<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" standalone="no"?><SDOCTA xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" STATUS="DEF1" xsi:noNamespaceSchemaLocation="TA.xsd"><IDENT><STRING BOLD="on">P9_TA(2024)0109</STRING></IDENT><TI><STRING BOLD="on">Preporuka Vijeću, Komisiji i ESVD-u o situaciji u Siriji</STRING></TI><HIDDEN><STRING HIDDEN="on" ITALIC="on">(A9-0041/2024 - Izvjestiteljica: Nathalie Loiseau)</STRING></HIDDEN><TXTLST><RECOM><TI><STRING BOLD="on">Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 28. veljače 2024. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o stanju u Siriji (2023/2052(INI))</STRING></TI><TEXT><PREAMBLE><PRINIT><STRING ITALIC="on">Europski parlament,</STRING></PRINIT><GRVISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir pristupanje Sirije kao države članice Organizaciji za zabranu kemijskog oružja 14. listopada 2013.,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir Konvenciju o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju, koju je Sirija ratificirala 14. prosinca 2013.,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 2170, koja je donesena 15. kolovoza 2014., i Rezoluciju br. 2254, koja je donesena 18. prosinca 2015.,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2533, koja je donesena 11. srpnja 2020., i Rezoluciju br. 2504, koja je donesena 10. siječnja 2020., koje se odnose na granične prijelaze Bab al-Salam i Bab al-Hawa te pružanje humanitarne pomoći,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2664 donesenu 9. prosinca 2022.,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2672 donesenu 9. siječnja 2023.,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir Rezoluciju 77/301 Opće skupštine UN-a od 29. lipnja 2023. o osnivanju neovisne institucije za nestale osobe u Sirijskoj Arapskoj Republici,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir izvješće Neovisnog međunarodnog istražnog povjerenstva UN-a za Sirijsku Arapsku Republiku od 21. siječnja 2021. predstavljeno na 46. redovnoj sjednici Vijeća za ljudska prava,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir izvješće Neovisnog međunarodnog istražnog povjerenstva UN-a za Sirijsku Arapsku Republiku od 14. kolovoza 2023. predstavljeno na 54. redovnoj sjednici Vijeća za ljudska prava,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir nalog Međunarodnog suda od 16. studenoga 2023. o zahtjevu za određivanje privremenih mjera za primjenu Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (Kanada i Nizozemska protiv Sirijske Arapske Republike),</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir nalog Pravosudnog suda u Parizu od 14. studenoga 2023. o izdavanju međunarodnog uhidbenog naloga za sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, Mahera al-Asada, Gasana Abasa i Basama al-Hasana,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2023/1035 od 25. svibnja 2023.<FOOTNOTE><FIELD> Odluka Vijeća (ZVSP) 2023/1035 od 25. svibnja 2023. o izmjeni Odluke 2013/255/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji, (SL L 139, 26.5.2023., str. 49.).</FIELD></FOOTNOTE> kojom se sankcije EU-a produljuju do 1. lipnja 2024.,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika,</P></VISA><VISA><P><NO.P>–</NO.P>uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9‑0041/2024.),</P></VISA></GRVISA><GRCONS><CONS><P><NO.P>A.</NO.P>budući da ženevski proces i astanski proces nisu uspjeli okončati sukob i uspostaviti uključivo prijelazno tijelo vlasti zato što sirijski režim uporno odbija ozbiljno pregovarati o vjerodostojnom političkom rješenju s oporbom; budući da se sirijski režim koristio selektivnim angažmanom u međunarodnim pregovorima kao taktikom odugovlačenja kako bi poništio rezultate međunarodnih pregovora, čime je produljio patnju sirijskog naroda;</P></CONS><CONS><P><NO.P>B.</NO.P>budući da je od 2011. poginulo pola milijuna Sirijaca i da je 14 milijuna osoba prisilno raseljeno zbog nasilnog djelovanja naoružanih i terorističkih skupina, ali uglavnom zbog žestoke represije i demografskog inženjeringa koje sirijski režim provodi protiv vlastitog naroda uz pomoć svojih saveznika; budući da je ta represija uključivala opetovanu uporabu kemijskog oružja, kasetnog streljiva, zapaljivih bombi, bombi bačvi, projektila i bombardiranja civila konvencionalnim oružjem; budući da su tisuće civila ubijene kao posljedica stotina kemijskih napada sirijskog režima, uključujući napad sarinom u istočnoj Guti u kolovozu 2013.; budući da je najmanje 150 000 Sirijaca nestalo u režimskom sustavu masovnog proizvoljnog pritvaranja, od kojih je najmanje 112 713 prisilno nestalo, a mnogi su umrli u pritvoru i izvansudski pogubljeni; budući da obitelji još uvijek nisu obaviještene o sudbini svojih bližnjih; budući da je to trenutačno najveća kriza raseljavanja na svijetu; budući da je zbog krize humanitarna pomoć i zaštita potrebna za oko 15,3 milijuna ljudi u Siriji; budući da se procjenjuje da je potresima u veljači 2023. dodatno pogođeno 8,8 milijuna ljudi, što je pogoršalo postojeće humanitarne izazove u Siriji i susjednim zemljama; budući da, prema izvješćima UN-a, 90 % sirijskog stanovništva živi u siromaštvu i nema osnovne potrepštine; budući da je Međunarodni sud naložio Siriji da poduzme sve u svojoj moći da spriječi mučenje i druge oblike zlostavljanja, nakon što je proučio razna izvješća Neovisnog međunarodnog istražnog povjerenstva UN-a za Sirijsku Arapsku Republiku, u kojima je iznesen zaključak da postoje „opravdani razlozi za vjerovanje da je [sirijska] vlada nastavila s mučenjem i zlostavljanjem”; budući da se prema indeksu slobode medija Reportera bez granica Sirija nalazi na 175. mjestu od njih 180; budući da je od 2011. ubijeno najmanje 300 profesionalnih i neprofesionalnih novinara; budući da, unatoč brutalnoj represiji sirijskog režima nad svojim narodom, Sirijci i dalje organiziraju mirne protuvladine prosvjede, posebno one u sirijskoj pokrajini Suveidi u kojoj većinu čine Druzi, koji su započeli u kolovozu 2023. i koji su tijekom nekoliko tjedana privukli tisuće prosvjednika, posebno žena, iz cijele pokrajine; budući da su se u prosvjedima tražila politička, građanska i ljudska prava za sve Sirijce;</P></CONS><CONS><P><NO.P>C.</NO.P>budući da autoritarni strani akteri, uključujući Rusiju i Iran i njihove pomagače, paravojnu postrojbu Wagner i libanonski Hezbolah, iračke paravojne snage i afganistanski plaćenici, kao i lokalni sirijski pomagači od 2011. destruktivno djeluju u toj zemlji; budući da Sirija služi kao poligon na kojem Rusija vježba i demonstrira svoje vojne kapacitete, taktike, logistički doseg i svoju sposobnost za strane vojne intervencije kako bi se spasio saveznički režim koji je pod udarom; budući da sirijski režim ne kontrolira cijelo državno područje i održava se na vlasti samo uz brutalnost i potporu tih stranih aktera; budući da su i Rusija i Iran i dalje glavni dobavljači vojne opreme za režimske snage;</P></CONS><CONS><P><NO.P>D.</NO.P>budući da je u tijeku nekoliko istraga i kaznenih progona teških zločina počinjenih u Siriji na temelju načela opće nadležnosti, što daje nadu u borbi za privođenje pravdi i pozivanje na odgovornost za mučenje, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine u Siriji; budući da je Francuska izdala međunarodni uhidbeni nalog za sirijskog diktatora Bašara al-Asada, njegova brata Mahera, koji je <STRING ITALIC="on">de facto</STRING> načelnik sirijske elitne vojne jedinice, i dvojice generala oružanih snaga optuženih za sudioništvo u zločinima protiv čovječnosti u vezi s napadima kemijskim oružjem 2013.; budući da su Rusija i Kina, kako bi spriječile moguće sankcije i vojne intervencije, uložile veto na rezolucije o Siriji koje su sponzorirale zapadne i arapske zemlje u Vijeću sigurnosti UN-a, čime su sirijski režim zaštitile od snošenja odgovornosti za njegove ratne zločine;</P></CONS><CONS><P><NO.P>E.</NO.P>budući da je režim u Siriji podržao rusku invaziju na Ukrajinu i priznao okupirane regije Luhansk i Doneck u istočnoj Ukrajini; budući da je 7. veljače 2024. ukrajinska vojna obavještajna agencija izvijestila da Rusija obučava 1000 sirijskih plaćenika za sudjelovanje u ratu koji Rusija vodi u Ukrajini; budući da Rusija tvrdi da je od 2015. radi potpore Asadovu režimu i njegove zaštite od urušavanja onamo poslala više od 63 000 ruskih namještenika, uključujući specijalne snage, vojne savjetnike, osoblje zračnih snaga i privatne vojne najamnike, kao što je skupina Wagner; budući da Rusija kontinuirano čini ratne zločine u Siriji, uključujući bombardiranje zdravstvenih ustanova i civilnih zona te upotrebu neselektivnog oružja; budući da se vojni trag Rusije u zemlji sastoji od dvije glavne baze, zrakoplovne baze Hmeimim i pomorske baze Tartus, te više od sto manjih vojnih lokacija diljem zemlje; budući da je Rusija najveći dobavljač oružja za Asadov režim, čija prodajna vrijednost doseže milijarde eura;</P></CONS><CONS><P><NO.P>F.</NO.P>budući da je Hezbolah u više navrata uspješno primio iransko oružje preko sirijskog teritorija; budući da je Izrael u listopadu 2023. izveo niz zračnih napada kako bi spriječio taj prijenos oružja, među ostalim na zračne luke u Damasku i Alepu nakon terorističkih napada Hamasa na izraelske civile od 7. listopada; budući da je sukob između Izraela i Hamasa, potaknut terorističkim napadima Hamasa na Izrael 7. listopada 2023., prouzročio novi ciklus nasilja u toj regiji; budući da se Sirija mora suzdržati od bilo kakvog vojnog sudjelovanja u ratu u pojasu Gaze; budući da su navodni izraelski napadi u Alepu i Damasku doveli do privremenog prekida humanitarnih letova UN-a; budući da su od brutalnog napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. paravojne postrojbe u Siriji koje podupire Iran povećale broj ispaljenih bespilotnih letjelica i raketa na Izrael te američke i međunarodne snage na sjeveroistoku Sirije; budući da se Iran koristi sirijskim zračnim lukama za prijevoz oružja iz Irana i Iraka u Siriju i do Hezbolaha u Libanonu, ali i da te zračne luke pomažu Iranu da isporučuje oružje Hamasu; budući da je režim ubio tisuće sirijskih Palestinaca i izbjeglica;</P></CONS><CONS><P><NO.P>G.</NO.P>budući da Turska, koja drži pod okupacijom područja u sjevernoj Siriji, redovito sudjeluje u vojnim operacijama velikih razmjera na sirijskom teritoriju, izravno i preko pomagača, osobito usmjerenima na područja pod kurdskom vlašću koja se nalaze na sjeveroistoku Sirije, kao i na sjeverozapadu, u Afrinu i oko njega; budući da jednostrane turske vojne intervencije na sjeveru Sirije predstavljaju kršenje međunarodnog prava; budući da je u listopadu 2023. turski parlament izglasao produljenje mandata kojim se vojne operacije u Siriji omogućuju tijekom dvije dodatne godine; budući da bi Turska trebala prestati s nezakonitom okupacijom sjeverne Sirije i povući svoju vojsku i paravojne pomagače;</P></CONS><CONS><P><NO.P>H.</NO.P>budući da je Islamska država Iraka i Sirije (ISIS) počinila teška, sustavna kršenja ljudskih prava i povrede međunarodnog prava, uključujući zločine protiv čovječnosti i genocid, na područjima koja su privremeno bila pod njezinom kontrolom prije intervencije međunarodne koalicije; budući da je 2014. osnovana široka međunarodna koalicija kako bi porazila ISIS, a sastojala se od 86 članova koalicije koji su se obvezali na pružanje vojne potpore partnerima, sprečavanje protoka stranih boraca, zaustavljanje financiranja ISIS-a, rješavanje humanitarnih kriza u toj regiji i razotkrivanje prave prirode džihadističkih pokreta;</P></CONS><CONS><P><NO.P>I.</NO.P>budući da imovina 358 pojedinaca i 95 subjekata izravno uključenih u represiju nad sirijskim stanovništvom podliježe sankcijama EU-a; budući da je zbog kontinuiranog ometanja Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a za isporuku međunarodne humanitarne pomoći zadržan samo jedan prijelaz između Turske i područja koja nisu pod kontrolom režima u Siriji; budući da se od 2014. prijelaz Bab al-Hawa koristi za prekogranične isporuke pomoći iz Turske u Siriju uz odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a; budući da je Rusija često otežavala obnovu tog odobrenja u Vijeću sigurnosti UN-a i u konačnici u srpnju 2023. uložila veto na odobrenje za koridor pomoći, zbog čega je prijelaz Bab al-Hawa ostao zatvoren; budući da su u rujnu 2023. slijedom pregovora između agencija UN-a, sirijskog režima i skupine Hajat Tahrir al-Šam, dominantne oružane skupine u Idlibu, nastavljene isporuke pomoći preko prijelaza Bab al-Hawa te da su koridori pomoći preko graničnih prijelaza Bab al-Salam i Al-Rai, koje je sirijski režim pristao otvoriti nakon razornog potresa u veljači 2023., ostali otvoreni tijekom tri dodatna mjeseca; budući da nisu poznati uvjeti pod kojima su sirijski režim i skupina Hajat Tahrir al-Šam dopustili UN-u da nastavi s isporukama pomoći preko tih triju graničnih prijelaza; budući da poznati stručnjaci za međunarodno humanitarno pravo dovode u pitanje je li za prekograničnu pomoć UN-a potrebno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a;</P></CONS><CONS><P><NO.P>J.</NO.P>budući da je nekoliko zemalja u toj regiji započelo proces normalizacije svojih odnosa sa sirijskim režimom, što je rezultiralo reintegracijom Sirije u Arapsku ligu u skladu s odlukom koju su ministri vanjskih poslova Lige donijeli 7. svibnja 2023. u Kairu, unatoč ozbiljnim međunarodnim zločinima Sirije i bez ikakvih naznaka da je njezino nasilno postupanje prestalo; budući da su od rujna 2023. aktivnosti radnih skupina Arapske lige zaustavljene zbog činjenice da sirijski režim nije poštovao svoje obveze, među ostalim u pogledu ograničavanja trgovine drogom, olakšavanja sigurnog povratka izbjeglica, oslobađanja političkih zatvorenika i dopuštanja pružanja humanitarne pomoći u svim područjima; budući da su se u međuvremenu predstavnici Arapske lige i sirijskog režima prestali sastajati; budući da od donošenja Rezolucije Parlamenta od 11. ožujka 2021. o sukobu u Siriji – deset godina nakon ustanka<FOOTNOTE><FIELD> SL C 474, 24.11.2021., str. 130.</FIELD></FOOTNOTE> nisu poduzete nikakve mjere kako bi se osiguralo da osumnjičenici za ratne zločine ne mogu dobiti azil ni u jednoj državi članici EU-a, posebno kada su druge države članice EU-a već odbile njihov zahtjev za azil;</P></CONS><CONS><P><NO.P>K.</NO.P>budući da su stanovništvu pogođenom sukobom od 2011. godine najviše financijski pomogli Europska unija i njezine države članice s donacijama u iznosu od 30 milijardi EUR; budući da europska pomoć obećana na briselskoj konferenciji u lipnju 2023. iznosi 3,8 milijardi EUR od ukupno 5,6 milijardi EUR; budući da su EU i države članice pružili hitnu pomoć zbog potresa u Siriji i da je 23. veljače 2023. EU donio odluku o privremenom humanitarnom izuzeću iz sankcija kako bi se olakšala isporuka pomoći žrtvama; budući da UN upozorava da 90 % sirijskog stanovništva živi ispod granice siromaštva, pri čemu mnogi Sirijci danas preživljavaju u uvjetima koji su čak i lošiji nego tijekom godina sukoba; budući da je u okviru Svjetskog programa za hranu procijenjeno da zbog nesigurnosti opskrbe hranom trpi 12,4 milijuna Sirijaca, odnosno gotovo 60 % ukupnog stanovništva; budući da je za trenutačno teško stanje u prvom redu odgovoran Asadov režim;</P></CONS><CONS><P><NO.P>L.</NO.P>budući da režim ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri osnovne potrebe sirijskog stanovništva, da je gospodarska situacija u zemlji iznimno nesigurna i da se Sirija pretvorila u narkodržavu, što dodatno destabilizira regiju; budući da borci za ljudska prava i stručnjaci u području humanitarne pomoći i dalje izražavaju zabrinutost u pogledu sigurnosti i zaštite povratnika i raseljenih osoba s obzirom na uvjete u mnogim područjima zemlje te postavljaju pitanja o pristupu sirijskog režima političkom pomirenju; budući da to otežava socijalni i gospodarski napredak Sirije, te blokira izlazak te zemlje iz krize;</P></CONS><CONS><P><NO.P>M.</NO.P>budući da je prema izvješću Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) i njemačkog Saveznog ureda kriminalističke policije (BKA) iz rujna 2023. Europa ključna zona pretovara za kaptagon (fenetilin) koji dolazi s Bliskog istoka, uglavnom iz Sirije i Libanona, i kojemu je odredište Arapski poluotok; budući da su zemlje u regiji zabranile uvoz voća i povrća iz Libanona kako bi pokušale suzbiti krijumčarenje kaptagona; budući da je Europa postala i odredište, ali i popularno tranzitno čvorište za kaptagon te da je prema podacima Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama u Europi od 2018. zaplijenjeno više od milijun tableta i gotovo dvije tisuće kilograma kaptagona; budući da je u travnju 2023. EU sankcionirao 25 pojedinaca i osam subjekata u Siriji zbog njihova sudjelovanja u trgovini opojnim drogama;</P></CONS><CONS><P><NO.P>N.</NO.P>budući da su uništavanje i zanemarivanje izvora vode i zdravstvenog sustava od strane sirijskog režima u kolovozu 2022. doveli do širenja epidemije kolere u cijeloj zemlji te ona još traje; budući da je javno obrazovanje u Siriji i u zemljama koje su prihvatile sirijske izbjeglice pod pritiskom te da otprilike polovica sirijske djece školske dobi (gotovo 2,4 milijuna učenika) ne sudjeluje ni u kakvom obliku obrazovanja, zbog čega mnoga djeca trpe psihosocijalne posljedice dugotrajnog sukoba i raseljavanja; budući da prema navodima UNESCO-a samo otprilike polovica mladih u dobi od 15 do 24 godine u Siriji zadovoljava minimalne očekivane razine kompetencija u području pismenosti, matematičke pismenosti i životnih vještina;</P></CONS><CONS><P><NO.P>O.</NO.P>budući da je sirijski režim etničkim čišćenjem provodio brutalnu kampanju promjene demografskog sastava zemlje; budući da su kršćani u Siriji činili oko 10 % predratnog sirijskog stanovništva, tj. ukupno brojali 2,2 milijuna stanovnika; budući da je brutalnost rata prouzročila masovni egzodus kršćana, tako da je ih je sada preostalo samo oko 640 000; budući da su, osim sirijskog režima, kršćane u zemlji progonili ISIS i druge islamističke paravojne postrojbe; budući da se Asadov režim pokušao prikazati kao sekularni zaštitnik kršćana u Siriji, dok je navodno namjerno uništavao crkve i lišio slobode najmanje stotine kršćanskih građana; budući da je režim, uz aktivnu potporu Ruske Federacije, držao Alep, grad s najvećom kršćanskom populacijom u zemlji, u opsadi te ga desetkovao; budući da se ta zemlja uvrštena na 12. mjesto na popisu zemalja u kojima je najteže biti kršćanin;</P></CONS><CONS><P><NO.P>P.</NO.P>budući da bi se,prema navodima agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) većina sirijskih izbjeglica htjela vratiti u Siriju, ali je opravdano zabrinuta za svoju sigurnost; budući da to znači da su u trenutačnoj situaciji preseljenje i popratni mehanizmi i dalje najodrživije trajno rješenje za sirijske izbjeglice; budući da je Neovisno međunarodno istražno povjerenstvo UN-a za Sirijsku Arapsku Republiku u svojem najnovijem izvješću iz rujna 2023. utvrdilo da je nesigurnost i dalje prevladava i daleko od bojišta, zbog čega je siguran povratak sirijskih izbjeglica neizgledan te je nadalje iznio zaključak da su dokumentirani konkretni slučajevi u kojima sirijske sigurnosne snage loše postupaju prema sirijskim izbjeglicama koje se vraćaju iz susjednih zemalja;</P></CONS></GRCONS></PREAMBLE><DISPOSITIF><ACTLST><ACTION><P><NO.P>1.</NO.P><LIST LEVEL="1" TYPE="LC"><INT.LI LEVEL="0">preporučuje Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da bi u svojoj politici prema Siriji trebali:</INT.LI><P><STRING BOLD="on"><STRING ITALIC="on">Politički proces</STRING></STRING></P><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(a)</SYMBOL>podsjetiti na snažnu potporu Europske unije demokratskim težnjama Sirije, koje i dalje postoje u zemlji, unatoč potpunoj represiji režima od mirnih prosvjeda 2011., potpomognutoj presudnom vojnom i financijskom pomoći Irana i Rusije kako bi se klan Asad zadržao na vlasti; osuditi činjenicu da režim odobrava ugovore kojima se Rusiji i Iranu omogućuje pristup resursima te zemlje na štetu sirijskog naroda;</ITEM><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(b)</SYMBOL>isticati da je režim u prvom redu odgovoran za smrt pola milijuna civila, razaranje zemlje, raseljavanje većine stanovništva, mučenje i prisilni nestanak najmanje 112 713 ljudi<FOOTNOTE><FIELD> Sirijska mreža za ljudska prava, <STRING ITALIC="on">12. godišnje izvješće o prisilnom nestanku u Siriji povodom Međunarodnog dana nestalih osoba: Prisilni nestanak je zločin u tijeku u Siriji</STRING>, 30. kolovoza 2023.</FIELD></FOOTNOTE> pod okriljem sustava masovnog proizvoljnog pritvaranja, upotrebu kemijskog oružja protiv civila i sustavno razbijanje svake demokratske i mirne opozicije, ne umanjujući pritom ulogu koju su u tome imali ISIS i druge oružane i terorističke skupine;</ITEM><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(c)</SYMBOL>suprotstavljati se bilo kakvoj normalizaciji odnosa s Asadovim režimom sve dok ne dođe do dubinskog i provjerljivog razvoja u provedbi Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 2254 (2015.), uključujući oslobađanje političkih zatvorenika, obavještavanje obitelji žrtava o sudbini nestalih osoba i žrtava prisilnog nestanka te prekid svih napada i prepreka humanitarnoj pomoći; pozvati države članice EU-a da se suzdrže od mjera kojima se oslabljuje ili potkopava zajedničko stajalište EU-a o Siriji; pozdraviti činjenicu da je Zastupnički dom SAD-a donio Zakon o zabrani normalizacije Asadova režima i potaknuti Senat SAD-a da nastavi sa zakonodavnim postupkom u cilju njegova donošenja; naglasiti da, unatoč suverenoj odluci nekih arapskih država da ponovno prihvate Siriju u Arapsku ligu, sirijski režim ne pokazuje da se želi boriti protiv trgovine drogom, što je problem koji potječe iz te zemlje, ali utječe na cijelu regiju; osuditi obitelj Asad i njezine saveznike, uključujući Hezbolah, koji u potpunosti kontroliraju tržište droge kaptagona, čija se vrijednost procjenjuje na 57 milijardi USD; imati na umu da brat Bašara al-Asada, Maher al-Asad, zapovijeda vojnom jedinicom odgovornom za olakšavanje proizvodnje te druge; poduprijeti koordinirani sigurnosni odgovor EU-a kako bi se spriječilo da se EU koristi kao zona pretovara za kaptagon proizveden u Siriji i Libanonu;</ITEM><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(d)</SYMBOL>naglašavati da su represija, zanemarivanje i korupcija režima odgovorni za teško gospodarsko stanje; podsjećati da su sankcije EU-a usmjerene samo na pojedince i subjekte uključene u represiju; posvetiti se rješavanju pitanja prekomjernog pridržavanja financijskih propisa koje može spriječiti skupine za pomoć da prenose sredstva u zemlju i provode programe ili plaćaju lokalno osoblje i dobavljače, čak i kada se transakcijama podupiru aktivnosti izuzete iz sankcija; no isticati da mjere ograničavanja EU-a moraju i dalje biti ciljane, nastaviti osiguravati izuzeća za humanitarnu pomoć i davati prednost isporuci pomoći na lokalnoj razini;</ITEM><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(e)</SYMBOL>nastojati brzo omogućiti pouzdanim međunarodnim humanitarnim organizacijama čvrsta, opsežna i jasna izuzeća i uskladiti, što je više moguće, tumačenje država članica Uredbe o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji te primijeniti Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2664 (2022.) o humanitarnoj pomoći;</ITEM><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(f)</SYMBOL>pozdraviti hrabrost prosvjednika u gradovima Suveida i Dera, koji od kolovoza 2023. ponovno mirno prosvjeduju protiv Asadova režima; savjetovati se sa sirijskim mrežama civilnog društva u Europi i Siriji koje dijele demokratske vrijednosti i nastoje zaštititi borce za ljudska prava i aktiviste u toj regiji te tim mrežama pružiti dugoročnu, fleksibilnu i temeljnu potporu; snažno osuditi sve oblike vjerske diskriminacije i ustrajati u tome da svi poštuju prava etničkih i vjerskih skupina i manjina u Siriji, uključujući kršćane, Druze, Kurde, alavite i sve ostale manjine; oštro osuditi antisemitsku propagandu i nijekanje prava Izraela na postojanje, što je ključno obilježje cjelokupne poruke obitelji Bašara al-Asada; osigurati da su obrazovanje i obrazovni materijali u skladu s tim načelima; pozvati sve osobe koje su raseljene da nastave dostojanstveno, ravnopravno i sigurno živjeti u svojoj povijesnoj i tradicionalnoj domovini ili da se u nju vrate te da im se omogući da slobodno prakticiraju svoju vjeru i uvjerenja bez podvrgavanja bilo kakvoj vrsti prisile, nasilja ili diskriminacije; poduprijeti međuvjerski dijalog;</ITEM><P><STRING BOLD="on"><STRING ITALIC="on">Sigurnost</STRING></STRING></P><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(g)</SYMBOL>osuditi stalnu prisutnost stotina iranskih, turskih i ruskih baza te iranskih i ruskih paravojnih postrojbi na sirijskom teritoriju; izraziti zabrinutost zbog toga što predatorske strane sile gospodarski iskorištavaju zemlju; osuditi napade turskih snaga i njihovu okupaciju sirijskog teritorija na sjeveru, kao i obnovljenu brutalnu vojnu kampanju sirijske vlade i Rusije u sjeverozapadnoj Siriji, među ostalim usmjerenu na civile; izraziti duboku zabrinutost zbog postojane radikalne islamističke oporbe u pokrajini Idlibu; poduprijeti nastavak djelovanja međunarodne koalicije protiv ISIS-a, koji je i dalje aktivan u Siriji unatoč znatnim porazima; pozvati na odlučne međunarodne napore za nastavak borbe protiv ISIS-a u Siriji do njegova potpunog iskorjenjivanja; podsjetiti da turska jednostrana vojna djelovanja predstavljaju teško kršenje međunarodnog prava i ugrožavaju stabilnost i sigurnost cijele regije; razbiti džihadističke mreže koje vode kampanje u Siriji i Iraku te ući u trag i kazneno progoniti njihove članove koji su zapovijedali s više od pet tisuća stranih boraca koje su radikalizirali, novačili i doveli iz Europe; nastaviti podupirati globalnu koaliciju za borbu protiv ISIS-a u smislu političkih, financijskih, operativnih i logističkih sredstava;</ITEM><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(h)</SYMBOL>isticati ulogu sirijskih demokratskih snaga u borbi protiv ISIS-a u sjeveroistočnoj Siriji;</ITEM><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(i)</SYMBOL>poticati države članice da nastave vraćati svoje državljane iz džihadističkih zarobljeničkih logora Al-Hol i Roj i da im u okviru poštenih postupaka sude za počinjene zločine; izraziti iznimnu zabrinutost zbog pogoršanja humanitarnog, sanitarnog i sigurnosnog stanja u kampovima na sjeveroistoku Sirije, posebno u kampovima Al-Hol i Roj, koji su i dalje plodno tlo za radikalizaciju; pozvati države članice da vrate svu europsku djecu u njihove domovine te da im pruže odgovarajuću potporu i osiguraju reintegraciju. pozvati države članice da u svim bilateralnim odnosima i međunarodnim tijelima promiču repatrijaciju sve djece državljana trećih zemalja uz potpuno poštovanje međunarodnog prava;</ITEM><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(j)</SYMBOL>uložiti veće napore u borbi protiv ruskih i iranskih dezinformacija o Siriji, posebice na arapskom; poduzeti potrebne korake kako bi se osiguralo da internetske platforme znatno poboljšaju borbu protiv dezinformacija u toj regiji, posebno regrutiranjem arapskih govornika za moderiranje internetskog sadržaja;</ITEM><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(k)</SYMBOL>osuditi lansiranje raketa sirijskih snaga sa sirijskog teritorija prema Izraelu i Golanskoj visoravni pod izraelskom okupacijom te slanje nenaoružane bespilotne letjelice na sjever Izraela; osuditi opetovane i uspješne pokušaje Hezbolaha da primi iransko oružje preko sirijskog teritorija; osuditi permisivni stav Asadova režima prema al-Qaidi i drugim terorističkim skupinama, posebno u pogledu pomaganja u sukobu u Iraku, s obzirom na to da je doprinio rastu al-Qaide, ISIS-a i povezanih terorističkih mreža u Siriji;</ITEM><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(l)</SYMBOL>imati na umu  da izraelska vojska i dalje poduzima zračne napade i druge oblike napada na sirijsko državno područje u samoobrani kako bi se osiguralo da Asadov režim i dalje ne bude u mogućnosti prikupiti dovoljno snage da predstavlja prijetnju susjednim zemljama;</ITEM><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(m)</SYMBOL>osigurati da se rezolucije, izvješća i odluke EU-a koje se odnose na Siriju prevedu na arapski jezik;</ITEM><P><STRING BOLD="on"><STRING ITALIC="on">Borba protiv nekažnjavanja</STRING></STRING></P><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(n)</SYMBOL>naglasiti da je borba protiv nekažnjavanja u Siriji preduvjet za buduće rješavanje aktualne krize, kao i moralni i politički imperativ za Europu i međunarodnu zajednicu; pozdraviti pravosudni napredak francusko-njemačkog zajedničkog istražnog tima u vezi s 11 000 tijela žrtava mučenja identificiranih u izvješću César, suspenziji Sirije iz Međunarodne organizacije za zabranu kemijskog oružja; pozdraviti činjenicu da su francuski sudovi u studenome 2023. izdali međunarodne uhidbene naloge protiv Bašara al-Asada, njegova brata Mahera al-Asada i dvaju generala zbog zločina protiv čovječnosti u vezi s napadima kemijskim oružjem na civile; pozdraviti nalog Međunarodnog suda kojim se Siriji nalaže da poduzme sve mjere u okviru svojih ovlasti kako bi spriječila mučenje i druge oblike zlostavljanja nakon što su Nizozemska i Kanada pokrenule postupak zbog sirijskog kršenja međunarodne Konvencije protiv mučenja; pozdraviti i napredak postignut u Njemačkoj, Francuskoj i Švedskoj u privođenju sirijskih zločinaca pravdi, primjerice u okviru kaznenih postupaka u Koblenzu i Frankfurtu; pozdraviti uhićenje i zatvaranje sirijskih paravojnih čelnika povezanih s Asadovim režimom u prosincu 2023., siječnju 2024. i veljači 2024. u Njemačkoj, Nizozemskoj i Belgiji zbog zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i mučenja; poticati sve države članice EU-a da provode opću nadležnost, ako je to primjenjivo na pojedini ustavni poredak; podupirati pokušaje da se vodstvo sirijskog režima privede pravdi; pozvati na udruživanje stručnog znanja i tumača između pravosudnog sustava i tijela kaznenog progona te na imenovanje javnog državnog odvjetnika za zločine protiv čovječnosti u svakoj državi članici; pozvati države članice EU-a da uspostave specijalizirane jedinice za ratne zločine u okviru službi kaznenog progona i tužiteljstva, ako one već ne postoje, te da im osiguraju odgovarajuće resurse; poticati države članice da posvete posebnu pozornost aktivnostima sirijskih obavještajnih službi i njihovu utjecaju na sirijsku dijasporu, uključujući zaštitu svjedoka, i spriječe ih; pozvati na to da se europske stipendije posebno dodijele Sirijcima koji se žele pravno obrazovati u borbi protiv nekažnjavanja;</ITEM><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(o)</SYMBOL>poticati automatsku razmjenu informacija među svim državama članicama o ratnim zločincima čiji je zahtjev za azil odbijen u skladu s člankom 1. stavkom F. Konvencije o statusu izbjeglica; pozvati države članice da uspostave europski fond za žrtve teških kršenja međunarodnog prava u Siriji, uključujući žrtve mučenja, utvrđivanjem postojećih sredstava povezanih s kršenjima međunarodnog prava u Siriji u njihovim jurisdikcijama, kao što su novčane presude, novčane kazne i sankcije, nalozi za zapljenu, zamrznuta sredstva zbog povezanosti s imovinom koju je sirijski režim nezakonito stekao i drugi prihodi; pozvati na izradu pravnog okvira kojim bi se omogućio prijenos takvih sredstava obiteljima žrtava, uključujući žrtve mučenja; podsjetiti da se takva sredstva moraju pažljivo osmisliti u potpunoj suradnji s obiteljima žrtava; uvidjeti stalnu opasnost nezakonite trgovine Asadova režima i ISIS-a ukradenim umjetninama i kulturnim dobrima iz Sirije; apelirati na jačanje akcijskog plana EU-a protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima i suradnju s trećim zemljama kako bi se osigurala zaštita kulturnih dobara, njihovo uklanjanje s crnog tržišta i njihova repatrijacija u zemlje podrijetla kada to uvjeti dopuštaju; pozdraviti donošenje rezolucije Opće skupštine UN-a od 29. lipnja 2023. o osnivanju institucije za nestale osobe u Siriji i nastavak financiranja međunarodnog, neovisnog i nepristranog mehanizma za potporu istragama najtežih zločina počinjenih u Siriji od 2011.; poziva EU i njegove države članice da prošire popis osoba na koje se primjenjuju ciljane sankcije u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (tzv. EU-ova Zakona Magnicki), uključujući sirijske i ruske civilne i vojne zapovjednike koji možda nose zapovjednu odgovornost za ili su vjerojatno bili upleteni u ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i druga teška kršenja prava u sjeverozapadnoj Siriji;</ITEM><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(p)</SYMBOL>pozdraviti odluku Vijeća od 22. siječnja 2024. o dodavanju šest poslovnih osoba bliskih obitelji Asad i pet poduzeća na EU-ov popis sankcija zbog njihova sudjelovanja u transferu plaćenika sirijskog režima, trgovini oružjem, trgovini drogom ili pranju novca radi potpore sirijskom režimu;</ITEM><P><STRING BOLD="on"><STRING ITALIC="on">Humanitarna pomoć i izbjeglice </STRING></STRING></P><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(q)</SYMBOL>apelirati na međunarodnu zajednicu da na briselskoj konferenciji 2024. hitno poveća humanitarnu pomoć za 15,3 milijuna Sirijaca koji o njoj svakodnevno ovise; izraziti najdublju zabrinutost zbog odluke Svjetskog programa UN-a za hranu da od siječnja 2024. zbog manjka financijskih sredstava obustavi svoju pomoć u hrani koju je dotad svakodnevno koristilo 3,2 milijuna ljudi u Siriji; ustrajati u pristupu čistoj vodi, uključujući pitku vodu, sanitarnu vodu i vodu za poljoprivredne svrhe, formalnom obrazovanju, među ostalim za djevojčice i žene, opskrbi energijom, cjenovno pristupačnim motornim gorivima, obrazovanju i dugoročnoj proračunskoj potpori prilagođenoj potrebama žena; usredotočiti se na usmjeravanje humanitarne pomoći, posebno na čistu vodu, cjenovno pristupačnu energiju, grijanje, zdravstvenu skrb i zdravstvene proizvode; pozvati Komisiju i države članice EU-a da pojačaju napore za potporu radu lokalnog civilnog društva i organizacija pod vodstvom izbjeglica; naglašavati da je važno da agencije za pomoć povećaju odgovornost prema korisnicima pomoći i djeluju u skladu s njihovim povratnim informacijama i potrebama, prema načelu „odgovornosti prema pogođenom stanovništvu”; podsjetiti da EU u tom pogledu najviše doprinosi; pozdraviti stalne napore koje Libanon, Jordan, Turska i Irak ulažu u prihvat šest milijuna izbjeglica u teškim gospodarskim uvjetima; podsjetiti te zemlje na njihovu obvezu poštovanja međunarodnog prava u tom pogledu; ponovno istaknuti potrebu da se zajamči status izbjeglica, posebno u Turskoj, Libanonu, Jordanu i Iraku kao glavnim zemljama prihvata, te da se suzdrži od svake diskriminacije manjina; uvažiti golemu kulturnu baštinu Sirije kao važan dio svjetske kulturne baštine i izvor rješenja za neke od problema te zemlje; priznati aramejski jezik kao ugroženi manjinski jezik, s obzirom na to da ga govori samo oko 100 000 ljudi u Siriji, dok u Europi taj broj iznosi čak 500 000 ljudi;</ITEM><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(r)</SYMBOL>oštro osuditi nebrojena ruska veta na pružanje pomoći stanovništvu na sjeveru Sirije, posebno ruski veto na obnovu Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 2672 (2023.), čime nije dopušteno proširenje pristupa humanitarne pomoći preko koridora Bab al-Hawe; ponovno osuditi pokušaje Rusije da naruši sliku o „Bijelim kacigama” (sirijskoj civilnoj obrani); naglasiti da Bijele kacige imaju važnu ulogu u spašavanju sirijskih civila; pohvaliti rad novinara, blogera i pojedinaca te organizacija, kao što su Bijele kacige, koji, unatoč brutalnosti režima, i dalje obavljaju svoj posao u zemlji, informiraju međunarodnu zajednicu, podupiru žrtve na terenu i ostaju usredotočeni na budućnost zemlje; imati na umu odluku vlade da humanitarnim agencijama i partnerima UN-a odobri daljnji pristup preko koridora Bab al-Hawa do 13. srpnja 2024.; izraziti neodobravanje zbog nedonošenja odluke o produljenju pristupa preko koridora Bab al-Salam i al-Rai, koja je prethodno produljena do 13. veljače 2024.; podsjetiti sve odgovorne strane na apsolutnu potrebu da ti pristupi ostanu otvoreni; apelirati na Komisiju i države članice da, usporedno sa čvrstim diplomatskim djelovanjem na razini Vijeća sigurnosti UN-a, osiguraju nastavak rada graničnih prijelaza Bab al-Hawa, Bab al-Salam i al-Rai tijekom najmanje 12 mjeseci; istražiti mogućnost usmjeravanja sredstava i preko nedavno uspostavljenog „Fonda za pomoć sjevernoj Siriji”; osuditi sustavne pokušaje sirijskog režima da preusmjeri međunarodnu humanitarnu pomoć i prenese je paravojnim postrojbama te njegovu manipulaciju deviznim tečajevima kako bi prisvojio većinu pomoći namijenjene područjima koja su pod njegovom kontrolom;</ITEM><ITEM LEVEL="1"><SYMBOL>(s)</SYMBOL>podsjetiti da se Sirija ne može smatrati, u cijelosti ili djelomično, sigurnom zemljom za povratak sirijskih državljana koji žive kao izbjeglice i tražitelji azila u Europi i cijelom svijetu, koji su pobjegli od zločina režima i kojima prijeti mučenje i prisilni nestanak ako se vrate u Siriju; ponovno istaknuti zemljama prihvata kao što su Turska, Libanon, Jordan, Irak i Egipat da Sirija nije sigurna zemlja, ni u cijelosti ni djelomično, te da se sirijski državljani stoga ne mogu sigurno vratiti; naglasiti da svaki povratak mora biti dobrovoljan i odvijati se u dostojanstvenim uvjetima; naglasiti da su neki Sirijci pobjegli od terorističkih organizacija koje djeluju u Siriji, kao što je ISIS; naglasiti da u Siriji postoje područja u kojima su nasilne džihadističke skupine i paravojne postrojbe još aktivne; istaknuti utjecaj sukoba u Siriji na procijenjenih 438 000 palestinskih izbjeglica u toj zemlji koje ponajprije ovise o Agenciji UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) za osnovne potrebe; izraziti zabrinutost zbog financijske situacije Agencije i pozvati na bolje uključivanje palestinskih izbjeglica u humanitarne planove EU-a u Siriji;</ITEM></LIST></P></ACTION><ACTION><P><NO.P>2.</NO.P>nalaže svojoj predsjednici da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te da je da na prijevod i objavu na arapskom jeziku.</P></ACTION></ACTLST></DISPOSITIF></TEXT></RECOM></TXTLST></SDOCTA>