1.ponovno ističe važnu ulogu EIB-a kao javne banke EU-a i jedine međunarodne financijske institucije koja je u cijelosti u vlasništvu država članica, koja se u potpunosti vodi politikama EU-a i podliježe pravnim standardima EU-a, uz cilj podupiranja socijalnog i gospodarskog oporavka i usmjeravanja ulaganja potrebnih za ostvarenje ciljeva Unije;

2.cijeni činjenicu da je EIB uvijek spreman prilagoditi se i promijeniti u skladu s novim zahtjevima politike EU-a, poštujući pritom svoje dugoročne ciljeve;

3.ponavlja svoj poziv na povećanje kapitala kako bi se EIB-u omogućila dugoročnija povratna financijska potpora i inovativni instrumenti; napominje da je to potrebno za pravedan i uključiv održivi rast kojim se podupiru ključna ulaganja u realno gospodarstvo koja se inače ne bi izvršila i koja imaju potencijal za maksimalno povećanje dobitaka od inovacija u ključnim područjima politika EU-a kao što su digitalizacija i zelena tranzicija; napominje da bi ta ulaganja trebala pomoći ublažiti ograničenja konkurentnosti kao što su visoke cijene energije, nedostatak vještina i nedovoljna ulaganja u inovacije i nove tehnologije te pomoći u provedbi europskog stupa socijalnih prava i ciljeva održivog razvoja UN-a; očekuje od EIB-a da zajamči da njegova financijska sredstva doprinose rješavanju problema tržišnih nedostataka, da se njime izbjegavaju učinci istiskivanja i postižu mjerljivi rezultati, a da se pritom ne dovodi u pitanje ukupna privlačnost njegove financijske ponude;

4.naglašava da EIB mora održati svoj kreditni rejting AAA i zadržati puno povjerenje tržišta kapitala u njegove aktivnosti;

5.napominje da EIB-ovo financiranje ima sve važniju ulogu u kontekstu znatnih socijalnih i gospodarskih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 nakon koje je uslijedila invazija na Ukrajinu, među kojima se ističu inflacija, visoke kamatne stope i prevelik pritisak na javne financije; nadalje primjećuje veću ulogu koju financiranje EIB-a ima u kontekstu složenih gospodarskih izgleda i povećane globalne konkurencije, što također utječe na projekte koji su u tijeku;

6.smatra da bi EIB mogao učiniti više kako bi se poboljšala sektorska ravnoteža i kako bi se prilagodio regionalnoj raznolikosti EU-a te time povećao privlačnost svojih sredstava; poziva EIB da otkloni sustavne nedostatke koji određenim regijama ili zemljama onemogućuju da u potpunosti iskoriste njegove financijske aktivnosti, pri čemu poštuje narav financijskih operacija EIB-a koje se temelje na potražnji; poziva Komisiju da procijeni je li zemljopisna raspodjela financiranja u okviru programa InvestEU uravnotežena, posebno u pogledu manjih država članica;

7.poziva EIB da podrži projekte kojima se doprinosi provedbi europskog stupa socijalnih prava i UN-ovih ciljeva održivog razvoja te kojima se poboljšava socijalna uključenost i smanjenje nejednakosti u skladu s okolišnim i socijalnim standardima; poziva EIB da proširi svoju ulogu u procjeni i smanjenju manjka ulaganja u socijalnu infrastrukturu i skrb, kao što su pristupačno i energetski učinkovito socijalno stanovanje, komunalne usluge, javni prijevoz, održivi prijevoz, kultura i obrazovanje, istodobno osiguravajući dodatnost i komplementarnost s drugim javnim fondovima i komercijalnim zajmodavcima; poziva EIB da poveća težinu socijalnih naknada u procjenama projekata kako bi se pružila dugoročna cjenovno pristupačna rješenja u kontekstu krize troškova života i izazova s kojima se susreću kućanstva u Europskoj uniji, a koji proizlaze iz cjelokupne gospodarske situacije; traži od EIB-a da poboljša preuzimanje rizika za projekte kojima se pružaju ključne usluge s dugoročnim jasnim i mjerljivim koristima; poziva EIB da, kad god je to moguće, pri financiranju da prednost projektima koji uključuju ranjive ili marginalizirane osobe, posebno mlade, i projektima koje predvode građani;

8.prima na znanje nalaze EIB-ova izvješća o ulaganjima za 2022./2023. naslovljeno „Resilience and renewal in Europe” (Otpornost i obnova u Europi), u kojem se analiziraju ulaganja u djelovanja u području klime diljem EU-a i manjak ulaganja u raznim sektorima; prima na znanje da se novim operativnim planom Grupe EIB-a za razdoblje 2023. – 2025. potvrđuje usklađenost EIB-a s političkim prioritetima EU-a i njegova predanost povećanju ambicija u pogledu zelene i digitalne tranzicije; poziva Komisiju da razvije metodu procjene manjka zelenih financijskih sredstava u EU-u i da procijeni potencijalnu ulogu EIB-a u nadoknađivanju tog manjka;

9.podsjeća da je EIB najveći svjetski izdavatelj zelenih obveznica u više valuta; ističe da bi se povećanjem udjela obveznica denominiranih u eurima dodatno ojačala međunarodna uloga eura;

10.podsjeća da zelena tranzicija mora biti uključiva i pravedna i da zelena ulaganja moraju biti održiva te stoga očekuje od EIB da iskoristi svoje kreditiranje, financijske instrumente, tehničku pomoć i savjetodavne usluge kako bi se pružila potpora građanima i poduzećima koji se suočavaju sa socioekonomskim izazovima koji proizlaze iz njihovih napora da se klimatska neutralnost postigne najkasnije do 2050.; poziva EIB da podupre projekte kojima se osiguravaju cjenovno pristupačna obnovljiva energija, stanovanje i javne usluge, inicijative pod vodstvom zajednice, kao i male projekte koji su u prvom redu usmjereni na borbu protiv energetskog siromaštva;

11.pozdravlja činjenicu da je EIB već ispunio svoj cilj da barem polovicu svojih sredstava namijeni djelovanju u području klime i okolišnoj održivosti te da je na dobrom putu da ostvari svoj cilj pružanja potpore zelenim ulaganjima u iznosu od 1 bilijuna EUR do 2030.; očekuje da će se preispitivanjem Plana djelovanja klimatske banke EIB 2024. u potpunosti uskladiti s planom od 1,5 °C i ciljem klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., uz istodobno osiguravanje pravedne tranzicije za sve; smatra da bi referentna vrijednost trebala biti najambicioznija praksa javnog bankarstva; ponavlja svoj poziv da se za svaki projekt uključi pouzdana procjena alternativa s manjim emisijama ugljika i emisijama iz područja primjene 3.;

12.pozdravlja usklađivanje drugih ugovornih strana s Pariškim sporazumom (PATH) i očekuje njegovu potpunu provedbu u pogledu postizanja najvećeg mogućeg smanjenja emisija i povećanja otpornosti na klimatske promjene; prima na znanje odgovor EIB-a na hitnu energetsku situaciju u EU-u u obliku prilagodbe okvira PATH; očekuje da će izuzeća predviđena okvirom PATH kao potpora planu REPowerEU biti iznimna, privremena i u potpunosti opravdana kako bi se mogla ubrzati zelena tranzicija i okončati ovisnost Europe o uvozu fosilnih goriva, među ostalim iz Rusije; u tom kontekstu pozdravlja povećanje potpore EIB-a planu REPowerEU na 45 milijardi EUR u zajmovima i financiranju vlasničkim kapitalom za projekte u području obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, mreža i skladištenja, infrastrukture za punjenje električnih vozila i revolucionarnih tehnologija tijekom sljedećih pet godina;

13.podsjeća da su svi korporativni klijenti EIB-ova financiranja ugovorno obvezni izraditi i objaviti vjerodostojnu strategiju za usklađivanje s Pariškim sporazumom („planovi dekarbonizacije”) koja uključuje srednjoročne, postupno provedive i kvantitativne ciljeve i mogućnosti smanjenja emisija tijekom duljeg vremenskog razdoblja kako bi se najkasnije do 2050. postigla klimatska neutralnost; očekuje od EIB-a da sustavno prije potpisivanja bilo kakve nove financijske obveze ocjenjuje vjerodostojnost tih planova primjenjujući kriterije dekarbonizacije koji su kompatibilni s ciljnom vrijednošću od 1,5 stupnjeva; ponavlja svoj poziv EIB-u da surađuje samo s financijskim posrednicima koji imaju vjerodostojne planove dekarbonizacije, uključujući kratkoročne ciljeve usklađene s ciljnom vrijednosti od 1,5 stupnjeva i koji će biti provedeni što prije, a najkasnije do 2025.; naglašava da takvi novi zahtjevi ne smiju otežavati pristup MSP-ova financiranju;

14.naglašava ključnu ulogu EIB-a u osiguravanju pravedne tranzicije; poziva EIB da smanji minimalni iznos zajmova za pojedinačne projekte ili programe zajmova kojima se doprinosi pravednoj tranziciji; potiče EIB da pojača suradnju s nacionalnim i regionalnim financijskim institucijama kako bi se osiguralo ciljano financiranje; poziva EIB da u tom kontekstu pruži svoj doprinos postizanju ciljeva EU-a u području ravnopravnosti žena i muškaraca; pozdravlja sudjelovanje EIB-a u mehanizmu EU-a za pravednu tranziciju kako bi se ublažio socioekonomski učinak prelaska na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija i stvorile nove mogućnosti za održivi razvoj u prihvatljivim regijama;

15.poziva EIB da prilagodi svoje aktivnosti smanjivanja rizika kako bi se privatno financiranje usmjerilo na projekte s visokim stupnjem dodatnosti koji doprinose pravednoj tranziciji bez ugrožavanja komercijalne održivosti njegova portfelja; poziva EIB da izvuče pouke iz upotrebe proizvoda kao što su klimatski i infrastrukturni fondovi, uključujući važnost posredničkog vlasničkog kapitala i potrebu za poboljšanjem omjera rizika i dobiti u manjim projektima za zelenu infrastrukturu;

16.pozdravlja povećanje ulaganja u vodik; ustraje u tome da je uloga vodika doprinijeti prelasku na klimatsku neutralnost smanjenjem emisija iz industrijskih sektora u kojima je teško smanjiti emisije; očekuje da će se osigurati dodatnost kako bi se izbjeglo preusmjeravanje resursa iz postojećih izvora obnovljive energije u skladu s relevantnim delegiranim aktom Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/1184 od 10. veljače 2023. o dopuni Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem metodologije Unije za detaljna pravila za proizvodnju obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu (SL L 157, 20.6.2023., str. 11.).; zabrinut je zbog mogućeg utjecaja projekata u području vodika na opskrbu vodom u nekim regijama, kao i zbog njihova utjecaja na biološku raznolikost; poziva EIB da poboljša stručno savjetovanje koje pruža u pogledu ekosustava i tržišta vodika u EU-u;

17.naglašava da okolišna i socijalna politika EIB-a jača predanost promicanju i provedbi ciljeva Konvencije o biološkoj raznolikosti i globalnog okvira za biološku raznolikost za razdoblje nakon 2020., posebno zahtjev da financirani projekti ne nanose bitnu štetu biološkoj raznolikosti i ekosustavima; pozdravlja promjenu iz „bez neto gubitka” u „bez gubitka” biološke raznolikosti; teži punoj primjeni okolišne i socijalne politike EIB-a, posebno u projektima energije iz obnovljivih izvora; apelira na EIB da u potpunosti uskladi svoju okolišnu i socijalnu politiku s globalnim okvirom za biološku raznolikost za razdoblje nakon 2020.;

18.pozdravlja prva zajednička načela financiranja koje pozitivno utječe na prirodu koja je EIB objavio zajedno s drugim multilateralnim razvojnim bankama na konferenciji COP28; očekuje od EIB-a da nastavi s aktivnijim sudjelovanjem u ulaganjima koja pozitivno utječu na prirodu i kojima se jača biološka raznolikost te u sektore s najvećim dodatnim koristima za biološku raznolikost, kao što su gospodarenje vodama, odvodnja, šumarstvo i oceani, uz najvišu razinu integriteta i jamstava, osobito u pogledu prava lokalnih zajednica, te uključivanjem pouka izvučenih iz primjene Instrumenta za financiranje prirodnog kapitala; očekuje od EIB-a da poveća financiranje za rješenja kojima se smanjuje onečišćenje plastikom;

19.očekuje pojačane napore za uključivanje prirode u analize i operacije kojima se procjenjuje financijski rizik gubitka biološke raznolikosti na razini drugih strana; očekuje da će se elemente koji pozitivno utječu na prirodu sustavno uključivati u velike infrastrukturne projekte, posebno kad je riječ o ulaganjima u gradska područja; upozorava da se ne provode projekti koji doprinose klimatskim ciljevima, ali koji dovode do uništenja biološke raznolikosti;

20.prima na znanje aktualne pregovore o smanjenju duga u zamjenu za provedbu mjera za zaštitu prirode; zabrinut je zbog primjerenosti takvih zamjena u pogledu razvoja i očuvanja te njihovih visokih transakcijskih troškova, posebno jer su primjeri iz prošlosti pokazali da su takvi strahovi opravdani; naglašava potrebu za visokom razinom transparentnosti i odgovornosti zemalja;

21.očekuje od EIB-a da nastavi primjenjivati stroge standarde dobrobiti životinja i povezano primjenjivo zakonodavstvo, među ostalim kad je riječ o uzgojnim aktivnostima i hrani za životinje u sektoru uzgoja ribe, na temelju najvišeg standarda koji su postavili EU i multilateralne financijske institucije;

22.ističe da je sigurnost opskrbe kritičnim sirovinama ključna za zelenu i za digitalnu tranziciju, obrambeni sektor te za industrijsku bazu EU-a općenito; podsjeća na ulogu EIB-a u Savezu EU-a za sirovine i na cilj Unije da postigne veću autonomiju u pogledu opskrbe kritičnim sirovinama; ističe važnost pristupa kritičnim ključnim sirovinama koji se temelji na kružnom gospodarstvu, odnosno na recikliranju i ponovnoj upotrebi kako bi se smanjila ovisnost EU-a o trećim zemljama i povećala njegova strateška autonomija; stoga poziva EIB da više ulaže u sektor kritičnih sirovina kako bi se povećala otpornost u pogledu sirovina s posebnim naglaskom na recikliranje sekundarnih sirovina te kako bi se promicala rješenja utemeljena na kružnom gospodarstvu i tako doprinijelo diversifikaciji opskrbe;

23.podsjeća da su mala i srednja poduzeća okosnica europskoga gospodarstva; podsjeća da EU-u broji 23 milijuna MSP-ova te da oni čine 99 % svih poduzeća, pružaju oko tri četvrtine svih radnih mjesta i ostvaruju više od 50 % ukupne dodane vrijednosti koju proizvode poduzeća u EU-u; ističe da je potpora MSP-ovima ključni cilj Grupe EIB-a; ističe da su energetska kriza i posljedice ruskog rata u Ukrajini dodatni izazovi za MSP-ove, kao i povećanje cijena sirovina i rast kamatnih stopa;

24.podsjeća da je Grupa EIB-a 2022. financirala ulaganja u ukupnom iznosu od 16,35 milijardi EUR za MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije; napominje da su prema procjeni Grupe EIB-a operacije Grupe EIB-a kojima se pruža potpora zaduženim malim i srednjim poduzećima između 2010. i 2020. ukupno iznosile gotovo 20 milijardi EUR neto potpisanih godišnjih operacija; poziva Grupu EIB-a da razmotri načine za daljnje olakšavanje svoje potpore MSP-ovima, posebno za manje projekte financiranja;

25.naglašava ulogu EIF-a u poboljšanju pristupa financiranju za manja poduzeća, poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i start-up poduzeća iz EU-a, a time i njegovu potporu poduzetništvu, rastu, inovacijama, istraživanju i razvoju te zapošljavanju u Uniji; ističe da je stabilna opskrba energijom po konkurentnim cijenama jedan od temelja uspješne industrijske politike, a posebno uspješnih MSP-ova; poziva Grupu EIB-a da osigura dodatni kapital za rast kako bi se MSP-ovima omogućilo da povećaju svoje poslovanje; potiče Grupu EIB-a da poveća potporu usmjerenu na rast europskih start-up poduzeća, među ostalim preuzimanjem većih rizika u isplati poduzetničkog kapitala kako bi se osiguralo da europska start-up poduzeća mogu rasti u EU-u, a ne izvan njega;

26.naglašava potrebu da se EIF snažno usredotoči na projekte kojima se otvaraju nova i zadržavaju postojeća radna mjesta, uključujući projekte usmjerene na rješavanje rastućeg problema nezaposlenosti mladih, kao što je takozvani dvojni model naukovanja koji se pokazao učinkovitim i uspješnim u nekim državama članicama, u cilju otvaranja sigurnih i visokokvalitetnih radnih mjesta;

27.uviđa da se mala i srednja poduzeća često susreću s ograničenim administrativnim resursima i da se zbog manje povoljnih uvjeta bankovnih zajmova suočavaju s većim troškovima zaduživanja od velikih korporacija te smatra da im je nužno ponuditi alate financiranja koji su jednostavni i lako dostupni; stoga snažno potiče Grupu EIB-a da svoje programe oblikuje na način kojim se pojednostavnjuju administrativni postupci uz istodobno pružanje potrebne tehničke pomoći i odgovarajućeg financiranja savjetodavnih usluga, čime bi se poboljšala njihova dostupnost za MSP-ove;

28.ponavlja svoj poziv Grupi EIB-a da dopuni napore koji se ulažu u razvoj rješenja temeljenih na podacima, s posebnim naglaskom na konkurentnosti MSP-ova, te da svoja ulaganja u tom području usmjeri na premošćivanje digitalnog jaza unutar EU-a te između EU-a i drugih tehnološki naprednijih regija svijeta; poziva Grupu EIB-a da poveća ulaganja u digitalizaciju, razvoj najsuvremenijih tehnologija kao što je umjetna inteligencija te u usavršavanje i prekvalifikaciju radnika koji su ključni za snažnu industrijsku bazu;

29.pozdravlja novu inicijativu EU-a za Ukrajinu koju je EIB počeo provoditi u ožujku 2023. s ciljem financiranja obnove i oporavka u Ukrajini i koja je zamišljena kao privremeni program kojim će se omogućiti nastavak angažmana EIB-a u toj zemlji, dok se bude uspostavljala očekivana srednjoročna potpora EU-a; u tom kontekstu podsjeća na važnost proračuna EU-a kao jamca za EIB-ove aktivnosti u slučajevima kada to uključuje davanje zajmova izvan EU-a za provedbu programa EU-a; poziva na povećanje jamstava dodijeljenih EIB-u iz proračuna EU-a kako bi se EIB-u omogućilo da nastavi s provedbom ključnih operacija u javnom i privatnom sektoru u Ukrajini i proširi svoje aktivnosti na globalnom jugu; pozdravlja činjenicu da se EIB u svim djelovanjima u Ukrajini vodi prioritetima za gospodarski, socijalni i okolišni oporavak i obnovu u skladu s načelima bolje ponovne izgradnje te da će ona biti u potpunosti usklađena s predstojećim planom za Ukrajinu; pozdravlja komponentu tehničke pomoći kako bi se osigurala optimalna priprema i provedba projekata, kao i mjere za izgradnju kapaciteta; očekuje da će se predstojećom trećom brzom procjenom potreba i štete, koju Svjetska banka provodi u koordinaciji s Komisijom, EIB-om i ukrajinskom vladom, utvrditi znatno veće potrebe; pozdravlja napore EIB-a da spriječi, odvrati i istraži prijevare i korupciju povezane s njegovim projektima u Ukrajini;

30.ističe da je ruska ratna agresija utjecala i na regije u EU-u i ostavila ozbiljne posljedice na gospodarstvo u EU-u, posebno u zemljama na istočnoj granici EU-a i susjednim zemljama, te da je uzrokovala ozbiljnu humanitarnu krizu; naglašava da bi se pri budućem planiranju ulaganja trebale uzeti u obzir promjene u lancima opskrbe te trgovinskim i gospodarskim odnosima uzrokovane ratom; poziva EIB da uzme u obzir geopolitičku situaciju i ulaganja potrebna u najizloženijim zemljama, uključujući infrastrukturu i upravljanje granicama;

31.podsjeća da je ruska ratna agresija na Ukrajinu svojevrsna prekretnica jer je iz temelja promijenila europsko sigurnosno okruženje i dovela do potrebe za povećanjem obrambene spremnosti, a samim time i za dostatnim ulaganjima; naglašava da je potrebno na najučinkovitiji način iskoristiti sve instrumente kojima EIB raspolaže; poziva EIB da poveća svoju potporu strateškoj europskoj sigurnosnoj inicijativi i europskoj obrambenoj industriji, uključujući MSP-ove, a posebno da doprinosi daljnjoj potpori Ukrajini; poziva EIB da izmijeni svoj popis prihvatljivosti kako streljivo i vojna oprema koji nadilaze dvojnu namjenu više ne bi bili isključeni iz financiranja EIB-a;

32.očekuje da aktivnosti EIB Globala i dalje budu usklađene sa strateškim interesima i ciljevima vanjske politike EU-a; pozdravlja sudjelovanje EIB-a u inicijativi Global Gateway, kojom će se u prvom redu podupirati ulaganja u infrastrukturu i MSP-ove, a time doprinijeti i cilju EU-a da ojača svoju stratešku autonomiju; očekuje od EIB Globala da osigura jasnu dodatnost ulaganja, da ona dovode do dugoročnih pozitivnih učinaka i koriste zajednicama primateljicama očuvanjem prirodne i kulturne baštine, jačanjem otpornosti na klimatske promjene, otvaranjem lokalnih radnih mjesta, povećanjem životnog standarda i ublažavanjem siromaštva; smatra da dionici iz zemlje primateljice, kao što su javna tijela, civilno društvo i socijalni partneri, moraju biti uključeni u odlučivanje o projektima u okviru inicijative Global Gateway i u njihovu provedbu; nadalje, podsjeća da uspješna provedba EIB Globala ovisi o odgovarajućoj razini osoblja na terenu, uključujući lokalne radnike;

33.napominje da je od uspostave novog razvojnog ogranka EIB Global u rekordnoj mjeri iskoristio namjensku investicijsku komponentu iz okvira Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa te da je tako 2022. isporučio više od 10 milijardi EUR – konkretno za potporu Ukrajini i za strategiju Global Gateway; prima na znanje globalni strateški plan EIB Globala i očekivanje da će se njime omogućiti najmanje jedna trećina ulaganja u visini od 300 milijardi EUR koja se trebaju ostvariti do kraja 2027.; pozdravlja cilj da se do 2025. više od 50 % godišnjeg kreditiranja treba namijeniti ulaganjima u klimatsku politiku i okolišnu održivost; očekuje da će se financiranjem doprinijeti uključivoj i pravednoj tranziciji na globalnoj razini; nadalje, očekuje da će EIB Global u znatnoj mjeri doprinijeti cilju EU-a da udio svih novih vanjskih djelovanja kojima se podupire rodna ravnopravnost do 2025. iznosi 85 %; pozdravlja napredak postignut u uspostavi fonda Global Gateway u sklopu jamstva Europskog fonda za održivi razvoj plus, za koji se očekuje da će financirati ulaganja visokog učinka iz privatnog sektora i osiguravati financiranje vlasničkim kapitalom i zaduživanjem za projekte visokog učinka u području infrastrukture, čiste energije i ljudskog razvoja diljem svijeta; izražava zabrinutost zbog nedostatka uključivih i konstruktivnih savjetovanja s dionicima na koje utječu njegove aktivnosti; poziva EIB Global da poveća svoju potporu za projekte s ograničenom profitabilnosti i visokim javnim povratom te da smanji minimalni iznos zajmova za pojedinačne projekte, posebno u najmanje razvijenim zemljama;

34.ponovno poziva EIB Global da ograniči operacije mješovitog financiranja na područja u kojima se njima može ostvariti dodana vrijednost za lokalno gospodarstvo, pri čemu treba izbjeći istiskivanje privatnog kapitala i zajamčiti da se mješovito financiranje ne koristi za osnovne javne usluge, posebice zdravstvo, obrazovanje i socijalnu zaštitu; podsjeća da bi ciljevi razvojne politike EU-a, a posebno cilj poboljšanja univerzalnog i cjenovno pristupačnog pristupa zdravstvenoj skrbi, trebali usmjeravati ulaganja EIB-a u tom području kako bi se osigurali bolji zdravstveni ishodi za sve, a posebno za žene;

35.izražava zabrinutost zbog brzorastućeg duga i viših troškova zaduživanja u gospodarstvima u usponu i u razvoju, pri čemu se procjenjuje da se 60 % zemalja s niskim dohotkom već suočava s poteškoćama s javnim dugom ili s visokom razinom rizika u tom smislu Izvješće Svjetske banke, „Global Economic Prospects” (Globalni gospodarski izgledi), siječanj 2024., https://www.worldbank.org/en/publication/global-economic-prospects.; ističe da EIB i druge multilateralne institucije imaju važnu ulogu u osiguravanju financijskih sredstava po povlaštenim uvjetima kako bi se smanjile neodržive razine opterećenja dugom;

36.smatra da bi EIB Global trebao biti odgovoran za poštovanje načela utvrđenih u Pariškoj deklaraciji o učinkovitosti pomoći i planu djelovanja iz Accre (vlastita odgovornost, usklađivanje, harmonizacija, upravljanje rezultatima i uzajamna odgovornost); u tom je kontekstu posebno zabrinut zbog sukoba interesa između agencija za kreditiranje izvoza i razvojnog financiranja EIB Globala te zbog utjecaja na razvojnu dodatnost pogođenih ulaganja EIB Globala;

37.prima na znanje informativnu napomenu EIB-a u kojoj se kratko opisuje njegov pristup ljudskim pravima; podsjeća EIB na važnost uključivanja ljudskih prava u njegove postupke dubinske analize, procjene učinka na ljudska prava, učvršćivanje njegove obveze u pogledu ljudskih prava i djelovanje u potpunoj usklađenosti s člankom 2. UFEU-a; ponavlja svoj poziv na donošenje jasnih i obvezujućih pravila kojima bi se dopunila informativna napomena sa sažetim opisom pristupa EIB Globala ljudskim pravima, posebno u pogledu procjene i odustajanja od sudjelovanja; izražava posebnu zabrinutost zbog toga što EIB od 2015. nije od promotora projekata tražio da provedu samostalne procjene učinka na ljudska prava; stoga poziva EIB da razvije strategiju za ljudska prava kao i procjenu ljudskih prava i evaluaciju svojih programa, uključujući stvarno stanje na terenu u zemljama primateljicama, kako bi se zajamčilo savjetovanje s lokalnim zajednicama i sustavno poštovanje prava na slobodan, prethodan i informiran pristanak; nadalje, poziva EIB da razvije posebne politike o borcima za ljudska prava i protokole za odgovor na rizike od protumjera; naglašava da treba poduzeti konkretne mjere kako bi se u savjetovanja uključilo autohtono stanovništvo, žene, osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine;

38.ponavlja svoj poziv EIB-u da zajamči da se njegovim aktivnostima pomaže ženama i djevojčicama te da unaprijedi ekonomsko osnaživanje i zapošljavanje žena; smatra da bi EIB mogao dodatno povećati mikrofinancijske zajmove za poduzeća kojima upravljaju žene, a koja se i dalje suočavaju s diskriminacijom kad je riječ o pristupu financiranju;

39.traži od EIB-a da surađuje s drugim bilateralnim i multilateralnim institucijama na razvoju i primjeni zajedničkih metodologija za analizu razvojnog učinka s ciljem osiguravanja dugoročnih pozitivnih učinaka i dodane vrijednosti;

40.podsjeća na to da su financijska sredstva EIB-a javni novac i da bi njihova upotreba uvijek trebala biti predmet javnog nadzora i odgovornosti; prima na znanje da je EIB prema indeksu transparentnosti izravnih stranih ulaganja za 2023. ocijenjen ocjenom „zadovoljavajuće”; poziva EIB da proaktivno i pravodobno objavljuje detaljnije informacije o projektima, uključujući obrazloženje i kontekst projekata, objašnjavajući kako su ti projekti usklađeni s ciljevima politike EU-a i kako ih promiču te očekuje od EIB-a da takve informacije ne objavljuje samo ako je riječ o iznimnim slučajevima navedenima u Uredbi (EZ) br. 1049/2001 Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.). i Uredbi (EZ) br. 1367/2006 Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).; potiče EIB da provede preporuke Europskog ombudsmana od 20. studenoga 2023. iz predmeta 2252/2022/OAM i od 21. travnja 2022. iz predmeta 1251/2020/PB kako bi se omogućila konstruktivna procjena okolišnih i socijalnih aspekata projekata koje razmatra za financiranje;

41.poziva na veću odgovornost EIB-a prema institucijama EU-a, posebno prema Parlamentu, s obzirom na to da je transparentnost jedan od temelja demokracije; stoga poziva EIB da u većoj mjeri izvješćuje Parlament o svojim odlukama, postignutom napretku i učinku svojih aktivnosti kreditiranja, u prvom redu u obliku redovitih strukturiranih dijaloga između Parlamenta i EIB-a; ponavlja svoj zahtjev za međuinstitucijskim sporazumom između Parlamenta i EIB-a kako bi se poboljšao pristup dokumentima i podacima EIB-a te povećala demokratska odgovornost, uključujući mogućnost upućivanja pitanja za pisani odgovor EIB-u, kao što je to već slučaj s Europskom središnjom bankom;

42.ponovno poziva EIB na jačanje politike protiv poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, među ostalim tako što neće financirati korisnike ili financijske posrednike s kojima već postoji dokazano negativno iskustvo; poziva EIB da uvede preventivne mjere i redovite procjene poreza usmjerene na nekooperativne porezne jurisdikcije, kao i na suzbijanje poreznih i fiskalnih prijevara, utaje poreza te nezakonitog i agresivnog izbjegavanja plaćanja poreza;

43.poziva potpredsjednike EIB-a da ne sudjeluju u prijedlozima projekata iz svojih matičnih zemalja; poziva EIB da u potpunosti provede sve preporuke Ombudsmana od 27. srpnja 2022. iz predmeta 1016/2021/KR i od 31. listopada 2023. iz predmeta 611/2022/KR u pogledu aktivnosti bivših članova njegova Upravnog odbora; poziva članove Upravnog odbora EIB-a da objave sastanke koje planiraju održati s vanjskim dionicima i ponavlja zahtjev za sustavno objavljivanje sadržaja sastanaka upravljačkih tijela EIB-a s ciljem dodatnog povećanja transparentnosti;

44.primjećuje da je EIB ostvario napredak u postizanju rodno uravnoteženije radne snage, iako su žene i dalje nedovoljno zastupljene na višim položajima i u ključnim područjima djelovanja; izražava žaljenje zbog toga što EIB nije ostvario rodne ciljeve koje je u svojoj strategiji za raznolikost i uključivost za razdoblje 2018. – 2021. postavio za žene na različitim položajima; stoga poziva EIB da uloži veće napore u povećanje rodne raznolikosti kako bi se postigao rodni paritet i bolja rodna ravnoteža na svim funkcijama, a posebno na višim i rukovodećim položajima, uz istodobno održavanje geografske ravnoteže; poziva EIB da dodatno poboljša promicanje svih oblika raznolikosti i uključivosti unutar svoje organizacije te da postavi ambiciozne ciljeve;

45.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskoj investicijskoj banci.