra da Komisijin akcijski plan mora biti usklađen s drugim prioritetima i strategijama Unije, kao što su jamčenje sigurnosti opskrbe hranom i strateška autonomija EU-a; osim toga, ističe da bi se akcijskim planom trebalo upravljati s pomoću integriranog i dosljednog pristupa utemeljenog na ekosustavu kojim se promiču sinergije među svim pomorskim aktivnostima kako bi se izbjegli sukobi i potaknula suradnja, posebno u pogledu morske energetske infrastrukture, te da bi se njime trebali osigurati jednaki uvjeti s trećim zemljama; smatra da u akcijskom planu nisu u dovoljnoj mjeri razmotrena pitanja poput rasta cijena, jačanja socijalne dimenzije zajedničke ribarstvene politike i jačanja gospodarskog rasta i zapošljavanja;

7.žali zbog toga što predloženi akcijski plan dolazi u vrijeme kada je sektor ribarstva opterećen posljedicama invazije Rusije na Ukrajinu, porastom nepredvidljivosti cijena nafte i Brexitom;

8.naglašava opću zabrinutost zbog nedostatka stvarnog savjetovanja s dionicima kako bi se osigurala potpora akcijskom planu; izražava opću zabrinutost zbog toga što se pitanja proporcionalnosti ne uzimaju na odgovarajući način u obzir u prijedlozima Komisije;

9.podsjeća da bi akcijski plan trebao biti usklađen s ciljevima ZRP-a kojima se osigurava da su aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi dugoročno ekološki održive i da se njima upravlja u skladu s pristupom utemeljenim na ekosustavu; podsjeća da bi akcijski plan također trebao biti u skladu s ciljevima osiguravanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje, kao i doprinijeti dostupnosti zaliha hrane i na najbolji mogući način iskoristiti dostupne ribolovne mogućnosti kako bi se smanjila ovisnost o tržištima izvan EU-a; pozdravlja sve ciljeve koji omogućuju usklađen pristupa između ZRP-a i drugih politika, posebno zakonodavstva o okolišu;

10.podržava potrebu za jačanjem i poboljšanjem projekata znanstvenog istraživanja i inovacija, koji bi se trebali provoditi na način koji je u skladu s drugim politikama EU-a, pilot-projektima i znanstvenim projektima koji se bave inovacijama i istraživanjem, kao što su primjerice oni čiji je cilj smanjenje i zamjena upotrebe (mikro)plastike;

Obnova morskih ekosustava

11.žali zbog nedostatka dosljednosti u naslovu akcijskog plana, kao i zbog sveobuhvatnog skupa prijedloga u okviru akcijskog plana jer je uglavnom usmjeren na izmjenu ribolovnih praksi koje utječu na vrste i staništa, a da se pritom ne razmatra potencijal za usklađivanje ribolovnih tehnika i praksi te zaštite ili obnove ekosustava; podsjeća na posebnu važnost pronalaženja ravnoteže između zahtjeva za korisnike i koristi za prirodu kako bi se osigurala predvidljivost i pravna jasnoća te naglašava potrebu za tim da ribari budu dio rješenja umjesto da budu navedeni kao uzrok problema;

12.pozdravlja činjenicu da se u akcijskom planu također razmatra mogućnost uvođenja dodatnih mjera za povećanje selektivnosti, uključujući inovacije za poboljšanje selektivnosti ribolovnog alata i uređaja, kao i mjere za smanjenje ulova juvenilnih riba i usputnog ulova osjetljivih vrsta; podsjeća da se slučajni ulov osjetljivih morskih vrsta mora smanjiti i, ako je to moguće, ukloniti kako se ne bi ugrozilo stanje očuvanosti tih vrsta, kako se zahtijeva Uredbom (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera;

13.pozdravlja pozive Komisije da se smanji usputni ulov osjetljivih vrsta; posebno ističe da je hitno potrebno djelovati kako bi se smanjio usputni ulov dupina i pliskavica uvođenjem kratkoročnih zabrana ribolova u kombinaciji s akustičnim uređajima za odvraćanje i poboljšanim sustavima praćenja, u skladu sa znanstvenim savjetima; podsjeća da su u okviru Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) dostupne financijske naknade i poticaji za ublažavanje socioekonomskih učinaka tih mjera;

14.naglašava potrebu za razvojem i podupiranjem inicijativa za obnovu morskih ekosustava, koje se mogu provesti samo ako tvorci politika u potpunosti uključe one koji o njima ovise te surađuju s njima; u tu svrhu traži financijsku potporu za znanstvene studije i prikupljanje podataka o morskim ekosustavima, financijsku naknadu i poticaje, primjerice u okviru Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA), koji bi se trebao koristiti za pružanje učinkovite potpore ribarskim flotama EU-a koje prelaze na selektivnije ribolovne tehnike, a posebno za potporu ribarima koji su najviše pogođeni ograničenjima, kao i za ublažavanje socioekonomskih učinaka restriktivnih mjera;

15.naglašava, na primjer, da znanstvene studije pokazuju da bi se povećanjem veličine oka mrežnog tega i najmanjih iskrcajnih veličina omogućilo napuštanje najmlađe ribe u vodi, čime bi se povećali izgledi za razmnožavanje ribljih populacija, što bi dovelo do većih prinosa za ribare i većih iskrcaja po jedinici napora;

16.ponovno ističe ciljeve zaštite najmanje 30 % i stroge zaštite najmanje 10 % mora EU-a do 2030.; napominje da je EU ostvario napredak u određivanju novih zaštićenih morskih područja, kako u okviru mreže EU-a Natura 2000 tako i putem komplementarnih nacionalnih oznaka;

Zaštićena morska područja

17.ističe da su zaštićena morska područja raznolika u pogledu veličine, vrsta, staništa i ekosustava koje treba zaštititi i da imaju različite ciljeve u pogledu očuvanja te da ih ne bi trebalo smatrati istovrsnim područjima koja sva morskim ekosustavima donose koristi od zaštićenih morskih područja kojima se dobro upravlja; stoga smatra da akcijski plan Komisije predstavlja pretjerano pojednostavljen i pretjerano općenit pristup, čime se stvara dojam da se sva zaštićena morska područja mogu provesti i da se njima može upravljati na isti način, što je primjerice vidljivo iz prijedloga povezanih s određenim ribolovnim alatima i postupnim ukidanjem mobilnog pridnenog ribolova u svim zaštićenim morskim područjima do 2030.; poziva na uravnotežen pristup definiranju i provedbi zaštićenih morskih područja, uzimajući u obzir ciljeve očuvanja svakog pojedinog područja, ali i aktivnosti u kojima se ta područja tradicionalno upotrebljavaju, kao i dinamičan i promjenjiv okoliš koji je posljedica klimatskih promjena, osiguravajući pritom učinkovito sudjelovanje ribara u njihovu određivanju i upravljanju;

18.napominje da postoji čvrst znanstveni konsenzus da zaštićena morska područja mogu biti korisna za ribarstvo zbog svojeg učinka prelijevanja i pozitivnih učinaka na obnovu stokova, primjerice zaštitom područjâ razmnožavanja, nedoraslih riba i velikih majki koje imaju velike sposobnosti razmnožavanja, kao što je vidljivo u raznim zaštićenim morskim područjima diljem EU-a; ističe da zaštićena morska područja, kada su uspješna, mogu donijeti znatne socioekonomske koristi, posebno priobalnim zajednicama te sektorima ribarstva i turizma, kao i da zaštićena morska područja mogu ispunjavati ključne ekološke funkcije za razmnožavanje ribljih stokova (na primjer osiguravajući mrijestilišta i rastilišta) te poboljšati njihovu otpornost;

19.skreće pažnju Komisije i država članica na činjenicu da bi u akcijskom planu trebalo uzeti u obzir druge učinkovite instrumente za zaštitu okoliša, kao što su druge učinkovite mjere očuvanja za pojedina područja, kako bi se doprinijelo postizanju ciljeva i maksimalnom povećanju učinaka mjera koje su već provedene u dinamičnom i promjenjivom okolišu koji je posljedica klimatskih promjena te kako bi se doprinijelo zadržavanju proporcionalnosti među svim mjerama;

20.poziva Komisiju i države članice da provedu mjere zaštite ili ograničavanja potrebne za postizanje ciljeva očuvanja i obnove specifičnih za svako od tih zaštićenih morskih područja, uključujući tehničke mjere potrebne za postizanje ciljeva, te s pomoću dostatnih financijskih sredstava, počevši od najrizičnijih područja i područja mreže Natura 2000 kojima je cilj zaštita morskih staništa; podsjeća na pravne obveze država članica i ističe da je Komisija pokrenula postupke protiv određenih država članica zbog vjerojatnog neispunjavanja njihovih obveza iz Direktive o staništima Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).;

21.smatra da su zaštićena morska područja i druga zaštićena područja alati, a ne ciljevi sami po sebi; uviđa da njihov uspjeh ovisi o njihovu prihvaćanju i poštovanju među ribarima, obalnim zajednicama i drugim dionicima; poziva Komisiju i države članice da pokrenu i financiraju programe znanstvenog istraživanja te poziva na uključivanje sektora ribarstva, uključujući njegovu artizanalnu komponentu, kao i drugih relevantnih dionika, u osmišljavanje, provedbi, praćenju i nadzoru zaštićenih morskih područja te upravljanju njima;

22.smatra da se samo EU ne može baviti angažmanom znanosti, sektora ribarstva i svih relevantnih dionika, posebno u pogledu sprečavanja loših praksi stranih flota; poziva na ulaganje dodatnih napora u hvatanju u koštac s globalnim aktivnostima štetnim za zaštitu oceana, među ostalim od strane flota trećih zemalja, kao što je kineska flota, te na razmatranje uspostave globalne mreže zaštićenih morskih područja;

23.izražava duboku zabrinutost zbog učinka vađenja nafte i plina na morski okoliš, kao i na ribarstvo i akvakulturu; ponavlja poziva na zabranu svih ekstrakcijskih industrijskih aktivnosti koje su štetne za okoliš, kao što su rudarstvo i vađenje fosilnih goriva u zaštićenim morskim područjima;

Pridneni ribolovni alati

24.ističe da mnoga plovila Unije obavljaju ribolov pokretnim pridnenim ribolovnim alatima te da su mnoge obalne regije društveno i gospodarski ovisne o aktivnostima u kojima se upotrebljavaju mobilni i fiksni pridneni alati, kao što su aktivnosti uzgoja školjkaša; naglašava da zatvaranje ili ograničavanje ribolovnih zona za ribolov pridnenim ribolovnim alatima nije samo pitanje premještanja ribarskih plovila na različita ribolovna područja; naglašava da je potrebno uzeti u obzir, među ostalim, moguće dostupne resurse koji se mogu uhvatiti tim alatima, praktična iskustva ribara, prisutnost i preraspodjelu ribarskih plovila u susjednim područjima kako bi se izbjeglo preklapanje koje bi moglo dovesti do sukoba u pogledu korištenja prostora, povećanog pritiska u drugim ribolovnim područjima i pogoršanja radnih uvjeta;

25.podsjeća da su koraci prema regionalizaciji ostvareni tijekom posljednje reforme ZRP-a bili pokušaj udaljavanja od univerzalnog pristupa u kojem su odluke bile pretjerano centralizirane unutar EU-a; pozdravlja mjere za poboljšanje regionalne suradnje predložene u akcijskom planu; međutim, smatra da se akcijskim planom poduzimaju neki koraci u suprotnom smjeru, posebno u odnosu na njegove prijedloge o ribolovu pridnenim povlačnim mrežama (koćama);

26.smatra da je u akcijskom planu i izvan njega pokrenuto nekoliko inicijativa koje se odnose na iste ribolovne tehnike, zbog čega je došlo do isprepletenosti inicijativa te su dovedene u pitanje usklađenost i predvidljivost mjera koje će se poduzeti na razini EU-a i koje će ozbiljno utjecati na povjerenje ribara i ribarskih zajednica u postupke donošenja politika i odluka EU-a;

27.smatra da svaki plan za provedbu odredbi ili ograničenja uporabe bilo kojeg ribolovnog alata mora biti u skladu s drugim politikama, da se u obzir moraju uzeti svi dionici, kao i svi relevantni aspekti sigurnosti opskrbe hranom te socioekonomski, tehnički i znanstveni aspekti; ponavlja da će mjere koje se podupiru konsenzusom i koje se podupiru tim razmatranjima imati veći uspjeh i pozitivan učinak na njihovu provedbu;

28.smatra da se posljedice svakog akcijskog plana ili zakonodavnog prijedloga trebaju temeljiti na znanstvenim i socioekonomskim procjenama; primjećuje nedostatak procjene posljedica određenih aspekata ovog akcijskog plana, na primjer pozive Komisije državama članicama da zabrane mobilni pridneni ribolov u zaštićenim morskim područjima koja su područja mreže Natura 2000 u skladu s Direktivom o staništima kojom se štite morsko dno i morske vrste do kraja ožujka 2024., dok s druge strane, usporedno i s istim rokom, traži od država članica da dostave informacije o tome kako namjeravaju osigurati da se do 2030. mobilni pridneni ribolov postupno ukine u svim zaštićenim morskim područjima bez čekanja, primjerice, znanstvenih i socioekonomskih zaključaka o prethodnim prijedlozima; pozdravlja činjenicu da je Komisija priznala da opći pristup kojim se zabranjuje pokretni pridneni ribolov nije prikladan za postizanje ciljeva akcijskog plana;

29.smatra da bi mjere povezane s pridnenim povlačnim mrežama trebalo ocjenjivati u skladu sa svim mogućim smjernicama, kao što su smjernice Međunarodnog vijeća za istraživanje mora ili Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo, kao i s najboljim dostupnim znanstvenim podacima; smatra da bi se tim mjerama trebalo uzeti u obzir da je ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koćama) jedan od najčešćih i najreguliranijih ribolovnih alata u Europi te da bi ga prioritetno trebalo regulirati u okviru Uredbe o tehničkim mjerama (Uredba (EU) 2019/1241 Uredba (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera, o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1380/2013, (EU) 2016/1139, (EU) 2018/973, (EU) 2019/472 i (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 (SL L 198, 25.7.2019., str. 105.).), čiji je cilj, kao što se navodi u njezinu naslovu, „očuvanje ribolovnih resursa i zaštita morskih ekosustava”;

30.napominje da su znanstvena tijela kao što je Međunarodno vijeće za istraživanje mora i mnoge stručno recenzirane znanstvene studije pokazale i prepoznale da mobilni pridneni ribolovni alat utječe na ekosustave; ističe, međutim, da je učinak ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koćama) promjenjiv i da se, ovisno o nekoliko čimbenika kao što je vrsta ribolova, znanstveno smatraju održivima i kompatibilnima s postizanjem ciljeva očuvanja morskog dna ili za iskorištavanje stokova iznad razina najvišeg održivog prinosa;

31.ističe da bi namjera Komisije da svojim akcijskim planom nametne mjere umjesto da suzakonodavcima dopusti donošenje odluka, mogla biti protivna dobrom upravljanju i dijalogu između dionika i različitih razina uprave te bi mogla ugroziti međuinstitucijsku ravnotežu i ulogu svake institucije u postupku donošenja odluka;

Jegulje

32.naglašava složenost i raznolikost upravljanja stokom jegulje, koje ne može biti ograničeno na samo jedan pristup usmjeren na more; ponovno ističe da je u evaluaciji Komisije iz 2020. utvrđeno da je Uredba o jegulji primjerena svrsi; međutim, smatra da je potrebna bolja provedba Uredbe o jegulji i dodatne, intenzivnije mjere država članica kako bi se osiguralo sveobuhvatan pristup provedbe Uredbe; podsjeća Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste Uredbu o jegulji kao temeljnu politiku za upravljanje stokom jegulje i njegov oporavak, osiguravajući cjelovit i dosljedan pristup kojim se obuhvaćaju i morske i slatkovodne životne faze jegulje te se u potpunosti rješavaju učinci ribarstva i neribolovni učinci potpunim provođenjem mjera u svim relevantnim područjima;

33.mišljenja je da se mjerama koje se poduzimaju izvan konteksta Uredbe o jegulji može narušiti dosljednost donesene politike; izražava duboku zabrinutost zbog neholističkog pristupa iz Uredbe Vijeća (EU) 2023/194 Uredba Vijeća (EU) 2023/194 od 30. siječnja 2023. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2023. za određene riblje stokove koje se primjenjuju u vodama Unije te, za ribarska plovila Unije, u određenim vodama izvan Unije, kao i o utvrđivanju takvih ribolovnih mogućnosti za 2023. i 2024. za određene dubokomorske riblje stokove (SL L 28, 31.1.2023., str. 1.). kojim se ograničava ribolov jegulje uvođenjem šestomjesečnog razdoblja zabrane ribolova bez odgovarajućeg savjetovanja s dionicima i bez razmatranja potpunog paketa mjera u drugim područjima politike ili odgovarajuće kompenzacije, uključujući mjere kojima se uzimaju u obzir socioekonomski učinci; stoga smatra da bi prije razmatranja daljnjih restriktivnih mjera najavljenih u akcijskom planu trebalo provesti prethodnu analizu oporavka vrsta i njezine moguće uloge u borbi protiv invazivnih vrsta;

34.ponovno poziva na osnivanje stručne skupine za jegulju kojom bi se osigurala potpuna i uravnotežena zastupljenost svih relevantnih dionika; snažno poziva države članice da redovito ažuriraju svoje planove gospodarenja populacijom jegulje i poštuju svoje obveze izvješćivanja u skladu s Uredbom o jegulji;

Reakcije država članica na akcijski plan

35.prima na znanje brojne jasne izjave predstavnika država članica u kojima se izražava zabrinutost u pogledu akcijskog plana i s njim povezanih nesigurnosti; napominje da su države članice posebno dovele u pitanje pretjerano pojednostavljeni pristup Komisije u pogledu ograničenja pridnenog ribolova povlačnim mrežama (koćama) u zaštićenim morskim područjima;

36.smatra da je predstavljanje suprostavljenosti razvoja ribarske industrije i zaštite morske biološke raznolikosti slijepa ulica; smatra da se oboje može postići na uravnotežen način, kako su izjavili predstavnici država članica nakon predstavljanja akcijskog plana;

37.pozdravlja osnivanje posebne skupine za dijalog sastavljene od Komisijine Glavne uprave za okoliš (DG ENV) i Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo (DG MARE), država članica i zainteresiranih dionika; smatra da bi uloga skupine za dijalog trebala biti olakšavanje znanja i mogućih rasprava između ribarskih i ekoloških zajednica te pružanje državama članicama platforme za transparentnost i dijalog o provedbi njihovih planova;

Pravne posljedice akcijskog plana Komisije

38.ponovno potvrđuje svoju predanost izvršavanju ovlasti i nadležnosti Parlamenta u pogledu bilo koje inicijative, kao što su zakonodavni prijedlozi i delegirani ili provedbeni akti, uključujući one koji su povezani s akcijskim planom ili nisu povezani s njime;

39.napominje da će, iako akcijski plan nije pravno obvezujući, njegova provedba podrazumijevati znatne socioekonomske troškove za države članice i njihove flote jer sadrži oko 90 mjera u obliku propisa, smjernica, analiza, planova, studija, izvješća i inicijativa; poziva države članice i Komisiju da pravodobno provedu potrebne studije tijekom pripreme novih ili reformiranih propisa ili inicijativa te da u obzir uzmu i uključe postupke prostornog planiranja morskog područja među regijama i morskim bazenima, ali i među različitim državama članicama te s trećim zemljama;

40.smatra da bi mjere uključene u akcijski plan trebale, ako je to moguće, biti u skladu s redovnim zakonodavnim postupcima kako bi osigurale veću transparentnost i da bi trebale uključivati istinsku procjenu učinka, uz odgovarajuće sudjelovanje svih dionika;

41.sa zabrinutošću primjećuje nedostatak jasnoće u pogledu pravnih posljedica akcijskog plana zbog izjava Komisije, primjerice izjava danih tijekom njegova predstavljanja Odboru Parlamenta za ribarstvo i drugih dionicima; smatra da to nije dovelo do jasnoće i stabilnosti za sektor ribarstva te da je imalo štetan učinak na mnoge sektore ribarske industrije u vrijeme kada nesigurnosti uzrokovane kumulativnim posljedicama nekoliko kriza znatno negativno utječu na moral ljudi koji rade u tom sektoru;

42.sa zabrinutošću napominje da se Komisija sve više koristi neobvezujućim instrumentima, kao što su komunikacije, koje se obično nazivaju „neobvezujućim pravom”, kako bi predstavila vrlo konkretne političke mjere bez daljnjeg postupanja u vezi sa zakonodavnim prijedlozima; smatra da bi svaka nesigurnost između predviđenog pravnog značenja predstavljenih komunikacija i njihova stvarnog pravnog učinka mogla utjecati na pravnu sigurnost i predvidljivost za sektor te dovesti do pravnih pitanja u vezi s institucionalnom ravnotežom te ograničenjima i izvršavanjem nadležnosti EU-a; stoga smatra da se komunikacije Komisije ne bi trebale koristiti za predlaganje obvezujućih mjera;

43.žali zbog toga što je komunikacija Komisije, a posebno između Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo i Glavne uprave za okoliš, sadržavala proturječne izjave u pogledu obvezujućih učinaka akcijskog plana; poziva Glavnu upravu za pomorstvo i ribarstvo i Glavnu upravu za okoliš da prije pripreme ili predlaganja zajedničkih inicijativa pomnije obrate pažnju na posebne značajke sektora ribarstva;

Socioekonomski aspekti i sigurnost opskrbe hranom

44.podržava govor predsjednice Komisije o stanju Unije 2023. u kojem se izjavljuje da se za svaki novi zakonodavni akt provodi provjera konkurentnosti; traži da akcijski plan, svi zakonodavni prijedlozi povezani s ribarstvom te druge inicijative uključuju provjeru konkurentnosti u pogledu njihova socioekonomskog učinka na različite aktivnosti, njihova učinka na obalne zajednice i sektor rekreacijskog ribolova te kumulativnog učinka na dostupnost opskrbe hranom;

45.žali zbog činjenice da akcijski plan nije popraćen socioekonomskom studijom, procjenom učinka sa znanstvenom analizom ili privremenim izvješćem te da se njime ne predlažu nikakve dodatne mjere financiranja za zelenu i energetsku tranziciju; skreće pozornost Komisije na činjenicu da bi se strateški dokumenti, kao što je ovaj Akcijski plan, trebali predstaviti različitim dionicima i na usklađeniji i jasniji način uzeti u obzir njihova stajališta te da bi trebali uključivati cjelovite ekološke, socijalne, gospodarske i pravne procjene njihove provedbe; poziva na uspostavu svih potrebnih sredstava, uključujući poticaje i kompenzacijske mehanizme, za pravednu i uravnoteženu tranziciju;

46.podsjeća da države članice moraju u potpunosti provesti članak 17. zajedničke ribarstvene politike pri dodjeli ribolovnih mogućnosti; poziva države članice da ribolovne mogućnosti dodijele na temelju transparentnih i objektivnih kriterija koji se temelje na društvenoj i ekološkoj učinkovitosti ribarskih flota te da provedu članak 17. kao alat za poticanje odgovornih ribolovnih praksi s niskim učinkom;

47.ističe da bi akcijski plan trebao jednako doprinijeti stupovima održivosti iz ZRP-a (okolišni, socijalni i gospodarski) i, među ostalim, doprinijeti rastu produktivnosti, dostojanstvenim radnim uvjetima u tom sektoru, posebno za artizanalni ribolov, i stabilnim tržištima, osigurati prehrambene sigurne, kvalitativne i održive proizvode bez ugrožavanja sigurnosti opskrbe hranom i autonomije opskrbe hranom, omogućiti ribarima da u potpunosti iskoriste ribolovne kvote koje su im dodijeljene te doprinijeti oporavku i zaštiti okoliša kako bi se ublažile klimatske promjene i prilagodilo njihovim učincima;

48.pozdravlja poziv Komisije na prikupljanje podataka o utjecaju rekreacijskog ribolova, ali naglašava da je potrebno uzeti u obzir i gospodarske i socijalne učinke održivih aktivnosti rekreacijskog ribolova; smatra da rekreacijski ribolov može ponuditi izvrsne mogućnosti za poticanje pristupa „građanske znanosti”;

Međunarodno djelovanje i reciprocitet

49.smatra da je Ugovor UN-a o otvorenom moru važno postignuće na međunarodnoj razini za zaštitu oceana; međutim, žali zbog toga što se u akcijskom planu ne ustraje dovoljno na potrebi uključivanja reciprociteta u međunarodne sporazume; stoga smatra da je ključno da EU na međunarodnoj razini surađuje s drugim partnerima na provedbi pravila sa sličnim ciljevima i ciljevima utvrđenima u ZRP-u posebno u njegovu članku 28. stavku 2. točki (d), europskim zelenim planom i ciljevima održivog razvoja;

50.ističe važnost suradnje EU-a sa zemljama u razvoju, posebno zemljama Afrike, Kariba i Pacifika, na pripremi za budući razvoj obnovljive energije mora preko razmjene stručnog znanja EU-a u području pomorskog planiranja i industrijskog razvoja; poziva EU da poveća izgradnju kapaciteta i financiranje za zemlje u razvoju kako bi se poboljšalo upravljanje oceanima i obalnim područjem, razvile strategije pomorskog gospodarstva, premostili nedostaci u upravljanju i riješio problem nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova i nezakonite trgovine morskim resursima; naglašava da je važno osmisliti odgovore kojima bi se zadovoljile lokalne potrebe za energijom s nultom stopom emisija, osigurala zaštita morskih ekosustava i očuvale tradicionalne aktivnosti kao što je ribarstvo; ističe da je u provedbu tih mjera važno uključiti obalne zajednice; nadalje ističe važnost podupiranja održivih ribolovnih praksi u najudaljenijim regijama, utemeljenih na održivom iskorištavanju morskih resursa i upravljanju ribarstvom, akvakulturom i turizmom, kako bi se osigurao dugoročan socioekonomski razvoj tih regija;

51.poziva EU da promiče transparentnost u ribarstvu i drugim ekstraktivnim industrijama na moru u partnerskim zemljama jer je to ključno za zaustavljanje prelova, gubitka biološke raznolikosti i kršenja ljudskih prava; naglašava da obalne zemlje u razvoju mogu primijeniti standarde utvrđene u Inicijativi za transparentnost ribarstva i Inicijativi za transparentnost ekstraktivnih industrija kako bi poboljšale transparentnost;

52.traži da se sva ograničenja, bez obzira na to temelje li se na akcijskom planu ili ne, automatski odražavaju na proizvodima uvezenim iz trećih zemalja, posebno s obzirom na činjenicu da EU uvozi 70 % ribe koju konzumira; ističe da je ključno osigurati dosljednost između unutarnjih i vanjskih politika, kao i jednake uvjete za subjekte iz EU-a i izvan EU-a;

53.konstatira da ulov ribolovnim alatom za pridneni ribolov čini 25 % ukupnog europskog ulova; smatra da nova pravila o upravljanju, posebno ograničenja upotrebe ribolovnih tehnika na razini EU-a, ne bi trebala dovesti do nesigurnosti opskrbe hranom ni povećanja uvoza proizvoda ribolova, te još manje ako se ti proizvodi ulove ribolovnim alatima s ograničenom upotrebom u EU-u;

Suradnja sa sektorom ribarstva

54.podržava stalne napore sektora ribarstva da poboljša selektivnost ribolovnih tehnika i smanji svoj utjecaj na okoliš; ističe pozitivne primjere obnove stokova vrsta u zaštićenim područjima uz istodobno održavanje ribolovnih aktivnosti; podržava daljnje napore za jačanje mehanizama zajedničkog upravljanja u okviru kojih lokalni dionici preuzimaju odgovornost za održivo upravljanje, kao i za veća ulaganja u istraživanje, inovacije i razvoj novih ribolovnih alata i tehnika; ističe ulogu ribara kao „čuvara mora” te njihovu predanost obnovi ribljih stokova i doprinos oporavku morskih ekosustava;

55.primjećuje da je, prema Komisiji, zahvaljujući ZRP-u tijekom posljednjih desetljeća ostvaren konkretan napredak prema održivijem ribarstvu na terenu; ističe, međutim, da je taj napredak doveo do visokih troškova za većinu ribarskih zajednica;

56.ističe važnost uključivanja svih relevantnih dionika, od ribara do predstavnika socijalnog društva, u postupak donošenja odluka i provedbu mjera kojima se doprinosi zaštiti i obnovi morskih ekosustava te kojima se može poduprijeti održivo i otporno ribarstvo;

57.naglašava da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena s obzirom na ključnu ulogu žena i mladih, posebno kada je riječ o održivom gospodarstvu koje se temelji na oceanu i zaštićenim morskim područjima;

° °

58.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.