1.ponovno ističe univerzalnost međuovisnost, međupovezanost i nedjeljivost ljudskih prava te urođeno dostojanstvo svakog ljudskog bića; ponovno potvrđuje dužnost EU-a i njegovih država članica da odlučno, koherentno i dosljedno promiču i štite demokraciju, vladavinu prava te univerzalnost i neotuđivost ljudskih prava u cijelom svijetu; poziva EU i njegove države članice da promiču udruživanje snaga demokratskih društava i relevantnih međunarodnih i regionalnih organizacija radi pružanja odgovora na prijetnje i promicanja ljudskih prava u cijelom svijetu, među ostalim zauzimanjem odlučnog i javnog stajališta kojim bi se potvrdila njihova predanost obrani univerzalnosti ljudskih prava i vladavine prava;

2.osuđuje totalitarne i autoritarne režime zbog zlouporabe multilateralnih institucija, a posebno Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava, u pokušaju da neutraliziraju mehanizme za ljudska prava i mogućnost da se u okviru tih mehanizama zemlje pozove na odgovornost za kršenje ljudskih prava te da naruše i/ili preoblikuju međunarodne norme u korist svojih autoritarnih planova; poziva Vijeće i države članice da surađuju s demokratskim saveznicima sličnih stavova na podržavanju reforme multilateralnih institucija kako bi postale otpornije na zlonamjeran utjecaj autoritarnih režima;

3.naglašava da EU mora biti u potpunosti spreman boriti se protiv porasta zlonamjernog utjecaja autoritarizma, neliberalizma i ekstremizma, kao i prijetnji očuvanju ljudskih prava te sve prisutnijih napada na univerzalnost ljudskih prava, demokraciju, vladavinu prava i međunarodno humanitarno pravo;

4.ističe da zbog svoje ambiciozne predanosti i retorike vanjske politike u području ljudskih prava EU mora biti dosljedan i uzoran u pogledu odanosti univerzalnim ljudskim pravima i demokraciji; žali zbog pogoršanog stanja ljudskih prava i vladavine prava diljem svijeta, pa i u EU-u, što narušava vjerodostojnost Unije kada se suprotstavlja globalnom nazadovanju demokracije i ljudskih prava; poziva EU i države članice da budu primjer drugima i da strogo poštuju ljudska prava, osiguraju poticajno okruženje svojem civilnom društvu te da se suprotstave svim negativnim tendencijama u tom području;

5.osuđuje sve rašireniju tendenciju kršenja ljudskih prava te demokratskih načela i vrijednosti diljem svijeta, kao što su produbljivanje društvenih, gospodarskih i političkih nejednakosti, ukidanje postojećih prava, posebno za žene, stalno i sustavno isključivanje i diskriminiranje čitavih društvenih skupina, pogubljenja, izvansudska pogubljenja, mučenje, rodno uvjetovano nasilje, diskriminacija i rodni aparthejd, proizvoljna uhićenja i pritvaranja, sustavna i strukturna diskriminacija i nejednakost, represija marginaliziranih i ranjivih pojedinaca i skupina, civilnog društva, političkih protivnika te etničkih i vjerskih manjina, ropstvo i prisilni rad, prisilne deportacije, prekomjerna upotreba nasilja kojem pribjegavaju javna tijela, cenzura i prijetnje neovisnim medijima i novinarima, kao i prijetnje u digitalnoj sferi kao što su, među ostalim, nadzor na internetu i blokada pristupa internetu; osuđuje prakse transnacionalne represije koju provode autokratski režimi; žali zbog slabljenja zaštite demokratskih institucija i smanjenja prostora za djelovanje civilnog društva diljem svijeta, što omogućuje nekažnjavanje kršenja ljudskih prava; napominje da se broj demokratskih društava i dalje smanjuje, dok je broj autoritarnih režima u porastu;

6.osuđuje smišljenu retoriku kojom se autoritarni i neliberalni režimi služe radi napada na univerzalnost ljudskih prava i vladavinu prava; upozorava da takvi režimi šire navedenu retoriku na međunarodnim forumima kao što je Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava; poziva EU i njegove države članice da se suprotstave toj neprijateljskoj retorici, u kojoj se često poziva na kulturni relativizam radi prikrivanja zlouporabe moći, kao i dezinformacijama i vanjskom upletanju na štetu EU-a; poziva EU i države članice da u tu svrhu upotrijebe sve raspoložive alate, među ostalim da u cijelosti iskoriste potencijal međunarodnih kulturnih odnosa EU-a;

7.zabrinut je zbog činjenice da se međunarodne konferencije i događanja koja su iznimno medijski popraćena organiziraju u autoritarnim i neliberalnim zemljama u kojima se borci za ljudska prava progone ili uznemiravaju te da te zemlje koriste takve događaje kao prilike za promidžbu i iskrivljuju svoj ugled na globalnoj sceni u pogledu stanja ljudskih prava;

8.upozorava na sve raznovrsnije alate kojima se koriste autoritarni, totalitarni i neliberalni režimi kako bi stvorili okvir za slabljenje ljudskih prava, u vidu zakonodavnih i nezakonodavnih odredbi koje se upotrebljavaju za namještanje izbora, ušutkavanje civilnog društva, marginaliziranih i ranjivih pojedinaca i skupina, manjina i političkih protivnika, neovisnih medija i kritičara te za upućivanje prijetnji navedenima, zatim za kontrolu pravosuđa i progon boraca za ljudska prava, novinara, pravnika, umjetnika, aktivista i ostalih koji kritiziraju postupanje tih režima;

9.osuđuje autoritarne i neliberalne režime zbog sve raširenijeg nepoštovanja međunarodnog prava o ljudskim pravima, posebno one režime koji stvaraju i šire postojeće unutarnje i međunarodne sukobe te uzrokuju nove, s razornim posljedicama za ljudska prava; napominje da ti režimi pokušavaju potkopati legitimitet međunarodnog prava o ljudskim pravima kako bi izbjegli njegovu primjenu, što im je obveza;

10.poziva na procjenu djelotvornosti strategije „tihe diplomacije” i na to da se EU glasnije založi za obranu ljudskih prava;

11.oštro osuđuje zlodjela, ratne zločine i teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući seksualno nasilje, rodno uvjetovano nasilje, deportaciju djece te mučenje i ubojstva civila i ratnih zarobljenika koje su počinile ruske oružane snage i njihovi pomagači u nezakonitoj, neopravdanoj i ničim izazvanoj ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu te izražava duboku zabrinutost zbog navedenoga; podsjeća da je potpora Ukrajini u ratu protiv Rusije ključna za očuvanje međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima; apelira na to da se poduzmu sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da se osobe koje su počinile ratne zločine i prekršile ljudska prava u Ukrajini identificiraju i privedu pravdi; poziva EU i njegove države članice da nastave pružati punu potporu relevantnim dionicima, mjerama i mehanizmima u tom području, uključujući ukrajinske tužitelje, istražitelje i sudstvo, Međunarodni kazneni sud, Istražno povjerenstvo Vijeća UN-a za ljudska prava i nacionalne istrage u skladu s načelom univerzalne nadležnosti; naglašava važnost brzog prikupljanja i čuvanja dokaza o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti te pozdravlja napore civilnog društva u tu svrhu;

12.šokiran je i zgrožen ubojstvom dobitnika Nagrade Saharov 2021. Alekseja Navaljnog, koji je žrtvovao svoj život kako bi obranio demokraciju i suprotstavio se ugnjetavanju i korupciji u Rusiji;

13.poziva na hitan prekid vatre u Gazi;

14.sa zadovoljstvom primjećuje da postoje i „svijetle točke ljudskih prava”, što je odraz određenog napretka u tom kontekstu velikih izazova za ljudska prava diljem svijeta; snažno podupire rad UN-a, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Vijeća Europe, kao i boraca za ljudska prava i organizacija civilnog društva, među ostalim, na tome da se međunarodne obveze pretoče u konkretne mjere za ostvarivanje ljudskih prava; ističe potrebu za strateški pojačanom komunikacijom o ljudskim pravima i demokraciji koja pokazuje predanost EU-a u vidu širenja informacija o pozitivnim razvojnim promjenama, politikama i najboljim praksama te poziva delegacije EU-a i diplomatske misije država članica EU-a da i one djeluju u tom smjeru i u trećim zemljama; podupire kampanju Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) za obilježavanje 75. obljetnice Opće deklaracije o ljudskim pravima 2023. radi potpore inicijativi Ujedinjenih Naroda „Human Rights 75” i inicijativu „Dobri primjeri u području ljudskih prava” https://goodhumanrightsstories.net/. kao način promicanja pozitivnih priča o ljudskim pravima;

15.ističe da UNRWA ima nezamjenjivu ulogu u pružanju pomoći koja je od presudne važnosti za svakodnevno preživljavanje 2,2 milijuna civila u Gazi, čiji se život i temeljna prava nalaze pod neizrecivo velikom prijetnjom; protivi se obustavi financiranja UNRWA-e od strane 18 država i podsjeća da će, ako se ta odluka ne poništi, UNRWA u sljedećih nekoliko mjeseci ostati bez sredstava; stoga poziva EU i njegove države članice da adekvatnim financiranjem pruže potporu UNRWA-i kako bi mogla nastaviti i unaprijediti svoj humanitarni rad koji spašava živote;

16.naglašava povezanost kršenja ljudskih prava i raširenog nekažnjavanja te nedostatka odgovornosti u regijama i zemljama pogođenima sukobima; ističe potrebu za poštovanjem međunarodnog prava o ljudskim pravima i humanitarnog prava, posebno u pogledu Ženevskih konvencija; oštro osuđuje kršenja međunarodnog humanitarnog prava i povrede ljudskih prava od strane vladinih snaga i oružanih skupina u cijelom svijetu, koji su u nekim slučajevima bili ratni zločini i zločini protiv čovječnosti; poziva na učinkovito jamčenje brzog i neometanog prolaska humanitarne pomoći tijekom oružanih sukoba i prirodnih katastrofa te na sustavno stvaranje humanitarnih koridora kada i gdje je to potrebno u oružanim sukobima i ratovima; osuđuje pokušaje autoritarnih vlada da se upleću u aktivnosti organizacija za humanitarnu pomoć i da ih ograničavaju; u tom kontekstu podsjeća na važnost koordinacije civilnih i vojnih aktera; osuđuje katastrofalne humanitarne posljedice i kršenja ljudskih prava uzrokovane modernim ratovanjem i sukobima diljem svijeta, uključujući, među ostalim, bombardiranje civilnih meta, silovanje i mučenje, prisilno raseljavanje i nezakonite deportacije; upozorava na rodno uvjetovane učinke oružanih sukoba, uključujući upotrebu seksualnog nasilja nad ženama i djevojčicama kao ratne taktike, učinak na djecu i manjine, kao i posljedice za okoliš;

17.poziva EU i njegove države članice da ulože više truda u promicanje poštovanja međunarodnog humanitarnog prava i pružanje pomoći žrtvama da pristupe međunarodnom pravosuđu te dobiju pravni lijek i odštetu; ističe da su napadi na civile i objekte neophodne za opstanak civila zabranjeni prema međunarodnom humanitarnom pravu; poziva EU i njegove međunarodne partnere da u potpunosti iskoriste sve relevantne instrumente za borbu protiv međunarodnih zločina, uključujući primjenu načela univerzalne nadležnosti, posebne sudove na nacionalnoj i međunarodnoj razini, među ostalim za zločin agresije, kao i za uspostavu fleksibilnih mehanizama suradnje i financiranja u svrhu brzog prikupljanja i analize dokaza o kaznenim djelima; poziva Komisiju da zajamči da se ti instrumenti primjenjuju u koordinaciji s drugim relevantnim instrumentima EU-a i država članica te kao dopuna njima;

18.izražava duboku zabrinutost zbog toga što i dalje dolazi do dugotrajnih okupacija i pripajanja teritorija; poziva na to da se posebna pozornost posveti stanju ljudskih prava na nezakonito okupiranim područjima, među ostalim u slučajevima dugotrajne okupacije i višestrukih zamrznutih sukoba, te da se poduzmu učinkovite mjere s ciljem sprečavanja teških kršenja ljudskih prava, uključujući kršenje prava na život, ograničavanje slobode kretanja i diskriminaciju;

19.ponavlja poziv državama članicama da pomognu zauzdati oružane sukobe i ozbiljna kršenja ljudskih prava ili međunarodnog humanitarnog prava strogom primjenom odredbi članka 7. Ugovora UN-a o trgovini oružjem o izvozu i procjeni izvoza, Zajedničkog stajališta Vijeća 2008/944/ZVSP o izvozu oružja Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme (SL L 335, 13.12.2008., str. 99.). i Uredbe EU-a o robi s dvojnom namjenom Uredba (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom (SL L 206, 11.6.2021., str. 1.).; apelira na EU da procjenjuje zlonamjernu upotrebu špijunskih softvera dok se ne uvedu pouzdani propisi kojima će se zajamčiti njihova upotreba u skladu s međunarodnim standardima u području ljudskih prava; izražava trajnu zabrinutost zbog upotrebe naoružanih bespilotnih letjelica izvan međunarodnog pravnog okvira te poziva na procjenu učinka koji projekti razvoja naoružanih bespilotnih letjelica imaju na ljudska prava; poziva EU da preuzme inicijativu za uspostavu pravno obvezujućeg instrumenta kojim bi se zabranila smrtonosna autonomna oružja bez primjerene ljudske kontrole;

20.ističe da je važno osigurati usklađenost politike EU-a u odnosu na slučajeve okupacije ili pripojenja teritorija, koja bi trebala počivati na međunarodnom humanitarnom pravu radi sprečavanja teškog kršenja ljudskih prava na terenu; ističe odgovornost korporacija sa sjedištem u EU-u da primjenjuju najstrožu politiku dužne pažnje za sve gospodarske i financijske aktivnosti unutar tih teritorija ili u suradnji s njima te da osiguraju strogu usklađenost s međunarodnim pravom i politikom sankcija EU-a ako bi to bilo primjenjivo na te situacije; u tom kontekstu poziva Komisiju da pojasni pravila primjenjiva u vezi s trgovinom EU-a s takvim područjima;

21.ponavlja svoje principijelno protivljenje smrtnoj kazni kao obliku okrutnog, neljudskog i ponižavajućeg kažnjavanja koje je nepovratno; žali zbog činjenice što unatoč tendenciji poduzimanja koraka prema ukidanju smrtne kazne u nekim zemljama izvan EU-a i dalje postoje znatni izazovi u tom pogledu; žali zbog činjenice da je u drugim zemljama izvan EU-a primjena smrtne kazne u porastu i da je broj izvršenih smrtnih kazni dosegnuo najvišu razinu u posljednjih pet godina; ponavlja svoj poziv da sve zemlje u potpunosti ukinu smrtnu kaznu ili smjesta uvedu moratorij na nju kao prvi korak prema njezinu ukidanju; potiče EU i države članice da upotrijebe sve raspoložive alate, uključujući trgovinske sporazume i sporazume o pridruživanju sa zemljama izvan EU-a, kako bi se uveo moratorij na primjenu smrtne kazne s ciljem njezina ukidanja;

22.naglašava da EU mora neumorno ulagati napore u ukidanje smrtne kazne u cijelom svijetu, kao jedan od glavnih ciljeva njegove vanjske politike u području ljudskih prava; poziva EU i njegove države članice da se na relevantnim međunarodnim forumima zalažu za ukidanje smrtne kazne i za najširu moguću potporu tom stajalištu; potiče kontinuirane napore tijela UN-a u pogledu univerzalnog ukidanja smrtne kazne, u skladu s rezolucijama Opće skupštine UN-a; nadalje poziva predmetne zemlje da kao prvi korak smanje broj kaznenih djela ili prekršaja koji se mogu kažnjavati smrću; poziva na transparentnost u pogledu smrtne kazne i pogubljenja u zemljama koje ne objavljuju te statističke podatke; podržava proces Afričke unije za usvajanje nacrta Protokola uz Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda o ukidanju smrtne kazne u Africi; potiče ostale treće zemlje i regionalne organizacije da započnu slične postupke, među ostalim smislenim uključivanjem organizacija civilnog društva; naglašava važnost podupiranja lokalnih i regionalnih napora za ukidanje;

23.iznimno je zabrinut zbog sve većeg nazadovanja u pogledu slobode izražavanja, uključujući umjetničko izražavanje, i slobode medija diljem svijeta, posebno za novinare; osuđuje cenzuru novinara, boraca za ljudska prava i organizacija civilnog društva, zaštitnika javnih interesa, zviždača i umjetnika primjenom zakona o takozvanim „stranim agentima”, kao i drugih zakonodavnih i nezakonodavnih mjera koje donose autoritarni, totalitarni i neliberalni režimi kao što su povećanje administrativnog opterećenja, novčane kazne, prijetnje i retorika koja služi klevetanju i demoniziranju; podsjeća na svoju duboku zabrinutost zbog korištenja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja kako bi ih se ušutkalo i potiče države članice i zemlje izvan EU-a da zaustave takve prakse; napominje da se neke od tih praksi potencijalno odvijaju i u nizu razvijenih demokratskih zemalja diljem svijeta; u tom kontekstu pozdravlja napore za jačanje zaštite novinara i aktivista, uključujući one u EU-u, od neutemeljenih i zlonamjernih tužbi čiji je cilj ušutkati ih;

24.prepoznaje ključnu važnost pružanja potpore novinarima koji se suočavaju s progonom i prijetnjama po vlastitu sigurnost i poziva na uspostavu programa zaštite novinara kojima bi se olakšalo premještanje i preseljenje onih koji su u neposrednoj opasnosti; žali zbog prakse ciljanog nadzora i upotrebe špijunskog softvera na štetu novinarima, kao i drugih digitalnih prijetnji, te osuđuje kršenje njihovih prava na privatnost, slobodu izražavanja, slobodu mišljenja, slobodu informiranja i slobodu udruživanja koje nameću državni i nedržavni akteri; ponovno potvrđuje da je pristup vjerodostojnim i pouzdanim informacijama, na internetu i izvan njega, ključno pravo u demokratskom društvu;

25.poziva zemlje izvan EU-a da donesu hitne mjere za sprečavanje nepotrebne ili prekomjerne uporabe sile, uznemiravanja ili proizvoljnog pritvaranja tijekom prosvjeda te da stave izvan snage ili izmijene sve zakone i upravne akte kojima se krši pravo na slobodu izražavanja i okupljanja;

26.potiče EU i njegove države članice da ulože dodatne diplomatske napore u vidu bilateralnog i multilateralnog angažmana u pogledu cenzure, prijetnji ili napada na akademsku slobodu, a posebno zatvaranja znanstvenika u cijelom svijetu odlukom državnih i nedržavnih aktera, što ima bitne posljedice na pravo na obrazovanje, ostvarivanje koristi od znanstvenog napretka te slobodu mišljenja i izražavanja; poziva ESVD i Komisiju da preispitaju postojeće mehanizme potpore i zaštite radi izgradnje kapaciteta za utvrđivanje i pružanje pomoći u takvim slučajevima, uključujući zaštitu i potporu u hitnim slučajevima; pozdravlja uključivanje ugroženih akademika u mehanizam EU-a za borce za ljudska prava;

27.poziva Komisiju da na visokoj razini osigura trajnu potporu za Globalni kampus za ljudska prava i demokraciju, koji je pružio utočište studentima i znanstvenicima koji su morali pobjeći iz svojih zemalja radi obrane demokracije i ljudskih prava i koji čini vodeću inicijativu za potporu EU-a obrazovanju o ljudskim pravima širom svijeta; podržava Zajedničku izjavu o akademskoj slobodi donesenu na 52. sjednici Vijeća za ljudska prava, koju su podržale sve države članice; poziva delegacije država članica i EU-a da preuzmu ključnu ulogu u praćenju i prijavljivanju kršenja akademske slobode u zemljama izvan EU; podržava izradu nacrta načela za ostvarivanje prava na akademsku slobodu i poziva EU da se založi za donošenje smjernica o akademskoj slobodi u okviru sustava UN-a;

28.ponovno izražava zabrinutost zbog kršenja prava na slobodu mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti i uvjerenja te povezanih zločina iz mržnje; naglašava da takva kršenja ne poznaju zemljopisne i kulturne granice; žali zbog instrumentalizacije vjerskih identiteta ili identiteta uvjerenja u političke svrhe. što uključuje i isključivanje manjina na temelju vjeroispovijesti i uvjerenja te vjerskih zajednica u određenim zemljama; osuđuje eskalaciju prisile, diskriminacije, uznemiravanja i nasilja nad pripadnicima manjina na temelju mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja, objektima u kojima se okupljaju i mjestima bogoslužja; osuđuje optužbe za bogohuljenje, apostaziju ili druge optužbe na vjerskoj osnovi, uključujući mogućnost izricanja smrtne kazne za osuđene, u vezi s aktivnostima vjerskih manjina i legitimnih aktivnosti zaštite ljudskih prava, među ostalim na internetu i na društvenim mrežama, a u širem smislu kako bi se ograničio prostor za djelovanje civilnog društva; najoštrije osuđuje progone kršćana diljem svijeta;

29.u potpunosti podupire pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti, na imanje ili nemanje uvjerenja, kao i pravo na prakticiranje i promjenu ili napuštanje svoje vjeroispovijesti ili uvjerenja bez straha od nasilja i diskriminacije; osuđuje napade na pojedince i organizacije civilnog društva zbog mirnog preispitivanja, kritiziranja ili satiriziranja vjerskih uvjerenja; poziva EU i njegove države članice da ulože veće napore u zaštitu tih prava, da o tim pitanjima raspravljaju na forumima UN-a za ljudska prava i da surađuju s relevantnim mehanizmima i odborima UN-a, uključujući suradnju sa zemljama izvan EU-a kako bi ih obranili i spriječili eventualna kršenja; isto tako poziva na ulaganje većih napora i veću suradnju na multilateralnoj razini i s Međunarodnim kaznenim sudom na prikupljanju dokaza o zločinima iz mržnje, privođenju počinitelja pravdi i pružanju naknade žrtvama;

30.prepoznaje vrijednost međuvjerskog i međureligijskog dijaloga koji vodi do mirnog suživota i međusobnog razumijevanja među različitim vjerskim skupinama, skupinama okupljenima oko uvjerenja i etničkim skupinama te potiče EU i države članice da ga promiču; primjećuje da u svijetu brzo raste broja ateista i nereligioznih skupina i da ih se ne bi trebalo zanemariti u političkom okviru EU-a za slobodu mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti i uvjerenja;

31.preporučuje posebnom izaslaniku EU-a za promicanje i zaštitu slobode vjeroispovijesti i uvjerenja izvan EU-a da blisko i komplementarno surađuje s posebnim predstavnikom EU-a za ljudska prava, predstavnicima EU-a za pojedinačne regije i Radnom skupinom Vijeća za ljudska prava te u tu svrhu smatra da bi funkcija posebnog izaslanika trebala biti integrirana u ESVD na sličan način kao i u slučaju drugih posebnih izaslanika i posebnih predstavnika EU-a; žali zbog toga što je Komisija obnovila mandat posebnog izaslanika bez prethodne procjene djelotvornosti i dodane vrijednosti te funkcije, što je Parlament više puta zatražio; poziva na izvođenje te procjene i, na temelju nje, na osiguravanje odgovarajućih financijskih i ljudskih resursa kako bi se omogućilo učinkovito izvršavanje predmetnog mandata; podsjeća da je ove godine obilježena deseta obljetnica donošenja Smjernica EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja; žali zbog činjenice da, iako se smjernicama predviđa da Vijeće svake tri godine provodi njihovu evaluaciju, dosad nije objavljena nijedna; poziva Vijeće da provede tu evaluaciju i da rezultate podijeli s Parlamentom; u potpunosti podržava praksu EU-a da vodi povezane tematske rezolucije u Vijeću UN-a za ljudska prava i Općoj skupštini UN-a; poziva ESVD i delegacije EU-a da tijekom dijaloga o ljudskim pravima s partnerskim zemljama i na forumima UN-a za ljudska prava dosljedno upozoravaju na opću problematiku i konkretne slučajeve povezane s progonom ili diskriminacijom manjina na temelju uvjerenja ili vjeroispovijesti, primjenjujući pristup usmjeren na rezultate i vodeći računa o rodnoj perspektivi;

32.ponovno osuđuje sve oblike rasizma, netolerancije, ksenofobije i diskriminacije na temelju rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, društvene klase, invaliditeta, kaste, vjere, uvjerenja, dobi, spola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta; naglašava važnost intersekcijskog pristupa razmatranju problema diskriminacije; naglašava da su rasizam, diskriminacija, ksenofobija, antisemitizam, islamofobija i sl., kao i vjerski progon i povezana netolerancija, i dalje velik problem u cijelom svijetu te da ga je pandemija bolesti COVID-19 dodatno pogoršala;

33.osuđuje sve veću međunarodnu prijetnju govora mržnje, među ostalim na internetu; napominje da je vjerojatnije da će žene biti mete na internetu, što negativno utječe na političko sudjelovanje žena i rodnu ravnopravnost u donošenju odluka; poziva da se donesu djelotvorne mjere kako bi se odgovorilo na diskriminirajuće ponašanje i okončalo nekažnjavanje te kako bi se u suradnji s državama članicama i uz doprinos Parlamenta razvile posebne lokalne strategije za pomoć u borbi protiv diskriminacije u zemljama izvan EU-a, uz savjetovanje s lokalnim predstavnicima i organizacijama civilnog društva; ponovno ističe ključnu ulogu obrazovanja i dijaloga u promicanju tolerancije, razumijevanja i raznolikosti;

34.s velikom zabrinutošću primjećuje razmjere i posljedice hijerarhija na temelju kaste, diskriminacije i kršenja ljudskih prava, uključujući uskraćivanje pristupa pravnom sustavu ili zapošljavanju, kontinuiranu segregaciju, siromaštvo i stigmatizaciju te prepreke ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i ljudskom razvoju povezane s kastama; ponovno poziva na izradu politike EU-a o kastinskoj diskriminaciji i posebnih lokalnih strategija za pomoć u borbi protiv kastinske diskriminacije u zemljama u kojima je ona najprisutnija; preporučuje Europskom parlamentu da se u svim svojim relevantnim odborima i izaslanstvima pozabavi pitanjem kastinske diskriminacije, da imenuje kontaktnu točku za kastinsku diskriminaciju te da se pri posjetu zemljama izvan EU-a na u kojima je taj problem prisutan posavjetuje s relevantnim organizacijama te da s lokalnim vlastima i drugim partnerima pokrene raspravu o kastinskoj diskriminaciji i, na koncu, da počne održavati godišnje saslušanje kako bi se preispitale mjere i napredak EU-a povodom Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije;

35.osuđuje svako djelovanje ili pokušaj poticanja, dozvoljavanja, usustavljivanja, odobravanja ili prihvaćanja mučenja i drugog okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili metoda kažnjavanja, prisilnih nestanaka, proizvoljnih pritvaranja i izvansudskih pogubljenja, čak i kad to provode tijela kaznenog progona; poziva sve zemlje da usvoje i provedu djelotvorne mjere usmjerene na žrtve kako bi se spriječilo mučenje i drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje i istodobno zajamčilo pozivanje počinitelja na odgovornost; žali zbog činjenice da je primjena tih metoda i dalje raširena u mnogim zemljama; s velikom zabrinutošću primjećuje trend sve češćih slučajeva mučenja u cijelom svijetu i raširenog nekažnjavanja počinitelja; poziva sve zemlje da sustavno preispituju svoja pravila istražnih ispitivanja i protokole postupanja u okviru kaznenog progona u skladu s međunarodnim standardima u području ljudskih prava;

36.žali zbog toga što diljem svijeta postoje zatvorenici savjesti te poziva ESVD i države članice da ulože više truda kako bi osigurali njihovo bezuvjetno puštanje na slobodu; poziva ESVD i Komisiju da podrže uspostavu i funkcioniranje nacionalnih mehanizama za sprečavanje u zemljama izvan EU-a te organizacija civilnog društva aktivnih u tom području; poziva EU da se uključi u dijalog s trećim zemljama kako bi uspostavio poboljšanje zatvorskih uvjeta kao važno pitanje javne politike, posebno rješavanjem problema prenapučenosti zatvora upotrebom alternativa pritvoru; prepoznaje važnu ulogu organizacija civilnog društva i boraca za ljudska prava u borbi protiv mučenja i drugih oblika lošeg postupanja te potiče EU da ih podrži u praćenju institucija za lišavanje slobode u skladu s revidiranim smjernicama EU-a o mučenju;

37.podsjeća da je u izraelskom sustavu vojnih sudova pritvoreno i kazneno gonjeno između 500 i 700 palestinske djece, pri čemu najmlađi od njih imaju 12 godina; napominje da se neki drže bez optužnice, dok su drugi suočeni s optužbama kao što je bacanje kamenja; oštro osuđuje to nezakonito i nemoralno zatvaranje koje provodi izraelska država i poziva na oslobađanje sve palestinske djece iz izraelskih zatvora;

38.poziva EU da potakne treće zemlje da svoje nacionalne odredbe o sudskim jamstvima usklade sa svojim međunarodnim obvezama (npr. kriminalizacija mučenja u skladu s Konvencijom UN-a protiv mučenja); osuđuje sve oblike trgovine ljudima i prisilnog rada, uključujući one pod državnim pokroviteljstvom, te sve oblike modernog ropstva; poziva EU i njegove države članice da preuzmu vodeću ulogu u njihovu iskorjenjivanju i da, prema potrebi, u sporazumima EU-a s trećim zemljama izričito spomenu tu problematiku;

39.napominje da se u autoritarnim, totalitarnim i neliberalnim režimima ne poštuje pravo na aktivno i pasivno sudjelovanje u slobodnim, transparentnim i poštenim izborima, ali da je i u nizu demokratskih zemalja sve više prepreka potpunom uživanju tih prava; ističe da ti režimi provode lažne izbore radi učvršćivanja svoje moći jer u njima nema stvarnog političkog osporavanja, legitimnosti i pluralizma; poziva na ulaganje većeg truda kako bi se zajamčilo javno sudjelovanje manjina, kao i na povećanje zastupljenosti žena i mladih u izbornim procesima; ističe ulogu misija Europske unije za promatranje izbora u neovisnoj i nepristranoj procjeni izbornih postupaka koje nadgledaju; poziva na praćenje donošenja i provedbe preporuka tih misija za promatranje izbora i na njihovo uključivanje kao ključnog elementa u okvir za odnose između Europske unije i relevantne treće zemlje; napominje da se sve češće ponavlja scenarij u kojem zemlje odbijaju pozvati EU da promatra njihove izbore pa poziva ESVD da se pozabavi tom situacijom;

40.potvrđuje univerzalnost kulturnih prava kao oblika ljudskih prava koji pojedincima i skupinama ljudi omogućuje da razvijaju i izražavaju svoju ljudskost i identitet; podupire mandat posebnog izvjestitelja UN-a za kulturna prava da povećava vidljivost kulturnih prava u sustavu ljudskih prava te osvještava o ozbiljnosti njihova kršenja kao i o važnosti njihova ostvarenja za sve ljude te poziva na obnavljanje mandata posebnog izvjestitelja nakon 2024.; oštro osuđuje uništavanje povijesne, umjetničke i kulturne baštine u sukobima, kao i sustavno i politički ili ideološki usmjereno uništavanje povijesne, umjetničke i kulturne baštine te iskorjenjivanje identiteta i kultura suverenih država, naroda ili manjina; osuđuje nezakonito otuđenje predmeta s kulturnom vrijednošću i trgovinu njima; apelira na vraćanje kulturnih djela i artefakata na njihove izvorne lokacije; podsjeća da uništavanje kulturne baštine može predstavljati ratni zločin i kršenje ljudskih prava te u tom kontekstu podsjeća na odgovornost za zaštitu obveza koje je preuzela međunarodna zajednica, među ostalim u pogledu zaštite kulturne baštine tijekom i nakon oružanih sukoba;

41.naglašava da su prava žena i rodna ravnopravnost nužna i nedjeljiva ljudska prava, kao i osnova za vladavinu prava i otporne demokracije; žali zbog činjenice da se milijuni žena i djevojčica i dalje suočavaju s diskriminacijom i nasiljem, posebno onih najranjivijih u kontekstu sukoba, razdoblja nakon sukoba i raseljavanja, osobito žena i djevojčica s invaliditetom, koje trpe dvostruku diskriminaciju kao i da se ženama i djevojčicama uskraćuju dostojanstvo, autonomija, uključujući tjelesnu autonomiju, pa čak i život; osuđuje trajno i sve veće nazadovanje u pogledu rodne ravnopravnosti i prava žena, uključujući sve pokušaje smanjenja postojećih prava i zaštite, osobito u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, te zakonodavstvo, politike i prakse kojima se ta prava i dalje uskraćuju ili ograničavaju u brojnim zemljama, što može dovesti do rodnog aparthejda; osuđuje sve oblike rodno uvjetovanog nasilja, kao i iskorištavanje, te izražava zabrinutost zbog prisilnih brakova i zlostavljanja iz časti, nasilja nad ženama i djevojčicama i njihovih ubojstava; traži da EU, njegove države članice i partneri sličnih stavova pojačaju napore kako bi osigurali potpuno uživanje i zaštitu njihovih ljudskih prava; pozdravlja pristupanje EU-a Istanbulskoj konvenciji i poziva države članice EU-a koje to još nisu učinile da je što prije ratificiraju i provedu; podupire ulogu ambasadora EU-a za rodna pitanja i raznolikost te angažman posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava u tom pogledu; poziva na donošenje povelje EU-a o pravima žena;

42.uvažava da su promicanje i zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava ključni za postizanje rodne ravnopravnosti i potvrđuje pravo na pristup sveobuhvatnim uslugama povezanima sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, uključujući moderne metode kontracepcije, siguran i zakonit pobačaj, zdravstvenu skrb za rodilje, prenatalnu i postnatalnu skrb, potpomognutu oplodnju te pristup informacijama i obrazovanju o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, uključujući sveobuhvatan spolni odgoj, bez ikakvog oblika diskriminacije, prisile ili nasilja; poziva EU, ESVD i njegove države članice da odlučno djeluju kako bi promicali prioritet spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, uključujući pristup sigurnom i zakonitom pobačaju, u multilateralnim i bilateralnim odnosima u skladu s međunarodnim pravom i standardima u području ljudskih prava te smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO);

43.prepoznaje povećanu ranjivost žena koje pripadaju manjinama kao što su etničke ili vjerske zajednice odnosno zajednice na temelju uvjerenja, osobito na mjestima na kojima su prisutne radikalizirane skupine i nasilne paravojne postrojbe; snažno osuđuje svaki čin nasilja u svim oblicima, uključujući seksualno nasilje, otmicu, prisilno raseljavanje, trgovinu ljudima ili ubojstva žena na temelju etničke ili vjerske pripadnosti ili uvjerenja ili potaknut radikalnim i ekstremističkim ideologijama; oštro osuđuje diskriminaciju i kršenje ljudskih prava žena s intersekcijskim identitetom, uključujući one koje pripadaju etničkim manjinama; ponovo upućuje poziv državama članicama da donesu i provedu strategije, politike i programe za unapređenje seksualno i reproduktivno zdravlje i prava marginaliziranih skupina žena, da iskorijene sistemske, financijske, pravne, praktične i društvene prepreke s kojima se suočavaju te da osiguraju zaštitu i poštovanje njihova seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u cijelom svijetu;

44.ponovno osuđuje komercijalnu praksu zamjenskog majčinstva, globalnu pojavu zbog koje su žene diljem svijeta izložene izrabljivanju i trgovini ljudima, a posebno žene koje su financijski i socijalno ugrožene; naglašava da ta praksa ozbiljno utječe na žene, prava žena i zdravlje žena te ističe da ima prekogranične učinke;

45.poziva EU da se pri provedbi Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost III, tijekom razrade lokalne strategije EU-a za borbu protiv rodno uvjetovane diskriminacije i u sklopu relevantnog sektorskog rada pozabavi pitanjem intersekcionalnosti, i to oblikovanjem politike za borbu protiv višestrukih oblika diskriminacije s kojima se suočavaju milijuni žena i djevojčica koje su žrtve kršenja ljudskih prava, uključujući seksualno zlostavljanje i nasilje, raseljavanje, prisilni i/ili prinudni rad, prostituciju i trgovinu ljudima, kao i pitanjem rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena i djevojčica u svim aspektima vanjskih odnosa i razvojne suradnje, konkretno u vidu usvajanja feminističke vanjske, razvojne i obrambene politike EU-a, u skladu sa svojim globalnim obvezama;

46.poziva na ulaganje više usklađenih napora kako bi se iskorijenilo korištenje seksualnog nasilja kao ratnog oružja i kako bi se borilo protiv nekažnjavanja počinitelja takvog nasilja; poziva Komisiju da ulaže napore u potpuno iskorjenjivanje prakse sakaćenja ženskih spolnih organa, masovne sterilizacije i prisilnih pobačaja u svijetu;

47.podsjeća da većina uzroka nasilnih sukoba u cijelom svijetu uključuje pritužbe manjina u pogledu isključenosti, diskriminacije i nejednakosti povezanih s kršenjem ljudskih prava manjina, kao što je primijetio posebni izvjestitelj UN-a za pitanja manjina; naglašava potrebu za uključivanjem zaštite prava manjina i razvojem mehanizama zaštite na razini Ujedinjenih naroda; podsjeća na obveze država da zaštite prava svojih nacionalnih, etničkih, kulturnih, vjerskih ili jezičnih manjina unutar vlastitih državnih područja; žali zbog toga što, usprkos međunarodnim obvezama i dužnostima zaštite manjina, u svijetu postoje slučajevi provedbe politika prisilne asimilacije nacionalnih, etničkih i jezičnih manjina uz zanemarivanje njihovih temeljnih i ljudskih prava; poziva EU i njegove države članice da pruže aktivnu potporu trećim zemljama kako bi poštovale temeljna ljudska prava nacionalnih, etničkih i jezičnih manjina u svakom pogledu; poziva Komisiju na potporu zaštite prava manjina, među ostalim kao jedan od prioriteta tematskog programa EU-a Globalna Europa za ljudska prava i demokraciju u sklopu Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa;

48.ističe vanjsku dimenziju Akcijskog plana EU-a za borbu protiv rasizma i poziva Komisiju, ESVD i delegacije EU-a da surađuju s partnerima u zemljama izvan EU-a kako bi poduprli razvoj sličnih strategija i politika, u dijalogu s predstavnicima organizacija civilnog društva i članovima marginaliziranih i ranjivih zajednica, na temelju pristupa opisanog u Smjernicama UN-ova Ureda visokog povjerenika za ljudska prava o diskriminaciji na temelju podrijetla i koje bi trebale obuhvatiti niz mogućih mjera EU-a kao što su promicanje zakonodavnih promjena i provedbe, planovi vidljivosti i programi potpore;

49.osuđuje podrivanje ljudskih prava i sigurnosti migranata, izbjeglica i prisilno raseljenih osoba; ponovno potvrđuje njihova neotuđiva ljudska prava i podsjeća na obvezu država da ih štite u skladu s relevantnim međunarodnim pravom; poziva EU i njegove države članice da učinkovito poštuju ta prava u migracijskoj politici i politici azila EU-a i njegovoj suradnji s partnerskim zemljama u tom pogledu; žali zbog porasta ksenofobije, rasizma i diskriminacije prema migrantima; ističe da su izbjeglice i migranti, osobito oni bez osobnih isprava, suočeni s različitim oblicima nasilja, među ostalim tijekom raseljavanja, kao što su seksualno i rodno uvjetovano nasilje, te s brojnim preprekama, na primjer u pristupu obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, pristojnim stambenim uvjetima i drugim osnovnim uslugama; iznimno je zabrinut zbog dosad nezabilježenog broja prisilno raseljenih osoba kao posljedice kršenja ljudskih prava koji se u posljednjih 10 godina udvostručio; pozdravlja aktivaciju Direktive o privremenoj zaštiti Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.). i poziva na njezinu primjenu kada je to potrebno; poziva na ulaganje većih napora u zaštitu prava migranata i jamčenje njihova pristupa svim osnovnim uslugama, uključujući tijekom tranzita, te na poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja; poziva na hitno okončanje nezakonite prakse odgurivanja (engl. pushbacks); poziva na traženje rješenja za temeljne uzroke migracija i prisilnog raseljavanja;

50.naglašava važnost načela solidarnosti i zajedničke odgovornosti među državama članicama pri rješavanju pitanja migracijskih tokova, među ostalim kako bi se ublažili izazovi s kojima se suočavaju države članice prvog ulaska; iznova potvrđuje potporu Planu za pakt o migracijama i azilu; poziva suzakonodavce da pojačaju napore kako bi se dovršila reforma zakonodavnog okvira za azil i migracije prije kraja aktualnog parlamentarnog saziva;

51.ustraje u tome da svi sporazumi EU-a i država članica s državama koje nisu članice EU-a o suradnji u području migracija i ponovnog prihvata budu usklađeni s međunarodnim pravom o ljudskim pravima, pravom o izbjeglicama i pomorskim pravom, a osobito s Konvencijom o statusu izbjeglica; poziva Komisiju i države članice da integriraju mehanizme prethodne procjene i praćenja za ocjenjivanje utjecaja suradnje s trećim zemljama u području migracija na ljudska prava te da rezultate podijele s Parlamentom; duboko je zabrinut zbog prakse sklapanja neformalnih dogovora s trećim zemljama u vezi sa suradnjom u području migracija, nad kojima Parlament nema nadzor; poziva države članice da zajamče transparentnost i omoguće parlamentarni i demokratski nadzor, posebno u pogledu suradnje sa strankama za koje se zna da su već kršile ljudska prava; ustraje u tome da ljudska prava treba uključiti i pratiti u svim aktivnostima koje provode Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) i Agencija Europske unije za azil (EASO);

52.poziva EU i njegove države članice da zajamče punu transparentnost financijske potpore EU-a trećim zemljama u vezi s migracijama i da zajamče da se njome ni izravno ni neizravno ne olakšava kršenje ljudskih prava niti nekažnjavanje takvog kršenja; poziva na to da se u okviru humanitarnih operacija koje financira EU uzmu u obzir posebne potrebe djece i drugih ranjivih skupina te da se osigura njihova zaštita dok su raseljeni; u tom kontekstu osuđuje smještanje djece migranata u prihvatne centre, posebno kada su razdvojena od roditelja ili zakonskih skrbnika;

53.oštro osuđuje krijumčarske mreže koje se bave krijumčarenjem migranata i trgovinom ljudima te poziva EU i njegove države članice da ulože veće napore u borbu protiv tih mreža i sprečavanje krijumčarenja, među ostalim u suradnji s trećim zemljama, u skladu s europskim i međunarodnim standardima u području ljudskih prava; naglašava da zbog nedostatka sigurnih i zakonitih migracijskih ruta krijumčarske mreže ostvaruju dobit i da su odgovorne za tragične gubitke ljudskih života duž migracijskih ruta; naglašava da je ključno širenje informacija i provođenje kampanja za osvještavanje o rizicima krijumčarenja;

54.sa žaljenjem primjećuje da se autohtoni narodi i dalje suočavaju s raširenom i sustavnom diskriminacijom i progonom diljem svijeta, uključujući prisilno raseljavanje; osuđuje proizvoljna uhićenja i ubojstva boraca za ljudska prava i zemljište koji se zalažu za prava autohtonih naroda; ističe da je promicanje prava autohtonih naroda i njihovih tradicionalnih praksi ključno za postizanje održivog razvoja, borbu protiv klimatskih promjena i očuvanje bioraznolikosti; apelira na vlade da donesu razvojne i okolišne politike kojima se poštuju gospodarska, društvena i kulturna prava i u kojima sudjeluju autohtoni narodi i lokalno stanovništvo, u skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a; ponovno poziva EU, njegove države članice i njihove partnere iz međunarodne zajednice da donesu sve potrebne mjere kako bi se priznala, zaštitila i promicala prava autohtonih naroda, uključujući prava povezana s njihovim jezikom, zemljištem, teritorijima i resursima, kako je navedeno u Deklaraciji UN-a o pravima autohtonih naroda, posebno u pogledu slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka; poziva EU i njegove države članice da osiguraju angažman u dobroj vjeri i poštovanje navedenih prava s pomoću trgovinskih instrumenata EU-a i relevantnog zakonodavstva EU-a koje se primjenjuje na poduzeća sa sjedištem u EU-u; potiče ratifikaciju Konvencije Međunarodne organizacije rada (ILO) br. 169 o autohtonim narodima i plemenima iz 1989.;

55.poziva sve države, uključujući EU i države članice, da se pobrinu za to da autohtoni narodi i lokalne zajednice budu uključeni u rasprave i postupke donošenja odluka u okviru međunarodne klimatske diplomacije; potiče Komisiju da nastavi promicati dijalog i suradnju između autohtonih naroda i EU-a;

56.naglašava ulogu trgovine kao važnog instrumenta za promicanje i poboljšanje stanja ljudskih prava u partnerskim zemljama EU-a, uključujući u sklopu općeg sustava povlastica plus (OSP+); međutim, napominje da je postignuto tek neznatno poboljšanje u nekima od tih zemalja ili nije uopće postignuto; žali zbog štetnih učinaka prekomjernih i izrabljivačkih poslovnih aktivnosti na ljudska prava i demokraciju te osuđuje one korporacije koje nezakonito iskorištavaju prirodne resurse, što negativno utječe na uživanje ljudskih prava u lokalnim zajednicama;

57.poziva EU da osigura komplementarne i ambiciozne europske i međunarodne instrumente kojima se utvrđuju utemeljene i materijalne odredbe, među ostalim o pristupu pravosuđu i djelotvornom pravnom lijeku za pogođene osobe; u tom pogledu poziva na brz i ambiciozan konačni sporazum o direktivi o dužnoj pažnji za održivo poslovanje s obvezujućim pravilima EU-a o odgovornom korporativnom ponašanju u pogledu ljudskih, radnih i okolišnih prava te na pravodobno dovršenje zabrane proizvoda prisilnog rada kako bi se zajamčilo da proizvodi nastali prisilnim radom budu zabranjeni na tržištu Unije; naglašava da je konstruktivno uključivanje dionika, uključujući žrtve, zastupnike žrtava, radničke sindikate i druge zainteresirane dionike, općenita i trajna sastavnica postupka dužne pažnje i temeljni korak u utvrđivanju i suzbijanju prisilnog rada te ublažavanju njegovih posljedica; ističe važnost otklanjanja štete i pristupa pravosudnim mjerama koje su u skladu s vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima, uključujući financijske i nefinancijske mjere uz savjetovanje sa žrtvama; potiče Komisiju da podnese preporuku Vijeću kako bi EU što prije dobio ambiciozne ovlasti za sudjelovanje u aktualnim pregovorima o pravno obvezujućem instrumentu UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; poziva Komisiju, ESVD i delegacije EU-a da se u dijalogu s trećim zemljama zalažu za društveno odgovorno poslovanje i korporativnu odgovornost te načela te da im pruže potporu u izradi njihovih vlastitih nacionalnih akcijskih planova;

58.podsjeća da su poduzeća odgovorna pobrinuti se za to da njihove djelatnosti i opskrbni lanci ne budu uključeni u kršenja ljudskih prava, uključujući na štetu boraca za okolišna prava, prava autohtonih naroda i ljudska prava; naglašava ključne obveze i odgovornosti koje države i drugi akteri, kao što su korporacije i poduzeća, imaju u ublažavanju učinaka klimatskih promjena, sprečavanju njihova negativnog utjecaja na ljudska prava i promicanju odgovarajućih politika kojima se poštuju obveze u pogledu ljudskih prava;

59.podsjeća da je pravo na rad utvrđeno u članku 23. Opće deklaracije o ljudskim pravima te u tom pogledu ističe da mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) osiguravaju više od dvije trećine radnih mjesta u svijetu i mogu podupirati napredak socijalnih i gospodarskih prava; u tom kontekstu ponavlja važnost osiguravanja odgovarajućih jednakih uvjeta za mala i srednja poduzeća;

60.naglašava da je sloboda poduzetništva utvrđena u članku 16. Povelje o temeljnim pravima Europske unije; poziva EU i države članice da vode raspravu u UN-u i drugim multilateralnim forumima za uspostavu priznanja ljudskog prava na slobodu poduzetništva na globalnoj razini;

61.žali zbog kršenja ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transseksualnih, nebinarnih, interseksualnih i queer osoba (LGBTIQ+) diljem svijeta, uključujući diskriminaciju, stigmatizaciju, segregaciju, progon, nasilje i ubojstva, kao i boraca za njihova prava; prepoznaje važnost uključivog obrazovanja za suzbijanje diskriminacije u njezinim ranim fazama; iznimno je zabrinut zbog širenja mržnje i diskursa i zakonodavstva usmjerenih protiv LGBTIQ+ osoba i boraca za ljudska prava; poziva zemlje izvan EU-a na donošenje posebnih politika kojima se štite LGBTIQ+ osobe i kojima im se daju alati za sigurno prijavljivanje kršenja njihovih prava; poziva zemlje izvan EU-a da ukinu zakonske odredbe koje izravno ili neizravno dovode do diskriminacije, uznemiravanja i progona LGBTIQ+ osoba; ponavlja svoj poziv na potpunu provedbu Strategije o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. 2025. kao alata EU-a za poboljšanje položaja LGBTIQ+ osoba diljem svijeta; posebno je zabrinut zbog LGBTIQ+ osoba koje žive u nedemokratskim režimima te poziva na uspostavu fleksibilnih mehanizama kako bi se zaštitile i te osobe i borci za njihova prava; poziva EU i države članice da temeljito i dosljedno primjenjuju smjernice EU-a za promicanje i zaštitu ostvarivanja svih ljudskih prava pripadnika skupine LGBTIQ u svojoj vanjskoj politici;

62.oštro osuđuje pad poštovanja prava djeteta i sve veća kršenja tih prava, među ostalim nasiljem, ranim i prisilnim brakovima, seksualnim zlostavljanjem i izrabljivanjem, genitalnim sakaćenjem, trgovanjem ljudima, dječjim radom, uključujući prisilni dječji rad, novačenje djece vojnika, među ostalim u kriminalnim skupinama, nedostatak pristupa obrazovanju, uključujući pravo na učenje o vlastitoj kulturi, tradiciji i jezicima te zdravstvenoj skrbi, pothranjenost, segregaciju i ekstremno siromaštvo; osuđuje otmicu, prisilno razdvajanje ili deportaciju, posvojenje i prisilno asimilaciju djece, uključujući iz etničkih manjina, posebno u slučajevima rata i sukoba; ističe da i dalje postoji velik broj djece u svijetu koja su prisiljena raditi, obično u opasnim uvjetima; ponavlja svoj poziv na zauzimanje sustavnog i dosljednog pristupa promicanju i obrani prava djece u svim politikama EU-a; poziva na uključivanje posebnog pristupa usmjerenog na prava djece u pravosudne postupke, kojim se poboljšava pristup djece pravosuđu i učinkovitim pravnim lijekovima i osigurava odgovornost počiniteljâ; naglašava potrebu za stvaranjem održivih načina za reintegraciju i obeštećenje djece kojoj su u sukobima diljem svijeta prekršena prava; apelira da se hitno, u cijelosti i univerzalno ratificira Konvencija UN-a o pravima djeteta;

63.ističe ulogu obrazovanja u razvoju djece i mladih diljem svijeta; naglašava da je pristup univerzalnom, uključivom i kvalitetnom obrazovanju ljudsko pravo koje bi trebalo uključivati informiranje o njihovim ljudskim pravima, kao i o tome što se smatra kršenjem njihovih prava i kako ga prijaviti; konstatira da u skladu s člankom 26. Opće deklaracije o ljudskim pravima roditelji imaju pravo prvenstva u izboru vrste obrazovanja za svoju djecu; poziva EU i njegove države članice da učine sve u svojoj moći da zajamče poštovanje prava na obrazovanje u cijelom svijetu, među ostalim u izbjegličkim kampovima i centrima; poziva Komisiju i ESVD da u okviru instrumenata Unije za vanjsko financiranje nastave izdvajati izdašna financijska sredstva za obrazovanje te da pruže potporu zemljama koje nisu članice EU-a u uspostavi i unapređenju kvalitetnih obrazovnih sustava; naglašava da svi obrazovni i školski materijali moraju biti usklađeni sa standardima UNESCO-a u području obrazovanja;

64.zabrinut je zbog izazova u pogledu potpunog ostvarivanja prava osoba s invaliditetom, kao što su pristup uključivom i kvalitetnom obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i zapošljavanju te sudjelovanje u političkom životu; ponovno poziva EU da pruži globalnu pomoć u razvoju politika za potporu pružateljima skrbi za osobe s invaliditetom; poziva sve dionike na povećanje socijalne osviještenosti i suzbijanje diskriminirajućeg ponašanja prema osobama s invaliditetom; ponavlja poziv Komisiji i državama članicama da ulože veće napore u promicanje jednakih prava osoba s invaliditetom u sklopu vanjskog djelovanja EU-a, među ostalim u zemljama kandidatkinjama, u skladu s postojećim obvezama koje su preuzele kao države stranke Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom; ističe da je potrebno osigurati sustavan i strukturiran dijalog s organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom u partnerskim zemljama i uvesti politike kojima se jamči potpuno uživanje njihova ljudskog prava na ravnopravno sudjelovanje u društvu, među ostalim u ostvarivanju njihova biračkog prava, uzimajući u obzir njihove specifične potrebe i perspektive; ponovno poziva EU da pomogne partnerskim zemljama u razvoju politika potpore za visokokvalitetnu, dostupnu i pristupačnu skrb; poziva na brzo donošenje prijedloga direktive Vijeća o primjeni načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na vjeroispovijest ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju;

65.ponavlja poziv EU-u i državama članicama da razviju nove načine za jačanje prava starijih osoba uzimajući u obzir višestruke izazove s kojima se suočavaju, kao što su, među ostalim, diskriminacija na temelju dobi, siromaštvo, nasilje, nedostatak socijalne zaštite, usamljenost i digitalna isključenost; poziva zemlje izvan EU-a da donesu politike kojima će se starijim osobama olakšati pristup kvalitetnoj, dostupnoj i cjenovno pristupačnoj zdravstvenoj skrbi te socijalnim i pravnim uslugama, s posebnim naglaskom na borbi protiv rizika od siromaštva za starije žene zbog rodnih razlika u plaćama tijekom njihova radnog vijeka; ističe da bi trebalo zajamčiti njihovo autonomno sudjelovanje u javnim poslovima te da bi trebali moći potpuno i dostojanstveno ostvarivati svoja ljudska prava i temeljne slobode;

66.podsjeća da je pravo na hranu, zdravstveno ispravnu vodu za piće i sanitarne uvjete, uključujući fizički i ekonomski pristup sigurnoj i odgovarajućoj hrani, vodi i higijenskim sustavima, međunarodno priznato ljudsko pravo; iznimno je zabrinut zbog izazova povezanih s pravom na hranu diljem svijeta, posebno u ratnim situacijama i sukobima, kao i zbog prirodnih katastrofa i ekstremnih vremenskih uvjeta uslijed klimatskih promjena; traži da EU i njegove države članice promiču obvezne smjernice o pravu na hranu u okviru sustava UN-a; poziva na donošenje javnih politika za borbu protiv gladi, posebno među djecom, među ostalim poboljšanjem međunarodne suradnje kako bi se odgovorilo na globalnu nesigurnost opskrbe hranom i pružila hitna potpora stanovništvu izloženom riziku od gladi i pothranjenosti;

67.poziva EU, države članice i međunarodnu zajednicu da odmah pojačaju napore kako bi zaustavili rastući trend ozbiljne nestašice hrane; ističe da je stanje u pogledu sigurnosti opskrbe hranom pogoršano brojnim sukobima u svijetu, uključujući aktualne sukobe u zemljama koje su veliki svjetski izvoznici primarnih prehrambenih proizvoda, osobito žitarica, uz znatne posljedice u nekoliko područja svijeta; oštro osuđuje korištenje nesigurnosti opskrbe hranom ili prijetnje nesigurnošću opskrbe hranom kao političkog instrumenta rata, kao i negativne učinke špekulacija s cijenama hrane; posebno poziva na hitan i trajan prekid vatre u pojasu Gaze kako bi se svim stanovnicima omogućio neometan pristup hrani i vodi;

68.ističe da klimatska kriza i njezin učinak na okoliš i bioraznolikost izravno utječu na stvarno uživanje svih ljudskih prava te da su ta pitanja međusobno povezana i međuovisna; poziva na brzo donošenje politika za poboljšanje međunarodne suradnje i izgradnje kapaciteta u tom pogledu, kako je navedeno u Rezoluciji 76/300 Opće skupštine UN-a; uvažava izuzetno bitan rad organizacija civilnog društva, boraca za ljudska prava u području okoliša i aktivista autohtonih naroda na očuvanju i zaštiti okoliša i bioraznolikosti; žali zbog rizika i osuđuje sve oblike nasilja s kojim se suočavaju borci za ljudska prava te poziva da se zajamči njihova stvarna zaštite; naglašava potrebu za učinkovitim rješavanjem problema raseljavanja ljudi uslijed uništavanja okoliša i klimatskih promjena, koje povećava rizik od kršenja ljudskih prava i ranjivosti na različite oblike izrabljivanja; poziva EU i države članice na pružanje veće potpore regionalnim mehanizmima kao što su posebni izvjestitelj UN-a za borce za zaštitu okoliša i Sporazum iz Escazúa Regionalni sporazum o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti i pravosuđu u Latinskoj Americi i na Karibima od 4. ožujka 2018.;

69.apelira da mehanizmi za ljudska prava na razini EU-a, UN-a i regionalnoj razini preuzmu veću ulogu u zaštiti globalnih ekosustava i boraca za zaštitu okoliša, posebno na područjima gdje klimatske promjene znatno utječu na autohtone i lokalne zajednice; poziva EU da na razini UN-a promiče inicijativu za međunarodne promatrače za praćenje ozbiljne štete u okolišu, kriza ili situacija u kojima su borci za zaštitu okoliša najugroženiji te da surađuje s vlastima i pomaže im u uspostavljanju uvjeta u kojima će ti borci biti zaštićeni;

70.potiče EU i države članice na promicanje priznanja ekocida kao međunarodnog zločina u skladu s Rimskim statutom Međunarodnoga kaznenog suda;

71.podsjeća na to da prelazak na čistu energiju mora biti pravedan i da se njime moraju poštovati temeljna prava svih ljudi; ističe da bi politike i projekte energetske tranzicije trebalo oblikovati i provoditi na način kojim se ne uzrokuju još veća kršenja ljudskih prava i šteta za okoliš;

72.zabrinut je zbog prijetnje koju umjetna inteligencija može predstavljati za demokracije i ljudska prava, posebno ako nije propisno regulirana; pozdravlja zaključke Vijeća od 26. lipnja 2023. o jačanju uloge i vodstva EU-a u globalnom digitalnom upravljanju, posebno njegov položaj oblikovatelja globalnih digitalnih pravila, te u tom smislu pozdravlja prijedlog uredbe o usklađivanju pravila o umjetnoj inteligenciji kojima se trebaju zaštititi ljudska prava, posebno pravo na privatni život i nediskriminaciju, i prednosti koje umjetna inteligencija može pružiti za dobrobit ljudi; naglašava da nove tehnologije i tehnologije u nastajanju kao što je špijunski softver zahtijevaju hitan nadzor, stvarnu transparentnost i prikladne zaštitne mjere; naglašava da je važno pristupati tim tehnologijama polazeći od ljudskih prava; osuđuje upotrebu novih tehnologija i tehnologija u nastajanju kao instrumenata prisile kojima je cilj pojačati uznemiravanje, zastrašivanje i progon boraca za ljudska prava, aktivista, novinara, pravnika i manjina; zauzima čvrsto stajalište da se izvozom špijunskog softvera iz Unije u treće zemlje, u kojima se takvi alati koriste protiv aktivista za ljudska prava, novinara i kritičara vlasti, ozbiljno krše temeljna prava utvrđena Poveljom i teško krše izvozna pravila Unije;

73.žali zbog praksi autoritarnih i totalitarnih režima kojima se građanima ograničava pristup internetu, uključujući među ostalim blokadu pristupa internetu tijekom javnih okupljanja i prosvjeda; ustraje u važnosti otvorenog, slobodnog, stabilnog i sigurnog kiberprostora u kojem se poštuju temeljne vrijednosti demokracije, ljudskih prava i vladavine prava; ističe važnost digitalne diplomacije EU-a za promicanje pristupa digitalnim tehnologijama utemeljenog na ljudskim pravima;

74.izražava zabrinutost zbog upotrebe kibernetičkih napada, koji se smatraju hibridnim prijetnjama, koji su često usmjereni na usluge i infrastrukturu koje su ključne za civilno stanovništvo; izražava zabrinutost zbog sve veće raširenosti te pojave budući da ona može dovesti i do kršenja digitalnih prava stanovništva te pojačati izvanmrežno nasilje;

75.poziva Komisiju i ESVD da promiču donošenje zakonodavstva o dezinformacijama i govoru mržnje u zemljama izvan EU-a, da izričito zabrane i kažnjavaju govor kojim se potiče na diskriminaciju, mržnju ili nasilje na temelju rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, društvene klase, invaliditeta, kaste, vjere, uvjerenja, dobi, seksualne orijentacije te spola ili rodnog identiteta te da prisile tehnološke korporacije i platforme društvenih medija na poticanje internetskog okruženja u kojem se poštuju ljudska prava;

76.primjećuje da dosadašnja provedba akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju od strane EU-a i njegovih država članica, iako je znatno uznapredovala, i dalje napreduje nedovoljnom brzinom te ju je teško ocijeniti zbog nedostatka konkretnih ciljeva s vremenskim okvirom; uzima u obzir napomenu navedenu u reviziji akcijskog plana sredinom provedbenog razdoblja o dosad nezabilježenim izazovima s kojima se svijet suočava od njegova donošenja, uključujući općenite prepreke u zaštiti ljudskih prava koje su se pojavile posljednjih godina, ali ističe da bi to trebalo dovesti do unapređenja provedbe akcijskog plana za preostalo razdoblje radi maksimiziranja sinergija i komplementarnosti između ljudskih prava i demokracije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini; pozdravlja ocjenu djelovanja EU-a u pogledu boraca za ljudska prava u okviru revizije; poziva na uključivanje obrane i promicanja univerzalnosti ljudskih prava u stupove sljedećeg akcijskog plana EU-a, kao i na obraćanje posebne pozornosti na diskurse i alate koje autoritarni i neliberalni režimi koriste u svojim napadima u tom pogledu; ističe da je potrebno premostiti jaz između strateške vizije i ciljeva akcijskog plana te njegove operativne dimenzije; naglašava važnost preuzimanja odgovornosti država članica za akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju, kao i javnog izvješćivanja o njihovim mjerama u skladu s tim strateškim dokumentom; potiče nacionalne i regionalne parlamente, nacionalne institucije za ljudska prava i lokalne organizacije civilnog društva na suradnju s tijelima na razini država članica o njihovu doprinosu provedbi vanjske politike EU-a u području ljudskih prava;

77.u potpunosti podupire rad posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava u doprinosu vidljivosti i usklađenosti djelovanja EU-a u području ljudskih prava u vanjskim odnosima EU-a; poziva ESVD da osnaži svoju ulogu i poveća svoju vidljivost u promicanju i zaštiti ljudskih prava prilikom suradnje s trećim zemljama i partnerima sličnih stavova te u usmjeravanju provedbe akcijskog plana za ljudska prava i demokraciju; poziva na veću odgovornost, transparentnost i vidljivost rada u okviru mandata, što se među ostalim odnosi na javno izvješćivanje o posjetima zemljama, programu rada i prioritetima; smatra da opseg mandata opravdava imenovanje nositelja mandata na puno radno vrijeme; ustraje u tome da se imenovanje sljedećeg posebnog predstavnika EU-a može potvrditi tek nakon pozitivne ocjene Odbora za vanjske poslove Parlamenta i Pododbora za ljudska prava te inzistira na tome da posebni predstavnik EU-a redovno podnosi izvješća Parlamentu;

78.podsjeća na temeljnu ulogu Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa, uključujući njegov tematski program za ljudska prava i demokraciju, kao vodećeg instrumenta EU-a u promicanju i zaštiti ljudskih prava i demokracije diljem svijeta; ponovno poziva na povećanje potpore organizacijama civilnog društva, prodemokratskim aktivistima i medijskim organizacijama, među ostalim u okviru Europske zaklade za demokraciju, u kontekstu globalnih trendova koji su trenutačno regresivni; ističe potrebu za suradnjom s civilnim društvom i drugim lokalnim partnerima u svim relevantnim vanjskim aktivnostima EU-a; ponovno ističe važnost racionalizacije pristupa koji se temelji na ljudskim pravima u instrumentima EU-a za vanjsko djelovanje;

79.ponovno poziva na veću transparentnost odredaba povezanih s ljudskim pravima u sporazumima o financiranju u okviru instrumenta NDICI te na pojašnjenje mehanizma i kriterija za suspenziju takvih sporazuma u slučaju kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava; naglašava da bi se EU trebao strogo suzdržavati od pružanja proračunske pomoći režimima koji ni približno ne ispunjavaju međunarodne standarde u području ljudskih prava, demokracije i borbe protiv korupcije; ističe da bi potporu u tim slučajevima trebalo usmjeravati kroz civilno društvo; poziva EU da posebno obrati pozornost na procjenu i sprečavanje svih kršenja povezanih s Unijinim politikama, projektima i financiranjem u trećim zemljama, među ostalim uspostavom mehanizma za podnošenje pritužbi za pojedince ili skupine čija bi prava zbog djelovanja EU-a u tim zemljama mogla biti prekršena;

80.podsjeća da se EU u svojem vanjskom djelovanju u okviru instrumenta NDICI obvezao podupirati prelazak s institucionalne na obiteljsku skrb i skrb u zajednici; stoga potiče institucije EU-a da prekinu financiranje institucija, uključujući obnovu, izgradnju ili renovaciju, ako to nije dio postupka deinstitucionalizacije;

81.naglašava da bi se klauzule o ljudskim pravima trebale dosljedno primjenjivati na sve međunarodne sporazume EU-a s trećim zemljama, uključujući sektorske i investicijske sporazume, da bi ih trebalo pomno pratiti i podupirati jasnim skupom mjerila i postupaka koje treba slijediti u slučaju kršenja ljudskih prava, te da bi one na praktičan i fleksibilan način trebale poslužiti kao osnova za suradnju s trećom zemljom u području ljudskih prava; napominje da je EU do 2014. službeno aktivirao klauzule o ljudskim pravima u dvadesetak navrata i da je otad samo jednom usvojio „odgovarajuće mjere” u skladu s tim klauzulama; ponavlja da bi, s obzirom na teška i stalna kršenja klauzula o ljudskim pravima od strane partnerskih zemalja, EU trebao reagirati brzo i odlučno, a u konačnici suspenzijom relevantnih sporazuma ako se druge mogućnosti pokažu neučinkovitima;

82.poziva na provedbu preporuke Europskog ombudsmana o izradi portala za rješavanje pritužbi u okviru trgovinskih i financijskih instrumenata EU-a te na prilagodbu Komisijine jedinstvene ulazne točke kako bi se omogućilo podnošenje pritužbi na nepoštovanje klauzula o ljudskim pravima, i to na pristupačan i transparentan način, prilagođen građanima; potiče institucije EU-a i države članice da nastave surađivati s Europskim ombudsmanom na razvoju novih strategija i alata za zaštitu i promicanje ljudskih prava putem trgovine; poziva Komisiju da poboljša svoju komunikaciju s Parlamentom kad je riječ o razmatranjima i odlukama povezanima s izvršenjem klauzula o ljudskim pravima u međunarodnim sporazumima;

83.naglašava važnu ulogu dijaloga o ljudskim pravima u okviru paketa instrumenata EU-a o ljudskim pravima i kao ključnog sredstva za provedbu akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju; ističe da bi se ti dijalozi trebali baviti stanjem svih ljudskih prava i demokracije s relevantnim zemljama; naglašava ulogu neovisnih organizacija civilnog društva i potrebu da se zajamči njihovo legitimno sudjelovanje u okviru pripreme tih dijaloga i naknadnih aktivnosti povezanih s tim dijalozima; naglašava da ne smije dolaziti do diskriminacije kad je riječ o sudjelovanju civilnog društva u tom kontekstu; napominje da bi se dijalozi o ljudskim pravima trebali smatrati ključnim elementom trajnog angažmana EU-a, a ne samo formalnim ispunjavanjem obveze ili samostalnim instrumentom; podsjeća da se ti dijalozi trebaju upotrebljavati zajedno i u sinergiji s drugim instrumentima, provoditi na način usmjeren na rezultate i redovito preispitivati; naglašava da bi neuspjeh u postizanju konkretnih rezultata trebao imati posljedice na šire vođenje bilateralnih odnosa; ponavlja da je potrebno razmatrati pojedinačne slučajeve, uključujući one istaknute u rezolucijama Europskog parlamenta te dobitnika i finalista Nagrade Saharov i osigurati odgovarajuće daljnje postupanje; poziva ESVD i delegacije EU-a da povećaju vidljivost tih dijaloga i njihovih ishoda, među ostalim objavljivanjem zajedničke izjave za medije, te da se pobrinu za odgovarajuće daljnje postupanje u vezi s njima;

84.prima na znanje dosadašnju ograničenu primjenu globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) kao ključnog političkog alata u obrani ljudskih prava i demokracije EU-a diljem svijeta; međutim, prima na znanje izazove koje zahtjev za jednoglasnošću predstavlja u njihovu donošenju i ponavlja svoj poziv na uvođenje glasovanja kvalificiranom većinom za odluke o globalnom režimu sankcija u području ljudskih prava; poziva na dinamičniju i dosljedniju upotrebu tog alata, među ostalim u suradnji s partnerima sličnih stavova; poziva Vijeće na postupanje u vezi sa zahtjevima za sankcijama koje je Parlament uputio u svojim rezolucijama; u potpunosti podupire mogućnost nametanja ciljanih antikorupcijskih sankcija u vezi s ozbiljnim povredama ljudskih prava, što je dugogodišnji prioritet Parlamenta, pozdravlja prijedlog Komisije s tim u vezi te poziva Vijeće da ga što prije usvoji, bilo njegovim uključivanjem u globalni režim sankcija u području ljudskih prava bilo u drugi režim;

85.ističe da je dosljedna i uniformirana primjena sankcija od strane svih država članica preduvjet za vjerodostojnost i djelotvornost vanjskog djelovanja EU-a; ističe potrebu za potpunom provedbom sankcija i poziva na djelotvorno rješavanje problema njihovih povreda i zaobilaženja;

86.ponovno izražava zabrinutost zbog sve češćih napada autoritarnih, totalitarnih i neliberalnih režima na demokratske institucije i standarde te na civilno društvo, kao i zbog pokušaja preoblikovanja međunarodnih normi; naglašava da obrana i potpora demokraciji diljem svijeta sve više postaju od geopolitičkog i strateškog značaja; razmatra potrebu za ulaganjem većih napora u informiranje o potkopavanju demokratske kulture u trećim zemljama i ponavlja da ju je potrebno ojačati; ponovno ističe važnost misija EU-a za promatranje izbora te doprinos Parlamenta razvoju i poboljšanju njihove metodologije; traži da treće zemlje provedu preporuke misija EU-a za promatranje izbora i drugih priznatih međunarodnih subjekata radi poboljšanja organizacije i konteksta budućih izbornih postupaka te na taj način doprinesu njihovoj transparentnosti i zakonitosti kako bi se poboljšali demokratski standardi dotičnih zemalja; pozdravlja rad Europske zaklade za demokraciju te ponavlja da je potrebno nastaviti jačati njezine aktivnosti i resurse;

87.izražava duboku zabrinutost zbog napada na borce za ljudska prava i uznemiravanja boraca za ljudska prava, kao i njihovih obitelji, zajednica i odvjetnika, te smatra posebno zabrinjavajućim što se za njihov progon upotrebljavaju sve sofisticiranija sredstva; oštro osuđuje zakone, uključujući zakone o suzbijanju terorizma, nacionalne sigurnosne zakone i zakone protiv klevete, usmjerene protiv boraca za ljudska prava i nevladinih organizacija kako bi se njihov rad kriminalizirao i stigmatizirao; osuđuje uznemiravanje nevladinih organizacija na temelju zakonodavnih odredaba u trećim zemljama, kao što su zakoni o stranim agentima i slično, i zbog drugih ograničenja s kojima se suočavaju u svojem zakonitom radu; podupire borce za ljudska prava, pohvaljuje ih i zahvaljuje im na hrabrom i iznimno važnom radu koji obavljaju te podržava djelovanje EU-a u cilju jamčenja njihove zaštite diljem svijeta; poziva EU i njegove države članice na potpunu i dosljednu primjenu Smjernica EU-a o borcima za ljudska prava, čime se potiče proaktivan, holistički i dugoročni pristup zaštiti boraca za ljudska prava kojim se predviđaju i ublažavaju ozbiljni problemi, kao što su napadi i prijetnje usmjereni protiv boraca za ljudska prava, koji često imaju visoku osobnu cijenu za njih, njihove obitelji i zajednice; ističe hitnu potrebu za sveobuhvatnom i pravodobnom revizijom Smjernica o borcima za ljudska prava radi suočavanja s novim izazovima i prijetnjama te osiguravanja njihove primjenjivosti i učinkovitosti u zaštiti boraca za ljudska prava na globalnoj razini, kao i za uključivanjem rodno osjetljivih i intersekcionalnih pristupa u ažurirane Smjernice te uzimanjem u obzir raznolikih podrijetla i iskustava boraca za ljudska prava i posebnih ranjivosti s kojima se mogu suočiti;

88.ističe da diljem svijeta dolazi do sve češćih transnacionalnih prijetnji nacionalnih tijela ili subjekata koji djeluju u njihovo ime upućenih borcima za ljudska prava; poziva Komisiju i države članice da utvrde i suzbiju te prijetnje unutar EU-a kao prioritet i kao sastavni dio Smjernica EU-a o borcima za ljudska prava; potiče Komisiju i države članice da stranim borcima za ljudska prava koji borave u EU-u osiguraju odgovarajuća financijska i druga sredstva kako bi im se omogućilo da nastave svoj rad u području ljudskih prava na daljinu i bez straha od osvete; naglašava da bi dužnosnici i službenici trećih zemalja koji uznemiravaju borce za ljudska prava u EU-u, kao i oni koji im to omogućuju na lokalnoj razini, bez obzira na to je li riječ o pojedincima ili tijelima, trebali odgovarati za svoje postupke; ističe važnost osposobljavanja i osiguravanja resursa tijelima kaznenog progona kako bi se suzbili ti transnacionalni napadi;

89.ustraje u tome da ESVD, Komisija i delegacije EU-a posebnu pozornost posvete položaju dobitnika i finalista nagrade Saharov koji su u opasnosti te da u suradnji s državama članicama i Parlamentom poduzmu odlučne mjere kako bi se zajamčili njihova dobrobit, sigurnost ili oslobođenje;

90.poziva na ulaganje napora u jačanje vidljivosti djelovanja i kanala EU-a za zaštitu i potporu boraca za ljudska prava; potiče države članice EU-a da budu uzor drugima te razviju pouzdane i djelotvorne nacionalne smjernice i zakone o borcima za ljudska prava koje će moći primjenjivati i druge nacije; prepoznaje kolektivnu odgovornost ESVD-a, Komisije i država članica za osiguravanje učinkovite primjene Smjernica EU-a o borcima za ljudska prava i poziva EU na provedbu istinskog pristupa Tima Europa u pogledu boraca za ljudska prava; u cijelosti podupire mehanizam ProtectDefenders.eu te poziva EU i njegove države članice da potiču uspostavu sličnih mehanizama u zemljama sličnih stavova, kao i zajedničkih aktivnosti EU-a, njegovih država članica i trećih zemalja usmjerenih na zaštitu boraca za ljudska prava; naglašava da je važno da posebni predstavnici EU-a surađuju s nacionalnim tijelima u pogledu zaštite ljudskih prava i pojedinačnih slučajeva; ponavlja svoj poziv Komisiji da preuzme proaktivnu ulogu u uspostavi viznog sustava za više ulazaka na razini EU-a za ugrožene borce za ljudska prava; ovim putem apelira na države članice EU-a da uvedu postupovna poboljšanja u svoje diplomatske misije kojima će se osigurati brzi, razumljivi, pristupačni i dostižni postupci podnošenja zahtjeva za izdavanje viza; nadalje, poziva države članice da zajednički uspostave i uvedu posebnu kategoriju u Europski zakonik o vizama radi racionalizacije postupaka izdavanja viza i promicanja ujednačenih postupaka podnošenja zahtjeva za izdavanje viza u EU-u; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da u suradnji s državama članicama i Parlamentom izradi godišnji popis zemalja u kojima su borci za ljudska prava ozbiljno ugroženi, što bi omogućilo koordinirani odgovor Tima Europa, pristup resursima, bolje praćenje, prilagođene strategije i povećanu potporu na svim razinama; potiče transparentno predstavljanje i preispitivanje tog popisa pred Parlamentom kako bi se zadržala odgovornost;

91.izražava žaljenje zbog činjenice da se borkinje za ljudska prava suočavaju s rodno uvjetovanim nasiljem i da nemaju pristup odgovarajućim resursima i mehanizmima zaštite; osuđuje kontinuirane napade na borkinje za ljudska prava, uključujući seksualne napade, prijetnje, zastrašivanje, kriminalizaciju i ubojstva; potvrđuje da je sve češćim mizoginim, seksističkim i homofobnim govorom političkih vođa posljednjih godina normalizirano nasilje nad borkinjama za ljudska prava, a posebno nad borkinjama za spolno i reproduktivno zdravlje i prava; naglašava da EU treba nastaviti politički i financijski podupirati organizacije civilnog društva koje promiču prava žena i djevojčica;

92.ističe da korupcija olakšava, perpetuira i institucionalizira kršenja ljudskih prava, potkopava demokratske institucije te nerazmjerno utječe na najranjivije i marginalizirane pojedince i skupine u društvu; poziva na uključivanje borbe protiv korupcije u sva nastojanja i politike EU-a za promicanje ljudskih prava i demokracije; pozdravlja antikorupcijsko djelovanje u vanjskim politikama EU-a, uključujući mogućnost nametanja usmjerenih antikorupcijskih sankcija, u Zajedničkoj komunikaciji Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 3. svibnja 2023. o borbi protiv korupcije (JOIN(2023)0012); poziva EU i države članice da ulažu veće napore u pravosudne reforme, borbu protiv nekažnjavanja, povećanje transparentnosti, u institucije za borbu protiv korupcije u trećim zemljama te u rješavanje pitanja uloge određenih aktera u tom pogledu koji se nalaze u EU-u; podupire antikorupcijske odredbe uvrštene u trgovinske sporazume EU-a sa zemljama koje nisu članice EU-a; naglašava da je iznimno važno da EU i njegove države članice budu uzor drugima tako što će primjenjivati najviše standarde transparentnosti na svoje vanjsko financiranje i pružati veću potporu organizacijama civilnog društva, aktivistima i istraživačkim novinarima koji sudjeluju u borbi protiv korupcije i nekažnjavanja te promicati uspostavu učinkovitih globalnih mjera za borbu protiv korupcije i čvrste regulatorne okvire, kao i rješavati pitanje tajnih jurisdikcija i poreznih oaza; poziva na jačanje suradnje s ključnim međunarodnim akterima u tom pogledu, kao što su Skupina država protiv korupcije (GRECO), Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), radi poboljšanja sinergija i razmjene najbolje prakse u pogledu antikorupcijskih mjera;

93.ponovno ističe da EU i njegove države članice trebaju nastupati jedinstveno u UN-u i na drugim multilateralnim forumima; izuzetno je zabrinut zbog sve češćih napada autoritarnih i neliberalnih režima na multilateralne institucije, kao što su tijela UN-a, a posebno Vijeće UN-a za ljudska prava, u cilju potkopavanja njihova rada i legitimiteta; pozdravlja kontinuiranu potporu EU-a i njegovih država članica UN-u i drugim multilateralnim institucijama, kao i kontinuirani i rastući strateški dijalog i suradnju s Uredom visokog povjerenika za ljudska prava; snažno podržava da EU sponzorira rezolucije UN-a o ljudskim pravima i demokraciji; poziva EU i njegove države članice da poduzmu konkretne korake za jačanje i povećanje otpornosti međunarodne arhitekture ljudskih prava te za dosljednu provedbu međunarodnih obveza i instrumenata u pogledu ljudskih prava; poziva EU i njegove države članice da se zalažu za vlastito i stalno člansko mjesto Unije na multilateralnim forumima te da se pobrinu za veću koordinaciju, uključujući u Vijeću sigurnosti UN-a, uz postojeća članska mjesta dodijeljena državama članicama EU-a; traži da delegacije EU-a preuzmu snažniju ulogu u multilateralnim forumima, za koje bi na raspolaganju trebale imati odgovarajuća sredstva;

94.naglašava da je za učinkovitu zaštitu ljudskih prava diljem svijeta potrebna međunarodna suradnja na multilateralnoj razini; ističe posebno važnu ulogu UN-a i njegovih tijela kao glavnog foruma koji mora biti u stanju učinkovito promicati napore za mir, sigurnost, održivi razvoj te poštovanje ljudskih prava i međunarodnog prava; podsjeća na obveze svih država članica UN-a u pogledu promicanja i zaštite svih ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako je utvrđeno u Povelji o osnivanju Ujedinjenih naroda i Rezoluciji 60/251 Opće skupštine UN-a; naglašava odgovornost Vijeća UN-a za ljudska prava da reagira na sva ozbiljna kršenja ljudskih prava diljem svijeta; izražava žaljenje zbog činjenice da za više članova Vijeća za ljudska prava UN-a postoji evidencija o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava i zanemarivanju obveza u pogledu ljudskih prava; poziva na bolju primjenu kriterija za članstvo u Vijeću UN-a za ljudska prava; poziva ESVD da pokrene i predvodi napore u smjeru koordiniranog stajališta EU-a i država članica o članstvu u Vijeću UN-a za ljudska prava, čime bi se u izbornom postupku promicala veća transparentnost i natjecanje utemeljeno na zaslugama; poziva institucije EU-a, uključujući Parlament, na dodatno jačanje odnosa i bliske suradnje s navedenim tijelima UN-a;

95.ističe rad istražnih odbora i misija za utvrđivanje činjenica koji su uspostavljeni pod okriljem Ujedinjenih naroda, a koji se sve više koriste za pružanje odgovora na slučajeve ozbiljnih kršenja međunarodnog humanitarnog prava, međunarodnog prava o ljudskim pravima i borbu protiv nekažnjavanja; poziva EU i njegove države članice da nastave politički i financijski podupirati rad UN-a, uključujući posebne postupke i tijela za praćenje provedbe ugovora; oštro osuđuje sve napade na mandatare za posebne postupke UN-a i neovisnost njihovih mandata; poziva države članice EU-a i demokratske partnere EU-a da se odlučno suprotstave tim pokušajima i poduzmu sve moguće mjere kako bi pomogli u jamčenju sigurnih i otvorenih prostora za interakciju pojedinaca i organizacija civilnog društva s Ujedinjenim narodima, njihovim predstavnicima i mehanizmima;

96.poziva EU i države članice da podrže jačanje regionalnih sustava ljudskih prava, među ostalim financijskom pomoći i međuregionalnom razmjenom iskustava; posebno ističe ključnu ulogu nadzornih tijela i pravosudnih mehanizama uspostavljenih u okviru tih regionalnih sustava i njihovu komplementarnost sa sustavom UN-a za ljudska prava;

97.pozdravlja političku i financijsku potporu koju EU pruža Međunarodnom kaznenom sudu, uključujući Uredu tužitelja Međunarodnog kaznenog suda; traži od EU-a i njegovih država članica da nastave podupirati Međunarodni kazneni sud potrebnim sredstvima te ljudskim i financijskim resursima te da se koriste svim instrumentima koji su mu na raspolaganju za jačanje borbe protiv nekažnjavanja diljem svijeta; pozdravlja doprinose Međunarodnog kaznenog suda borbi protiv nekažnjavanja diljem svijeta; podupire doprinose EU-a u istragama ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u okviru Međunarodnog kaznenog suda; osuđuje pokušaje potkopavanja rada i legitimiteta Međunarodnog kaznenog suda; poziva EU i njegove države članice da potaknu svoje partnere da ratificiraju Rimski statut i njegove izmjene i tako prošire nadležnost Suda;

98.izražava žaljenje zbog slučajeva različitih pristupa zaštiti i promicanju ljudskih prava u zemljama koje nisu članice EU-a zabilježenih u veleposlanstvima država članica i delegacijama EU-a; ističe da bi veleposlanstva država članica promicanje i zaštitu ljudskih prava trebala odrediti kao prioritet te istodobno podupirati civilno društvo u zemljama izvan EU-a; napominje da ta odgovornost ne bi trebala biti u potpunosti na delegacijama EU-a; poziva EU i države članice da ljudska prava stave u središte svih politika i alata EU-a; potiče EU i njegove države članice da pojačaju napore u promicanju i zaštiti ljudskih prava i demokracije diljem svijeta; ističe potrebu za ujedinjenim i jednoglasnim djelovanjem EU-a i njegovih država članica te učinkovitim rješavanjem globalnih pitanja ljudskih prava i demokracije u multilateralnim forumima; poziva na potpunu koordinaciju između svih delegacija država članica i delegacija EU-a za pitanja ljudskih prava u trećim zemljama; poziva delegacije EU-a i diplomatske misije država članica EU-a da zauzmu proaktivniji pristup promicanju i obrani ljudskih prava;

99.ističe važnost rješavanja problema kontinuirane segmentacije u vođenju vanjskih odnosa EU-a u području ljudskih prava; poziva na bolju koordinaciju u pitanjima ljudskih prava između Glavne uprave Komisije za međunarodna partnerstva i ESVD-a s drugim relevantnim glavnim upravama, uključujući Glavnu upravu za trgovinu i Glavnu upravu za migracije i unutarnje poslove te s relevantnim agencijama EU-a, kao što su Frontex i EASO; pozdravlja povećanu koordinaciju između delegacija EU-a i sjedišta ESVD-a te Glavne uprave za međunarodna partnerstva u pogledu hitnih slučajeva boraca za ljudska prava;

100.poziva sve delegacije EU-a u trećim zemljama da pružaju veću potporu borcima za ljudska prava, u skladu sa smjernicama EU-a u tom području, kao i da posjećuju članove demokratske oporbe, aktiviste i pripadnike civilnog društva koji su zatvoreni u tim zemljama, da prate njihovu situaciju, prisustvuju suđenjima i da o njihovim slučajevima raspravljaju u dijalozima EU-a o ljudskim pravima s dotičnim zemljama;

101.ističe važnu ulogu javne i kulturne diplomacije EU-a, kao i međunarodnih kulturnih odnosa, u promicanju ljudskih prava te poziva Odjel ESVD-a za stratešku komunikaciju i predviđanja da ulaže veće napore u tom pogledu, za koje bi trebao osigurati odgovarajuće resurse; naglašava potrebu da se treće zemlje u cijelosti obavijesti o programima za ljudska prava koje financira ili podupire EU; smatra da je iznimno važno u cijelosti provesti Smjernice EU-a o ljudskim pravima u okviru delegacija EU-a i diplomatskih misija država članica;

102.poziva Komisiju, ESVD i države članice da zauzmu istinski pristup „Tim Europa”, koji se sastoji od redovite suradnje s Parlamentom i njegova smislenog uključivanja u sve sastanke, posjete ili druga službena i neslužbena događanja, u skladu s ulogom koju Europski parlament ima kao jedino izravno izabrano tijelo EU-a, koje predstavlja građane EU-a;

103.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku Europske unije za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, predsjedniku 77. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda, predsjedniku Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava, visokom povjereniku Ujedinjenih naroda za ljudska prava te voditeljima delegacija Europske unije.