(1)Osiguravanje pravednog oporezivanja na unutarnjem tržištu i dobro funkcioniranje unije tržišta kapitala politički su prioriteti Europske unije (EU). U tom je kontekstu presudno uklanjanje prepreka prekograničnim ulaganjima, uz istodobno suzbijanje poreznih prijevara i zlouporaba. Takve prepreke postoje, na primjer, zbog neučinkovitih i nerazmjerno opterećujućih postupaka za nerezidentne ulagače koji traže oslobođenje od preplaćenog poreza po odbitku na dividende ili kamate isplaćene na dionice ili obveznice kojima se trguje na burzi. Takve prepreke predstavljaju poseban izazov za male ulagače. Osim toga, status quo se pokazao neprimjerenim u sprečavanju stalnih rizika od porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, što je vidljivo iz nedavnih skandala Cum/Ex i Cum/Cum. Ovim se prijedlogom nastoji povećati učinkovitost postupaka oporezivanja po odbitku u EU-u i istodobno ih ojačati u odnosu na rizik od porezne prijevare i zlouporabe. Prijedlog se temelji na relevantnim prethodnim mjerama na razini EU-a i međunarodnoj razini, kao što su Preporuka Komisije iz 2009. o pojednostavnjenju postupaka oporezivanja po odbitku i inicijativa OECD-a za ugovorna oslobođenja i poboljšanje usklađenosti (TRACE)28.

_________________

28 Preporuku Komisije od 19. listopada 2009. o postupcima za oslobađanje od poreza po odbitku (Tekst značajan za EGP) (SL L 279, 24.10.2009., str. 8.).

(2)Kako bi se ojačala sposobnost država članica za sprečavanje i borbu protiv potencijalnih prijevara ili zlouporaba, koja je trenutačno ograničena zbog rascjepkanosti i općeg nedostatka pouzdanih i pravodobnih informacija o ulagačima, potrebno je uspostaviti zajednički okvir za oslobođenje od preplaćenog poreza po odbitku na prekogranična ulaganja u vrijednosne papire, koji je otporan na rizik od porezne prijevare ili zlouporabe. Taj bi okvir trebao dovesti do konvergencije različitih postupaka za oslobođenje koji se primjenjuju u EU-u, uz istodobno osiguravanje transparentnosti i jasnoće u pogledu identiteta ulagača za izdavatelje vrijednosnih papira, zastupnike za porez po odbitku, financijske posrednike i države članice, ovisno o slučaju. U tu bi se svrhu okvir trebao oslanjati na automatizirane postupke kao što je digitalizacija potvrde o poreznoj rezidentnosti (u smislu postupka i oblika), što je preduvjet kako bi ulagači imali pristup svim postupcima za oslobođenje ili povrat. Takav bi okvir ujedno trebao biti dovoljno fleksibilan kako bi se na odgovarajući način uzeli u obzir različiti sustavi koji se primjenjuju u različitim državama članicama, uz istodobno osiguravanje veće konvergencije i pružanje odgovarajućih instrumenata za borbu protiv zlouporabe kako bi se ublažili rizici od porezne prijevare, utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. Kako bi ova Direktiva bila uspješna potrebno je da države članice poreznim upravama osiguraju alate za sigurno i pravodobno rješavanje postupaka povrata/pomoći na izvoru te da povećaju svoje napore u pružanju digitaliziranih, automatiziranih i bolje koordiniranih ključnih značajki. U tu je svrhu također potrebno osposobiti relevantno osoblje koje nadzire digitalne alate.

(4)Kako bi se osiguralo da svi porezni obveznici u EU-u imaju pristup zajedničkom, primjerenom i djelotvornom dokazu o svojoj rezidentnosti u porezne svrhe, države članice trebale bi primjenjivati automatizirane postupke za izdavanje potvrda o poreznoj rezidentnosti u istom prepoznatljivom i prihvatljivom digitalnom obliku i s istim sadržajem. Kako bi se omogućila veća učinkovitost, potvrda bi trebala vrijediti barem za cijelu godinu tijekom koje je izdana te biti priznata u drugim državama članicama. eTRC bi trebao sadržavati i upućivanje na primjenjive sporazume o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Države članice mogu opozvati izdani eTRC ako porezna uprava ima dokaze o suprotnoj situaciji odnosu na poreznu rezidentnost za tu godinu. Kako bi se omogućila učinkovita identifikacija poduzeća iz EU-a, potvrda bi trebala sadržavati informacije o europskom jedinstvenom identifikatoru društva (EUID).

(6)„Cum/Ex” i „Cum/Cum” – ili trgovinske prakse dividendne arbitraže odnose se na praksu trgovanja dionicama na način kojim se skriva identitet stvarnog vlasnika i objema ili većem broju uključenih strana omogućuje da traže povrat poreza po odbitku na kapitalne dobitke koji je plaćen samo jednom. Takve kriminalne prakse uključivale su financijske posrednike. Budući da su financijski posrednici u lancima plaćanja vrijednosnih papira najčešće velike institucije kako su definirane u Uredbi o kapitalnim zahtjevima29 i središnji depozitoriji vrijednosnih papira koji pružaju usluge zastupnika za porez po odbitku, ti bi subjekti trebali biti obvezni zatražiti upis u prethodno navedene nacionalne registre država članica. Ostalim financijskim posrednicima trebalo bi omogućiti slobodan izbor u odnosu na upis u registar. Sam financijski posrednik trebao bi zatražiti upis u registar podnošenjem zahtjeva nadležnom tijelu koje je imenovala država članica i uz zahtjev priložiti dokaze da financijski posrednik ispunjava određene zahtjeve. Svrha je zahtjeva provjeriti ispunjava li posrednik koji podnosi zahtjev zahtjeve relevantnih propisa EU-a i nadzire li se njegova usklađenost s tim propisima. Ako financijski posrednik ima poslovni nastan izvan EU-a, mora ispunjavati odredbe zakonodavstva treće zemlje rezidentnosti koje su usporedive za potrebe ove Direktive, a treća zemlja rezidentnosti ujedno nije navedena u Prilogu I. EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija ni na EU-ovu popisu visokorizičnih trećih zemalja (popis za borbu protiv pranja novca). Registracija financijskog posrednika iz treće zemlje trebala bi se provoditi uz minimalne administrativne napore. Komisija bi trebala pomoći državama članicama kako bi se osiguralo usklađeno razumijevanje usporedivog zakonodavstva u trećim zemljama. Usklađenost financijskog posrednika iz treće zemlje s relevantnim zahtjevima EU-a odnosi se isključivo na svrhe utvrđene u ovoj Direktivi i ne utječe na ostvarivanje ili primjenu bilo kojih drugih prava i obveza na temelju drugog zakonodavstva EU-a. Nakon što se registriraju, financijski posrednici trebali bi se smatrati „ovlaštenim financijskim posrednicima” u predmetnoj državi članici i podlijegati relevantnim obvezama izvješćivanja i dostavljanja informacija u skladu s ovom Direktivom te bi im se trebalo dodijeliti pravo da zatraže primjenu postupaka za oslobođenje utvrđenih u ovoj Direktivi. Države članice koje vode nacionalni registar također bi trebale poduzeti mjere kako bi iz njega izbrisale svakog ovlaštenog financijskog posrednika koji to zatraži ili koji više ne ispunjava odgovarajuće zahtjeve. Nadalje, te države članice mogu odlučiti da iz svojih nacionalnih registara izbrišu ovlaštene financijske posrednike za koje je utvrđeno da su višekratno prekršili svoje obveze, ili da im uskrate pristup sustavu pomoći. Ako država članica poduzme takvu mjeru brisanja ili uskraćivanja pristupa, trebala bi o tome obavijestiti druge države članice koje vode nacionalni registar kako bi mogle razmotriti brisanje istog ovlaštenog financijskog posrednika iz vlastitog nacionalnog registra. Nacionalno zakonodavstvo predmetnih država članica primjenjuje se na prava i obveze predmetnih stranaka, uključujući i one koje se odnose na mogućnost žalbe u odnosu na sve odluke koje donese država članica u vezi s upisom u registar i brisanjem iz njihova nacionalnog registra.

__________________

29 Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.)

(8)Kako bi unija tržišta kapitala postala djelotvornija i konkurentnija, trebalo bi olakšati i ubrzati postupke za oslobođenje od preplaćenog poreza po odbitku na prihod od vrijednosnih papira ako su relevantni ovlašteni financijski posrednici dostavili relevantne informacije, među ostalim o identitetu ulagača. Relevantni ovlašteni financijski posrednici su svi ovlašteni financijski posrednici u lancu plaćanja između ulagača i izdavatelja vrijednosnih papira od kojih bi se moglo zahtijevati da dostave i informacije o plaćanjima koja su u lancu izvršili financijski posrednici koji nisu ovlašteni, u skladu s odlukom pojedinačne države članice. Uzimajući u obzir različite pristupe u državama članicama, predviđene su dvije vrste postupaka: i. i. oslobođenje na izvoru izravnom primjenom odgovarajuće porezne stope u trenutku zadržavanja te ii. brzi povrat u roku od najviše 50 dana od datuma isplate dividende ili, ovisno o slučaju, datuma na koji izdavatelj obveznice mora platiti kamatu imatelju obveznice (datum isplate kupona). Države članice trebale bi imati slobodu uvođenja bilo kojeg od ta dva postupka ili njihove kombinacije, kako smatraju primjerenim, istodobno osiguravajući da je barem jedan postupak dostupan svim ulagačima ako su ispunjeni zahtjevi ove Direktive. Kako bi se osigurala pravilna i pravodobna provedba tih postupaka u predmetnim državama članicama, primjereno je primijeniti kamate na zakašnjele povrate preplaćenog poreza po odbitku koji su obuhvaćeni ovom Direktivom i koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje koristi od tih postupaka. Ako relevantni zahtjevi nisu ispunjeni ili predmetni ulagač to želi, države članice trebale bi primijeniti svoje postojeće standardne postupke povrata kako bi se ostvarilo oslobođenje od preplaćenog poreza po odbitku. U svakom slučaju, registrirani vlasnici, posebno mali ulagači i njihovi ovlašteni predstavnici trebali bi zadržati pravo na povrat preplaćenog poreza po odbitku plaćenog u državi članici ako dostave dokaz o ispunjavanju uvjeta utvrđenih nacionalnim pravom. Države članice mogu odbiti zahtjev za povrat kada se pokrene bilo koji postupak provjere ili porezna revizija, na temelju kriterija procjene rizika i u skladu s nacionalnim pravom. 

(9)Kako bi se zaštitili sustavi za oslobođenje od preplaćenog poreza po odbitku, države članice koje vode nacionalni registar trebale bi od ovlaštenih financijskih posrednika zahtijevati i da provjere prihvatljivost ulagača koji žele zatražiti oslobođenje. Konkretno, ovlašteni financijski posrednici trebali bi pribaviti potvrdu o poreznoj rezidentnosti relevantnog ulagača i izjavu da je takav ulagač stvarni primatelj plaćanja u skladu sa zakonodavstvom države članice izvora. Također bi trebali provjeriti primjenjivu stopu poreza po odbitku na temelju posebnih okolnosti ulagača i navesti jesu li upoznati s bilo kojim financijskim aranžmanom koji uključuje predmetne vrijednosne papire i koji na datum prestanka prava na dividende nije namiren, istekao je ili je na drugi način raskinut. Zahtjevi u pogledu dužne pažnje mogli bi se primjenjivati na godišnjoj osnovi. Ovlašteni financijski posrednici trebali bi se smatrati odgovornima za gubitke poreznih prihoda nastale zbog neodgovarajućeg ispunjavanja tih obveza, u mjeri u kojoj je to predviđeno nacionalnim pravom države članice u kojoj je nastao gubitak. Kako bi se osigurala proporcionalnost opterećenja i odgovornosti za ovlaštene financijske posrednike, smanjene obveze provjere trebale bi se primjenjivati na sve postupke oslobođenja ako je rizik od zlouporabe nizak, a posebno ako je ukupni iznos dividende isplaćene ulagaču za udio u društvu manji od 1 500 EUR. Ako se zlouporaba dokaže na drugi način, države članice ipak mogu izreći sankcije u skladu s nacionalnim pravom, uključujući uskraćivanje sustava oslobođenja predviđenih ovom Direktivom, ali ne mogu smatrati ovlaštene financijske posrednike odgovornima za izostanak provjere.

(12)Pravilna provedba predloženih pravila u svakoj predmetnoj državi članici presudna je za promicanje unije tržišta kapitala u cjelini, kao i za zaštitu porezne osnovice država članica pa bi je stoga Komisija trebala pratiti. Države članice stoga bi Komisiji trebale redovito dostavljati statističke informacije, utvrđene provedbenim aktom, o provedbi nacionalnih mjera donesenih u skladu s ovom Direktivom na svojem državnom području. Komisija bi trebala pripremiti evaluaciju na temelju informacija koje su dostavile države članice i drugih dostupnih podataka kako bi ocijenila djelotvornost predloženih novih pravila. U tom bi kontekstu Komisija trebala razmotriti nužnost ažuriranja pravila uvedenih ovom Direktivom.

(14)Svaka obrada osobnih podataka koja se provodi u okviru ove Direktive trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća. Financijski posrednici i države članice smiju obrađivati osobne podatke na temelju ove Direktive isključivo radi očuvanja općeg javnog interesa, odnosno u svrhu borbe protiv porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, zaštite poreznih prihoda i promicanja pravednog oporezivanja, čime se jačaju mogućnosti za socijalnu, političku i gospodarsku uključenost u državama članicama. Pristup tim podacima trebali bi imati samo subjekti koji sudjeluju u postupcima oslobođenja za preplaćeni porez po odbitku na temelju ove Direktive. Trebalo bi slati samo minimalnu količinu osobnih informacija potrebnih za utvrđivanje nedovoljnog prijavljivanja, neprijavljivanja, porezne prijevare ili zlouporabe. Naposljetku, osobni podaci trebali bi se čuvati samo onoliko dugo koliko je potrebno u tu svrhu. Kako bi se taj cilj uspješno ostvario potrebno je ograničiti određena prava pojedinaca predviđena navedenom uredbom, u mjeri u kojoj ostvarivanje takvih prava može ugroziti istrage, posebno pravo na obavješćivanje o obradi njihovih podataka i opsegu te obrade, kao i pravo na privolu za određene vrste obrade podataka. Čim okolnosti koje su opravdale ograničenje prestanu vrijediti, prava osoba čiji se podaci obrađuju trebala bi se ponovno uspostaviti.

_________________

31 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(19)„sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja” znači sporazum ili konvencija na temelju kojih se uklanja dvostruko oporezivanje prihoda i, ako je primjenjivo, kapitala, koji je sklopljen između dvije (ili više) jurisdikcija;

2.Države članice izdaju eTRC na temelju dostupnih informacija u roku od tri radna dana od podnošenja zahtjeva, podložno stavku 4. Svaki eTRC ispunjava tehničke zahtjeve iz Priloga I. i sadržava sljedeće informacije:

(a)ime i prezime poreznog obveznika i datum i mjesto rođenja ako je riječ o fizičkoj osobi ili naziv i europski jedinstveni identifikator društva (EUID) ako je riječ o pravnoj osobi, prema potrebi;

Briše se.

4.Ako je za provjeru porezne rezidentnosti određenog poreznog obveznika potrebno više od pet radnih dana, država članica obavješćuje osobu koja je uputila zahtjev za potvrdu o potrebi za dodatnim vremenom i o razlozima za kašnjenje koje, ni u kojem slučaju, ne smije biti dulje od pet radnih dana.

5.Države članice priznaju eTRC izdan u drugoj državi članici kao dostatan dokaz rezidentnosti poreznog obveznika u toj drugoj državi članici u skladu sa stavkom 3. U svakom slučaju, države članice mogu dokazati rezidentnost u svrhu oporezivanja u svojim jurisdikcijama. 

6.Komisija donosi provedbene akte radi utvrđivanja standardnih elektroničkih obrazaca u strojno čitljivom formatu, uključujući odredbe o jeziku, i tehničkih protokola, uključujući sigurnosne standarde za izdavanje eTRC-a. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18.

1.Države članice dužne su pobrinuti se za registriranje financijskog posrednika u nacionalni registar ovlaštenih financijskih posrednika u roku od dva mjeseca od podnošenja zahtjeva financijskog posrednika koji sadržava dokaze o ispunjavanju svih sljedećih uvjeta:

(b)ako je financijski posrednik koji podnosi zahtjev kreditna institucija, ovlaštenje u jurisdikciji za porezne svrhe za obavljanje poslova skrbništva nad vrijednosnim papirima u skladu s točkama 12. i 14. Priloga I. Direktivi 2013/36/EU ili u skladu s usporedivim propisom treće zemlje; ako je financijski posrednik koji podnosi zahtjev investicijsko društvo, ovlaštenje u jurisdikciji za porezne svrhe za obavljanje poslova skrbništva nad vrijednosnim papirima u skladu s točkom 1. odjeljka B Priloga I. Direktivi 2014/65/EU ili u skladu s usporedivim propisom treće zemlje ili; ako je financijski posrednik koji podnosi zahtjev središnji depozitorij vrijednosnih papira, ovlaštenje u jurisdikciji za porezne svrhe u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 ili u skladu s usporedivim propisom treće zemlje rezidentnosti; Komisija izdaje smjernice o minimalnim standardima za usporedivo zakonodavstvo;

2.Financijski posrednici bez nepotrebne odgode obavješćuju nadležno tijelo države članice o svakoj promjeni informacija dostavljenih u skladu s točkama od (a) do (c) te prema potrebi dostavljaju relevantne dokumente.

3.Država članica koja izbriše ovlaštenog financijskog posrednika iz svojeg nacionalnog registra o tome bez odgode obavješćuje, u skladu s Direktivom 2011/16/EU, sve ostale države članice koje održavaju nacionalni registar u skladu s člankom 5., navodeći razloge za uklanjanje u skladu sa stavcima 1. i 2.

1.Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi se ovlaštene financijske posrednike registrirane u nacionalni registar obvezalo da nadležnom tijelu što prije u roku od najviše 20 kalendarskih dana nakon datuma utvrđivanja stanja dostavljaju informacije iz Priloga II., osim ako je na datum utvrđivanja stanja u tijeku uputa o namiri u odnosu na dio transakcije pa se u tom slučaju za tu transakciju izvješćivanje obavlja što prije nakon namire. Ako je 15 dana nakon datuma utvrđivanja stanja namira i dalje u tijeku za dio transakcije, ovlašteni financijski posrednici o tome izvješćuju u roku od sljedećih pet kalendarskih dana navodeći dio za koji je namira u tijeku.

2.Države članice dužne su pobrinuti se da ovlašteni financijski posrednici ne moraju dostavljati informacije iz Priloga II. naslova E ako iznos ukupne dividende isplaćen registriranom vlasniku na ime vlasnikova dioničarskog udjela u društvu ne premašuje 1 500 EUR.

5.Države članice ovlaštenim financijskim posrednicima propisuju čuvanje dokumentacije kojom se potkrepljuju dostavljene informacije u nacionalnim registrima u razdoblju od pet godina i omogućivanje pristupa svim drugim informacijama i pristupa njihovim prostorima za potrebe revizije, te ovlaštenim financijskim posrednicima propisuju brisanje ili anonimiziranje svih osobnih podataka koje sadržava takva dokumentacija čim se revizija završi, a najkasnije šest godina nakon izvješćivanja.

(a)dividenda isplaćena na dionicu kojom se trguje na burzi, a koju je registrirani vlasnik stekao u roku od pet dana prije datuma prestanka prava na dividende;

1.Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da ovlašteni financijski posrednik koji u ime registriranog vlasnika zahtijeva oslobođenje u skladu s člankom 12. i/ili 13. od tog registriranog vlasnika dobije izjavu da registrirani vlasnik:

(a)zaista jest stvarni vlasnik dividende ili kamata kako je definirano nacionalnim zakonodavstvom države članice izvora ili ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; odnosno

2.Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da ovlašteni financijski posrednici koji traže oslobođenje u skladu s člankom 12. i/ili 13. u ime registriranog vlasnika provjere:

(d)u slučaju isplate dividende i na temelju informacija dostupnih ovlaštenom financijskom posredniku, moguće postojanje bilo kakvog financijskog aranžmana koji na datum prestanka prava na dividende nije namiren, istekao je ili je na drugi način raskinut, osim ako dividenda isplaćena registriranom vlasniku za svaku grupu identičnih dionica koje posjeduje ne premašuje 1 500 EUR.

1.Države članice mogu dopustiti ovlaštenim financijskim posrednicima koji vode ulagački račun registriranog vlasnika da zatraže brzi povrat preplaćenog poreza po odbitku u ime registriranog vlasnika u skladu s člankom 10. ako su informacije iz stavka 3. ovog članka dostavljene u roku od 25 kalendarskih dana od datuma isplate dividende ili kamate.

2.Države članice obrađuju zahtjev za povrat podnesen u skladu sa stavkom 1. u roku od 25 kalendarskih dana od datuma takvog zahtjeva ili od datuma na koji su svi relevantni ovlašteni financijski posrednici ispunili obveze izvješćivanja na temelju ove Direktive, ovisno o tome što nastupi kasnije. Države članice primjenjuju kamate u skladu s člankom 14. na iznos takvih povrata za svaki dan kašnjenja nakon 25. dana, osim ako država članica ima opravdane sumnje u zakonitost zahtjeva za povrat.

Države članice donose odgovarajuće mjere kako bi osigurale da, ako se članci 12. i 13. ne primjenjuju na dividende, jer uvjeti ove Direktive nisu ispunjeni, registrirani vlasnik ili njegov ovlašteni predstavnik koji traži povrat preplaćenog poreza po odbitku na takve dividende dostavi barem informacije koje se zahtijevaju u skladu s naslovom E Priloga II., osim ako ukupna dividenda isplaćena registriranom vlasniku na temelju udjela vlasnika u društvu ne prelazi 1 500 EUR, i osim ako su te informacije već dostavljene u skladu s obvezama iz članka 9.

Opća evaluacija, preispitivanje i revizija

1.Nakon stupanja na snagu nacionalnog zakonodavstva o prenošenju Komisija svakih pet godina preispituje i evaluira uspješnost Direktive. Izvješće o evaluaciji Direktive i o pravilima koja se primjenjuju na porez po odbitku u državama članicama, uključujući moguću potrebu za izmjenama određenih odredaba, dostavlja se Europskom parlamentu i Vijeću do prosinca 2031. i svakih pet godina nakon toga. U izvješću o evaluaciji Komisija:

2.Države članice dostavljaju Europskom parlamentu i Komisiji relevantne statističke informacije za evaluaciju iz stavka 1., u skladu sa stavkom 3.

3.Komisija provedbenim aktima utvrđuje statističke informacije koje države članice trebaju dostavljati za potrebe evaluacije te format i načine dostavljanja tih informacija.

5.Informacije koje država članica dostavi Komisiji na temelju stavka 2. i izvješća ili dokumenti Komisije koji sadržavaju te informacije smiju se dostaviti Europskom parlamentu i drugim državama članicama. Dostavljene informacije podliježu obvezi čuvanja službene tajne i zaštićene su na način koji se primjenjuje na slične informacije na temelju nacionalnog prava države članice koja ih je primila.

1.Države članice smiju ograničiti prava osoba čiji se podaci obrađuju na temelju članaka od 15. do 19. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća45 u mjeri u kojoj ostvarivanje takvih prava može ugroziti istrage te samo u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je njihovim nadležnim tijelima potrebno radi ublažavanja rizika od porezne prijevare, utaje ili izbjegavanja plaćanja poreza u državama članicama, posebno provjerom primjenjuje li se na registriranog vlasnika ispravna stopa poreza po odbitku ili provjerom odobrava li se registriranom vlasniku oslobođenje u primjerenom roku, ako na to ima pravo. Prava ispitanika ponovno se uspostavljaju čim prestanu postojati uvjeti koji su pružili razlog za ograničenje.

__________________

45 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

3.Informacije, uključujući osobne podatke, koje se obrađuju na temelju ove Direktive čuvaju se samo u razdoblju koje je nužno za ostvarivanje ciljeva ove Direktive, u skladu s nacionalnim pravilima o rokovima pojedinačnog voditelja obrade za čuvanje takvih podataka, a u svakom slučaju najdulje pet godina.