P9_TA(2024)0094Europska središnja banka – godišnje izvješće za 2023.Rezolucija Europskog parlamenta od 27. veljače 2024. o Europskoj središnjoj banci – godišnje izvješće za 2023. (2023/2064(INI))Europski parlament,

–uzimajući u obzir godišnje izvješće Europske središnje banke za 2022.,

–uzimajući u obzir povratne informacije od 25. svibnja 2023. koje je ESB dao kao odgovor na sadržaj rezolucije Parlamenta o Godišnjem izvješću ESB-a za 2021.,

–uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i ESB-a, a posebno njegove članke 15. i 21.,

–uzimajući u obzir članak 123., članak 127. stavke 1. i 2., članak 130. i članak 284. stavak 3. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–uzimajući u obzir članke 3. i 119. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–uzimajući u obzir Makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava za europodručje od 15. lipnja 2023. i odluke Upravnog vijeća ESB-a,

–uzimajući u obzir monetarne dijaloge Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i predsjednice ESB-a Christine Lagarde održane 20. ožujka 2023. i 5. lipnja 2023.,

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2023. o uvođenju digitalnog eura (COM(2023)0369),

–uzimajući u obzir svoju odluku od 1. lipnja 2023. o sporazumima u obliku razmjene pisama između Europskog parlamenta i ESB-a o strukturiranju praksi interakcije u području središnjeg bankarstva Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0214.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2022. o društvenim i gospodarskim posljedicama ruskog rata u Ukrajini na EU – jačanje sposobnosti EU-a za djelovanje SL C 479, 16.12.2022., str. 75.,

–uzimajući u obzir Pariški sporazum sklopljen u sklopu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime,

–uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava,

–uzimajući u obzir članak 142. stavak 1. Poslovnika,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9‑0412/2023),

A.budući da se, prema makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2023., očekuje da će se rast gospodarstva europodručja usporiti s 3,5 % u 2022. na 0,9 % u 2023., prije nego što se 2024. oporavi na 1,5 %; budući da je europodručje, prema brzoj procjeni Eurostata, 2023. godine ostvarilo rast od samo 0,6 %; budući da to predstavlja najgore rezultate još od recesije 2020.;

B.budući da se, prema makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava za europodručje iz rujna 2023., očekuje da će ukupna inflacija u prosjeku iznositi 5,6 % 2023., 3,2 % 2024. i 2,1 % 2025., unatoč padu cijena energije i ublažavanju uskih grla u opskrbnim lancima; budući da je temeljna inflacija perzistentnija te se u lipnju 2023. povećala na 5,5 %, a zatim se u rujnu 2023. smanjila na 4,2 %; budući da se predviđa da će temeljna inflacija uskoro premašiti ukupnu inflaciju i ostati iznad nje do početka 2024., uglavnom zbog snažnog rasta plaća;

C.budući da deset uzastopnih povećanja referentnih kamatnih stopa ima posebno štetne učinke na solventnost kućanstava i mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u zemljama koje uglavnom primjenjuju modele varijabilnih kamatnih stopa;

D.budući da se prema gospodarskoj prognozi Komisije za 2023. predviđa da će se državni deficiti smanjiti na 3,1 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2023., odnosno na 2,4 % 2024.; budući da se omjer državnog duga i BDP‑a u europodručju smanjio s 95,0 % 2022. na 91,2 % 2023., a u EU-27 s 87,4 % 2022. na 83,7 % 2023.; budući da je to još uvijek iznad referentnih vrijednosti iz Ugovora; budući da državni dug i državni deficiti znatno variraju po državama članicama;

E.budući da je ESB politički neovisan, što znači da institucije i agencije EU-a kao ni vlade država članica ne bi smjele pokušavati na njega utjecati; ta neovisnost od ESB-a iziskuje da se suzdrži od donošenja političkih odluka;

F.budući da je Europska komisija navela da se „dodatne potrebe za privatnim i javnim ulaganjima u području usporedne tranzicije i povezanih ciljeva politike procjenjuju na gotovo 650 milijardi EUR godišnje do 2030.” Europska komisija (2021.). Gospodarstvo EU-a nakon bolesti COVID-19: posljedice za gospodarsko upravljanje.;

G.budući da je glavni cilj ESB-a održavanje stabilnosti cijena, koju je definirao kao simetričnu inflaciju od 2 % u srednjoročnom razdoblju;

H.budući da bi ESB, ne dovodeći pritom u pitanje cilj održavanja stabilnosti cijena, trebao podržavati opće ekonomske politike u EU-u kako bi doprinio ostvarivanju ciljeva EU-a utvrđenih člankom 3. UEU-a;

I.budući da se člankom 123. UFEU-a i člankom 21. Statuta ESSB-a i ESB-a zabranjuje monetarno financiranje država;

J.budući da ESB polaže račune Parlamentu kao instituciji koja predstavlja građane EU-a;

Opći pregled

1.podsjeća da se u članku 127. UFEU-a navodi sljedeće: „Glavni je cilj Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) održati stabilnost cijena. Ne dovodeći u pitanje cilj stabilnosti cijena, ESSB podržava opće ekonomske politike u Uniji kako bi doprinio ostvarivanju ciljeva Unije utvrđenih člankom 3. Ugovora o Europskoj uniji. ESSB djeluje u skladu s načelom otvorenog tržišnog gospodarstva sa slobodnim tržišnim natjecanjem, dajući prednost učinkovitoj raspodjeli resursa te u skladu s načelima određenima člankom 119.”;

2.podsjeća na statutarnu neovisnost ESB-a, kako je utvrđeno u članku 130. UFEU-a, te nadalje ističe da bi ta neovisnost uvijek trebala biti dopunjena odgovarajućom razinom odgovornosti;

3.zabrinut je da, ako ESB ne uspije pravodobno dovesti inflaciju na ciljanu razinu, a uz istodobno povećanje troškova financiranja u europodručju, posebno za građane i poduzeća, ESB riskira gubitak vjerodostojnosti;

4.duboko je zabrinut zbog trajno visokih stopa inflacije, a posebno stopa temeljne inflacije, i njihova štetnog učinka na konkurentnost, ulaganja, otvaranje radnih mjesta i kupovnu moć potrošača, što posebno utječe na one s fiksnim ili ograničenim prihodima; poziva ESB da poduzme sve mjere potrebne za smanjenje stope inflacije u skladu sa svojim mandatom; podsjeća da takva situacija uzrokuje gospodarsku nesigurnost i povećava troškove života za građane; naglašava da to može dovesti do povećanja inflacijskih očekivanja, koja pak održavaju ciklus povećanja cijena i ugrožavaju gospodarsku stabilnost; konstatira da kvantitativne ciljeve u području inflacije treba ostvariti u srednjoročnom razdoblju; poziva ESB da pruži više informacija o praćenju i određivanju neutralne kamatne stope;

5.prima na znanje različite razine duga, državnih deficita i javnih ulaganja u državama članicama te potencijalne rizike i probleme koje to predstavlja za gospodarsku stabilnost, povjerenje ulagača, gospodarski rast i dugoročno blagostanje; žali zbog toga što nisu poduzete dostatne mjere za reformu konkurentnosti i javnih ulaganja dok su kamatne stope bile niske; ističe da je posebno zabrinut zbog rastućih troškova financiranja duga, posebno u slučaju državnog duga, zbog rasta kamatnih stopa; podsjeća da je odgovorno hvatanje u koštac s razinama javnog deficita i duga ključno za izbjegavanje rizika povezanih s trenutačnom inflacijom kako bi se održalo stabilno gospodarstvo i održivi rast; apelira na brzo realiziranje zakonodavnih prijedloga Komisije o reviziji pravila EU-a o gospodarskom upravljanju; pozdravlja mišljenje ESB-a u tom pogledu; ističe da bi ekspanzivne fiskalne politike mogle biti u suprotnosti sa ESB-ovom politikom pooštravanja monetarne politike;

6.osuđuje ničim izazvanu rusku invaziju i aktualnu agresiju na Ukrajinu te trenutačne negativne šokove na strani opskrbe koje to donosi; zabrinut je zbog s time povezanih trajnih, nepredvidivih i teških posljedica za europsko gospodarstvo i društvo, posebno za najizloženije i najranjivije skupine, kao što su kućanstva s nižim dohotkom i MSP-ovi; u tom pogledu pozdravlja uključivanje plana REPowerEU u planove za oporavak i otpornost kako bi se smanjila energetska ovisnost o Rusiji, poduprla strateška autonomija i odgovorilo na šokove na strani opskrbe;

7.ističe da prijetnje europskoj konkurentnosti i međunarodnoj ulozi eura ne proizlaze samo iz visoke razine inflacije, aktualnog rata u Ukrajini te visokih i različitih razina državnog duga u državama članicama, već i zbog institucijske strukture europodručja, sve većih troškova regulacije, sve veće rascjepkanosti globalne trgovine te predstojeće utrke u subvencijama protekcionističkih politika među državama; poziva ESB da se pozabavi pitanjem jačanja međunarodne uloge eura u cilju povećanja njegove privlačnosti kao rezervne valute;

8.ponavlja upozorenje predsjednice Lagarde da bi fiskalna potpora trebala biti privremena, ciljana i prilagođena te da ne bi smjela biti u suprotnosti sa zadaćom monetarne politike; poziva države članice da usklade svoje fiskalne politike s općim ciljem monetarne politike ESB-a; podsjeća da ekonomska i monetarna unija iziskuje čvrste fiskalne politike u državama članicama kako bi mogla odgovoriti na vanjske šokove; poziva na usmjeravanje fiskalnih napora u produktivna ulaganja i reforme; ističe da vlade, kao i Komisija, mogu podupirati građane i industrije ne samo fiskalnim mjerama, već i usredotočenošću na socijalno uravnotežene reforme kojima se potiče rast te javna i privatna ulaganja u infrastrukturu; konstatira, međutim, da se struktura europodručja i dalje temelji na pretpostavci monetarne dominacije; konstatira da visoke razine inflacije iziskuju snažnu predanost svih institucija EU-a i nacionalnih tijela kako bi se odgovorilo na gospodarske i socijalne posljedice inflacijske krize;

9.konstatira da monetarne politike ESB-a usmjerene na ispunjavanje njegove glavne zadaće podliježu procjeni proporcionalnosti; konstatira da se u procjeni proporcionalnosti uzima u obzir učinak mjera monetarne politike na šire gospodarstvo i ekonomske politike; naglašava da ESB, ako mora birati između različitih skupova politika koji jednako pogoduju stabilnosti cijena, mora odabrati one koje najbolje podupiru opće ekonomske politike u EU-u;

10.pozdravlja dugotrajnu potporu ESB-a dobro promišljenom dovršetku ekonomske i monetarne unije, bankovne unije i unije tržišta kapitala; podsjeća da bi to doprinijelo široj raspodjeli rizika unutar monetarne unije i njezinoj većoj financijskoj stabilnosti te gospodarskom i socijalnom oporavku EU-a, smanjenju ovisnosti o bankovnim zajmovima i konkurentnosti u odnosu na azijska i američka tržišta; podsjeća na potrebu za jasnom političkom voljom kako bi se ostvario napredak prema dovršetku bankovne unije i unije tržišta kapitala; prima na znanje potporu ESB-a uspostavi istinskog europskog sustava osiguranja depozita; potvrđuje da su podjela rizika i smanjenje rizika međusobno povezani i da institucionalni sustavi zaštite imaju ključnu ulogu u zaštiti i stabilizaciji institucija članica; poziva ESB da prati stanje u pogledu neprihodonosnih kredita;

11.ističe ključnu ulogu malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) u gospodarstvu EU-a te gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji i zapošljavanju; posebno je zabrinut zbog utjecaja koji pandemija bolesti COVID-19 i ruska ratna agresija na Ukrajinu imaju na MSP-ove; ponavlja da je potrebno ukloniti birokratske prepreke prekograničnim ulaganjima u EU-u, ublažiti porezno opterećenje MSP-ova u usporedbi s velikim korporacijama, pojednostaviti pravne okvire za privlačenje kapitala, poticati ulazak MSP-ova na financijska tržišta i poticati financijsku pismenost građana kako bi se podigla razina osviještenosti o koristima ulaganja;

Monetarna politika

12.konstatira da se ukupna inflacija smanjila s 8,4 % 2022. na 5,2 % 2023., uglavnom zbog nižih cijena energije i ublažavanja uskih grla u opskrbnim lancima; primjećuje, međutim, da je inflacija i dalje iznad ciljane razine od 2 %; prima na znanje da ESB predviđa razinu od 2,1 % u 2025.; zabrinut je zbog sekundarnih učinaka, zbog inflacijskih očekivanja poduzeća i gubitka stabilnosti za kućanstva, te zbog mogućnosti razvoja razina plaća i cijena kada se inflacijska očekivanja, a time i plaće općenito budu povećavale, te zbog potrebe da se uzmu u obzir posljedice navedenog za rast i zapošljavanje;

13.konstatira da visoke razine inflacije nerazmjerno utječu na kućanstva s nižim dohotkom, koja veći dio svojeg proračuna troše na osnovne potrepštine; naglašava da je vraćanje inflacije na ciljnu razinu stoga važno i za održavanje socijalne kohezije;

14.izražava nelagodu zbog trajno visoke stope temeljne inflacije, iako se ona već nekoliko mjeseci smanjuje; konstatira da je inflacija prvotno počela rasti zbog uskih grla u opskrbi; razumije da se očekuje da će se rast plaća nastaviti, potaknut naknadama za inflaciju i pooštrenim uvjetima na tržištima rada;

15.ističe da je inflacija zbog uskih grla u opskrbi počela rasti iznad ciljnih razina još u srpnju 2021., što znači čak i prije ničim izazvane i nezakonite opće ruske agresije na Ukrajinu, koja je pogoršala inflacijski pritisak; međutim, konstatira da se ESB s problemom inflacije počeo hvatati u koštac tek u lipnju 2022., iako je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala da može pravodobno djelovati; konstatira da su druge središnje banke brže reagirale; primjećuje da bi ESB trebao djelovati brzo, ispunjavajući svoj mandat na način da sve svoje odluke temelji na gospodarskim i financijskim pokazateljima; smatra da je brži odgovor mogao ranije utjecati na dinamiku cijena, čime bi se izbjegao vrhunac od 10,6 % zabilježen u listopadu 2022.;

16.poziva ESB da dodatno analizira utjecaj ponude i potražnje na postojanost inflacije;

17.u potpunosti podržava izjavu predsjednice Lagarde o tome da će borba protiv inflacije trajati dokle god je to potrebno, naglašavajući pritom da se normalizacija monetarne politike može postići kombinacijom fiskalnih, monetarnih i strukturnih politika; pozdravlja molbu predsjednice Lagarde za poniznošću i redovitim ažuriranjem modela ESB-a; međutim, poziva ESB da temeljito preispita i poboljša svoje modele i njihovu ulogu u donošenju svojih politika s obzirom na slabu uspješnost modela tijekom posljednjih godina, kako bi ih se prilagodilo novim gospodarskim trendovima i trendovima na financijskim tržištima EU-a i globalnim financijskim tržištima, uzimajući pritom u obzir pouke izvučene iz tekućih i prethodnih kriza te izazove u kontekstu donošenja monetarne politike;

18.podsjeća da je postizanje stabilnosti cijena daleko od ostvarenja; prima na znanje simetričnu ciljnu razinu inflacije od 2 % u srednjoročnom razdoblju; primjećuje da je inflacija u zadnjih 10 godina bila ili podosta ispod ili znatno iznad te ciljne razine; također prima na znanje da je inflacija u silaznoj putanji, te se približava srednjoročnom cilju ESB-a;

19.poziva ESB da bolje definira značenje „srednjoročnosti” i da razmotri kvalitativniji pristup stabilnosti cijena, uz ostavljanje dovoljno prostora za iskorištavanje prednosti stabilnosti cijena, a istodobno pružajući dovoljno prostora za smanjenje rizika od deflacije;

20.podržava odluku ESB-a da smanji svoje programe kupnje vrijednosnih papira s obzirom na višak likvidnosti na tržištu; konstatira, međutim, da ESB i dalje namjerava reinvestirati plaćanja glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u okviru hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) barem do kraja 2024.; prima na znanje najavu ESB-a da će dekarbonizirati svoja držanja korporativnih obveznica, iako prilagodba sastava gubi učinkovitost ako nema reinvestiranja; naglašava važnost kvalitete kolaterala;

21.konstatira da je koncept tržišne neutralnosti povezan s načelom „otvorenog tržišnog gospodarstva sa slobodnim tržišnim natjecanjem”; poziva ESB da se, poštujući svoju neovisnost, pozabavi nefunkcioniranjem tržišta i osigura učinkovitu raspodjelu resursa u dugoročnom razdoblju, istodobno zadržavajući najvišu moguću razinu apolitičnosti i poštujući načelo neutralnosti tržišta u raznim slučajevima; ističe da se takve odluke ne smiju donositi nauštrb postizanja glavnog cilja ESB-a;

22.prepoznaje potrebu za javnim i privatnim ulaganjima nakon desetljeća nedovoljnih ulaganja kako bi se smanjila dinamika inflacije na strani ponude i poboljšao potencijal održivog rasta;

23.naglašava da je ujednačena transmisija monetarne politike ključna za ostvarenje mandata ESB-a u pogledu stabilnosti cijena; ističe da su zbog prekomjernih razlika u prinosima državnih obveznica kreditni uvjeti neusklađeni s ujednačenom transmisijom monetarne politike te da to znatno otežava smanjenje javnog duga; u tom kontekstu prima na znanje uvođenje instrumenta zaštite transmisije kako bi se podržala učinkovita transmisija monetarne politike u cijelom europodručju;

Sekundarni mandat

24.podsjeća da se člankom 127. UFEU-a od ESB-a zahtijeva da podupire opće ekonomske politike Unije, kako je utvrđeno u članku 3. UEU-a, što je u okviru njegova mandata, u mjeri u kojoj se time ne dovodi u pitanje cilj stabilnosti cijena; ističe da među ciljevima ESB-a postoji jasna hijerarhija; podsjeća da su zelena i digitalna tranzicija jedan od zajedničkih prioriteta EU-a;

25.izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nedavnih medijskih izvješća o političkoj pristranosti unutar ESB-a u pogledu tzv. ozelenjivanja politika; podsjeća da je nepokolebljiva usmjerenost na mandat ESB-a koji se odnosi na stabilnost cijena ključna za integritet i javnu potporu za tu instituciju; konstatira važnost pluralizma za institucionalnu kulturu ESB-a; poziva ESB da istraži i brzo riješi bilo kakve sumnje na ideološku pristranost;

26.podsjeća ESB da u svojem godišnjem izvješću posveti posebno poglavlje objašnjavanju načina na koji je interpretirao svoje sekundarne ciljeve i kako je djelovao u pogledu njih kao i potencijalnom utjecaju navedenog na primarni mandat;

27.konstatira da ESB, kao instituciju EU-a koja djeluje u okvirima svojeg mandata, obvezuju obveze EU-a u okviru Pariškog sporazuma; potiče ESB da nastavi procjenjivati u kojoj bi mjeri klimatske promjene mogle utjecati na njegovu sposobnost održavanja stabilnosti cijena;

28.pozdravlja najavu ESB-a o daljnjem poboljšanju alata i kapaciteta Eurosustava za procjenu rizika kako bi se bolje obuhvatili rizici povezani s klimom i okolišem, posebno zato što bi klimatske promjene i ekstremne vremenske pojave mogle dovesti do veće nestabilnosti cijena, posebno u poljoprivredno-prehrambenom sektoru; poziva ESB da nastavi s radom na testovima otpornosti na klimatske rizike koji su razvijeni kako bi se procijenila otpornost banaka i korporacija na rizik klimatske tranzicije;

29.prima na znanje akcijski plan ESB-a i njegov detaljan plan djelovanja u vezi s klimatskim promjenama kako bi se pitanja klimatskih promjena dodatno uključila u njegov okvir politike i modele; konstatira da plan djelovanja u vezi s klimom ne uključuje ciljane operacije dugoročnijeg zelenog refinanciranja ili slične instrumente;

30.naglašava važnost europskog stupa socijalnih prava za socioekonomsku konvergenciju; naglašava da se ti ciljevi mogu najbolje ostvariti kada socijalno tržišno gospodarstvo djeluje u stabilnom makroekonomskom okruženju koje se temelji na predvidivim razinama cijena;

Ostali aspekti

31.skreće pozornost na stalnu divergenciju salda u sustavu TARGET2 unutar ESSB-a; boji se da bi to moglo dovesti do konflikta u budućnosti; ističe da se tumačenje tih divergencija osporava;

32.pozdravlja pozornost koju ESB pridaje rizicima od kibernetičkih napada; potiče ESB da održi tu osviještenost, posebno u svjetlu aktualnog geopolitičkog konteksta; poziva ESB da ne smanjuje praćenje razvoja novih vrsta digitalne imovine kao što je kriptoimovina, odnosno kriptovaluta te povezanh rizika u pogledu kibernetičke sigurnosti, pranja novca, poreznih prijevara, financiranja terorizma i drugih kriminalnih aktivnosti povezanih s anonimnošću kriptoimovine, te u tom pogledu poziva ESB da ostane predan otpornosti svoje digitalne infrastrukture;

33.prima na znanje napredak ESB-a u pogledu projekta digitalnog eura te pozdravlja njegov dijalog s Parlamentom u tom pogledu; ponavlja da, kako bi EU bio predvodnik u digitalnoj transformaciji u platnom sektoru, digitalni euro mora poštovati tržišno natjecanje u području bankovnih i digitalnih plaćanja; ističe da digitalni euro ne smije zamijeniti gotovinu kao sredstvo plaćanja i da se, kada je riječ o digitalnom euru, mora poštovati privatnost građana i poduzeća te da se njime ne smije ugroziti financijska stabilnost; smatra da će digitalni euro postati uspješan samo ako ponudi konkretnu dodanu vrijednost koja je jasno iskomunicirana europskim građanima; podsjeća da uvođenje digitalnog eura ovisi o odluci Europskog parlamenta i Vijeća kao suzakonodavaca;

34.dijeli zabrinutost ESB-a zbog rasta bankarskog sektora u sjeni i rizika koje on može predstavljati za financijsku stabilnost; naglašava potrebu za odgovarajućom regulacijom nebankarskih financijskih posrednika, čime se tom sektoru omogućuje ravnopravno natjecanje s bankarskim sektorom;

35.pozdravlja okvir Basel III jer će se njime ojačati otpornost bankarskog sektora; upozorava na rizik u pogledu neusklađenosti; dijeli zabrinutost ESB-a u tom pogledu; naglašava da bi se nadzor banaka trebao temeljiti na riziku; ističe važnost jednakih uvjeta na međunarodnoj razini i konkurentnosti europskih banaka;

36.konstatira da ESB prilagođava svoje sustave tehnološkom razvoju kao primjerice integracijom umjetne inteligencije u svoje modele obrade i analize podataka kako bi se pridonijelo poboljšanju monetarne analize i donošenja odluka; naglašava da bi se svi ti noviteti uvijek trebali primjenjivati unutar sigurnosnih parametara kako bi se izbjegli operativni rizici;

Odgovornost

37.pozdravlja formalizaciju, u pisanom obliku, trenutačnih praksi u pogledu odgovornosti između ESB-a i Parlamenta; prepoznaje otvorenost i dostupnost ESB-a prema Parlamentu; poziva ESB i Parlament da u potpunosti iskoriste mehanizme odgovornosti i transparentnosti te da, kada je to moguće, dodatno poboljšaju te mehanizme, ne dovodeći pritom u pitanje neovisnost ESB-a;

38.predlaže da ESB osnuje interni ured za evaluaciju za ex post procjenu svojih političkih odluka, a da se pritom ne ugrozi neovisnost ESB-a;

39.pozdravlja konkretne i detaljne povratne informacije ESB-a o rezoluciji Parlamenta o godišnjem izvješću ESB-a za 2021.; poziva ESB da nastavi ispunjavati svoje obveze u području odgovornosti i transparentnosti, te da i dalje svake godine objavljuje svoje pisane povratne informacije kao odgovor na rezolucije Parlamenta o godišnjim izvješćima ESB-a;

40.primjećuje da su među članovima Izvršnog odbora i Upravnog vijeća ESB-a samo dvije žene; poziva države članice europodručja da odrade svoj dio i inkorporiraju načelo rodne ravnopravnosti u svoje postupke imenovanja kako bi se za položaj guvernera nacionalnih središnjih banaka svima zajamčile rodno ravnopravne mogućnosti;

41.konstatira da najnoviji dostupni statistički podaci o rodnoj neravnoteži u organizacijskoj strukturi ESB-a pokazuju da se udio žena na svim rukovodećim položajima ESB-a povećao; poziva ESB da nastavi raditi na jačanju rodno ravnopravnih mogućnosti za sve u svojoj organizaciji;

42.pozdravlja novu komunikacijsku politiku ESB-a, koja uključuje prilagođenije načine objašnjavanja i predstavljanja političkih odluka ESB-a građanima i dionicima te poziva ESB da dodatno poboljša svoju komunikaciju o ciljevima politike središnje banke i odgovorima na krizu;

43.prima na znanje nedavno imenovanje nove predsjednice Nadzornog odbora i podsjeća ESB da u budućim postupcima imenovanja, posebno u vezi s jedinstvenim nadzornim mehanizmom, u većoj mjeri uzme u obzir i poštuje ovlasti Europskog parlamenta;

44.naglašava važnost etičkog okvira ESB-a i Kodeksa ponašanja jer oni predstavljaju zaštitnu mjeru za integritet ESB-a te su temelj kada je riječ o povjerenju javnosti i, u konačnici, vjerodostojnosti ESB-a; konstatira da taj okvir pruža smjernice osoblju i visokim dužnosnicima ESB-a o tome kako postupati s lobistima; poziva ESB da u tom pogledu redovito preispituje taj okvir;

45.poziva ESB da se uključi u dijalog s nacionalnim parlamentima, pritom strogo poštujući svoju političku neovisnost; smatra da bi se time ojačali legitimitet i politike ESB-a;

46.poziva ESB da uskladi svoj interni okvir za zviždače s Direktivom EU-a o zviždačima;

° °

47.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Europskoj središnjoj banci.