P9_TA(2024)0074Prioriteti EU-a za 68. sjednicu Komisije UN-a o statusu ženaRezolucija Europskog parlamenta od 8. veljače 2024. o prioritetima EU-a za 68. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena (2023/2973(RSP))Europski parlament,

–uzimajući u obzir 67. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena i njezinu prioritetnu temu „Ubrzanje postizanja rodne ravnopravnosti i osnaživanja svih žena i djevojčica rješavanjem problema siromaštva te jačanjem institucija i financiranja s rodnom perspektivom”,

–uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i platformu za djelovanje od 15. rujna 1995. te ishode njezinih revizijskih konferencija,

–uzimajući u obzir Konvenciju UN-a iz 1979. o ukidanju svih oblika diskriminacije žena,

–uzimajući u obzir članke 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–uzimajući u obzir Program UN-a za održivi razvoj do 2030., načelo da „nitko ne smije biti zapostavljen”, a posebno cilj br. 1 održivog razvoja o iskorjenjivanju siromaštva, cilj br. 5 održivog razvoja o postizanju rodne ravnopravnosti i poboljšanju životnih uvjeta za žene te cilj održivog razvoja br. 8 o postizanju održivog gospodarskog rasta,

–uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a o rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena u vanjskim odnosima za razdoblje 2021. – 2025. (GAP III),

–uzimajući u obzir strategiju EU za rodnu ravnopravnosti za razdoblje 2020. – 2025. od 5. ožujka 2020.,

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 22. lipnja 2022. naslovljenu „Prema zajedničkom europskom djelovanju u području skrbi” SL C 47, 7.2.2023., str. 30.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja 2022. o siromaštvu žena u Europi SL C 47, 7.2.2023., str. 2.,

–uzimajući u obzir članak 157. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–uzimajući u obzir pitanja upućena Vijeću i Komisiji o prioritetima EU-a za 68. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena (O-000056/2023 – B9-0005/2024 i O-000057/2023 – B9-0006/2024)),

–uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost,

A.budući da je osiguranje prava žena i rodne ravnopravnosti temeljno načelo EU-a sadržano u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji i članku 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima; budući da su rodno osviještena politika i donošenje rodno osjetljivog proračuna važni alati za postizanje tog cilja i integriranje spomenutih načela u sve politike, mjere i djelovanja EU-a, uključujući vanjsku dimenziju;

B.budući da se na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama, održanoj 1995. u Pekingu, 189 zemalja iz cijelog svijeta, uključujući Europsku uniju i države članice, obvezalo predano raditi na rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju svih žena i djevojčica; budući da je u cilju održivog razvoja br. 5 Programa održivog razvoja, koji su 2015. usvojile države članice UN-a, godina 2030. utvrđena kao rok za ostvarivanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena i djevojčica u svoj njihovoj raznolikosti;

C.budući da EU treba priznati svoju odgovornost za uključivanje rodne perspektive u sva područja svojih vanjskih politika, kao što su razvojna suradnja, humanitarna pomoć, trgovina, poljoprivreda, klima i migracije, kako bi utjecao na iskorjenjivanje globalnog siromaštva žena;

D.budući da je feministički koncept vanjske politike usmjeren na osnaživanje žena i djevojčica, rješavanje kriza i smanjenje negativnog učinka na žene, djevojčice i rodnu ravnopravnost, uključujući borbu protiv siromaštva žena; budući da bi EU trebao nastojati slijediti takav holistički pristup u svojem vanjskom djelovanju;

E.budući da je u Pekinškoj platformi za djelovanje iz 1995. istaknuto da su rodna ravnopravnost i osnaživanje žena i djevojčica te ostvarivanje njihovih ljudskih prava ključni faktori u iskorjenjivanju siromaštva; budući da postoji snažna uzajamna međuovisnost siromaštva te socijalne i političke isključenosti; budući da je siromaštvo žena složen, višedimenzionalan problem nacionalnog i međunarodnog podrijetla; budući da je stoga borba protiv svih temeljnih uzroka i manifestacija siromaštva žena ključna; budući da oni ograničavaju sposobnost žena da ostvare svoj puni potencijal i ostvare svoja prava u društvu kako bi osigurale održivu egzistenciju;

F.budući da su žene i djevojčice i dalje nerazmjerno pogođene siromaštvom i rizikom od socijalne isključenosti u usporedbi s muškarcima, posebno žene i djevojčice koje se suočavaju s intersekcijskim oblicima diskriminacije na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili bilo kakvog drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invaliditeta, dobi, seksualne orijentacije Povelja EU-a o temeljnim pravima, članak 21., roda, rodnog identiteta i izražavanja te spolnih obilježja; budući da se procjenjuje da u svijetu 383 milijuna žena i djevojčica živi s manje od 1,90 USD dnevno, u usporedbi s 368 milijuna muškaraca i dječaka Azcona, G., and Bhatt, A., Poverty is not gender neutral („Siromaštvo nije rodno neutralno”), UN Women, ožujak 2023.; budući da je stopa siromaštva žena viša od stope siromaštva muškaraca (12,8 % u odnosu na 12,3 %) Gender differences in poverty and household composition through the life cycle (Rodne razlike u siromaštvu i sastavu kućanstava tijekom životnog ciklusa), UN Women i Svjetska banka.;

G.budući da su siromaštvo žena te razlike u plaćama i mirovinama rezultat gomilanja sustavnih i strukturnih nejednakosti i diskriminacije; budući da štetni rodni stereotipi i društvene norme i dalje utječu na podjelu rada kod kuće, u obrazovanju, na radnom mjestu i u društvu te na pristup vlasti, resursima, uključujući pristup financiranju ili kreditiranju iz različitih izvora kao što su poduzetnički kapital, uključujući investicijske mreže žena, vlasništvo nad zemljištem i nasljeđivanje te donošenje odluka; budući da neplaćena skrb i rad u kućanstvu predstavljaju nerazmjerno opterećenje za žene i djevojčice, a te obveze u kućanstvu i skrbi nisu na odgovarajući način priznate;

H.budući da pristup uslugama, uključujući skrb o djeci i usluge dugotrajne skrbi, naročito utječe na žene i djevojčice jer one često popunjavaju prazninu u uslugama skrbi i obiteljskoj potpori, čime se nastavlja nerazmjerna odgovornost žena za neplaćenu skrb;

I.budući da na globalnoj razini žene čine više od 70 % radnika u sektoru zdravstva i skrbi Rezolucija od 5. srpnja 2022. o siromaštvu žena u Europi, usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0274.; budući da se ta vrsta radnih mjesta sustavno podcjenjuje jer su ih žene u kućanstvima uvijek obavljale te i dalje obavljaju besplatno; budući da su žene više zaposlene na temelju ugovora na nepuno radno vrijeme zbog nerazmjernog tereta neplaćene skrbi; budući da su žene izložene siromaštvu unatoč zaposlenju, što vodi do socijalne isključenosti; budući da bi se hitno trebalo pozabaviti društvenim, rodnim i gospodarskim učincima na osobe koje su odgovorne za skrb;

J.budući da su sektori u kojima prevladavaju žene, kao što su zdravstvo i skrb, sustavno nedovoljno plaćeni i podcijenjeni; budući da je za promicanje ekonomske neovisnosti potrebno prepoznati i provesti odgovarajuće mjere kako bi se zajamčilo ravnopravno sudjelovanje žena na tržištima rada, jednaka plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, pristup prilikama za dostojanstven rad, kao i prepoznati vezu između podcijenjenog i nedovoljno plaćenog rada u sektorima u kojima prevladavaju žene;

K.budući da siromaštvo pogoršava učinke rodno uvjetovanog nasilja na žene i djevojčice jer im veće ekonomske poteškoće otežavaju napuštanje partnera koji ih zlostavlja; budući da je rodno uvjetovano nasilje strukturni i društveni problem koji se javlja u svim socioekonomskim skupinama bez obzira na podrijetlo ili vjerovanja; budući da rodno uvjetovano nasilje također doprinosi siromaštvu i socijalnoj isključenosti jer nasilje ima drastične posljedice na zdravlje i može dovesti do gubitka posla i beskućništva;

L.budući da su žene zbog siromaštva izložene većem riziku od trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanja jer su zbog njega žene i njihove obitelji ekonomski ovisne o svojim zlostavljačima;

M.budući da je važno razumjeti poveznice između siromaštva i pristupa spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima; budući da siromaštvo zajedno s drugim praktičnim, pravnim, financijskim, kulturnim i društvenim preprekama može dovesti do nedostupnosti usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima za žene, uključujući siguran i zakonit pobačaj i modernu kontracepciju, a može biti i rezultat nedostupnosti tih usluga; budući da odgađanje i uskraćivanje pristupa sigurnoj i zakonitoj skrbi povezanoj s pobačajem predstavljaju oblik nasilja nad ženama, djevojkama i djevojčicama; budući da je više tijela za ljudska prava istaknulo da se uskraćivanje sigurnog i zakonitog pobačaja može smatrati mučenjem ili okrutnim, neljudskim i ponižavajućim postupanjem;

N.budući da su prevencija, rano otkrivanje i liječenje HIV-a i drugih spolno prenosivih infekcija, raka reproduktivnog sustava, uključujući rak vrata maternice, te skrb i liječenje neplodnosti ključni za spašavanje života;

O.budući da je pristup higijenskim i menstrualnim proizvodima otežan rodno pristranim oporezivanjem menstrualnih proizvoda, čime se produbljuje problem menstrualnog siromaštva; budući da sram, neliječena menstrualna bol i diskriminirajuća tradicija te nedostatak vode i sanitarnih objekata za održavanje menstrualne higijene dovode do napuštanja škole i nižih stopa pohađanja škole kod djevojčica i žena na radnom mjestu;

P.budući da ekonomska neovisnost i osnaživanje žena, osiguravanje jednake plaće za jednak rad i rad jednake vrijednosti te mogućnost ravnopravnog sudjelovanja na tržištu rada i u donošenju gospodarskih odluka nisu samo ključni za postizanje rodne ravnopravnosti, jamčenje ostvarivanja prava žena i okončanje siromaštva, već i za gospodarstvo i društvo u cjelini; budući da su jednaka plaća za jednak rad i rad jednake vrijednosti te mogućnost ravnopravnog sudjelovanja na tržištu rada i u donošenju gospodarskih odluka preduvjeti za ravnopravna gospodarstva i društva; budući da promicanje ekonomske neovisnosti zahtijeva, među ostalim, poticanje poduzetništva i samozapošljavanja žena te bi trebalo biti popraćeno odgovarajućim mjerama;

Q.budući da je rodna ravnopravnost na tržištu rada važan instrument u iskorjenjivanju siromaštva žena koji ne koristi samo ženama nego i cijelom gospodarstvu te pozitivno utječe na BDP, razine zaposlenosti i produktivnost; budući da bi poboljšanje rodne ravnopravnosti dovelo do povećanja BDP-a EU-a između 6,1 i 9,6 % po stanovniku te dodatnih 10,5 milijuna radnih mjesta do 2050.;

R.budući da krize, uključujući klimatske promjene i sve povezane posljedice, uključujući gubitak biološke raznolikosti, prirodne katastrofe, pandemije i oružane sukobe, nerazmjerno pogađaju žene; budući da žene i djevojčice u ranjivom položaju imaju manji pristup ili kontrolu nad resursima potrebnima za suočavanje s krizama i njihovo prevladavanje; budući da krize nisu rodno neutralne i pogoršavaju socijalne i rodne nejednakosti; budući da siromaštvo roditelja, a posebno majki, često dovodi do siromaštva djece;

S.budući da se od 2021. inflacija naglo povećala, prvenstveno zbog visokih troškova energije i hrane; budući da se ne predviđa da će se plaće povećavati jednako brzo kao inflacija, što će dovesti do krize zbog rastućih troškova života; budući da ta kriza ozbiljno ugrožava egzistenciju, zdravlje, dobrobit i ekonomsku neovisnost žena te istodobno ograničava njihovu sposobnost kupnje osnovnih potrepština, uključujući hranu i stanovanje, te pogoršava energetsko siromaštvo;

T.budući da se napredak ostvaren posljednjih godina u EU-u u osnaživanju žena i poticanju ravnopravnog društva, s pomoću inicijativa kao što su transparentni postupci zapošljavanja u trgovačkim društvima ili transparentnost plaća, mora poboljšati jer su one ključne za postizanje rodne ravnopravnosti, što je posebno važno u kriznim vremenima;

U.budući da se ulaganjem u politike za osnaživanje žena unapređuju i životni uvjeti njihovih obitelji, posebno njihove djece; budući da su obitelji sa samohranim roditeljem, od kojih većinu vode majke, izložene većem riziku od siromaštva i imaju veću vjerojatnost prijenosa generacijskog siromaštva;

1.upućuje sljedeće preporuke Vijeću:(a)da potvrdi neupitnu predanost EU-a Pekinškoj platformi za djelovanje i naknadnim revizijskim konferencijama te njihovim brojnim djelovanjima usmjerenima na rodnu ravnopravnost;(b)da zajamči potpunu uključenost Parlamenta i njegova Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost u postupak odlučivanja o stajalištu EU-a na 68. sjednici Komisije UN-a o statusu žena, da prije pregovora osigura da raspolaže odgovarajućim i pravodobnim informacijama i ima pristup dokumentu o stajalištu EU-a te da poboljša daljnju međuinstitucijsku suradnju i neformalno savjetovanje, među ostalim prije i tijekom pregovora, kako bi prioriteti Parlamenta bili pravilno uključeni;(c)da naglasi važnost pozitivnog ishoda 68. sjednice Komisije UN-a o statusu žena koja će se održati od 11. do 22. ožujka 2024., među ostalim donošenjem niza ambicioznih obveza usmjerenih na budućnost navedenih u političkoj izjavi;(d)da se obveže na snažnu potporu radu organizacije UN Women, središnjeg aktera u sustavu UN-a za unaprjeđenje prava žena i djevojčica u svoj njihovoj raznolikosti i okupljanje svih relevantnih dionika kako bi se generirale promjene u politikama i koordinirala djelovanja; da pozove sve države članice UN-a, zajedno s EU-om, da osiguraju odgovarajuća financijska sredstva za organizaciju UN Women;(e)da zajamči da EU vodi primjerom i pokazuje snažno vodstvo zauzimajući jedinstveno stajalište o važnosti osnaživanja žena i djevojčica u svoj njihovoj raznolikosti te postizanja rodne ravnopravnosti diljem svijeta;(f)da osigura jednake mogućnosti u obrazovanju, na tržištu rada, kao i u donošenju političkih i gospodarskih odluka, s jednakim pristupom gospodarskim i financijskim uslugama;(g)da se zalaže za vodstvo žena i djevojčica te njihovo potpuno, ravnopravno i smisleno sudjelovanje na svim razinama donošenja odluka jer je sudjelovanje žena u javnom i političkom životu i donošenju odluka ključno za dobro upravljanje i donošenje politika;(h)da primjenjuje rodno osviještenu politiku i rodno osviještenu izradu proračuna u svim područjima politika EU-a i država članica jer su to globalno priznati alati za provedbu prava žena i postizanje rodne ravnopravnosti;(i)da kreira i prilagodi unutarnje i vanjske politike i programe EU-a kako bi se bolje osnažilo žene i djevojčice u svoj njihovoj raznolikosti te kako bi se poštovala, zaštitila i ostvarila njihova prava te osigurala rodna ravnopravnost;(j)da se pozabavi višestrukim sustavnim temeljnim uzrocima siromaštva žena na globalnoj razini, kao što su prekomjerna zastupljenost žena na slabo plaćenim, nesigurnim radnim mjestima i poslovima na nepuno radno vrijeme, prekidi u karijeri žena radi skrbi o djeci i drugim članovima obitelji, nedostatak pristupa tržištima rada i zapošljavanju, razlike u plaćama i mirovinama muškaraca i žena, kao i nedovoljna zastupljenost žena u donošenju političkih i gospodarskih odluka;(k)da istakne važnost promicanja osnaživanja žena i djevojčica putem obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja, što je ključno za borbu protiv štetnih stereotipa i protiv trajnih nejednakosti koje dovode do siromaštva, zajedno s rješavanjem problema stope zaposlenosti i nedovoljne zastupljenosti žena u određenim sektorima kao što su znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika (STEM) te umjetna inteligencija (UI);(l)da podupire i promiče žensko poduzetništvo na svim razinama povećanjem njihova sudjelovanja na tržištu rada, poboljšanjem njihove financijske neovisnosti te priznavanjem i promicanjem žena kao uzora, mentorica i kreatorica radnih mjesta;(m)da zajamči da se u buduće strategije, programe i političke inicijative EU-a uključe konkretne mjere i odgovarajuće proračunske obveze za rješavanje različitih aspekata i uzroka siromaštva žena, kako je navedeno u Strategiji EU-a za rodnu ravnopravnost;(n)da istakne i podiže svijest o razornim posljedicama rodno uvjetovanog nasilja u društvu i oružanim sukobima na socijalnu isključenost i siromaštvo žena te da naglasi potrebu za snažnim nacionalnim i međunarodnim zakonodavnim okvirima i za tim da se odgovorni počinitelji takvog nasilja privedu pravdi, te da žrtve imaju pravo na učinkovite pravne lijekove i odštetu;(o)da rješava i bori se protiv štetnih tradicionalnih praksi poput dječjih i prisilnih brakova te genitalnog sakaćenja žena:(p)da osigura mjere za borbu protiv izostanka djevojčica iz škole za vrijeme menstruacije poboljšanjem sanitarnih uvjeta, higijenskih usluga i struktura za menstrualnu higijenu u školskim prostorima te rješavanjem problema menstrualnog siromaštva i borbom protiv stigmatizacije u tom području, između ostalog obrazovanjem i osposobljavanjem za sve; da osigura veću sinergiju između programa usmjerenih na zdravlje, spolno i reproduktivno zdravlje i prava te na vodu, sanitarne i higijenske usluge u školama i individualnu potporu djevojčicama;(q)da primijeni načela europskog stupa socijalnih prava provedbom pristupa utemeljenog na pravima kako bi se zajamčila temeljna socijalna zaštita;(r)da zajamči da države članice provode snažne sustave socijalne sigurnosti, uključujući razmatranje uspostave minimalnog dohotka, kako bi se osigurala sigurnosna mreža za sve žene, posebno one koje su najviše izložene riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, u skladu sa zahtjevima koje su građani EU-a izrazili na Konferenciji o budućnosti Europe;(s)da zajamči da države članice daju prednost ulaganju u socijalnu infrastrukturu i zelena radna mjesta kako bi se osigurala dobrobit i osnaživanje žena;(t)da poboljša javne usluge, uključujući zdravstvene usluge, kvalitetno i cjenovno pristupačno javno obrazovanje i javni prijevoz te da prepozna ključnu ulogu dostupnog i pouzdanog javnog prijevoza u omogućavanju sudjelovanja žena u radu i društvu;(u)da promiče zelena radna mjesta i ulaže u potpuno sudjelovanje žena u zelenoj tranziciji jer je ključno napredovati prema održivom gospodarstvu uz istodobno osiguravanje rodne ravnopravnosti u novim sektorima i sektorima u nastajanju;(v)da prepozna da energetsko siromaštvo nerazmjerno pogađa žene i predloži posebne mjere za potporu osobama u ranjivom položaju, osiguravajući pritom svima pristup električnoj energiji, grijanju i hlađenju u prelasku na zelenu energiju;(w)da osigura pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, uključujući dobno prilagođeno sveobuhvatno obrazovanje o seksualnosti i odnosima za sve, cjenovno pristupačnoj modernoj kontracepciji, sigurnoj i zakonitoj skrbi povezanoj s pobačajem i drugim uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima kao kvalitetnim zdravstvenim uslugama za majke;(x)da zagovara, podupire i poduzima konkretne mjere za ostvarivanje prava svih osoba na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i mentalnog zdravlja, među ostalim osiguravanjem univerzalnog pristupa spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima;(y)da poduzme robusne mjere kako bi se jednoglasno osudilo aktualno nazadovanje i napadi protiv rodne ravnopravnosti i spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, uključujući organizacije ekstremne desnice i antidemokratske pokrete, kojima se pokušavaju ugroziti temeljna prava žena, njihova autonomija i emancipacija u svim područjima;(z)da ojača i podupre organizacije civilnog društva i nevladine organizacije koje podupiru prava žena i njihovo osnaživanje;(aa)da ubrza provedbu već preuzetih međunarodnih obveza, kao što su ciljevi održivog razvoja, Opća deklaracija o ljudskim pravima, Istanbulska konvencija, Konvencija MOR-a br. 190 i Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1325; da podrži nove mjere za osnaživanje žena i djevojčica, a time i za borbu protiv njihova siromaštva i socijalne isključenosti;(ab)da radi na promicanju koncepta borbe protiv višestrukih i intersekcijskih oblika diskriminacije u svim tijelima UN-a te EU-a i njegovih država članica;(ac)da ponovno istakne potrebu za vodećom ulogom koju EU mora imati na multilateralnoj razini u podržavanju feminističke diplomacije kako bi se proveli međunarodni sporazumi koji obuhvaćaju prava žena i djevojčica te njihovo osnaživanje; da pozove EU, njegove države članice, Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da se obvežu na postizanje napretka prema feminističkoj vanjskoj, sigurnosnoj i razvojnoj politici koja bi uključivala rodno transformativnu perspektivu te da rodnu ravnopravnost postavi kao ključni element svog vanjskog djelovanja i prioriteta;(ad)da uzme u obzir potrebu za jačanjem rodno osviještene politike i da učinkovitije koristi načela rodne ravnopravnosti pri izradi proračuna, među ostalim i u vanjskim politikama EU-a, kako bi se riješio problem rodne neravnopravnosti diljem svijeta;(ae)da u potpunosti provede Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost III i osigura da 85 % svih novih djelovanja u vanjskim odnosima do 2025. doprinese rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena; da primijeni cjelovit i održiv pristup feminističke vanjske politike u svim svojim vanjskim djelovanjima i politikama;(af)da osigura usporedive podatke raščlanjene po dobi i spolu o položaju osoba koje se suočavaju s višestrukim i intersekcijskim oblicima diskriminacije kako bi se poboljšala analiza podataka te kako bi se prikupile informacije za osmišljavanje i provedbu politika jer je trenutačno dostupno manje od polovine podataka potrebnih za praćenje cilja održivog razvoja br. 5;

2.nalaže svojoj predsjednici da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te posebnom predstavniku Europske unije za ljudska prava.