P9_TA(2024)0050Stanje temeljnih prava u EU-u 2022. i 2023.Rezolucija Europskog parlamenta od 18. siječnja 2024. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji – godišnje izvješće za 2022. i 2023. (2023/2028(INI))Europski parlament,

–uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU) i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”),

–uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije Među ostalim: Komisija protiv Mađarske (Transparentnost udruživanja), predmet C-78/18, ECLI:EU:C:2020:476; Presuda Suda (drugo vijeće) od 6. listopada 2022. I. L. protiv Politsei- ja Piirivalveamet, ECLI:EU:C:2022:753.,

–uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije SL L 433 I, 22.12.2020., str. 1. („Uredba o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava”),

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/692 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EU) br. 390/2014 SL L 156, 5.5.2021., str. 1.,

–uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) SL L 283, 31.10.2017., str. 1.,

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.,

–uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima SL L 198, 28.7.2017., str. 29.,

–uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima SL L 328, 6.12.2008., str. 55.,

–uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo SL L 180, 19.7.2000., str. 22. te aktualne postupke zbog povrede koje je Komisija pokrenula na temelju te direktive protiv nekoliko država članica, od kojih je jedan uputila Sudu,

–uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 12. ožujka 2021. o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma (2021/C 93/01) SL C 93, 19.3.2021., str. 1.,

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. siječnja 2023. naslovljenu „Izvješće o procjeni nacionalnih strateških okvira država članica za Rome” (COM(2023)0007),

–uzimajući u obzir Preporuku Komisije (EU) 2021/1534 od 16. rujna 2021. o jamčenju zaštite, sigurnosti i jačanja položaja novinara i drugih medijskih djelatnika u Europskoj uniji SL L 331, 20.9.2021., str. 8.,

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. prosinca 2021. naslovljenu „Uključivija Europa koja štiti: proširenje popisa područja kriminaliteta u EU-u na govor mržnje i zločine iz mržnje” (COM(2021)0777),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020.–2025.” (COM(2020)0152),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. lipnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za prava žrtava (2020.–2025.)” (COM(2020)0258),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. studenog 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020.–2025.” (COM(2020)0698),

–uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 2. ožujka 2022. o suzbijanju rasizma i antisemitizma,

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. prosinca 2020. naslovljenu „Strategija za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima u EU-u” (COM(2020)0711),

–uzimajući u obzir izvješće Komisije od 6. prosinca 2022. naslovljeno „Prostor za uspješno građansko djelovanje u području poštovanja temeljnih prava u EU-u – Godišnje izvješće o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima za 2022.” (COM(2022)0716),

–uzimajući u obzir Preporuku Komisije (EU) 2023/681 od 8. prosinca 2022. o postupovnim pravima osumnjičenika i optuženika u istražnom zatvoru i o materijalnim uvjetima zadržavanja SL L 86, 24.3.2023., str. 44.,

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. srpnja 2023. naslovljenu „Izvješće o vladavini prava za 2023. – Stanje vladavine prava u Europskoj uniji” (COM(2023)0800), 27 poglavlja o državama članicama i popratne preporuke državama članicama,

–uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, uključujući njegovo treće načelo o jednakim mogućnostima, i komunikaciju Komisije od 4. ožujka 2021. o akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava (COM(2021)0102),

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2022. o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”) (COM(2022)0177) („Direktiva protiv strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja”) te njegovu popratnu preporuku,

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2022. o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu (Europski akt o slobodi medija) i izmjeni Direktive 2010/13/EU (COM(2022)0457) („Akt o slobodi medija”) te njegovu popratnu preporuku o unutarnjim zaštitnim mjerama za uredničku neovisnost i transparentnost vlasništva u medijskom sektoru SL L 245, 22.9.2022., str. 56.,

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Vijeća od 7. prosinca 2022. o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo, jednakog postupanja u području zapošljavanja i rada prema osobama bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju, jednakog postupanja prema ženama i muškarcima u pitanjima socijalne sigurnosti te u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga, te o brisanju članka 13. Direktive 2000/43/EZ i članka 12. Direktive 2004/113/EZ (COM(2022)0689),

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Vijeća od 7. prosinca 2022. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju odluka i prihvaćanju javnih isprava u pitanjima roditeljstva i o uspostavi europske potvrde o roditeljstvu (COM(2022)0695),

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 7. prosinca 2022. o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema ženama i muškarcima te njihovih jednakih mogućnosti u pitanjima zapošljavanja i rada te o brisanju članka 20. Direktive 2006/54/EZ i članka 11. Direktive 2010/41/EU (COM(2022)0688),

–uzimajući u obzir izvješća Agencije EU-a za temeljna prava (FRA), a posebno njezina izvješća o temeljnim pravima za 2022. i 2023., uključujući izvješća FRANET-a za pojedine zemlje,

–uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–uzimajući u obzir instrumente UN-a za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena i Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, preporuke i izvješća u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda UN-a, sudsku praksu ugovornih tijela UN-a i posebne postupke Vijeća za ljudska prava,

–uzimajući u obzir Program UN-a za održivi razvoj do 2030.,

–uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima i sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava,

–uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koja je 11. svibnja 2011. otvorena za potpisivanje u Istanbulu („Istanbulska konvencija”) i koju je Europska unija ratificirala 28. lipnja 2023.,

–uzimajući u obzir preporuke i izvješća Ureda za demokratske institucije i ljudska prava, visokog povjerenika za nacionalne manjine i drugih tijela Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE),

–uzimajući u obzir izvješće Vijeća Europe od 23. ožujka 2023. naslovljeno „Human Rights Defenders in the Council of Europe Area in Times of Crises” (Borci za ljudska prava u području Vijeća Europe u kriznim vremenima), objavljeno nakon okruglog stola s borcima za ljudska prava koji je organizirao Ured povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava i koji je održan u Dublinu 24.–25. listopada 2022. Vijeće Europe, „Borci za ljudska prava u području Vijeća Europe u vrijeme kriza”, 23. ožujka 2023.,

–uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina i Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima,

–uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju Vijeća Europe,

–uzimajući u obzir izjave, preporuke i izvješća povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava,

–uzimajući u obzir preporuke i izvješća Vijeća Europe, posebice Venecijanske komisije, Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), GREVIO-a i GRECO-a,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. studenoga 2018. o minimalnim standardima za manjine u EU-u SL C 363, 28.10.2020., str. 13.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u SL C 411, 27.11.2020., str. 38.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 11. studenoga 2021. o jačanju demokracije te slobode i pluralizma medija u EU-u: neprikladna upotreba mjera građanskog i kaznenog prava za ušutkavanje novinara, nevladinih organizacija i civilnog društva SL C 205, 20.5.2022., str. 2.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. prosinca 2021. o evaluaciji preventivnih mjera za izbjegavanje korupcije, nepravilne potrošnje i zlouporabe sredstava EU-a i nacionalnih sredstava u slučaju kriznih fondova i rashodovnih područja povezanih s krizom SL C 251, 30.6.2022., str. 48.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. veljače 2022. s preporukama Komisiji o statutu za europska prekogranična udruženja i neprofitne organizacije SL C 342, 6.9.2022., str. 225.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. ožujka 2022. o smanjenju prostora za djelovanje civilnog društva u Europi SL C 347, 9.9.2022., str. 2.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 10. ožujka 2022. o vladavini prava i posljedicama presude Suda Europske unije SL C 347, 9.9.2022., str. 168.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. lipnja 2022. o vladavini prava i potencijalnom odobrenju poljskog nacionalnog plana za oporavak (Mehanizam za oporavak i otpornost) SL C 493, 27.12.2022., str. 108.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. srpnja 2022. o intersekcijskoj diskriminaciji u Europskoj uniji: socioekonomski položaj žena afričkog, bliskoistočnog, latinoameričkog i azijskog podrijetla SL C 47, 7.2.2023., str. 184.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. rujna 2022. o prijedlogu odluke Vijeća o utvrđivanju, u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, da postoji očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija SL C 125, 5.4.2023., str. 463.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5. listopada 2022. o položaju Roma koji žive u naseljima u EU-u SL C 132, 14.4.2023., str. 29.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. prosinca 2022. o sumnjama na korupciju od strane Katara i većoj potrebi za transparentnošću i odgovornošću u europskim institucijama SL C 177, 17.5.2023., str. 109.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. srpnja 2022. o odluci Vrhovnog suda SAD-a o ukidanju prava na pobačaj u Sjedinjenim Američkim Državama i potrebi za zaštitom prava na pobačaj i zdravlja žena u EU-u SL C 47, 7.2.2023., str. 268.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 3. svibnja 2022. o progonu manjina na temelju uvjerenja ili vjeroispovijesti SL C 465, 6.12.2022., str. 33.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. svibnja 2022. o tekućim saslušanjima u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a u pogledu Poljske i Mađarske SL C 465, 6.12.2022., str. 147.,

–uzimajući u obzir svoju Odluku (EU) 2023/325 od 18. listopada 2022. o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu za financijsku godinu 2020. SL L 45, 14.2.2023., str. 13.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2022. o rastućem broju zločina iz mržnje protiv LGBTIQ+ osoba diljem Europe u svjetlu nedavnog homofobnog ubojstva u Slovačkoj SL C 149, 28.4.2023., str. 22.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. studenoga 2022. o rasnoj pravdi, nediskriminaciji i borbi protiv rasizma u EU-u SL C 161, 5.5.2023., str. 10.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2022. o jednakim mogućnostima osoba s invaliditetom SL C 177, 17.5.2023., str. 13.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. travnja 2023. o borbi protiv diskriminacije u EU-u – dugoočekivana horizontalna direktiva o suzbijanju diskriminacije Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0111.,

–uzimajući u obzir svoje stajalište od 10. svibnja 2023. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, od strane Europske unije, Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u odnosu na institucije i javnu upravu Unije Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0196. kao i u odnosu na pitanja povezana s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima, azil i zabranu prisilnog udaljenja ili vraćanja,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 11. svibnja 2023. o primjerenosti zaštite koju pruža okvir EU-a i SAD-a za zaštitu podataka Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0204.,

–uzimajući u obzir izvješće i preporuku od 22. svibnja 2023. o ispitivanju navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u pogledu uporabe Pegasusa i ekvivalentnog špijunskog softvera za nadzor,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2023. o povredama vladavine prava i temeljnih prava u Mađarskoj i zamrznutim sredstvima EU-a Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0216.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. srpnja 2023. o javnom pristupu dokumentima – godišnja izvješća za razdoblje 2019. – 2021. Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0295.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. listopada 2023. o segregaciji i diskriminaciji romske djece u obrazovnom sustavu Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0342.,

–uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ustavna pitanja,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9‑0376/2023),

A.budući da se EU temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, kako se navodi u članku 2. UEU-a i u Povelji, i koje su uvrštene u međunarodne sporazume o ljudskim pravima; budući da bi te vrijednosti trebali dijeliti i poštovati EU i države članice te ih aktivno promicati u svojem unutarnjem i vanjskom djelovanju; budući da je proteklih godina došlo do zabrinjavajućeg pada poštovanja tih vrijednosti u nekim državama članicama;

B.budući da su demokracija, vladavina prava i temeljna prava vrijednosti koje se međusobno nadopunjuju i čije ugrožavanje predstavlja sustavnu prijetnju za Uniju i prava i slobode svih ljudi u EU-u; budući da je poštovanje vladavine prava obvezujuće za Uniju u cjelini i njezine države članice na svim razinama upravljanja;

C.budući da su slobodni, neovisni i transparentni izbori stup demokracije;

D.budući da sve veće širenje dezinformacija predstavlja prijetnju demokratskom funkcioniranju Unije; budući da je smanjenje manipulacije informacijama u javnom interesu; budući da dezinformacije smanjuju sposobnost građana i stanovnika EU-a da donose informirane odluke i slobodno sudjeluju u demokratskim procesima; budući da su neovisni i pluralistički mediji snažan alat u borbi protiv dezinformacija;

E.budući da su sloboda, pluralizam i neovisnost medija te sigurnost novinara ključne sastavnice prava na slobodu izražavanja i informacije te su presudni za demokratsko funkcioniranje EU-a i njegovih država članica; budući da su proteklih godina novinari i drugi medijski akteri u mnogim državama članicama i inozemstvu sve više izloženi prijetnjama, nepotrebnom pritisku, zastrašivanju, nasilju i drugim oblicima upletanja u rad, posebno kada je riječ o zlouporabi moći, korupciji, kršenju temeljnih prava i kriminalnim radnjama; budući da su strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja i dalje važan problem u cijelom EU-u; budući da zabrinjavajuća situacija u pogledu prijetnji i napada nije isključivo ograničena na profesionalne novinare i druge tradicionalne medijske aktere; budući da je definicija medijskih aktera proširena kao rezultat pojave novih oblika medija u digitalnom dobu te stoga uključuje druge osobe koje pridonose javnoj raspravi i koje obavljaju novinarske aktivnosti ili ispunjavaju funkcije javnog nadzora;

F.budući da su se vladina tijela u nekim državama članicama i zemljama izvan EU-a koristila Pegasusom i drugim špijunskim softverom za nadzor protiv novinara, političara, službenika odgovornih za kazneni progon, diplomata, odvjetnika, poduzetnika, aktera civilnog društva i drugih aktera, u političke, pa čak i kriminalne svrhe; budući da su takve prakse iznimno zabrinjavajuće te da pokazuju rizik od zlouporabe nadzornih tehnologija za ugrožavanje temeljnih prava, demokracije i izbornih procesa;

G.budući da je korupcija teška prijetnja demokraciji i vladavini prava; budući da postoje trajne i teške zabrinutosti u vezi s borbom protiv korupcije u nekim državama članicama; budući da su mehanizmi za sprečavanje korupcije slabi u nekoliko država članica, a manjak zaštite zviždača i dalje je vrlo rasprostranjen nedostatak; budući da je cilj Uredbe o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava zaštititi proračun Unije od kršenjâ načelâ vladavine prava;

H.budući da se novinari, medijske kuće i blogeri, borci za ljudska prava te organizacije civilnog društva, aktivisti, sindikati, umjetnici, istraživači, zviždači i političari sve više suočavaju s prijetnjama, uznemiravanjem i drugim oblicima zastrašivanja zbog svojeg javnog sudjelovanja;

I.budući da je neovisnost pravosuđa – kao temeljan zahtjev za demokratsko načelo diobe vlasti koji je od središnje važnosti kako bi se zajamčilo poštovanje temeljnih prava – izložena ozbiljnim prijetnjama ili se čak u strukturnom smislu narušava u sve većem broju država članica;

J.budući da je Sud podsjetio Europska komisija protiv Mađarske (Transparentnost udruživanja), predmet C-78/18, ECLI:EU:C:2020:476. da je pravo na slobodu udruživanja sadržano u članku 12. stavku 1. Povelje jedna od ključnih osnova demokratskog i pluralističkog društva jer omogućava ljudima u EU-u da zajednički djeluju u područjima od zajedničkog interesa te da na taj način pridonose pravilnom funkcioniranju javnog života; budući da su u nekim državama članicama prijavljeni sve češći napadi na pravo na okupljanje i udruživanje putem nerazmjerne primjene sile nad mirnim prosvjednicima, uključujući i fizičko nasilje nad prosvjednicima;

K.budući da su neke države članice nametnule ograničenja kako bi namjerno ograničile prostor za građansko djelovanje; budući da u mnogim državama članicama prostoru za građansko djelovanje prijeti pravno, administrativno i fiskalno uznemiravanje, kriminalizacija i negativna retorika usmjerena na stigmatizaciju i delegitimiziranje organizacija civilnog društva, aktivista i boraca za ljudska prava te iscrpljivanje njihovih kapaciteta za obavljanje posla;

L.budući da je povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava u ožujku 2023. ocijenio da se položaj boraca za ljudska prava u Europi alarmantno pogoršao i da su vlade sve više sklone odbacivanju svojih obveza u pogledu ljudskih prava, dajući prednost pitanjima nacionalne sigurnosti i javne sigurnosti u odnosu na ljudska prava; budući da je povjerenik izvijestio o sve većim ograničenjima njihove mogućnosti slobodnog i sigurnog rada te o raznim oblicima protumjera, uključujući sudsko uznemiravanje, progon, zlouporabu kontrole i nadzora, kampanje ocrnjivanja, prijetnje i zastrašivanje u državama članicama i susjednim zemljama; budući da izostanak učinkovitih istraga kršenja koja su počinili državni i nedržavni akteri protiv boraca za ljudska prava i dalje izaziva golemu zabrinutost; budući da se time podriva demokracija te je to dio šireg problema polarizacije u društvu koji karakterizira povećano izražavanje mržnje i nasilje protiv raznih društvenih skupina ili manjina;

M.budući da se na europskim granicama dogodilo više slučajeva smrti migranata i kršenja ljudskih prava zbog nedjelotvornog upravljanja i nerazmjerne uporabe sile od strane tijela vlasti; budući da se sve veća količina tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, upotrebljava za praćenje migranata na vanjskim i unutarnjim granicama EU-a; budući da kriminalizacija nevladinih organizacija ili bilo kojih drugih nedržavnih aktera koji provode operacije traganja i spašavanja poštujući relevantni pravni okvir predstavlja kršenje međunarodnog prava Pružanje pomoći svim osobama koje se nađu u opasnosti na moru pravna je obveza država članica utvrđena međunarodnim običajnim i konvencijskim pravom (Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru – Konvencija SOLAS iz 1974.; Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora – UNCLOS, 1982.; Međunarodna konvencija o traganju i spašavanju na moru iz 1979.), kao i pravo EU-a. te stoga nije dopuštena pravom EU-a; budući da je Sud podsjetio da državljani zemalja izvan EU-a mogu biti zatvoreni samo ako postoji konkretna pravna osnova za ograničavanje njihova prava na slobodu, a ne ako postoji samo opći kriterij Presuda Suda (drugo vijeće) od 6. listopada 2022. I. L. protiv Politsei- ja Piirivalveamet, ECLI:EU:C:2022:753.;

N.budući da je broj smrtnih slučajeva na europskim morskim granicama u 2022. neznatno pao u odnosu na 2021., ali je i dalje ostao veći u odnosu na tri godine prije 2021. Agencija Europske unije za temeljna prava, Izvješće o temeljnim pravima 2023., str. 148., 8. lipnja 2023.; budući da je do najvećeg broja smrtnih slučajeva došlo u središnjem dijelu Sredozemnog mora, pokraj obala sjeverne Afrike Agencija Europske unije za temeljna prava, Izvješće o temeljnim pravima 2023., str. 148., 8. lipnja 2023.;

O.budući da je o Frontexu provedeno nekoliko izvješća i istraga o pitanjima povezanima s temeljnim pravima, uključujući izvješća Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskog ombudsmana; budući da je bivši direktor Frontexa u travnju 2022. podnio ostavku na tu poziciju; budući da sve agencije EU-a moraju poštovati temeljna prava i snositi odgovornost u slučajevima da dođe do kršenja temeljnih prava;

P.budući da se proteklih godina bilježi organizirani otpor pravima žena i djevojčica; budući da je u nekim državama članicama došlo do pokušaja daljnjeg smanjenja spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, primjerice u pogledu postojeće pravne zaštita za pristupa žena skrbi u vezi s pobačajem; budući da je posljednjih godina uskraćivanje pristupa sigurnom i zakonitom pobačaju u nekim državama članicama dovelo do smrti više žena; budući da je raširenost rodno uvjetovanog nasilja, uključujući seksualno nasilje i silovanje, diljem EU-a i dalje visoka; budući da neke države članice još uvijek nisu ratificirale Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija); budući da su pokreti koji se zalažu protiv promicanja i pružanja spolnog odgoja u porastu u EU-u;

Q.budući da je rodno uvjetovano nasilje i uzrok i posljedica strukturnih nejednakosti koje su ukorijenjene u rodnim stereotipima i asimetrijama moći, uključujući u privatnoj, socijalnoj, javnoj i gospodarskoj sferi;

R.budući da podaci iz istraživanja Agencije Europske unije za temeljna prava pokazuju da je raširenost diskriminacije na temelju rasnog ili etničkog podrijetla ili vjerskih uvjerenja (uključujući Rome, Muslimane, Židove i osobe afričkog podrijetla) i dalje dosljedno visoka, kako tijekom vremena tako i među različitim skupinama stanovništva, posebno pojedinaca u ranjivom socioekonomskom položaju, u različitim državama članicama; budući da se rasne i etničke manjine suočavaju sa sustavnim rasizmom, zločinima iz mržnje i govorom mržnje, nedostatkom pristupa pravdi i stalnim socioekonomskim nejednakostima u područjima kao što su stanovanje, zdravstvena skrb, zapošljavanje i obrazovanje, koje treba uzeti u obzir kao glavne prepreke potpunom uživanju temeljnih prava i kao ključnu prepreku uključenosti i ravnopravnosti; budući da su antisemitizam, antiromizam, islamofobija i rasizam stalno prisutni oblici mržnje i diskriminacije; budući da je ekstremizam krajnje desnice posebna prijetnja osobama na koje utječe diskriminacija i društvu u cjelini; budući da, prema Agenciji Europske unije za temeljna prava, postoje indikacije o sustavnom rasizmu u EU-u, uključujući u okviru izvršavanja zakonodavstva; budući da se intersekcijska diskriminacija mora uzeti u obzir u politikama i mjerama za borbu protiv rasizma i diskriminacije;

S.budući da se osobe s invaliditetom koje žive u EU-u i dalje suočavaju s diskriminacijom, uključujući uskraćivanje odgovarajućeg smještaja, uznemiravanje te višestruke i intersekcijske oblike diskriminacije u svim područjima svog života, uključujući socioekonomski nepovoljni položaj, društvenu izolaciju, zlostavljanje i nasilje, uključujući rodno uvjetovano nasilje, prisilnu sterilizaciju i pobačaj, pomanjkanje pristupa uslugama u zajednici, nekvalitetno stanovanje, institucionalizaciju, neodgovarajuću zdravstvenu skrb i uskraćivanje mogućnosti aktivnog sudjelovanja u društvu;

T.budući da znatan udio osoba romskog podrijetla Pojam „romsko stanovništvo” obuhvaća različite skupine, uključujući Rome, Kale, Manuše, Aškale, Putnike, Lovare, Rissende, Bajaše, Domare, Kalderaše, Romaničele i Sinte. Ne postoji zajednički dogovorena terminologija jer neke zajednice preferiraju izraz „Romi”. u Europi živi u izrazito nesigurnim uvjetima, kako u ruralnim tako i u urbanim područjima, te u vrlo lošim socioekonomskim okolnostima; budući da je većina romskog stanovništva uskraćena za svoja temeljna ljudska prava u svim područjima života; budući da se u nekim državama članicama djeca i dalje stavljaju u segregirane škole te postoji diskriminirajuća praksa stavljanja djece etničkih i rasnih manjina u škole za djecu s mentalnim poteškoćama;

U.budući da je stalni trend sve veće diskriminacije LGBTIQ+ osoba i boraca za prava LGBTIQ+ osoba, govora mržnje i nasilja protiv njih i dalje prisutan diljem EU-a; budući da se LGBTIQ+ osobe i dalje suočavaju s diskriminacijom i isključivanjem u nekoliko država članica u pogledu socijalne zaštite, socijalne sigurnosti, pristupa zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, pravnoj zaštiti te pristupa robi i drugim uslugama koje su dostupne javnosti, kao i opskrbi njima, između ostaloga stanovanju; budući da se sudska praksa Suda Europske unije kojom se štite socijalna prava i privatni život istospolnih parova i djece istospolnih roditelja ne provodi, kao što je predmet Coman (C-673/16) i predmet bebe Sare (C-490/20); budući da se operacije i medicinski zahvati obavljaju na interseksualnoj djeci bez njihova prethodnog osobnog, punog i informiranog pristanka; budući da genitalno sakaćenje interseksualnih osoba može imati doživotne posljedice kao što su psihološke traume i fizička oštećenja;

V.budući da se u proteklih nekoliko godina Služba Europskog parlamenta za istraživanja, Kratko izvješće „Combating hate speech and hate crime in the EU” (Borba protiv govora mržnje i zločina iz mržnje u EU-u), lipanj 2022. u EU-u bilježi stalan porast zločina iz mržnje i incidenata povezanih s govorom mržnje, što je najvećim dijelom posljedica povećanja broja korisnika društvenih mreža i činjenice da govor mrže cvjeta na internetu; budući da poslovni model platforma društvenih medija, temeljen na mikrociljanom oglašavanju, ima ulogu u širenju i pojačavanju govora mržnje kojim se potiče diskriminacija i nasilje; budući da su obrazovni sustavi ključni za pružanje digitalnog obrazovanja, pismenosti i vještina čime se promiče razumijevanje korisnika o digitalnim tehnologijama, prevladavanje nejednakosti, poboljšanje digitalne uključenosti te osnaživanje i zaštita pojedinaca i njihovih prava, uz isticanje njihovih odgovornosti; budući da govor mržnje može dovesti do zločina iz mržnje; budući da prema podacima FRA-e čak do devet od deset zločina iz mržnje i napada motiviranih mržnjom u EU-u nije prijavljeno i stoga nije sankcionirano;

W.budući da se člankom 21. Povelje zabranjuje svaka diskriminacija na osnovi jezika ili pripadnosti nacionalnoj manjini; budući da se člankom 22. te povelje jamči poštovanje jezične raznolikosti;

X.budući da se EU temelji na promicanju socijalnih, kulturnih i gospodarskih prava; budući da je broj osoba koje žive u siromaštvu u EU-u velik, pri čemu je više od jednog od petero djece u opasnosti od siromaštva, a gotovo jedan od četiriju Europljana u opasnosti od siromaštva ili društvene isključenosti; budući da ciklus siromaštva pogoršava druge nejednakosti kao što su pristup obrazovanju, cjenovno pristupačno stanovanje, zdravstvena skrb i zapošljavanje; budući da su energetska kriza i inflacija dovele do porasta broja osoba pogođenih nesigurnošću, siromaštvom i društvenom isključenosti; budući da se članak 151. UFEU-a odnosi na temeljna socijalna prava kao što su ona utvrđena u Europskoj socijalnoj povelji; budući da su europski stup socijalnih prava i provedba njegova akcijskog plana ključni mehanizmi za uključivanje socijalnih prioriteta u sve politike EU-a i služe kao smjernica za stvarnu primjenu njegovih 20 načela;

Y.budući da je EU prema članku 6. stavku 2. UEU-a obvezan pristupiti Europskoj konvenciji o ljudskim pravima te da je to i dalje jedan od najvažnijih prioriteta;

Z.budući da institucije i tijela država članica i EU-a, uključujući Sud, Agenciju EU-a za temeljna prava (FRA) i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), imaju ključnu ulogu u očuvanju vrijednosti EU-a i jamčenju poštovanja temeljnih prava;

AA.budući da je Europska ombudsmanica provela istragu o razmjeni privatnih poruka i poziva povezanih s nabavom cjepiva protiv bolesti COVID-19 između predsjednice Komisije i glavnog izvršnog direktora Pfizera, koje je Komisija naknadno odbila objaviti; budući da je u srpnju 2022. Europska ombudsmanica utvrdila da to odbijanje predstavlja nepravilnost u postupanju Europski ombudsman, „Preporuka o odbijanju Europske komisije da odobri javni pristup tekstualnim porukama koje su razmijenili predsjednica Komisije i glavni izvršni direktor farmaceutske kompanije u vezi s kupnjom cjepiva protiv bolesti COVID-19 (predmet 1316/2021/MIG)”.;

AB.budući da se vladavina prava već nekoliko godina pogoršava u nekoliko država članica zbog sustavnog djelovanja njihovih vlada, posebno u Mađarskoj i Poljskoj, protiv kojih se trenutačno provode postupci iz članka 7. stavka 1. UEU-a; budući da u drugim državama članicama ubrzano raste zabrinutost zbog pitanja vladavine prava i temeljnih prava; budući da je ključno osigurati da države članice poštuju obveze u okviru OESS-a te druge međunarodne obveze i standarde za demokratske izbore, između ostaloga Venecijansku komisiju;

AC.budući da je siromaštvo oblik strukturne i socijalne nepravde koji se temelji na rodnim nejednakostima, diskriminaciji i nejednakim mogućnostima za pristup robi i uslugama te da dovodi do kršenja temeljnih prava; budući da je za rješavanje problema siromaštva potrebno uzeti u obzir intersekcijski pristup i posebnu pozornost posvetiti pojedincima u ranjivom položaju, kao što su djeca, žene, rasne i etničke zajednice, pripadnici skupine LGBTIQ+, migranti i tražitelji azila i osobe s invaliditetom, kao i pojedinci u socioekonomski nepovoljnom položaju;

AD.budući da je, prema izvješću Europske agencije za okoliš naslovljenom „Kvaliteta zraka u Europi 2022.”, u Uniji samo u 2020. došlo do 307 000 preranih smrtnih slučajeva zbog izloženosti onečišćenju zraka sitnim česticama;

Vladavina prava i pristup pravosuđu

1.podsjeća kako je važno da slobodni mediji poštuju demokraciju, pozivaju javne i privatne ustanove na odgovornost i pružaju građanima pristup uravnoteženim informacijama; naglašava važnost medijskog pluralizma i novinarske slobode; oštro osuđuje činjenicu da je 2022. utvrđen još jedan globalni rekord u pogledu broja pritvorenih novinara i poziva na cjelovitu provedbu pravde u vezi s ubojstvom istraživačkih novinara u EU-u;

2.poziva države članice da provedu preporuku Komisije o zaštiti novinara i boraca za ljudska prava uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih sudskih postupaka ili zlonamjernih sudskih postupaka, posebice da ukinu zatvorske kazne za slučajeve klevete, dekriminaliziraju klevetu i umjesto toga daju prednost građanskim ili administrativnim postupcima; potiče Komisiju da uzme u obzir ozbiljnost strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja koje se pokreću kroz kaznene postupke predstavljanjem prijedloga mjera kojima bi se zajamčilo da se uvreda, kleveta i ocrnjivanje, koji su u većini država članica kaznena djela, ne mogu upotrebljavati kao temelj za strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja, neovisno o tome je li riječ o javnim ili privatnim tužbama; naglašava da su strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja samo jedna od metoda koje se upotrebljavaju za ušutkavanje novinara te poziva Komisiju da dodatno istraži druge prakse i da intervenira; poziva političare da javno osude prijetnje i napade na novinare;

3.ponovno izražava zabrinutost zbog kršenja temeljnih prava u pogledu korištenja Pegasusa i sličnih špijunskog softvera protiv pojedinaca i istaknutih osoba, kao što su novinari, blogeri, borci za ljudska prava, političari ili drugi akteri; naglašava da činjenica da nacionalne vlade nezakonito upotrebljavaju špijunski softver izravno i neizravno utječe na proces donošenja odluka, čime se podriva demokracija EU-a te ističe hitna potreba za većom transparentnosti i pravnom odgovornosti industrije nadzora;

4.poziva države članice, posebno Grčku, Mađarsku, Poljsku, Španjolsku i Cipar, da slijede njima namijenjene preporuke iz izvješća o korištenju Pegasusa i sličnih špijunskih softvera za nadzor; podsjeća na svoje preporuke za poštovanje zajedničkih standarda EU-a jer se prava pojedinaca ne mogu ugroziti dopuštanjem neometanog pristupa nadzoru;

5.potiče države članice da izrade nacionalne akcijske planove za sigurnost novinara i stvore povoljno okruženje za procvat pluralističkih i neovisnih medija kako bi ostvarili svoju ključnu ulogu javnog nadzora i pozvali vlade i druge aktere na odgovornost;

6.podsjeća da se trgovina špijunskim softverom i njegova uporaba moraju strogo regulirati; naglašava da se uporaba špijunskog softvera mora odobriti samo u iznimnim i posebnim slučajevima u pogledu istraga ograničenog i zatvorenog popisa jasno i precizno definiranih teških kaznenih djela, da mora biti opravdana na pojedinačnoj osnovi, biti u skladu s Poveljom i drugim relevantnim pravom Unije te da je ex ante nalaže neovisno i nepristrano pravosudno tijelo s učinkovitim, poznatim i dostupnim korektivnim mjerama; naglašava da svaki nadzor špijunskim softverom mora kontrolirati neovisno ex post nadzorno tijelo koje mora osigurati da se svaki ovlašteni nadzor provodi u skladu s temeljnim pravima i uvjetima koje su utvrdili Sud Europske unije, Europski sud za ljudska prava i Venecijanska komisija; ustraje u tome da se pojedincima na koje se odnosi špijunski softver omogući pristup stvarnom i smislenom pravnom lijeku;

7.naglašava da korupcija nije kompatibilna s demokratskim vrijednostima i vladavinom prava jer produbljuje nejednakosti i narušava povjerenje građana u dobro upravljanje; duboko je zabrinut zbog povećanja razine korupcije u određenim državama članicama, posebno zbog povećanja broja slučajeva u koje su uključeni dužnosnici i političari na visokoj razini; ponavlja svoju osudu navodnih slučajeva korupcije u kojima su sudjelovali sadašnji i bivši zastupnici u Europskom parlamentu; u tom kontekstu ističe donošenje izmjena Poslovnika kojima se želi ojačati njegov integritet, neovisnost i odgovornost; zabrinut je zbog razlika u razinama provedbe antikorupcijskog okvira EU-a u državama članicama; traži da vrijedi pravilo nulte tolerancije na korupciju; poziva na uspostavu neovisnog tijela EU-a za etička pitanja; poziva države članice da osiguraju potpunu provedbu Direktive o zaštiti zviždača Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).;

8.naglašava da su neovisnost pravosuđa i djelotvorne provjere i ravnoteže, koje se mogu razlikovati među državama članicama, ključne sastavnice vladavine prava; ističe da i dalje postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu vladavine prava i neovisnosti pravosuđa u nekoliko država članica; osuđuje sve pokušaje vlada država članica da vrše politički utjecaj ili kontrolu nad neovisnim donošenjem odluka pravosuđa izravnim putem ili organizacijskim sredstvima;

9.podupire izradu strategije EU-a za osiguravanje konkretnog i koordiniranog djelovanja na razini Unije, uključujući osmišljavanjem mehanizma za zaštitu boraca za ljudska prava u Europi, nadovezujući se na primjere iz vanjske politike EU-a, kako bi se osigurala prevencija, izravna pomoć i odgovornost;

10.podržava uporabu Mehanizma za oporavak i otpornost i horizontalne uvjete koji omogućuju provedbu za zamrzavanje financijskih sredstava EU-a u svrhu borbe protiv korupcije i nazadovanja vladavine prava u državama članicama; naglašava da se sredstva ograničena različitim mjerama uvjetovanosti moraju osloboditi tek nakon što se ispune glavni uvjeti koji omogućuju provedbu; potiče države članice da primijene odgovarajuće mjere kako bi ostvarile ključne ciljeve koje su utvrdile u svojim planovima za oporavak i otpornost; poziva Europsko vijeće da poduzme mjere i utvrdi krši li Mađarska teško i trajno vrijednosti EU-a u skladu s člankom 7. stavkom 2. UEU-a; duboko žali zbog toga što mađarske vlasti sustavno svaljuju krivnju na zajednicu LGBTQI+; ističe da Vijeće dijeli odgovornost za zaštitu vrijednosti sadržanih u članku 2. UEU-a te da bi neuspjeh u tome imao dugotrajne i potencijalno štetne posljedice; insistira na tome da se poštuju uloga i nadležnosti Parlamenta;

11.žali zbog činjenice da neke države članice produljuju izvanredne mjere koje prelaze ono što je nužno i razmjerno te hitaju u donošenje zakonodavstva bez odgovarajućeg savjetovanja;

12.ponavlja potrebu za hitnim uspostavljanjem mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava te potiče Komisiju i Vijeće da odmah pokrenu pregovore s Parlamentom o tom sporazumu;

13.pozdravlja činjenicu da je Sud 2022. uveo emitiranje i prijenos uživo kako bi se olakšao djelomičan javni pristup njegovim pravosudnim aktivnostima;

Slobode

14.izražava duboku zabrinutost zbog sve veće prijetnje slobodi udruživanja, govora i okupljanja; ponavlja da se pravo na mirno okupljanje može ograničiti samo kad je to predviđeno zakonom i samo ako je to nužno i proporcionalno kako bi se zaštitio opći interes koji priznaje Unija ili kako bi se zaštitila prava i slobode drugih; osuđuje, u nekim slučajevima, nasilnu i nerazmjernu intervenciju tijela kaznenog progona tijekom mirnih prosvjeda i osuđuje slučajeve masovnih uhićenja potencijalnih prosvjednika na diskrecijskoj osnovi; potiče relevantna nacionalna tijela da zajamče transparentnu, nepristranu, neovisnu i učinkovitu istragu u slučajevima kada se sumnja na nerazmjernu uporabu sile; poziva države članice da primjenjuju alternativne prakse za održavanje javnog reda koje su se već pokazale učinkovitima u drugim državama članicama;

15.naglašava da informacije moraju biti univerzalno dostupne i raznolike kako bi se zajamčilo pravo na slobodu izražavanja i informiranja, koje je temelj svake demokracije; naglašava da se umjetnička sloboda mora zajamčiti; naglašava da dezinformacije mogu uvelike narušiti funkcioniranje demokratskih društava, gospodarstava i političkih sustava; podsjeća na potrebu da se medijska i digitalna pismenost uključe u građansko obrazovanje kako bi se spriječilo širenje dezinformacija; ponavlja svoje preporuke da se poduzmu učinkovite mjere za borbu protiv dezinformacija koje šire zlonamjerne strane sile, posebice s obzirom na predstojeće europske izbore; naglašava da je neovisni i pluralistički medijski prostor, na internetu i u konvencionalnim medijima, neophodan za učinkovitu borbu protiv dezinformacija i propagande te se stoga mora promicati, između ostaloga putem učinkovitog djelovanja protiv koncentracija medija;

16.naglašava da u skladu s pravom Unije nacionalna regulatorna tijela i/ili organi moraju djelovati zasebno od svojih vlada i ne tražiti niti prihvaćati upute od bilo kojih drugih tijela; napominje da su od presudne važnosti politička neovisnost regulacije i nadzora medija koje provode države članice i Komisija, zaštita uredničke neovisnosti u cijelom EU-u te zaštita novinara od nadzora i zaštita novinarskih izvora; poziva u tom pogledu na donošenje snažnog Europskog akta o slobodi medija kako bi se zajamčila neovisnost, pluralizam i sloboda medija u cijeloj Uniji, osigurala transparentnost vlasništva i financiranja;

17.ističe ključnu ulogu organizacija civilnog društva u promicanju aktivnog građanstva, temeljnih prava i demokratskog sudjelovanja u Europi; poziva Komisiju da uspostavi strategiju i minimalne standarde za zaštitu nevladinih organizacija u svim državama članicama u cilju promicanja regulatornog i političkog okruženja u kojem nema odvraćajućih učinaka, prijetnji i napada te da se organizacijama civilnog društva pruži održiv i nediskriminirajući pristup resursima i podrži njihovo sudjelovanje u civilnom dijalogu i oblikovanju politika; žali zbog činjenice da se posljednjih godina situacija u pogledu boraca za ljudska prava u EU-u alarmantno pogoršala; potiče Komisiju i države članice da poduzmu potrebne mjere kako bi osigurale da borci za ljudska prava mogu raditi bez prepreka i nesigurnosti;

18.podsjeća da prema članku 6. Povelje svatko ima pravo na slobodu i sigurnost, što znači da bi sve osobe na području EU-a trebale biti zaštićene od nezakonitog i arbitrarnog uhićenja; poziva države članice da slijede preporuku Komisije o postupovnim pravima osumnjičenika i optuženika kako bi unaprijedile uvjete zadržavanja i time osigurale veću zaštitu prava na slobodu i sigurnost;

19.osuđuje porast diskriminacije na temelju vjere ili vjerskih opredjeljenja i rasističkih incidenata u EU-u; poziva Komisiju i države članice da u tom pogledu poduzmu odlučne mjere, uključujući na međunarodnoj razini; podsjeća na to da u skladu s člankom 10. Povelje svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti; žali zbog toga što se slučajevi diskriminacije te rasističkih i ksenofobnih zločina često ne prijavljuju tijelima vlasti, što dovodi do de facto nekažnjavanja; žali zbog činjenice da nisu sve države članice u potpunosti prenijele Okvirnu odluku o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima;

20.izražava zabrinutost zbog sve većeg broja incidenata policijskog nasilja nad romskim stanovništvom; poziva države članice da strogo istraže te incidente kako bi se osiguralo da ne dođe do nekažnjavanja za uvođenje i/ili provedbu represivnih, nasilnih mjera protiv romskih pojedinaca ili zajednica; nadalje poziva države članice da riješe problem pristranih policijskih snimki, izvješćivanja, kaznenog progona i sudskih presuda te neodgovarajućeg pristupa pravosuđu za romsko stanovništvo;

21.ističe da posljedično pravo na zaštitu osobnih podataka sve više dobiva na važnosti jer se u svakodnevnom životu proizvodi i upotrebljava sve veća količina podataka i dolazi do skandala koji uključuju podatke; ponavlja svoje zabrinutosti zbog nejednake primjene Opće uredbe o zaštiti podataka; podržava inicijative za jačanje zakonodavnog postupka o regulatornom okviru EU-a za umjetnu inteligenciju kojim se osiguravaju snažne zaštitne mjere za temeljna prava;

22.oštro osuđuje raširena kršenja temeljnih prava i uporabu nerazmjernog nasilja na granicama EU-a protiv migranata, uključujući izbjeglice, među ostalim proizvoljna pritvaranja, nehumane životne uvjere i nedostatak pristupa zdravstvenoj zaštiti, nezakonita vraćanja i nasilna prisilna vraćanja; izražava duboku zabrinutost zbog toga što su države članice kodificirale upotrebu prisilnog vraćanja u svoje nacionalno pravo; osuđuje zakone u državama članicama koji narušavaju učinkovitu zaštitu ljudskih prava izbjeglica, tražitelja azila i migranata na kopnu i na moru, kao i kriminalizaciju humanitarnih radnika i aktivista; ističe da su gotovo trećina tražitelja azila djeca i ponavlja da stavljanje djece u imigracijski pritvor treba zabraniti;

23.poziva EU i države članice da osiguraju uspostavljanje učinkovitih mehanizama nadzora kako bi se zajamčilo poštovanje temeljnih prava na vanjskim granicama, koji bi trebali obuhvaćati i praćenje aktivnosti nadzora granica; nadalje poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da pojedinci čiji su podaci pohranjeni u bazama podataka opsežnih informacijskih sustava EU-a budu obaviješteni o svojim pravima te da imaju pristup dostupnim pravnim lijekovima;

24.duboko žali zbog brojnih smrtnih slučajeva izbjeglica i migranata na moru koji su često žrtve trgovine ljudima i koji se moraju suočiti s nehumanim i ponižavajućim postupanjem bez uzimanja u obzir njihove sigurnosti; ponavlja obvezu pružanja pomoći osobama u nevolji u skladu s međunarodnim pravom mora i hitno poziva na stalne koordinirane operacije traganja i spašavanja s brzim iskrcavanjem te poziva države članice da poduzmu sve moguće mjere kako bi spasile živote ugroženih osoba na moru; poziva na poštovanje prava na azil svih osoba spašenih na moru procjenom individualnih okolnosti na pojedinačnoj osnovi;

25.napominje da se nekoliko država članica koristi nacionalnom sigurnosti kao odrednicom za unutarnju politiku, kao što je migracija; naglašava da svaka mjera poduzeta na temelju nacionalne sigurnosti mora biti nužna i razmjerna te da se njome ne smiju podrivati prava zajamčena Poveljom; podsjeća da se člankom 19. Povelje predviđa zaštita u slučaju udaljavanja, protjerivanja ili izručenja zabranom kolektivnog protjerivanja te se stoga zahtijevaju pojedinačne procjene i zabranjuje odbijanje zahtjeva za međunarodnu zaštitu isključivo na temelju određenog državljanstva;

26.pozdravlja aktiviranje Direktive EU-a o privremenoj zaštiti Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.). nakon početka rata u Ukrajini, čiji je cilj osiguravanje pristupa zaštiti izbjeglica i tražitelja azila bilo kojeg podrijetla; podsjeća da se u pristupu smještaju, zaposlenju, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i uslugama socijalne skrbi u okviru Direktive o privremenoj zaštiti uzme u obzir rodna perspektiva; žali zbog nejednakog postupanja, rasne diskriminacije i nasilja nad osobama koje nisu Ukrajinci, a koje bježe od sukoba, posebice nad osobama određene boje kože i LGBTIQ+ osoba; žali zbog dvostrukih standarda u pogledu migranata i izbjeglica u EU-u te poziva na okončanje te situacije;

27.pozdravlja preporuku Odbora ministara Vijeća Europe o zaštiti prava migrantkinja, žena i djevojaka izbjeglica te tražiteljica azila, pozivajući države članice da poduzmu mjere za sprječavanje diskriminacije protiv tih žena, između ostaloga promicanjem pristupa zapošljavanju, skrbi u pogledu spolnog i reproduktivnog zdravlja i olakšavanjem pristupa uslugama i pravdi osobama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje Vijeće Europe, „Preporuka CM/Rec(2022)17 Odbora ministara državama članicama o zaštiti prava žena i djevojčica migranata, izbjeglica i tražitelja azila”, 20. svibnja 2022.;

28.sa zabrinutošću primjećuje velik broj osoba bez državljanstva u Uniji, posebice djece koja se rađaju bez državljanstva; poziva Komisiju da razvije sveobuhvatnu strategiju i akcijski plan za rješavanje pitanja apatridnosti u EU-u i zaštitu od protjerivanja za te osobe; poziva države članice da pravilno utvrde, prepoznaju i zaštite osobe bez državljanstva, uzimajući u obzir posebne ranjivosti osoba bez državljanstva;

Jednakost i dostojanstvo

29.traži od Komisije da osigura poštovanje prava na nediskriminaciju i jednako postupanje u cijeloj Uniji; osuđuje činjenicu da je u Vijeću prijedlog horizontalne direktive o suzbijanju diskriminacije blokiran od 2008.; smatra da se svako Komisijino ažuriranje prijedloga mora temeljiti na stajalištu Parlamenta, da se u obzir mora uzeti intersekcijska diskriminacija i izričito zabraniti diskriminacija na bilo kojoj kombinaciji osnova navedenih u Povelji; žali zbog činjenice da je Vijeće ignoriralo te zahtjeve i potiče ga da ih uključi u svoj mandat i da poduzme sve odgovarajuće mjere za borbu protiv diskriminacije u EU-u;

30.poziva Komisiju da prati i osigura odgovarajuće praćenje provedbe nacionalnih akcijskih planova država članica za borbu protiv rasizma i akcijskog plana EU-a za borbu protiv rasizma; nadalje potiče Komisiju da uključi antirasizam i borbu protiv diskriminacije u sve politike EU-a; poziva predstojeća predsjedništva Vijeća da ozbiljno razmotre uspostavu sastava Vijeća za rodnu ravnopravnost i jednakost;

31.poziva Komisiju i države članice da se bore protiv rasne diskriminacije u svim područjima društva, s posebnim naglaskom na obrazovanju i sprječavanju segregacije u školama, učinkovitim zakonodavnim i političkim mjerama, kako u državama članicama tako i u zemljama proširenja;

32.u pogledu digitalizacije podsjeća da je potrebno posvetiti posebnu pozornost diskriminatornim pristranostima koje se uvode u nove tehnologije i na potrebu da se od subjekata koji razvijaju i provode projekte zahtijeva da pruže javno dostupne informacije o tome kako se ti sustavi osposobljavaju; poziva Komisiju i države članice da uvedu mjere za sprečavanje da nove tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, povećaju diskriminaciju, postojeće nejednakosti i siromaštvo; poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se sustavi umjetne inteligencije vode načelima transparentnosti, objašnjivosti, pravednosti i odgovornosti te da se uspostavi neovisna procjena učinka na temeljna prava; nadalje poziva Komisiju i države članice da se uhvate u koštac s rodnim razlikama i manjkom raznolikosti u sektorima informacijskih tehnologija (IKT) i znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), posebno u razvoju novih tehnologija te posebno na položajima na kojima se donose odluke;

33.podsjeća na to da je važno da djeca koja pripadaju nacionalnim manjinama mogu pohađati posebne škole koje nude nastavu na njihovom jeziku; potiče uključivanje predstavnika nacionalnih manjina u postupke donošenja odluka koji utječu na njihove obrazovne sustave;

34.podsjeća na veliku raširenost rodno uvjetovanog nasilja u svim državama članicama EU-a; oštro osuđuje brzo nazadovanje u pogledu prava žena i LGBTIQ+ osoba u nekoliko država članica; snažno osuđuje uskraćivanje pristupa sigurnom i zakonitom pobačaju jer je to oblik rodno uvjetovanog nasilja; ističe da je Europski sud za ljudska prava presudio da se restriktivnim zakonima o pobačaju i neprovedbom krši pravo žene na tjelesnu autonomiju i integritet; ponovno naglašava svoju osudu poljskog zakona kojim se nameće gotovo potpuna zabrana pobačaja; podsjeća da se ne bi smjelo kazneno progoniti građane koji pomažu osobama u pristupu pobačaju kada pobačaj nije besplatno i legalno dostupan; ponavlja svoj poziv da se pravo na pobačaj uključi u Povelju;

35.pozdravlja Komisijin prijedlog direktive o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te poziva na brzo zaključenje pregovora i uključivanje rodno uvjetovanog nasilja na popis kaznenih djela u EU-u; ističe da bi takvom direktivom trebalo jamčiti da su obveze utvrđene u Istanbulskoj konvenciji minimalni standard te nastojati ojačati te standarde radi povećanja razine zaštite; pozdravlja ratifikaciju Istanbulske konvencije koju je proveo EU, a koja je stupila na snagu 1. listopada 2023.; poziva preostale države članice da brzo ratificiraju tu konvenciju kako bi zaštitile žene od nasilja;

36.ističe da se osobe s invaliditetom, a posebno žene s invaliditetom, i dalje suočavaju s višestrukom i intersekcijskom diskriminacijom na temelju svojeg invaliditeta te roda, rase, etničkog podrijetla, dobi, vjeroispovijesti ili uvjerenja, seksualne orijentacije, migracijskog statusa ili socioekonomskog podrijetla; naglašava da su žene i djevojke s invaliditetom posebice meta rodno uvjetovanog nasilja, koje obuhvaća tjelesno, seksualno, psihičko i ekonomsko nasilje; poziva Komisiju i države članice da osiguraju uspostavu i dostupnost mehanizama za prijavljivanje nasilja nad osobama s invaliditetom, kao i službi za potporu žrtvama;

37.naglašava da su prava djeteta univerzalna i da bi svako dijete trebalo uživati ista prava, bez diskriminacije, uključujući pravo na priznavanje roditeljstva, među ostalim za istospolne parove; pozdravlja Komisijin Prijedlog uredbe o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju odluka i prihvaćanju javnih isprava u pitanjima roditeljstva i o uspostavi europske potvrde o roditeljstvu kako bi se zaštitila prava sve djece osiguravajući da se njihove roditeljske veze, uključujući prije svega roditelje istog spola, utvrđene u jednoj državi članici priznaju u svim državama članicama;

38.poziva države članice da prisilnu sterilizaciju proglase kaznenim djelom; ponavlja svoje stajalište da bi Direktiva o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji trebala uključivati prisilnu sterilizaciju kao kazneno djelo iz članka 83. stavka 1. UFEU-a;

39.podsjeća na to da su zločini iz mržnje i govor mržnje motivirani rasizmom, ksenofobijom, ili netrpeljivošću ili predrasudama na temelju invaliditeta, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i spolnih obilježja neke osobe ekstremni primjeri diskriminacije; napominje da države članice EU-a imaju dužnost suzbijanja i istraživanja zločina iz mržnje, kažnjavanja počinitelja i poduzimanja preventivnih mjera; naglašava potrebu da tijela kaznenog progona na odgovarajući način bilježe zločine iz mržnje kako bi se bolje razumjela priroda i raširenost te pojave te njezin učinak na žrtve i kako bi se uklonili njezini uzroci;

40.pozdravlja inicijativu Komisije da se popis područja kriminaliteta u EU-u iz članka 83. stavka 1. UFEU-a proširi na govor mržnje i zločine iz mržnje, naglašavajući potrebu za osiguravanjem čvrstog odgovora u okviru kaznenog prava EU-a na govor mržnje i zločin iz mržnje; duboko žali zbog kašnjenja s odobrenjem te inicijative i ponavlja svoj poziv Vijeću da marljivo radi na postizanju konsenzusa;

41.podsjeća da bi zakonodavstvo EU-a o govoru mržnje i zločinima iz mržnje trebalo univerzalno štititi ljudsko dostojanstvo i boriti se protiv mržnje i netolerancije bez obzira na uzrok, s posebnim naglaskom na ciljane osobe, skupine i zajednice; snažno osuđuje svaki oblik govora mržnje i kampanja ocrnjivanja u javnim medijima protiv novinara, političara, političara i drugih aktera;

42.poziva Komisiju da učinkovito prati provedbu mjera sadržanih u raznim strategijama ravnopravnosti, kao što su Strategija EU-a o ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba 2020. 2025., Strategija EU-a za rodnu ravnopravnost 2020.– 2025., Strategija za jednakost i uključivanje Roma te akcijski plan EU-a za borbu protiv rasizma 2020. 2025.; potiče države članice da brzo izrade i provedu nacionalne akcijske planove za borbu protiv rasizma;

43.pozdravlja činjenicu da se Komisija prvi put pred Sudom Europske unije pozvala na izolirano kršenje članka 2. UEU-a govoreći o mađarskom „zakonu o zaštiti djece”, koji ima druge prikrivene ciljeve;

Socijalna i gospodarska prava te prava povezana s okolišem

44.prepoznaje da je siromaštvo još jedan oblik diskriminacije koji dovodi do kršenja temeljnih prava i nejednakih mogućnosti za pristup dobrima i uslugama; ističe posebnu ranjivost djece i utjecaj koji siromaštvo ima na njih te na njihov fizički i psihički razvoj; poziva Komisiju, Vijeće i države članice da razviju politike za smanjenje siromaštva i društvene isključenosti, uzimajući u obzir intersekcijski pristup te s posebnim naglaskom na osobe u ranjivom položaju; pozdravlja odobrenje europskog jamstva za djecu, ali smatra da je potrebno uložiti više napora, posebice u području socijalne zaštite; poziva države članice da zajamče jednak pristup kvalitetnom obrazovanju i zapošljavanju te jednake mogućnosti u tom kontekstu, jer imaju ključnu ulogu u smanjenju razine nejednakosti i izdizanju ljudi iz siromaštva;

45.izražava duboku zabrinutost zbog povećanja razine siromaštva, nejednakosti i društvene isključenosti u EU-u; poziva države članice da se uhvate u koštac s „menstrualnim siromaštvom” i da ukinu PDV na proizvode za osobnu higijenu; naglašava da su dugoročne gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID-19 te porast cijena hrane i energije znatno utjecali na prava osoba koje imaju niske prihode ili žive u siromaštvu, uključujući na pravo na odgovarajući životni standard, hranu, zdravstvenu skrb, stanovanje i socijalnu sigurnost; poziva Komisiju i Vijeće da razviju makroekonomske politike vođene ne samo gospodarskim rastom nego i socijalnim standardima te podsjeća na važnost socijalnih standarda u europskom semestru;

46.pozdravlja preporuku Vijeća od 30. siječnja 2023. o primjerenom minimalnom dohotku Preporuka Vijeća od 30. siječnja 2023. o primjerenom minimalnom dohotku kojim se osigurava aktivno uključivanje (SL C 41, 3.2.2023., str. 1.). kojom se jamči aktivno uključivanje kao korak naprijed u provedbi načela 14. Europskog stupa socijalnih prava; međutim, žali zbog nedostatka konkretnih mjera za prevladavanje strukturne diskriminacije prema ranjivim skupinama; poziva države članice da prikupe podatke o minimalnom dohotku raščlanjene za te skupine;

47.naglašava da je digitalizacija transverzalan proces koji utječe na pristup svim uslugama, posebno zdravstvenoj zaštiti, i na ostvarivanje temeljnih prava; ističe da bi digitalno siromaštvo u EU-u trebalo pratiti i ocjenjivati u odnosu na pristup osnovnim uslugama i temeljnim pravima, uključujući za starije osobe, osobe koje žive u udaljenim područjima, beskućnike i Rome; podsjeća na obvezu država članica da u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom tim osobama osiguraju potpuni pristup društvu; podsjeća da ovisnost o tehnologiji predstavlja javnozdravstveni problem koji posebice utječe na maloljetnike te njihov fizički i mentalni integritet;

48.napominje da stanovanje nije proizvod, već nužnost i preduvjet za puno sudjelovanje u društvu; poziva države članice da pojačaju ulaganja u socijalno i pristupačno stanovanje kako bi se iskorijenio teret visokih troškova stanovanja, posebice među ranjivim skupinama i skupinama u nepovoljnom položaju, te kako bi se izbjeglo natjecanje između te dvije skupine;

49.pozdravlja činjenicu da je Vijeće za ljudska prava UN-a 8. listopada 2021. prepoznalo univerzalno pravo na pristup zdravom i održivom okolišu; ističe da ugrožavanje okoliša i činjenica da neka javna tijela ne pružaju informacije o ozbiljnim rizicima za okoliš kojima su izloženi pojedinci mogu imati ozbiljne štetne posljedice za pojedince; podsjeća na potrebu za potpunim usklađivanjem standarda kvalitete okolnog zraka EU-a s najnovijim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije do 2030.;

Institucionalne mjere zaštite temeljnih prava

50.pozdravlja napredak koji je ostvaren u pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima od nastavka pregovora u lipnju 2020. i privremeni dogovor o nacrtu revidiranih instrumenata pristupa koji je postignut u ožujku 2023.; poziva Komisiju i Vijeće da čim prije riješe preostalo pitanje u pogledu akata EU-a u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike kako bi se dovršio proces pristupanja;

51.podržava rad Agencije EU-a za temeljna prava na analiziranju podataka kako bi se dokumentirala diskriminacija te pozdravlja daljnji razvoj događaja u tom području; pozdravlja Komisijin prijedlog dvaju direktiva o standardima za tijela za jednakost čiji je cilj zajamčiti bolju primjenu i provedbu pravila EU-a o suzbijanju diskriminacije; poziva nacionalna tijela koja surađuju s Agencijom EU-a za temeljna prava da dostave nepristrane podatke; poziva Agenciju EU-a za temeljna prava da potraže dodatne izvore ako i dalje postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu kvalitete podataka;

52.ističe da je važno podržavati i jačati suradnju između institucija EU-a, država članica, Europskog ureda za borbu protiv prijevara i Ureda europskog javnog tužitelja; poziva Komisiju da podnese izvješće u kojem procjenjuje mogućnost i modalitete proširenja mandata EPPO-a, kako je predviđeno člankom 86. UFEU-a, da bi se obuhvatila teška kaznena djela protiv okoliša koja su štetna za interese Unije ili utječu na dosljednu primjenu politika EU-a povezanih sa zaštitom okoliša;

53.poziva na uspostavu Agencije EU-a za temeljna prava kao neovisnog tijela za ljudska prava, slično nacionalnim institucijama za ljudska prava i u skladu s Pariškim načelima Opće skupštine UN-a iz 1993., radi zaštite i promicanja politika i praksi iz Povelje od institucija, tijela, ureda i agencija Unije i od država članica pri provedbi prava EU-a; smatra da je stoga potrebna pravna osnova u Ugovorima za osnivanje Tijela Europske unije za temeljna prava, na temelju koje bi se učvrstila njegova neovisnost i uveo redovni zakonodavni postupak za usvajanje i izmjenu njegova mandata; poziva da se tom novom tijelu omogući pokretanje postupaka u skladu s člankom 263. UFEU-a zbog kršenja Povelje; poziva da se u njegov mandat uključi ovlast za obradu pritužbi i obvezu Komisije da se savjetuje s Tijelom za temeljna prava pri pripremi prijedloga zakonodavnih akata ili preporuka koji utječu na temeljna prava;

54.podsjeća na važnost relevantne sudske prakse Suda Europske unije kojom se podupire poštovanje temeljnih prava i dodatno definira vladavina prava; izražava zabrinutost zbog toga što neke države članice ustrajno odbijaju provoditi domaće presude, ali i presude Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, što doprinosi eroziji vladavine prava; naglašava da neprovođenje presuda može dovesti do toga da kršenja ljudskih prava ostanu bez pravnog lijeka; ističe da nadređenost zakona Unije čini temelj pravnog poretka EU-a; poziva Komisiju da se pobrine za odgovarajuće daljnje postupanje u slučaju neprovođenja tog načela;

55.naglašava ulogu nacionalnih i lokalnih uprava, parlamenata država članica i tijela za izvršavanje zakonodavstva u promicanju i zaštiti prava iz Povelje;

56.prima na znanje opažanje Agencije EU-a za temeljna prava da državama članicama nedostaje strukturiran angažman u provedbi strategije Komisije o poboljšanju primjene Povelje, kao što je definiranje jasnih ciljeva, etapa i rokova; poziva države članice na potpunu provedbu te strategije;

57.podsjeća da su pravo na sudjelovanje u demokratskom životu i obveza jamčenja da se odluke donose što je više moguće otvoreno i bliže građanima zaštićeni u okviru Ugovora, a posebno članak 10 UEU-a; poziva institucije EU-a i države članice da proaktivno osiguraju dovoljno vremena za savjetovanje s javnošću i transparentnost i da objave javne dokumente;

°

° °

58.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.