1.napominje da je razvojem tehnologija prošireno područje pogodno za troškovno učinkovite geotermalne projekte, kao i njihov opseg;

2.ističe potencijal sveprisutnih plitkih geotermalnih resursa niske temperature koji su dostupni u svim državama članicama; ističe potencijal duboke geotermalne energije koja se može izravno koristiti za proizvodnju toplinske i električne energije;

3.primjećuje da geotermalna energija i dalje često ima perifernu ulogu u raspravi o obnovljivoj energiji; skreće pozornost na to da geotermalna postrojenja ne iziskuju kritične sirovine u mjeri u kojoj je to slučaj kod drugih tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora; napominje da, na temelju pristupa održivog životnog ciklusa, geotermalna energija ima nizak utjecaj na okoliš i obično iziskuje ograničenu uporabu zemljišta te se može lako integrirati u krajolik;

4.naglašava da geotermalna energija omogućava dugoročne koristi koje mogu nadmašiti visoke početne troškove povezane s njezinim razvojem, kao što je činjenica da je riječ o održivom izvoru energije s malim utjecajem na okoliš, stabilnim i predvidljivim troškovima energije, niskim operativnim troškovima, dugotrajnim životnim vijekom i pouzdanošću, kojim se stvaraju poslovne prilike i prilike za zapošljavanje u lokalnim zajednicama te doprinosi smanjenju ovisnosti o uvezenim gorivima;

5.žali zbog toga što potencijal geotermalne energije nije ranije dovoljno iskorišten i što je njezino nedavno uvođenje u velikoj mjeri potaknuto energetskom krizom i hitnom potrebom za smanjenjem socioekonomskog pritiska potražnje za grijanjem i hlađenjem u Europi; upozorava da priljev subvencioniranog plina, ograničena osviještenost javnosti i potreba za visokim početnim ulaganjima već godinama u praksi koče razvoj geotermalne energije;

6.naglašava da geotermalna energija može znatno doprinijeti postizanju nekih od ključnih strateških ciljeva EU-a, uključujući postizanje klimatskih ciljeva dekarbonizacijom različitih industrijskih sektora, jačanje otvorene strateške autonomije EU-a boljim zadovoljavanjem potreba za energetskom sigurnošću, okončanje ovisnosti o fosilnim gorivima iz nepouzdanih trećih zemalja kao što je Rusija, povećanje konkurentnosti europskih industrija i osnaživanje potrošača zahvaljujući cjenovno pristupačnoj i pouzdanoj opskrbi toplinskom i električnom energijom;

7.naglašava da bi okolišno održiv postupak izdvajanja sirovina iz geotermalnih voda mogao doprinijeti osiguravanju lokalne i pouzdane opskrbe strateškim kritičnim sirovinama, uključujući litij, čime bi se ojačala gospodarska otpornost EU-a; u tom pogledu napominje da postrojenja koja vade i geotermalnu energiju i sirovine imaju veći učinak u smislu otvaranja radnih mjesta od klasičnih geotermalnih postrojenja te da privlače poduzeća koja žele iskoristiti višestruke tokove resursa;

8.skreće pozornost na geotermalna rješenja kojima se može skladištiti višak energije vjetra i solarne energije za naknadnu uporabu u grijanju, hlađenju i proizvodnji električne energije te ističe njihovu ključnu ulogu u razvoju energetskih sustava koji se temelje na obnovljivim izvorima energije; u tom pogledu naglašava ulogu neaktivnih rudnika ugljena koji su posebno prikladni za sezonsko skladištenje toplinske energije na veliko ili dugoročno skladištenje električne energije; ističe potencijal geotermalne energije za uravnoteženje mreže i pomoćne usluge zbog toga što je odlikuje visok kapacitet, fleksibilnost opskrbe i potencijal za otpremanje;

9.naglašava da najveći potencijal za uporabu geotermalne energije u EU-u imaju sustavi centraliziranog grijanja i hlađenja te mreže plitkih geotermalnih uređaja; ističe da oni mogu pružiti lokalnu, baznu i fleksibilnu obnovljivu energiju te zaštitu od nestabilnih i rastućih cijena fosilnih goriva; ističe da geotermalna energija može pomoći dekarbonizirati sektor grijanja i hlađenja koji je odgovoran za gotovo polovinu ukupne potrošnje konačne energije u EU-u i koji uzrokuje do 35 % emisija stakleničkih plinova EU-a povezanih s potrošnjom energije; ističe potencijal i sve veću potrebu za geotermalnim centraliziranim hlađenjem koje će biti važan element održive prilagodbe klimatskim promjenama u gradovima jer se očekuje da će više temperature i toplinski valovi postati sve češći;

10.prima na znanje znatan potencijal geotermalne toplinske energije za industrijske procese, posebno za procese koji troše niske i srednje količine energije (manje od 200 stupnjeva), a koji čine gotovo polovinu industrijske proizvodnje toplinske energije u Europi; u tom pogledu naglašava da bi razvoj uporabe geotermalne toplinske energije u tu svrhu povećao konkurentnost europskih poduzeća pružanjem pouzdanog i cjenovno pristupačnog izvora topline;

11.također ističe potencijal geotermalne toplinske energije u domaćoj proizvodnji hrane, posebno za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, hortikulturu i akvakulturu; napominje da već postoje uspješni primjeri primjene geotermalne energije u tim sektorima u različitim europskim regijama; naglašava da će uporaba geotermalne toplinske energije doprinijeti dekarbonizaciji tih sektora te održivijim i ekološki prihvatljivijim praksama, uz istodobno smanjenje troškova proizvodnje, visokih troškova energije i nestabilnosti cijena za poljoprivrednike, te će se njome promicati otpornost prehrambenih sustava;

12.primjećuje potencijal kaskadne uporabe, pri čemu se ista geotermalna tekućina koristi u više namjena; naglašava da je potrebno poticati međusektorske sinergije između geotermalnog i drugih sektora, među ostalim zajedničkim korištenjem lokacija, infrastrukture, podataka i vještina radne snage;

13.smatra da bi se prisutnost geotermalne energije trebala uzeti u obzir pri određivanju geografskog položaja „dolina industrije s nultom neto stopom emisija” u sklopu Akta o industriji s nultom neto stopom emisija;

14.poziva Komisiju da predstavi geotermalnu strategiju EU-a kojom bi se državama članicama i lokalnim upravama pružile konkretne smjernice za ubrzavanje uvođenja geotermalne energije za dekarbonizaciju grijanja i doprinos energetskoj neovisnosti EU-a te kako bi se ostvario cilj barem utrostručenja udjela potražnje za energijom koji se podmiruje solarnom toplinskom i geotermalnom energijom do 2030., kako je najavljeno u Strategiji EU-a za solarnu energiju; ističe da su 151 poduzeće i industrije 2022. godine pozvali Komisiju da pripremi europsku strategiju za iskorištavanje punog potencijala geotermalne energije;

15.naglašava da bi se mjere na nacionalnoj razini i na razini EU-a u području geotermalne energije trebale temeljiti na procjeni geotermalnog potencijala Europe, uzimajući u obzir različite geološke i klimatske uvjete, te na procjeni troškovne učinkovitosti primjene geotermalnih rješenja;

16.poziva Komisiju da strategiju utemelji na sveobuhvatnoj procjeni potencijala geotermalne energije na plitkim, srednjim, dubokim i ultradubokim razinama podzemlja u svih 27 država članica; napominje da bi ta procjena trebala pomoći u utvrđivanju potencijala geotermalne energije za različite namjene, uključujući, ali ne ograničavajući se na centralizirano grijanje, hlađenje, industrijske procese, proizvodnju hrane, dizalice topline, proizvodnju električne energije te proizvodnju obnovljivog vodika i litija; napominje da bi se tom studijom također trebao procijeniti učinak razvoja geotermalne energije na dekarbonizaciju gospodarstva, otvaranje radnih mjesta, konkurentnost, osnaživanje potrošača i troškovnu učinkovitost u usporedbi s drugim izvorima energije;

17.poziva Komisiju da se u strategiji pozabavi preprekama razvoju geotermalnih projekata, uključujući prekogranična pitanja, te da nacionalnim i lokalnim vlastima, nositeljima projekata i financijskim institucijama pruži smjernice o najboljim praksama uporabe geotermalne energije u EU-u;

18.pozdravlja sve veću osviještenost i potporu u području geotermalne energije na nacionalnoj razini; traži od država članica da slijede primjer zemalja koje su razvile geotermalne planove, ciljeve i namjenske mjere politike za geotermalnu energiju Npr. nacionalne inicijative koje su pokrenule Poljska (višegodišnji program za razvoj uporabe geotermalnih resursa u Poljskoj – 2022.), Francuska (nacionalni akcijski plan za geotermalnu energiju – 2023.) i Njemačka (njemačka strategija za geotermalnu energiju za 2022.).; ističe da je potrebno olakšati razmjenu informacija o tim mjerama i podacima kako bi se poduprle geotermalne politike i promicale postojeće najbolje prakse i razmjena znanja;

19.poziva Komisiju da uspostavi „savez za geotermalnu energiju”, koji bi uključivao države članice, pospješitelje uvođenja geotermalne energije, industriju, znanstvenu zajednicu i civilno društvo, a koji bi omogućio razmjenu najboljih praksi i provodio buduću geotermalnu strategiju;

20.poziva Komisiju da istraži potencijal geotermalne energije za doprinos ciljevima proizvodnje čistog vodika utvrđenima u planu REPowerEU;

21.naglašava potrebu za modernizacijom postojećih mreža grijanja i hlađenja te za izgradnjom novih mreža uz korištenje potencijala geotermalne energije; poziva Komisiju i države članice da stvore snažne poticaje za potporu gore navedenom i da daju prednost sustavima grijanja i hlađenja 4. i 5. generacije; napominje da je razvoj mreža grijanja i hlađenja sastavni dio izrade sveobuhvatnih općinskih planova za grijanje, kako se zahtijeva Direktivom o energetskoj učinkovitosti, te je u skladu s ciljevima nacionalnih energetskih i klimatskih planova; poziva Komisiju da državama članicama pruži smjernice za pripremu tih planova, među ostalim i za procjenu geotermalnog potencijala;

22.pozdravlja sve veći broj projekata koji uključuju prenamjenu postojeće infrastrukture za centralizirano grijanje i hlađenje u infrastrukturu za centralizirano grijanje i hlađenje na temelju geotermalne energije; posebno naglašava potencijal takvih prenamjena u zemljama srednje i istočne Europe, u kojima one mogu znatno doprinijeti politikama dekarbonizacije; naglašava da bi se te mjere trebale široko podržavati s pomoću Modernizacijskog fonda, Fonda za pravednu tranziciju i Kohezijskog fonda; poziva na to da se u ulaganjima sredstava iz Modernizacijskog fonda za prenamjenu sustava centraliziranog grijanja uvijek razmotri potencijal za opskrbu takvih sustava geotermalnom energijom;

23.izražava zabrinutost zbog toga što nedostatak razvijenih mreža za centralizirano grijanje i hlađenje prečesto sprečava ili znatno odgađa razvoj geotermalnih projekata; naglašava da je potrebno osigurati koordinaciju između energetskih poduzeća i lokalnih tijela vlasti kako bi se zajednički planirale mreže za centralizirano grijanje i hlađenje te kako bi se zajednički u njih ulagalo i njima upravljalo;

24.skreće pozornost na činjenicu da su neki od nedavnih projekata centraliziranog grijanja i hlađenja na temelju geotermalne energije provedeni s novim poslovnim modelima koji privatnim poduzećima, uključujući komunalna poduzeća, omogućuju izgradnju javne infrastrukture u ime lokalnih tijela; poziva države članice da istraže inovativne regulatorne mogućnosti za poticanje razvoja centraliziranog grijanja i hlađenja na temelju geotermalne energije;

25.ističe da je važno dionicima u području geotermalne energije širom Europe staviti na raspolaganje podatke iz postojećih mreža centraliziranog grijanja, uključujući razinu modernizacije i potražnje za toplinom; naglašava da su ti podaci ključni za procjenu potencijala regija i suradnju s lokalnim tijelima u početnim fazama projekata; poziva Komisiju da omogući i koordinira dostupnost postojećih podataka o centraliziranom grijanju i hlađenju;

26.napominje da je nedostatak jednostavnog pristupa podacima o podzemlju trenutačno velika prepreka smanjenju rizika, a time i brzom uvođenju projekata geotermalne energije; naglašava da je jednostavan i pravedan pristup podacima o podzemlju u državama članicama ključan za fazu ocjenjivanja projekata; nadalje ističe da taj nedostatak pristupa podacima sprečava znanstvenike u stvaranju geoloških modela koji su bitni za predviđanje potencijala i prinosa geotermalne energije u određenom podzemnom području te su stoga ključni za smanjenje nesigurnosti za nositelje projekata;

27.potiče države članice i Komisiju da istraže metode prikupljanja različitih vrsta geoloških podataka od javnih i privatnih subjekata u cilju njihova organiziranja, sistematizacije i stavljanja na raspolaganje javnosti tako što će proširiti postojeće osnovne geološke baze podataka koristeći se digitalnim formatima za prikupljanje podataka i stavljajući ih na raspolaganje; napominje da bi se to trebalo postići u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka, zaštiti poslovno osjetljivih podataka, uključujući zaštitu poslovnih tajni, i zaštiti prava intelektualnog vlasništva, kao i sigurnosnim pitanjima te bi prema potrebi trebalo uključivati poticaje ili naknade za razmjenu podataka od strane privatnih subjekata; smatra da bi javno financirani geološki podaci potrebni za geotermalne projekte (kao što su oni dobiveni javnom potporom primljenom za istraživačko bušenje) trebali biti dostupni javnosti u kratkom roku koji odredi dotična država članica; skreće pozornost na činjenicu da se u nekim državama članicama geološki podaci koje posjeduju privatni subjekti besplatno stavljaju na raspolaganje javnosti nakon određenog razdoblja;

28.potiče Komisiju da istraži prednosti usklađivanja i prepreke usklađivanju nacionalnog zakonodavstva o odobravanju pristupa podacima o podzemlju i pohranjivanju geoloških podataka na centraliziranom portalu na razini EU-a koji je besplatno i lako dostupan svima;

29.naglašava da vlade mogu imati ulogu u financiranju mapiranja geotermalnih resursa i istraživačkog bušenja na područjima za koja ne postoji dovoljno podataka o podzemlju; pozdravlja činjenicu da su neke države članice već poduzele korake u tom smjeru; poziva Komisiju da nastavi podupirati to prikupljanje podataka putem relevantnih projekata, kao što je Europska infrastruktura za geološke podatke (EGDI), čiji je cilj stvoriti atlas geotermalnih resursa na razini EU-a; ističe važnost usluge praćenja stanja kopna programa Copernicus (CLMS), koja može pružiti pouzdane podatke o temperaturi tla, koji su posebno korisni za površinsku geotermalnu energiju;

30.naglašava geotermalni potencijal prenamjene neaktivnih naftnih i plinskih bušotina te rudnika; poziva države članice da, u suradnji s naftnim i plinskim poduzećima te poduzećima za ugljen, pripreme javne popise i karte, uključujući specifikacije, iscrpljene i napuštene infrastrukture i infrastrukture na kraju životnog ciklusa ugljikovodika koja bi se mogla koristiti kao geotermalni resurs; naglašava da je potrebno dati prednost financijskim sredstvima za provedbu detaljnih studija o uvjetima te infrastrukture kako bi se procijenio potencijal svake lokacije;

31.izražava zabrinutost zbog rascjepkanosti statističkih podataka o geotermalnoj energiji; ističe da je vrlo teško procijeniti uporabu geotermalne energije u Europi zbog nepostojanja standarda za dostavljanje podataka iz industrije; poziva države članice da u suradnji s industrijom i Komisijom reformiraju postojeće postupke prikupljanja statističkih podataka za geotermalnu energiju i da repliciraju najbolje prakse u tom sektoru utvrđivanjem standarda za dostavljanje podataka iz industrije;

32.ponavlja da je zbog nesigurnosti u pogledu podzemnih resursa teško osigurati financiranje projekata; napominje da početna faza projekta, kao što je faza istraživanja i izgradnje, iziskuje znatan iznos početnih troškova i podrazumijeva velike poduzetničke rizike koji ometaju odluku o ulaganju; poziva države članice da istraže rješenja za smanjenje financijskog rizika primjerena zrelosti njihovih lokalnih tržišta, kao što su bespovratna sredstva, zajmovi koji se mogu pretvoriti u bespovratna sredstva, državna jamstva, osiguranje za istraživanje i mehanizmi zaštite od rizika; prima na znanje primjere mehanizama pokrivanja rizika koji su osigurani ne samo javnim sredstvima nego i doprinosima privatnog sektora; u tom pogledu napominje da bi program EU-a za ublažavanje financijskih rizika bio posebno koristan za najmanje zrela tržišta u geotermalnom sektoru; uviđa važnost drugih mjera za smanjenje rizika kao što su omogućavanje jednostavnog pristupa podacima o podzemlju i razmjena najboljih praksi o novim vrstama poslovnih modela koji nude sinergije između javnog i privatnog financiranja;

33.izražava zabrinutost zbog toga što visoki početni troškovi bušenja i instalacije često odvraćaju korisnike od odabira geotermalnih dizalica topline, koji se umjesto toga radije odlučuju za manje učinkovita tehnološka rješenja; poziva države članice da istraže moguće financijske poticaje kako bi se premostio taj jaz, među ostalim s pomoću načela financiranja „plati kad uštediš”; poziva Komisiju da riješi to pitanje u predstojećem akcijskom planu EU-a za dizalice topline;

34.naglašava da visoki početni troškovi koče rast geotermalne energije, posebno za aktere s ograničenim financijskim sredstvima, zbog čega se odlučuju za ulaganja koja su kratkoročno profitabilnija, ali nude nižu ekološku održivost; poziva Komisiju da poduzme odgovarajuće korake kako bi osigurala da se pri korištenju postojećih europskih fondova i instrumenata u većoj mjeri uzimaju u obzir geotermalni projekti; traži od Komisije da u okviru postojećih fondova namijeni sredstva za potporu istraživanju, razvoju i modernizaciji geotermalnih projekata, posebno na temelju inovativnih tehnologija, kao i prekvalifikaciji i usavršavanju radnika;

35.ističe da bi se pravilima za brže izdavanje dozvola za geotermalnu energiju, u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a o okolišu, olakšala provedba projekata u području geotermalne energije širom Europske unije; napominje da projekti u području duboke geotermalne energije trenutačno podliježu zakonima koji su osmišljeni za velike rudarske projekte, čije je zahtjeve teško ispuniti, posebno za manje geotermalne projekte; stoga poziva države članice da preispitaju postojeće zakone o rudarstvu kako bi se bolje odrazila specifičnost geotermalnih projekata i da razviju namjenska pravila za izdavanje dozvola za geotermalnu energiju, pri čemu treba uzeti u obzir činjenicu da različite geotermalne tehnologije imaju znatno različite učinke i rizike za geologiju i okoliš; traži od Komisije da pruži smjernice kako bi se zajamčila potrebna razina usklađenosti, slično pristupu primijenjenom za regulatorni okvir kojim se podupire skladištenje CO2 (Direktiva 2009/31/EZ Direktiva 2009/31/EZ od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (SL L 140, 5.6.2009., str. 114.).);

36.skreće pozornost na činjenicu da se u nekim državama članicama rokovi za procjenu projekata temelje na načelu prešutnog odobrenja pod jasno definiranim uvjetima, osim ako je odgovor propisan pravom EU-a ili nacionalnim pravom; poziva države članice da istraže prednosti i prepreke primjeni tog načela na geotermalne projekte te da razmotre njegovo uvođenje u svoje zakonodavstvo;

37.izražava zabrinutost zbog dugih postupaka izdavanja dozvola za geotermalne projekte; potiče države članice da uspostave učinkovitije pojednostavnjene i digitalizirane postupke izdavanja dozvola za nove geotermalne projekte i za proširenje postojećih objekata, među ostalim uspostavom jedinstvene kontaktne točke, ako to već nije učinjeno, za cijeli postupak izdavanja dozvola u svim tijelima vlasti te da pruže potporu lokalnim tijelima kako bi se osiguralo da njihova radna snaga bude odgovarajuće kvalificirana; smatra da bi te jedinstvene kontaktne točke također trebale promicati razmjenu informacija o mogućnostima financiranja koje prikuplja Komisija putem centraliziranog portala;

38.primjećuje razlike između iskorištavanja geotermalnih resursa u urbanim i ruralnim sredinama; skreće pozornost na specifičnost projekata urbanog geotermalnog grijanja i poziva države članice da razviju učinkovitije i pojednostavnjene postupke izdavanja dozvola za projekte geotermalnog grijanja, uključujući olakšavanje pristupa gradskim česticama pogodnima za geotermalna postrojenja; stoga poziva Komisiju da operatorima distribucijskih sustava izda preporuke o načinima suradnje s lokalnim vlastima na izradi lokalnih planova za grijanje i hlađenje usmjerenih na geotermalnu energiju kako bi se olakšala integracija korištenja geotermalne energije u gradskim planovima upravljanja, kao i moderni pristupi upravljanju podzemnim prostorom;

39.napominje da je nositeljima projekta potrebno olakšati proširenje dozvola za geotermalna postrojenja kako bi se obuhvatilo vađenje sirovina ili proizvodnja vodika iz postojećih kapaciteta u okviru istog ugovora o najmu;

40.poziva Komisiju da objavi smjernice namijenjene agencijama za izdavanje dozvola o najboljim praksama upravljanja zahtjevima za izdavanje dozvola za plitku geotermalnu energiju i o mogućem utjecaju na vodu za piće kako bi se ubrzao postupak izdavanja dozvola uz istodobno osiguravanje potpune primjene okolišnih standarda;

41.žali zbog toga što se analiza životnog ciklusa primjenjuje na geotermalnu energiju, ali ne i na druge vrste energije iz obnovljivih izvora, što je u suprotnosti s tehnološki neutralnim pristupom Uredbe o taksonomiji Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.). te što smanjuje znatan potencijal geotermalne energije kao doprinosa dekarbonizaciji, posebno u opskrbi toplinskom energijom, te je izlaže nejednakim uvjetima tržišnog natjecanja u odnosu na druge obnovljive izvore energije; stoga poziva Komisiju da preispita klasifikaciju primjena geotermalne energije u odredbama o taksonomiji kako bi se geotermalna energija podjednako regulirala kao i energija vjetra i solarna energija;

42.naglašava da bi geotermalna energija trebala imati isti regulatorni status, među ostalim u javnoj nabavi EU-a, kao što je već slučaj s drugim obnovljivim izvorima energije, i u privremenom okviru za državne potpore u kriznim situacijama i tranziciji te u svim naknadnim mjerama;

43.izražava zabrinutost zbog prijavljenih zaostataka i kašnjenja u instalaciji geotermalnih dizalica topline, bušenju bušotina i izdavanju potrebnih dozvola, koji su uzrokovani nedostatkom kvalificiranog osoblja; ističe da će se potreba za kvalificiranom radnom snagom u budućnosti dodatno povećati i potiče države članice da u suradnji s industrijom i, prema potrebi, sindikatima pojačaju mjere za stjecanje vještina i prekvalifikaciju stručnjaka za geotermalnu energiju s obzirom na to da će odgovarajuća baza radnika biti ključna za postizanje ciljeva u području primjene geotermalne energije;

44.poziva države članice da osiguraju dostupnost sustava certificiranja ili jednakovrijednih sustava kvalifikacija, posebno instalaterima malih plitkih geotermalnih sustava i dizalica topline;

45.napominje da je tek ograničen broj sveučilišnih programa posvećen geotermalnoj energiji, da su ti programi kratki i fakultativni i da većina njih obuhvaća samo osnovne vještine; stoga potiče države članice da surađuju s obrazovnim ustanovama u cilju ažuriranja i jačanja sveučilišnih programa namijenjenih geotermalnoj energiji kako bi se na odgovarajući način osposobile buduće generacije radnika u tom sektoru; pozdravlja projekte koji se podupiru u sklopu programa Erasmus+ kako bi se riješio problem nedostatka kvalificiranih mlađih diplomanata u vrijednosnom lancu geotermalne energije, kao što je program Geo3En, čiji je cilj postavljanje temelja za budući diplomski studij geotermalnog inženjerstva u okviru programa Erasmus Mundus; ističe da geotermalna industrija mora podići razinu osviještenosti studenata i nastavnog osoblja o geotermalnom sektoru i mogućnostima za razvoj karijere koje taj sektor nudi;

46.naglašava da su, iako je EU predvodnik u geotermalnom istraživanju i razvoju, patentima visoke vrijednosti, publikacijama i proizvodnji, potrebne mjere potpore za geotermalne tehnologije sljedeće generacije na europskoj i nacionalnoj razini kako bi se održao taj položaj, posebno kad je riječ o skladištenju geotermalne energije i industrijskim primjenama;

47.konstatira da su ulaganja u istraživanje i razvoj u području geotermalne energije primila znatno manje financijskih sredstava od drugih sektora, pri čemu su do sada samo dva projekta u području geotermalne energije primila potporu iz Inovacijskog fonda; stoga poziva Komisiju da podrži ulaganja u istraživanje i razvoj geotermalnih tehnologija, kao što su razvoj pouzdane tehnologije dizalica i nove tehnike bušenja;

48.posebno ističe važnost projekata podzemnog skladištenja električne energije iz reverzibilnih hidroelektrana i podzemnog skladištenja toplinske energije; poziva Komisiju i države članice da podupru istraživanja i razvoj tih rješenja te da uvedu pilot-postrojenja velikih razmjera; traži širu potporu tim projektima, posebno onima razvijenima na temelju rudnika stavljenih izvan pogona i kamenoloma koji se mogu pretvoriti u rezervoare vode, u pozivima za podnošenje prijedloga u okviru Inovacijskog fonda EU-a i programa Obzor Europa, jer to rješenje može biti ključan element u razvoju dekarboniziranih elektroenergetskih sustava;

49.ističe da su neke države članice izrazile zabrinutost zbog neusklađenosti određenih uvezenih dizalica topline s njihovim deklariranim statusom energetske učinkovitosti; naglašava da bi se u okviru revizije pravila o ekološkom dizajnu i označivanju energetske učinkovitosti trebalo razmotriti ocjenjivanje sukladnosti koje provodi treća strana (umjesto vlastite izjave);

50.naglašava da je iskorištavanje geotermalnog potencijala, posebno za centralizirano grijanje, jedan od prirodnih resursa koji može doprinijeti pravednoj energetskoj tranziciji u pogođenim područjima kompenzacijom radnih mjesta koja su izgubljena zbog zatvaranja rudnika i drugih postrojenja za vađenje minerala, iskorjenjivanju energetskog siromaštva i jačanju samodostatnosti lokalnih zajednica i njihovih uprava smanjenjem njihove ovisnosti o uvozu energije;

51.žali zbog toga što se ne iskorištava u potpunosti potencijal prenamjene postojećih iscrpljenih ili napuštenih ležišta ugljikovodika ili ležišta ugljikovodika na kraju životnog ciklusa, kao i naftnih i plinskih bušotina, za geotermalne primjene;

52.skreće pozornost na postojeće projekte prenamjene u rudnicima koji su stavljeni izvan pogona, gdje se primijenjena tehnologija za skladištenje toplinske energije u špilji može iskoristiti za grijanje ili hlađenje; prima na znanje razvoj projekata u okviru kojih se planira uporaba ležišta nafte za skladištenje geotermalne energije; prima na znanje tekuće projekte za prenamjenu naftnih i plinskih bušotina koje su stavljene izvan pogona za geotermalne primjene, čime se znatno smanjuju istraživački rizici i troškovi bušenja;

53.napominje da mnoge od tih projekata provodi industrija fosilnih goriva, koja to smatra prilikom za sudjelovanje u energetskoj tranziciji, te da postoji potreba za još većom uključenošću te industrije u istraživanje potencijala za geotermalnu energiju; naglašava da se ranom procjenom resursa, dok su rudnici još uvijek dostupni, osigurava učinkovitiji razvoj njihove alternativne uporabe; napominje da bi na odgovarajući način trebalo uzeti u obzir režim odgovornosti;

54.poziva države članice da iskoriste postojeće mogućnosti financiranja na europskoj razini za podupiranje prekvalifikacije radne snage u tranzicijskim područjima kako bi se iskoristila radna mjesta koja se otvaraju zahvaljujući geotermalnim projektima; konstatira da se vještine iz industrije nafte i plina mogu primijeniti i imati veliku vrijednost u sektoru geotermalne energije; stoga naglašava potrebu za privlačenjem relevantnih radnika u geotermalni sektor i njihovo podupiranje, među ostalim stvaranjem poticaja i programa osposobljavanja;

55.skreće pozornost na posebne potrebe najudaljenijih regija za razvojem obnovljivih izvora energije u skladu s njihovim geografskim, geološkim i meteorološkim obilježjima; ističe da zbog svoje geografske udaljenosti te regije nisu povezane s europskim energetskim mrežama; napominje da velik dio najudaljenijih regija čine vulkanska područja koja imaju velik potencijal za proizvodnju površinske i duboke geotermalne energije; ističe ključnu ulogu koju geotermalna energija može imati u tim regijama kako bi se zajamčila njihova energetska autonomija;

56.skreće pozornost na internetsko mapiranje postojećih geotermalnih postrojenja u određenom gradu ili regiji kao dobru praksu koja može povećati vidljivost geotermalnih rješenja i pomoći u donošenju odluka o javnom i privatnom ulaganju;

57.napominje da je prihvaćanje javnosti i dalje problematično za geotermalne projekte, posebno zbog zabrinutosti u pogledu okolišnih pitanja, kao što su mogući utjecaj na podzemne vode, emisije nekondenzirajućih plinova, prekomjerno iskorištavanje vodnih resursa te seizmička aktivnost; podsjeća da je važno zadržati visoke okolišne i znanstvene standarde u svim fazama projekata u području geotermalne energije te primjenjivati pristup održive procjene životnog ciklusa; naglašava da strogo poštovanje tih zahtjeva, transparentnost ulaganja, veća uključenost dionika i uključenost lokalnih zajednica u faze planiranja i provedbe mogu poslužiti kao učinkovit način rješavanja zabrinutosti javnosti i prevladavanja nepovjerenja; poziva Komisiju da u suradnji s geotermalnom industrijom i državama članicama razvije smjernice i najbolje prakse za suradnju između nositelja projekata i lokalnih vlasti i zajednica kako bi se izgradilo povjerenje, potaknula potpora i stvorili uzajamno korisni odnosi;

58.naglašava potrebu za razmjenom najboljih praksi, tehnološkog znanja i iskustva, rezultata istraživanja i inovacija u području geotermalnih tehnologija s partnerskim zemljama i organizacijama koje su već u većim razmjerima razvile duboku i površinsku geotermalnu energiju ili su u postupku provedbe ambicioznih planova za brzi rast sektora geotermalne energije;

59.naglašava važnost uključivanja geotermalne energije u program suradnje sa zemljama u razvoju u cilju prijenosa ekološki prihvatljivih tehnologija, razmjene znanja i izgradnje kapaciteta kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za energijom;

60.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.