P9_TA(2024)0120Produbljenje integracije EU-a s obzirom na buduće proširenjeRezolucija Europskog parlamenta od 29. veljače 2024. o produbljenju integracije EU-a s obzirom na buduće proširenje (2023/2114(INI))Europski parlament,

–uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegov članak 5. stavak 3. te članke 48. i 49.,

–uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća iz prosinca 2006. i ožujka 2020. te zaključke predsjedništva Europskog vijeća u Kopenhagenu od 21. i 22. lipnja 1993., koji su poznati i kao Kopenhaški kriteriji,

–uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 13. prosinca 2023. o 30 godina kriterija iz Kopenhagena – poticanje politike proširenja EU-a Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0471.,

–uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ECHR) i Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–uzimajući u obzir Ventotenski manifest,

–uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o novoj strategiji EU-a za proširenje usvojenu 23. studenog 2022. SL C 167, 11.5.2023., str. 105.,

–uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. i 6. srpnja 2022. o Komisijinu paketu za proširenje za 2022., kao i izjavu predsjednika Odbora regija od 8. studenoga 2023. o Komisijinu paketu za proširenje za 2023.,

–uzimajući u obzir izvješće Komisije od 9. veljače 2022. o koheziji u Europi do 2050.,

–uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 23. i 24. lipnja 2022., 29. i 30. lipnja 2023., 26. i 27. listopada 2023. te 14. i 15. prosinca 2023.,

–uzimajući u obzir analitička izvješća Komisije od 2. veljače 2023. o usklađivanju Ukrajine (SWD(2023)0030), Moldove (SWD(2023)0032) i Gruzije (SWD(2023)0031) o usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a,

–uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije Europskom vijeću od 29. studenoga 2023. o trenutačnom stanju političkih, gospodarskih i trgovinskih odnosa EU-a i Turske (JOIN(2023)0050),

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća za opće poslove od 29. i 30. travnja 1997. o primjeni uvjetovanja u cilju razvijanja usklađene strategije EU-a za odnose sa zemljama u regiji zapadnog Balkana,

–uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o tom pitanju, posebno onu od 24. listopada 2019. o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom SL C 202, 28.5.2021., str. 86., te svoje rezolucije o izvješćima Komisije za 2022. o Kosovu SL C, C/2023/1066, 15.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/1066/oj., Srbiji SL C, C/2023/1065, 15.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/1065/oj., Albaniji Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0285., Bosni i Hercegovini Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0284., Sjevernoj Makedoniji SL C 479, 16.12.2022., str. 33. i Crnoj Gori SL C 32, 27.1.2023., str. 63.,

–uzimajući u obzir svoju preporuku od 19. lipnja 2020. upućenu Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o zapadnom Balkanu, nakon sastanka na vrhu 2020. SL C 362, 8.9.2021., str. 129.,

–uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 19. i 20. lipnja 2003. i Solunski program za zapadni Balkan,

–uzimajući u obzir sporazume o pridruživanju EU-a s Albanijom SL L 107, 28.4.2009., str. 166., Bosnom i Hercegovinom SL L 164, 30.6.2015., str. 2., Gruzijom SL L 261, 30.8.2014., str. 4., Kosovom, Republikom Moldovom SL L 260, 30.8.2014., str. 4., Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom SL L 84, 20.3.2004., str. 13., Srbijom, Turskom SL L 361, 31.12.1977., str. 29. i Ukrajinom SL L 161, 29.5.2014., str. 3.,

–uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Instrumenta za reformu i rast zapadnog Balkana (COM(2023)0692),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. veljače 2020. naslovljenu „Unapređenje pristupnog procesa – vjerodostojna perspektiva EU-a za zapadni Balkan” (COM(2020)0057) i strategiju Komisije za „Vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačanu suradnju EU-a sa zapadnim Balkanom” iz veljače 2018.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2022. o statusu Ukrajine, Republike Moldove i Gruzije kao zemalja kandidatkinja,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. listopada 2023. o pregledu napretka Moldove na njezinu putu prema EU-u Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0357.,

–uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 01/2022 od 10. siječnja 2022. naslovljeno „Potpora EU-a vladavini prava na zapadnom Balkanu: unatoč nastojanjima temeljni problemi ostaju neriješeni”,

–uzimajući u obzir paket Komisije za proširenje za 2022. od 12. listopada 2022.,

–uzimajući u obzir Komunikaciju o politici proširenja EU-a za 2023. uz paket za proširenje koji je Europska komisija donijela 8. studenoga 2023. (COM(2023)0690),

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1529 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. rujna 2021. o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) SL L 330, 20.9.2021., str. 1.,

–uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 10. srpnja 2014. o jačanju transparentnosti i uključivosti procesa pristupanja Europskoj uniji REX/401-EESC-2014-1609.,

–uzimajući u obzir svoje rezolucije od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona SL C 252, 18.7.2018., str. 215. i od 11. srpnja 2023. o primjeni premošćujućih klauzula u Ugovorima EU-a Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0269.,

–uzimajući u obzir izvješće od 9. svibnja 2022. o konačnim rezultatima Konferencije o budućnosti Europe od 9. svibnja 2022. i svoju Rezoluciju od 4. svibnja 2022. o daljnjem postupanju nakon zaključaka Konferencije o budućnosti Europe SL C 465, 6.12.2022., str. 109.,

–uzimajući u obzir svoje rezolucije od 9. lipnja 2022. o pozivu na sazivanje konvencije radi revizije Ugovorâ SL C 493, 27.12.2022., str. 130. i od 22. studenoga 2023. o prijedlozima Europskog parlamenta za izmjenu Ugovorâ Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0427. i aktivaciju članka 48. UEU-a u kojem se od Europskog vijeća traži da dade pristanak za sazivanje Konvenciju za reformu Ugovorâ,

–uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i Odbora za ustavna pitanja (A9‑0015/2024),

A.budući da devet od deset zemalja koje trenutačno žele pristupiti EU-u ima status zemlje kandidatkinje, od kojih neke već mnogo godina; budući da se te zemlje kandidatkinje nalaze u različitim fazama pristupnog procesa i pregovora;

B.budući da je, u skladu s preporukama Komisije iz paketa za proširenje 2023., Europsko vijeće 14. prosinca 2023. odlučilo Gruziji dodijeliti status zemlje kandidatkinje i otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom i Republikom Moldovom, kao i s Bosnom i Hercegovinom, nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo;

C.budući da je zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu i drugih postojećih geopolitičkih izazova proširenje Europske unije dobilo novo geostrateško značenje; budući da su stabilnost, sigurnost i demokratska otpornost zapadnog Balkana i istočnog susjedstva neodvojivo povezane sa sigurnosti, stabilnosti i demokratskom otpornosti EU-a;

D.budući da je proširenje moralna i povijesna obveza te strateški geopolitički prioritet koji predstavlja geostrateško ulaganje u budućnost, što će doprinijeti miru, stabilnosti, sigurnosti, demokraciji, jedinstvu, borbi protiv klimatskih promjena, kao i osiguravanju blagostanja i dobrobiti na europskom kontinentu; budući da sigurnost EU-a također ovisi o njegovoj sposobnosti da obrani, unaprijedi i održava mir, demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i temeljne vrijednosti; budući da proširenje, ako se ispune odgovarajući uvjeti i zahtjevi, može biti uzajamno korisno i za postojeće i za buduće države članice i njihove građane;

E.budući da je proširenje postalo jedan od najjačih političkih i geopolitičkih alata EU-a; budući da se prema istraživanju Eurobarometra iz lipnja 2023. većina stanovništva EU-a slaže s budućim proširenjem EU-a; budući da su za ponovni polet u procesu proširenja hitno potrebni novi poticaj, obveza i vizija kojima bi se osigurali kontinuitet, dosljednost i utjecaj tog procesa; budući da je nedostatak djelovanja posljednjih godina stvorio vakuum i tako otvorio prostor za Rusiju i Kinu te druge vanjske aktere; budući da se načelo uzajamne lojalne suradnje mora uvijek poštovati;

F.budući da pristupanje EU-u uvijek mora ostati proces koji se temelji na zaslugama, pri kojemu se svaka zemlja podnositeljica zahtjeva ocjenjuje prema svojoj uspješnosti u pogledu ispunjavanja Kopenhaških kriterija, uključujući one kojima se osigurava trajno puno poštovanje ljudskih prava, uključujući prava manjina, demokracija i vladavina prava, kao i druge temeljne vrijednosti EU-a; budući da bi što brže trebalo tražiti pozitivne ishode, ali pritom izbjegavati ubrzane postupke i fiksne rokove;

G.budući da stagnacija ili nazadovanje mora imati posljedice jer se cijeli proces pristupanja mora temeljiti na pravednim i strogim uvjetima;

H.budući da je za pristupanje EU-u potreban ambiciozan kapacitet za integraciju na objema stranama, kako u EU-u tako i u zemljama kandidatkinjama; budući da su temeljne reforme u području pravosuđa, borbe protiv korupcije, slobode medija i pluralizma potrebne kako bi zemlje kandidatkinje napredovale na putu prema EU-u;

I.budući da bi bilo korisno dovršiti preostalo članstvo postojećih država članica u europodručju i schengenskom području zajedno sa sljedećim proširenjem;

J.budući da se zemlje zapadnog Balkana također moraju usredotočiti na rješavanje sukoba, regionalnu suradnju i pomirenje; budući da u EU-u i zemljama koje žele postati države članice nema mjesta provokativnoj retorici, poricanju genocida ili veličanju ratnih zločinaca s bilo koje strane; budući da je suočavanje s prošlošću jedini način da se postigne istinsko pomirenje, koje je ključno za prosperitetna društva i uspješnu integraciju;

K.budući da se procesi širenja i produbljivanja EU-a moraju paralelno odvijati jer se mogu međusobno nadopunjavati i time umnožiti svoj učinak te znatno pridonijeti glavnim ciljevima zbog kojih je EU nastao;

L.budući da je za izazov veće Europske unije potrebna unaprijeđena politika proširenja na temelju postupne integracije u zajedničke politike i uz jasne koristi za građane tijekom čitavog postupka;

M.budući da je u kontekstu proširenja potrebno na sveobuhvatan način razmotriti preispitivanje trenutačnih i budućih europskih politika, strukturnih reformi, institucionalnih promjena i višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za 2028. – 2034.;

N.budući da zemlje zapadnog Balkana već desetljećima izražavaju odlučnost oko svojeg pristupa EU-u; budući da su 23. i 24. lipnja 2022. čelnici EU-a ponovno potvrdili potpunu i nedvosmislenu predanost perspektivi članstva zapadnog Balkana u EU-u;

O.budući da zemlje kandidatkinje moraju dokazati da se pridržavaju temeljnih vrijednosti EU-a te svoju usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a (ZVSP);

P. budući da su neke zemlje zapadnog Balkana posljednjih godina ostvarile vrlo visoku razinu usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, među ostalim u pogledu sankcija protiv Rusije kao odgovor na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine; budući da su u ožujku 2023. ministri vanjskih poslova Albanije, Kosova, Crne Gore i Sjeverne Makedonije pokrenuli platformu „QUAD zapadnog Balkana – 100-postotna usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a”;

Q.budući da EU mora pokazati jasnu političku volju za potporu zemljama kandidatkinjama te bi trebao znatno povećati svoju uvjetnu tehničku i financijsku potporu temeljnim reformama, rješavanju bilateralnih sporova, nadvladavanju ekonomskih nejednakosti i regionalnoj gospodarskoj integraciji u zemljama pristupnicama; budući da je novi plan rasta za zapadni Balkan namijenjen ubrzanju temeljnih reformi, poboljšanju integracije tih zemalja u jedinstveno tržište Europske unije i poticanju gospodarske integracije te regije;

R.budući da se zlonamjerni strani akteri koriste hibridnim metodama uplitanja kako bi utjecali na integraciju u EU i skrenuli je s pravog puta;

S.budući da je Parlament nesumnjivo institucija EU-a koja najviše podupire proširenje; budući da je uloga Parlamenta i dalje iznimno ograničena tijekom cijelog procesa proširenja te bi je trebalo ojačati kako bi se povećala demokratska legitimnost i odgovornost, među ostalim u ocjenjivanju međukoraka procesa pristupanja, među ostalim redovitim sjednicama odbora i parlamentarnim nadzorom pretpristupnog financiranja, uz istodobno korištenje njegovih postojećih alata i instrumenata, uključujući programe za potporu demokraciji; budući da bi regionalne i lokalne uprave i organizacije civilnog društva trebale biti strukturno uključene u proces proširenja i njegov nadzor;

T.budući da glavne inicijative, kao što je Europska politička zajednica, koja je već održala tri službena sastanka, omogućuju političku suradnju i doprinose regionalnim dijalozima u različitim područjima između EU-a i drugih zemalja, ali nisu alternativa članstvu u EU-u;

U.budući da su potrebne znatne reforme prije proširenja kako bi se zajamčilo učinkovito funkcioniranje proširenog EU-a i njegov kapacitet za apsorpciju novih članica i promicanje njihove uspješne integracije te kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na brojne izazove s kojima se trenutačno suočava; budući da to može podrazumijevati znatne promjene u institucionalnom okviru EU-a i moguće promicanje diferenciranih rješenja integracije kada je to dopušteno Ugovorima; budući da se o nekim takvim rješenjima raspravlja već neko vrijeme; budući da bi EU, kako bi se to postiglo, prije temeljitije reforme u kontekstu moguće revizije Ugovorâ također trebao u potpunosti iskoristiti fleksibilnost koju pruža Ugovor iz Lisabona;

V.budući da se EU suočava sa znatnim izazovima u osiguravanju učinkovitog upravljanja krizama, a posebno u postupcima donošenja odluka te budući da vjerodostojnost i sposobnost Unije da djeluje pravodobno i djelotvorno ovisi o demokratskom i učinkovitom donošenju odluka, a pogotovo u proširenom EU-u od 30 ili više država članica; budući da je jasno da institucije EU-a i mehanizmi donošenja odluka, osobito u Vijeću, nisu prikladni za Uniju s većim brojem država članica; budući da su politička volja i učinkovito donošenje odluka koji dovode do pravodobnog i koordiniranog unutarnjeg i vanjskog djelovanja ključni za zaštitu interesa EU-a i njegova globalnog vodećeg geopolitičkog položaja i vjerodostojnosti; budući da su nedavne poteškoće u vezi s odlukama EU-a o sankcijama potvrdile potrebu za napuštanjem jednoglasnog odlučivanja; budući da se paralelno s aktualnim pregovorima o pristupanju mora tamo gdje je potrebno provesti temeljita reforma institucionalnog okvira i upravljačke strukture EU-a, uz pojednostavljenje te poboljšanje djelotvornosti i demokratičnosti postupaka donošenja odluka;

W.budući da bi se u određenim područjima politike mogle odmah primijeniti premošćujuće klauzule za prelazak sa zahtjeva za jednoglasnim odlučivanjem na glasovanje kvalificiranom većinom; budući da je Parlament aktivirao postupak revizije Ugovorâ i podnio Vijeću prijedloge za njihovu izmjenu u skladu s člankom 48. stavkom 2. UEU-a; budući da je predsjednica Komisije u svojem govoru u Europskom parlamentu 17. siječnja 2024. najavila predstojeće predstavljanje Komunikacije o reformi Ugovora kojom se otvara put za raspravu u Europskom vijeću u bliskoj budućnosti;

X.budući da su se Europski parlament, Vijeće i Komisija obvezali na djelotvorno daljnje djelovanje na temelju zaključaka Konferencije o budućnosti Europe; budući da je Konferencijom o budućnosti Europe EU pozvan da postigne dogovor o snažnoj viziji i zajedničkoj strategiji za konsolidaciju svojeg jedinstva i poboljšanje kapaciteta EU-a za donošenje odluka s obzirom na buduće proširenje; budući da je mnoge od tih prijedloga moguće provesti samo ako se izmijene Ugovori;

Y.budući da je nazadovanje demokracije jedna od najvećih prijetnji, i unutarnjih i vanjskih, s kojima se suočava Europska unija;

Z.budući da se mehanizam osiguravanja usklađenosti s temeljnim načelima i vrijednostima EU-a te pravnom stečevinom EU-a također mora osnažiti usporedno sa sljedećim proširenjem; budući da je potrebno temeljito i objektivno pratiti provedbu pravne stečevine u svakoj zemlji kandidatkinji;

AA.budući da je proširenje velik financijski izazov za EU, posebno kad je riječ o kohezijskoj i poljoprivrednoj politici, kao i drugim programima i politikama, te prilika za reformu EU-a; budući da bi postojeće i buduće VFO-e trebalo preispitati, ponovno odrediti prioritete, pravilno oblikovati i znatno ojačati te preispitati njihovo upravljanje kako bi se omogućilo i poduprlo znatno proširenje EU-a, a da se pritom ne ugrozi potpora potrebna u sadašnjim državama članicama; budući da se ti financijski temelji moraju uspostaviti prije proširenja;

AB.budući da su obnova i poslijeratni oporavak Ukrajine dodatni izazov koji treba prevladati u širem kontekstu međunarodnih napora;

O strateškoj dimenziji proširenja

1.pozdravlja težnju brojnih europskih zemalja i njihovih građana da pristupe EU-u te prepoznaje njihovu političku volju i ozbiljne napore koje su uložili kako bi ispunili uvjete za članstvo;

2.smatra da je proširenje od iznimne strateške važnosti za EU; ponovno potvrđuje da je poboljšana politika proširenja postala jedan od najjačih političkih i geopolitičkih alata EU-a koji predstavljaju geostrateško ulaganje u dugoročni mir, demokraciju, stabilnost, sigurnost, zaštitu klime i blagostanje diljem kontinenta, a posebno s obzirom na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu i druge zajedničke geopolitičke izazove, što zahtijeva dugoročnu političku viziju i odvažne odluke; naglašava političku hitnost pokazivanja predanosti EU-a međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima; ustraje u tome da će se, s obzirom na velike sigurnosne izazove s kojima se Europa suočava, proširenjem EU-a i uključivanjem Ukrajine u zapadne kolektivne sigurnosne i obrambene sustave ojačati europska sigurnost;

3.pozdravlja preporuke Komisije iz paketa za proširenje za 2023. i nadalje pozdravlja odluke Europskog vijeća o otvaranju pregovora o pristupanju s Ukrajinom i Republikom Moldovom, o dodjeli statusa zemlje kandidatkinje Gruziji pod uvjetom da se poduzmu relevantni koraci utvrđeni u preporuci Komisije od 8. studenoga 2023. i o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo; poziva Vijeće da zaduži Komisiju da odmah podnese prijedloge relevantnih pregovaračkih okvira i da ih donese nakon što se poduzmu relevantni koraci utvrđeni u odgovarajućim preporukama Komisije od 8. studenoga 2023.;

O postupcima pristupanja i ulozi Europskog parlamenta

4.potvrđuje povijesnu priliku i izazov s kojim se EU suočava da ispuni svoje obveze prema zemljama i narodima Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Kosova, Crne Gore i Srbije te Ukrajine, Republike Moldove i Gruzije; prepoznaje važnost europske integracije tih ključnih partnera; također prepoznaje važnost regionalne suradnje unutar regija Istočnog partnerstva i zapadnog Balkana;

5.ponovno ističe svoje stajalište da proces pristupanja Turske EU-u u postojećim okolnostima nije moguće nastaviti; potiče tursku vladu da prekine trenutačni zastoj i krene prema bližem, dinamičnijem i strateškom partnerstvu razvojem realističnog usporednog okvira suradnje, kao što je modernizirani sporazum o pridruživanju, te poziva Komisiju da istraži moguće oblike takvog okvira; podsjeća da se svako poboljšanje odnosa između EU-a i Turske mora temeljiti na konkretnom napretku u području ljudskih prava, demokracije i dobrosusjedskih odnosa punim poštovanja;

6.ističe da pristupanje EU-u mora uvijek biti proces koji se temelji na zaslugama i da se svaki kandidat mora ocjenjivati prema njegovoj uspješnosti u ispunjavanju svih Kopenhaških kriterija; ističe da nema prečaca kad je riječ o vrijednostima EU-a i temeljnim načelima; ističe da bi vladavina prava, demokratska reforma, sloboda medija i poštovanje ljudskih prava, uključujući prava manjina, trebali biti na čelu pristupnog procesa, pri čemu su neovisnost pravosuđa, borba protiv korupcije i osnaživanje civilnog društva ključni preduvjeti za napredak na putu prema članstvu u EU-u;

7.traži da se poboljšaju učinkoviti mehanizmi praćenja za zaštitu temeljnih vrijednosti i pouzdanih financijskih interesa Unije u kontekstu postupaka pristupanja; u tom pogledu ponavlja svoj poziv da se zemlje kandidatkinje uključe u mehanizam vladavine prava EU-a i njegovo godišnje izvješćivanje, uz automatsko aktiviranje pretpristupne suradnje i mehanizama provjere; podržava namjeru Komisije da zemlje pristupnice uključi u izvješća o vladavini prava te ustraje u tome da ta izvješća budu dio godišnjih izvješća o napretku;

8.potiče zemlje proširenja da i dalje odlučno provode potrebne reforme i postignu konkretan napredak koji se ne može poništiti, počevši od temeljnih značajki procesa pristupanja EU-u;

9.ustraje na potrebi za ulaganjem stalnih napora u poticanje medijskog pluralizma, obranu prava novinara i osiguravanje slobode izražavanja u svim zemljama kandidatkinjama;

10. naglašava da je usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a također važan indikator potpunog poštovanja temeljnih načela EU-a i održivog budućeg članstva; potiče sve zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje da daju prednost brzom i potpunom usklađivanju sa ZVSP-om i ponavlja da se pristupanje određene zemlje može nastaviti tek nakon što se uskladi s restriktivnim mjerama EU-a, uključujući sankcije uvedene kao odgovor na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu;

11.poziva na temeljitu procjenu strategije proširenja EU-a i na procjenu razloga za ograničen napredak koji su ostvarile neke zemlje proširenja, posebno u područjima vladavine prava, ljudskih prava i demokracije;

12.smatra da je revidirana metodologija Komisije, koja bi se trebala ažurirati kako bi se uključili procesi pristupanja Ukrajine, Republike Moldove i Gruzije, dugoročni politički okvir kojim se usmjerava proces proširenja;

13.naglašava da, iako bi proces trebao postati postupniji i dinamičniji te bi EU trebao utvrditi konkretne pojedinačne ciljeve reformi, planove i prijelazne rokove za svaku zemlju pristupnicu, ne mogu postojati ubrzani ili unaprijed definirani rokovi za članstvo jer bi mogli utjecati na integritet pristupnog procesa; smatra, međutim, da bi se sljedeće proširenje EU-a trebalo provesti čim se ispune svi uvjeti za pristupanje u dotičnim zemljama kandidatkinjama i usporedno s time dogovore i provedu potrebne europske reforme; očekuje da će prve države kandidatkinje biti spremne pristupiti Uniji do kraja ovog desetljeća;

14.ustraje u tome da je proširenje EU-a zajednička odgovornost trenutačnih država članica EU-a i zemalja koje žele postati njegove članice; poziva države članice da pokažu jasnu i nedvosmislenu političku predanost procesu proširenja, koji se temelji na objektivnim kriterijima i ne zloupotrebljava za rješavanje bilateralnih sporova, koji bi se trebali rješavati odvojeno od procesa pristupanja; naglašava da prekomjerna kašnjenja na putu prema punopravnom članstvu u EU-u mogu negativno utjecati i na javno mišljenje i na političku predanost zemalja kandidatkinja;

15.ističe da se procesi pristupanja mogu odvijati na reverzibilan način i da pristup koji se temelji na zaslugama također može dovesti do zamrzavanja pristupnih pregovora u slučaju nazadovanja u pogledu temeljnih vrijednosti te se može nastaviti tek nakon znatnog napretka u reformama; poziva na snažno i poboljšano praćenje, izvješćivanje i procjenu reformi i napretka koje su zemlje kandidatkinje ostvarile u svim pregovaračkim poglavljima uz strateški primijenjenu ciljanu uvjetovanost na temelju jasnih mjerila napretka, sankcioniranje nazadovanja u pogledu temeljnih pitanja ili trajne stagnacije u reformama te nagrađivanje reformi i zadovoljavanja referentnih mjerila jasnim rokovima pregovora;

16.poziva Komisiju da poboljša dosljednost, učinkovitost i transparentnost pretpristupne pomoći te da tako jasno uzme u obzir prioritete u temeljnim područjima u dodjeli sredstava iz instrumenta IPA III; posebno poziva na uvođenje strože i provedivije odgovornosti u pogledu potrošnje te na poboljšanje cjelokupnog ciklusa isplata, provedbe i nadzora pretpristupnog financiranja, uz primjenu strogih uvjeta, među ostalim u provedbi Gospodarskog i investicijskog plana i Novog plana rasta za zapadni Balkan; poziva Komisiju da provede preispitivanje Uredbe o instrumentu IPA III u sredini programskog razdoblja i da predloži uvrštavanje Ukrajine, Republike Moldove i Gruzije na popis njezinih korisnika te poziva Komisiju da brzo provede preporuke iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda br. 01/2022;

17.poziva na to da se u kontekstu reforme Ugovora istraže mogućnosti za daljnje jačanje zaštite vladavine prava i demokratskih vrijednosti EU-a od nazadovanja i za postojeće i za buduće države članice, osiguravajući da se proširenjem ojačaju EU i njegovo jedinstveno tržište;

18. ističe potrebu da se osigura da su sredstva EU-a pružena zemljama proširenja u skladu sa strateškim ciljevima i interesima EU-a; poziva Komisiju da pruži financijsku potporu onim zemljama pristupnicama koje rade na dobrosusjedskim odnosima, uključivoj regionalnoj suradnji i održivom pomirenju, uključujući ali ne ograničavajući se na kazneni progon ratnih zločinaca i osiguravanje pristupa istini, pravdi i učinkovitim odštetama žrtvama ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida;

19.poziva zemlje pristupnice da poboljšaju pravosudnu suradnju s EU-om u kaznenim stvarima u okviru radnih dogovora s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) kako bi se olakšala učinkovita istraga i kazneni progon zlouporabe sredstava EU-a, među ostalim upućivanjem nacionalnih časnika za vezu u Ured europskog javnog tužitelja i jačanjem administrativnih kapaciteta lokalnih uprava;

20.ponovno ističe svoje stajalište o potrebi za pojačanom, formalnom, strukturiranom i sustavnom suradnjom između EU-a i Vijeća Europe u pružanju potpore zemljama pristupnicama u reformama, osiguravajući njihovu usklađenost sa svim preporukama Venecijanske komisije na njihovu putu prema članstvu u EU-u;

21.smatra da izazov proširene Unije zahtijeva poboljšanu politiku proširenja kojom bi se utvrdio jasan i progresivan put prema članstvu u EU-u, uz postupnu integraciju u zajedničke politike, kao što je jedinstveno tržište, za one zemlje koje završe pregovore u određenom poglavlju politike ili ostvaruju znatan napredak u reformama povezanima s EU-om; napominje da bi takav napredak trebao omogućiti pristup fondovima EU-a u odgovarajućim područjima kako bi građani imali jasne koristi tijekom cijelog procesa; napominje da bi taj put trebao biti popraćen povećanom tehničkom i uvjetnom financijskom pomoći s posebnim naglaskom na provedbi i primjeni zakonâ u okviru pregovora o klasterima o temeljnim pitanjima i vanjskim odnosima, posebno poglavlja 23., 24., 30. i 31.; poziva Komisiju da predstavi detaljne prijedloge o metodologiji progresivnog pristupanja, uključujući jasne klauzule o spremnosti i reverzibilnosti; ističe da postupno uvođenje zemalja kandidatkinja u odabrana područja javnih politika s ograničenim pravima i obvezama ni u kojem slučaju nije zamjena ili alternativa za punopravno članstvo;

22.prepoznaje važnost inicijativa kao što je europska politička zajednica, koje omogućuju političku suradnju i doprinose regionalnim dijalozima i koje bi mogle olakšati postupnu integraciju zemalja kandidatkinja u Uniju i njezine politike, ali nisu alternative članstvu u EU-u;

23.naglašava da bi moglo biti korisno imati zasebnu funkciju povjerenika za proširenje;

24.predlaže da se razmotri mogućnost da se državama kandidatkinjama dodijeli status promatrača u relevantnim tijelima i institucijama, uključujući Parlament, u početku na temelju privremenih dogovora ako su pregovori dovoljno napredovali, posebno u pogledu skupina poglavlja o temeljnim pitanjima i vanjskim odnosima, te ako su svi uvjeti ispunjeni i dogovoreni do potpisivanja ugovora o pristupanju; u tom pogledu pozdravlja odluku Europskog gospodarskog i socijalnog odbora da od 2024. nadalje uključi promatrače iz zemalja kandidatkinja;

25.smatra da postoji potreba za snažnijim, učinkovitijim i smislenijim donošenjem odluka Europskog parlamenta i nadzorom nad politikom proširenja EU-a i njezinim financiranjem kako bi se povećala demokratska legitimnost i odgovornost; ustraje u jačanjem uloge Parlamenta tijekom cijelog procesa pristupanja, uključujući međukorake, koja obuhvaća potpuni nadzor napretka koji su zemlje kandidatkinje ostvarile u svim područjima politika; obvezuje se na jačanje redovitog i transparentnog dijaloga i suradnje s nacionalnim parlamentima država kandidatkinja kao modela za parlamentarni nadzor integracije u EU;

26.naglašava potrebu za jačanjem potpore demokraciji postojećim kanalima i instrumentima, kao što su dijalog Jean Monnet, međustranački dijalog i proces parlamentarnog dijaloga;

27.poziva institucije EU-a i države članice da se u potpunosti aktiviraju u dodatnom jačanju procesa reformi u zemljama kandidatkinjama, posebno u pogledu upravnih kapaciteta;

28.ističe potrebu za povećanjem transparentnosti, osnaživanjem sudjelovanja građana i bliskim uključivanjem civilnog društva u proces proširenja i njegov nadzor, osiguravajući održivo financiranje;

29.ističe da se procesom proširenja ne smiju nenamjerno produljiti ili pogoršati nejednakosti na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta; poziva Komisiju i zemlje kandidatkinje da u proces proširenja uključe mjere koje aktivno promiču i osiguravaju prava LGBTIQ osoba, kao što su razvojne politike koje uklanjaju diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta, povećavanje sudjelovanja LGBTIQ osoba u procesima donošenja odluka i poticanje uključivosti u političkim, gospodarskim i društvenim sferama putem obrazovnih i informativnih aktivnosti; poziva Komisiju i zemlje kandidatkinje da pozorno prate i ocjenjuju status prava LGBTIQ osoba u zemljama kandidatkinjama;

30.smatra da se u procesu pristupanja mora osigurati da zemlje kandidatkinje pojačaju svoje napore u vezi s jednakim pravima za osobe s invaliditetom; naglašava potrebu za jačanjem pritiska na zemlje kandidatkinje kako bi provele reforme za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom i pojačale napore u pogledu deinstitucionalizacije, među ostalim prelaska s institucionalne skrbi na skrb u obitelji i zajednici;

O europskim institucijskim i financijskim reformama

31.smatra da bi se procesi pripreme za proširenje trebali odvijati usporedno u EU-u i zemljama pristupnicama; naglašava da su europske institucionalne i financijske reforme potrebne za suočavanje s trenutačnim izazovima i osiguravanje sposobnosti EU-a da apsorbira nove članice i promiče njihovu uspješnu integraciju; poziva institucije EU-a i države članice da poduzmu potrebne reforme kako bi se zajamčilo da se njihovim odsutnošću ne odgađa pristupanje novih država članica; napominje da su te reforme potrebne za jačanje EU-a i njegovih institucija radi promicanja demokratskog legitimiteta, dobrog upravljanja, funkcionalnosti, odgovornosti, transparentnosti i održivosti; osobito naglašava važnost osnaživanja demokratskog legitimiteta politika EU-a jačanjem prava Europskog parlamenta na donošenje odluka i nadzor; stoga ponovno poziva da se Parlamentu dodijeli opće i izravno pravo na zakonodavnu inicijativu;

32.čvrsto vjeruje da bi europske institucionalne reforme trebale povećati sposobnost djelovanja EU-a te uključivati pojednostavljene i učinkovitije postupke donošenja odluka, odmičući se pritom od jednoglasnog odlučivanja; ponavlja da bi se glasovanje kvalificiranom većinom trebalo provoditi u područjima kao što su zaštita demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, VFO, sankcije i druge relevantne vanjskopolitičke odluke, kao što su početak pregovora o pristupanju EU-u, otvaranje i zatvaranje pojedinačnih pregovaračkih klastera i sankcioniranje nazadovanja, ali uz iznimku odluka kojima se odobravaju vojne misije ili operacije s izvršnim mandatom;

33.poziva na to da se prije sljedećeg proširenja osnaži mehanizam zaštite vladavine prava, temeljnih načela i vrijednosti EU-a, kao i nadzorni kapacitet, u cilju jamčenja usklađenosti s Kopenhaškim kriterijima; predlaže reformu postupka iz članka 7. UEU-a ukidanjem jednoglasnog odlučivanja u odlukama Vijeća, uvođenjem jasnog vremenskog okvira i imenovanjem Suda Europske unije arbitrom koji odlučuje o povredama; ističe da bi se uvođenjem glasovanja kvalificiranom većinom u tom pogledu olakšao proces proširenja; naglašava potrebu za daljnjom reformom mehanizma uvjetovanosti u pogledu vladavine prava kako bi se obuhvatile i zajamčile sve temeljne vrijednosti Unije kako su definirane u članku 2. UEU-a;

34.smatra da je u kontekstu punopravnog članstva diferencirana integracija dio rješenja za učinkovit i produbljen prošireni EU; naglašava, međutim, da se o poštovanju vrijednosti Unije utvrđenih u članku 2. UEU-a ne može pregovarati, da ne bi trebalo podlijegati nikakvim odstupanjima ili izuzećima te da bi članstvo u Uniji trebalo podrazumijevati snažnu predanost poštovanju cjelokupnog prava Unije; također smatra da se uvijek mora osigurati široko područje zajedničkog europskog interesa koje bi obuhvaćalo, primjerice, carinsku uniju, jedinstveno tržište i njegove četiri slobode, temeljnu socijalnu pravnu stečevinu, kao i poljoprivrednu politiku, politiku tržišnog natjecanja i trgovinsku politiku; napominje da bi državama članicama koje su voljne otići korak dalje u europskoj integraciji u pogledu šireg raspona područja politika trebalo dopustiti da to učine, neovisno o spomenutim područjima zajedničkog interesa; ističe da bi, iako bi sve države članice sudjelovale u odlukama o pitanjima koja se odnose na zajednički interes, u okviru takvog sustava diferencirane integracije samo države članice spremne na produbljenu integraciju u određenim područjima mogle utjecati na donošenje odluka o njima; napominje da diferencirana integracija također podrazumijeva diferencirane financijske aranžmane;

35.poziva na to da se prije temeljitije reforme u kontekstu moguće revizije Ugovorâ u potpunosti iskoristi fleksibilnost predviđena Ugovorom iz Lisabona; podsjeća da je u postojećem pravnom okviru EU-a i sada dostupan niz fleksibilnih instrumenata, kao što su premošćujuće klauzule, pojačana suradnja, konstruktivno suzdržavanje, stalna strukturirana suradnja (PESCO) i mehanizmi izuzeća, što je jasno vidljivo iz iskustva schengenskog područja, koje predstavlja jedno od najvećih postignuća Unije, i europodručja; podsjeća da se u kontekstu postupaka pristupanja može pregovarati o rješenjima za postupno uvođenje, privremenim odstupanjima i prijelaznim razdobljima; ističe da pribjegavanje tim mehanizmima fleksibilnosti ne bi trebalo spriječiti konstruktivne rasprave o reviziji Ugovorâ, što je Parlament podržao u svojoj rezoluciji od 22. studenoga 2023.;

36.napominje da se institucionalne reforme prije proširenja moraju usmjeriti i na posljedice proširenja na sastav Parlamenta; podsjeća da je Europski parlament jedina izravno izabrana institucija koja predstavlja građane EU-a; ističe da bi Parlament, uz osiguravanje odgovarajuće demokratske zastupljenosti, trebao ostati u izvedivoj veličini; ističe, međutim, da se ne može isključiti proširenje Parlamenta u razumnoj mjeri kojom bi se osigurala dostatna demokratska reprezentativnost u proširenom EU-u; ustraje na novom sustavu raspodjele mjesta koji bi se temeljio na nepromjenjivoj matematičkoj formuli, što je objektivno, pravedno, transparentno i trajno rješenje; ponovno ističe svoje stajalište da raspodjelu mjesta u Europskom parlamentu treba razmotriti zajedno sa sustavom glasanja u Vijeću;

37.naglašava hitnu potrebu za revizijom funkcioniranja i procesa donošenja odluka u Vijeću u svjetlu proširenja; predlaže reviziju sustava rotirajućeg predsjedništva Vijeća; napominje da bi također trebalo preispitati izračun pragova za glasovanje kvalificiranom većinom kako bi se poboljšala ravnoteža između većih i manjih država i postavili viši pragovi za najvažnije odluke; poziva na najveću moguću transparentnost i integritet postupka donošenja odluka Vijeća u kontekstu proširenja;

38.napominje da se proširenje mora uzeti u obzir i kad je riječ o sastavu Komisije te u tom pogledu podsjeća na fleksibilnost koju pruža Ugovor iz Lisabona; ističe da se svakom ponovnom procjenom prakse imenovanja po jednog povjerenika po državi članici mora osigurati geografski uravnotežen sastav Komisije;

39.ponovno poziva na jačanje instrumenata za sudjelovanje građana u procesu donošenja odluka Unije;

40.ističe da je proširenje ujedno velik financijski izazov za EU, posebno kad je riječ o kohezijskim i poljoprivrednim politikama, kao i prilika za reformu EU-a; ističe da taj izazov iziskuje pravilno osmišljen, prioritetni i financiran VFO te učinkovitiji proračun EU-a koji će Uniji omogućiti da preuzme nove obveze uz nastavak ispunjavanja postojećih programa i političkih prioriteta; nadalje naglašava da su potrebna dostatna dodatna i stvarna vlastita sredstva kako bi se odgovorilo na izazov proširenja; napominje da se proširenjem dodatno povećavaju drugi zahtjevi za financiranje EU-a u području financijske stabilnosti, strateške autonomije, zdravlja, energetike, dekarbonizacije, prelaska na čistu energiju, zaštite okoliša, digitalizacije, istraživanja, obrane i sigurnosti; ističe da se takve financijske reforme moraju razmatrati usporedno s aktualnim pristupnim pregovorima te usvojiti prije proširenja; brani svoje stajalište da bi postojeću i buduću strukturu VFO-a trebalo restrukturirati i znatno ojačati kako bi se povećala otpornost; ističe da je potrebno uzeti u obzir pristupanje novih članica tijekom pripreme VFO-a za razdoblje 2028. – 2034.;

41.poziva Komisiju i zemlje kandidatkinje da zajamče posebnu ulogu MSP-ova kao glavnog stupa za jačanje industrijskih politika i povećanje sposobnosti zemalja da ostvare pravednu tranziciju te da se prilagode tehnološkim izazovima na putu prema uključivoj digitalnoj tranziciji;

42.ponavlja svoj poziv Vijeću, Komisiji i ESVD-u da poboljšaju stratešku komunikaciju i vidljivost uzajamnih socioekonomskih koristi i izazova proširenja u zemljama pristupnicama i državama članicama putem učinkovite strategije informativne kampanje tijekom cijelog procesa proširenja, koja pokazuje konkretne rezultate aktualnog procesa pristupanja i svakog kruga pregovora;

43.ponovno poziva na provedbu preporuka Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE), posebno jačanjem napora za suzbijanje dezinformacija i sprečavanje zlonamjernog vanjskog uplitanja i pokušaja potkopavanja demokracije te skretanja integracije EU-a s pravog puta sabotiranjem političke, gospodarske i socijalne stabilnosti u zemljama kandidatkinjama;

44.ističe da su obnova i poslijeratni oporavak Ukrajine višedimenzionalni izazov koji treba prevladati u širem kontekstu međunarodnih napora; naglašava da financiranje Ukrajine mora potjecati iz više međunarodnih izvora, uključujući zamrznutu rusku imovinu; ističe da će ta ulaganja biti popraćena povezanim financijskim rizicima i ustraje u tome da se taj proces mora pomno pratiti i uklopiti u dobro osmišljen i prilagođen zakonodavni okvir koji je otporan na korupciju i prijevare; u tom pogledu poziva na brzo donošenje Uredbe o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu;

45.pozdravlja rad Komisije na politici prije proširenja, kao i na preispitivanju financiranja, te poziva na temeljitu procjenu učinka posljedica proširenja; podržava osmišljavanje učinkovitog mehanizma za rješavanje sukoba i posredovanje izvan okvira proširenja koji podupire EU, namijenjenog poticanju mirenja i rješavanja bilateralnih pitanja u zemljama pristupnicama, čime bi se pomoglo u pronalaženju i provedbi konačnih obvezujućih rješenja za regionalne i bilateralne sporove i naslijeđe prošlosti;

46.poziva na to da se europski izbori 2024. iskoriste kao prilika za raspravu i predstavljanje potrebe za procesom produbljivanja i proširenja Europske unije i koristi koje donosi te potrebne europske političke, institucijske i financijske reforme;

° °

47.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladama i parlamentima zemalja pristupnica.