1.pozdravlja prvi postupak revizije pokrenut u studenome 2021. nakon što se SGP privremeno primjenjivao od 2016. i očekuje da će se njime moći dokazati veza između SGP-a i održivog razvoja; poziva Komisiju da surađuje s partnerima SADC-a kako bi se unaprijedila pravedna, uključiva i održiva trgovina tako da se SGP-om, kada se učinkovito provede, može osigurati održivi razvoj u regiji i doprinijeti tom razvoju; potiče Komisiju da u ex post evaluaciji SGP-a između EU-a i SADC-a temeljito analizira učinak SGP-a na ciljeve održivog razvoja, informalna i lokalna gospodarstva, regionalnu i panafričku integraciju, gospodarsku diversifikaciju, borbu protiv klimatskih promjena, uključujući doprinos domaćih industrija tom nastojanju i učinkovite potpore strategije Global Gateway i programa pomoći EU-a za trgovinu u kontekstu SGP-a između EU-a i SADC-a; podsjeća na to da je postojeći sporazum prvenstveno usmjeren na trgovinu robom i ne bavi se trgovinom uslugama, ulaganjima ili drugim pitanjima kao što su prava intelektualnog vlasništva, tržišno natjecanje i javna nabava. poziva stranke na razmatranje tih pitanja u budućim preispitivanjima s obzirom na to da postoji odredba za pregovore o tim pitanjima;

2.ponavlja svoje stajalište o važnosti sudjelovanja civilnog društva u provedbi i praćenju SGP-a; žali zbog činjenice da je tijekom provedbe SGP-a primijećeno ograničeno sudjelovanje civilnog društva; u tom pogledu naglašava da je ključno aktivno promicati sudjelovanje civilnog društva; napominje da aktivno sudjelovanje organizacija civilnog društva i dionika, uključujući ženske skupine i studentske organizacije u postupku praćenja i evaluacije može pružiti vrijedne uvide i povratne informacije o utjecaju Sporazuma na žene i mlade;

3.potvrđuje da priprema zajedničkog izvješća o praćenju SGP-a napreduje sporije od očekivanog; potvrđuje ograničenja kapaciteta s kojima se suočavaju države SADC SGP-a u tom pogledu; podsjeća da bi, u skladu s novim pristupom trgovini i održivom razvoju, svi relevantni dionici, uključujući organizacije civilnog društva, predstavnike poduzeća i sindikate, trebali biti uključeni u taj pregled stanja i biti potaknuti da daju prijedloge za maksimiziranje učinkovitosti tog SGP-a te da bi navedeni SGP trebalo modernizirati za uspostavljanje unutarnje savjetodavne skupine što je postala uobičajena praksa u drugim sporazumima o gospodarskom partnerstvu; zagovara strukturiranije sudjelovanje dionika u pogledu konkretne provedbe svih aspekata održivosti SGP-a između EU-a i SADC-a; potiče države SADC SGP-a da poštuju obveze dogovorene u okviru tog sporazuma o uključivanju aktera civilnog društva;

4.prepoznaje da su fleksibilni prijelazni aranžmani potrebni kako bi se države SADC SGP-a uskladile sa zahtjevima o trgovini i održivom razvoju u okviru SGP-a i drugim međunarodnim obvezama;

5.očekuje da će se, ovisno o ishodu revizije, SGP prilagoditi ili eventualno proširiti u dopunskim sporazumima kako bi se učvrstilo i produbilo partnerstvo između EU-a i južnoafričkih zemalja kao odgovor na geopolitičke promjene i izazove klimatskih promjena;

6.pozdravlja težnje Angole u pogledu dekarbonizacije, zemlje koja se uvelike oslanjala na svoju ekstraktivnu industriju;

7.pozdravlja činjenicu da su u okviru Sporazuma o olakšavanju održivih ulaganja između Europske unije i Republike Angole predviđene mjere za izgradnju fiskalnih kapaciteta;

8.pozdravlja činjenicu da su se trgovinski odnosi između EU-a i država SADC SGP-a znatno proširili na regionalnoj i bilateralnoj razini, a države SADC SGP-a mogu ostvariti trgovinski suficit; smatra da to pokazuje pozitivan doprinos SGP-a gospodarskom razvoju, iako željeni pozitivni učinci na zapošljavanje, regionalnu gospodarsku suradnju i diversifikaciju te modernizaciju gospodarstva nisu još dosegli svoj potencijal te bi im trebalo dati prioritet; napominje da države SADC SGP-a uglavnom u EU izvoze drago kamenje, proizvode od drva, prijevoz Cipollina, M., „The Trade Growth under the EU–SADC Economic Partnership Agreement: An Empirical Assessment” (Rast trgovine u okviru Sporazuma o gospodarskom partnerstvu EU-SADC: empirijska procjena), Economies, sv. 10, br. 12, 2022., mineralne i poljoprivredne proizvode kao što su voće i povrće; napominje, međutim, da je južnoafrički izvoz u EU raznolikiji te uključuje robu više dodane vrijednosti;

9.naglašava da, uz iznimku Južne Afrike, države SADC SGP-a prvenstveno trguju unutar regije; primjećuje da trgovina s Južnom Afrikom i dalje čini 80 % trgovine EU-a sa državama SADC SGP-a te da trgovina robom Južne Afrike s drugim afričkim zemljama čini samo 17 % njezine ukupne inozemne trgovine; primjećuje da trgovina unutar SADC-a čini 23 % ukupne trgovine država SADC-a; uvažava da se trgovinski obrasci unutar SADC-a razlikuju od bilateralne trgovine između EU-a i SADC-a; ističe da općenito nije bilo poboljšanja u diversifikaciji i da je udio proizvodnje u BDP-u i dalje slab; naglašava da bi diversificirana gospodarstva učinila države SADC SGP-a otpornijima na vanjske šokove; naglašava važnost jačanja regionalnih vrijednosnih lanaca;

10.naglašava da bi se SGP-om trebala poduprijeti nova trgovinska dinamika između stranaka zahvaljujući postupnoj asimetričnoj liberalizaciji međusobne trgovine; također naglašava da se njime može ojačati, proširiti i produbiti suradnja u svim područjima koja su relevantna za trgovinu, a time i poboljšati partnerstvo između zemalja SADC-a i EU-a; naglašava važnost načela asimetrične liberalizacije trgovine kao sredstva za poticanje gospodarskog rasta i održivog razvoja zemalja SADC SGP-a;

11.ističe da sporazumi o gospodarskom partnerstvu, iako mogu donijeti znatne prednosti afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP), također podrazumijevaju specifične izazove i nedostatke; stoga ustraje u tome da tvorci politika pažljivo razmotre spomenute faktore i da rade na tome da se sporazumi o gospodarskom partnerstvu provode na način kojim se maksimalno povećavaju koristi za sve uključene stranke;

12.podsjeća da bi sve stranke uvijek trebale djelovati na temelju načela solidarnosti i zajedničkog interesa kako bi poboljšale plodonosnu suradnju, ispunile svoje obveze i povećale sposobnost zemalja SADC-a koje sudjeluju u Sporazumu da ga nastave provoditi;

13.podsjeća da je cilj SADC SGP-a promicanje regionalne integracije i da bi taj sporazum trebao biti sastavni dio kontinentalnog područja slobodne trgovine u Africi pokrenute 2021.; napominje da regionalnu integraciju ometaju dugo čekanje na graničnim prijelazima, visoki troškovi na granicama i neodgovarajuća prekogranična povezanost; poziva Komisiju i države SADC SGP-a da povećaju suradnju u području infrastrukture, digitalne trgovine i certifikacije, uključujući u okviru inicijative Global Gateway; naglašava važnost davanja prednosti regionalnom prijevozu i infrastrukturnim projektima kako bi se produbila regionalna integracija i povećali trgovinski tokovi unutar te regije; naglašava potrebu za promicanjem učinkovitog razvoja prekogranične strukture, usklađivanja propisa i jačanja suradnje između država SADC SGP-a kako bi se stvorila međusobno povezana regija SADC; poziva države SADC SGP-a na usklađivanje propisa i postupaka povezanih s carinama i prijevozom kako bi se pojednostavili prekogranični postupci, smanjila kašnjenja i promicalo povoljno okruženje za trgovinu i ulaganja;

14.naglašava da je nužno formalizirati prekogranične radne aranžmane kako bi se promicao dostojanstven rad, zaštitila prava radnika i osigurao socijalni i gospodarski razvoj u regiji; prepoznaje posebne izazove s kojima se suočavaju žene, posebice u kontekstu prekograničnog rada, uključujući rodno uvjetovano nasilje i korupciju;

15.potiče Komisiju i države SADC SGP-a da prošire svoju posvećenost stvaranju okruženja kojim se podupire zakonita i transparentna mobilnost radnika, istodobno štiteći prava i dostojanstvo radnika;

16.pozdravlja najavu Komisije o aktivaciji regionalne kumulacije sa zemljama Južnoafričke carinske unije (SACU); podsjeća da je uvođenje fleksibilnih pravila o podrijetlu ključno za postizanje ciljeva regionalne integracije; naglašava da pravila o podrijetlu moraju promicati ciljeve kontinentalnog područja slobodne trgovine u Africi (AfCFTA); podsjeća da bi se SGP-om trebao podupirati daljnji razvoj kontinentalnog područja slobodne trgovine u Africi (AfCFTA);

17.napominje da je došlo do zapinjanja u trgovini zbog sanitarnih i fitosanitarnih mjera, posebno onih koje se odnose na perad i agrume; poziva Komisiju i države SADC SGP-a da se koriste forumima i mehanizmima suradnje dogovorenima u okviru SGP-a kako bi se u ranoj fazi i u kooperativnom okruženju riješile promjene u propisima povezanima sa sanitarnim i fitosanitarnim mjerama kako bi se pravodobno mogle provesti odgovarajuće radnje; podsjeća da bi Europski parlament trebao biti u potpunosti obaviješten u okviru preispitivanja kako bi se osiguralo da su sanitarne i fitosanitarne mjere koje primjenjuje Južna Afrika u skladu sa zahtjevima Unije i odredbama SGP-a te da ne štete biljnom zdravlju u okviru proizvodnje u Uniji i SADC-u; uvažava da je Komisija pružila tehničku i financijsku potporu državama SGP-a između EU-a i SADC-a kako bi se uskladile sa zahtjevima sanitarnih i fitosanitarnih mjera te poziva na temeljito praćenje rada na smanjenju zdravstvenih rizika; preporučuje da se rješenja za prepreke trgovini zbog zahtjeva sanitarnih i fitosanitarnih mjera potraže u političkim rasprava na visokoj razini;

18.napominje da su upravljanje te fiskalni i institucionalni kapaciteti i dalje najveći izazovi za učinkovitu provedbu SGP-a;

19.ističe važnost razvojne suradnje te tehničke i financijske pomoći kao ključnih faktora za postizanje ciljeva SGP-a kao i za korisnu suradnju između stranaka;

20.podsjeća da provedba SGP-a može predstavljati izazov za manje afričke, karipske i pacifičke zemlje s nedovoljnim resursima i infrastrukturom; poziva EU i njegove države članice da pomognu svojim partnerskim zemljama u razvoju kako bi one mogle u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje nude sporazumi o gospodarskom partnerstvu;

21.poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore u pogledu tehničke pomoći; poziva Komisiju da znatno proširi svoju komunikaciju i suradnju s državama SADC SGP-a te da tim državama, njihovim poduzećima i organizacijama civilnog društva, prema potrebi, pruži pravodobnu potporu u provedbi predstojećih projekata EU-a i ispunjavanju drugih međunarodnih obveza kao što su multilateralni sporazumi o okolišu, konvencije Međunarodne organizacije rada i Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima;

22.zaključuje da SGP nije uspio u značajnom produbljivanju regionalnih vrijednosnih lanaca te u vrijednosnim lancima između država SADC SGP-a, ali i da bi trebao ojačati diversifikaciju izvoza i regionalnih lanaca dodane vrijednosti te stvoriti otpornije lance opskrbe koji se mogu prilagoditi budućim poremećajima socioekonomskog razvoja SADC-a; naglašava važnost razvoja regionalnih vrijednosnih lanaca za gospodarsku otpornost te regije; očekuje da SGP kvalitetnije doprinese borbi protiv trajnih problema neovisnosti opskrbe hranom i smanjenja siromaštva u državama SADC SGP-a; podsjeća da je cilj SGP-a stvaranje pozitivnih učinaka na gospodarski razvoj i regionalnu integraciju; naglašava da SGP i dalje ima velik potencijal za unapređenje održivog razvoja i da bi to trebalo nastojati ostvariti kao prioritet;

23.naglašava želju da se državama SADC SGP-a ostavi dovoljno političkog prostora za stvaranje lokalne dodane vrijednosti; vjeruje da bi EU trebao aktivno podupirati države SADC SGP-a u njihovim nastojanjima da napreduju u vrijednosnom lancu; naglašava da je učinkovito upravljanje regionalnom specijalizacijom ključno za maksimalno iskorištavanje potencijala regionalnih vrijednosnih lanaca i zahtijeva kooperativne upravljačke strukture i politike; poziva EU i države SADC SGP-a da rade na razvoju visokokvalitetne digitalne infrastrukture, uključujući širokopojasne mreže i digitalne platforme kako bi se poboljšala povezivost, promicala e-trgovina i olakšala prekogranična razmjena informacija i usluga;

24.naglašava ključnu važnost vrijednosnog lanca usluga u poticanju gospodarskog rasta, poticanju inovacija i jačanju regionalne suradnje unutar regije SADC; ističe potencijal uslužnih sektora u regiji SADC, koji uključuju financijske usluge, turizam i telekomunikacije;

25.naglašava važnost predanosti EU-a multilateralnoj suradnji i osiguravanju vlastitih trgovinskih interesa Europe, pri čemu se istodobno zadovoljavaju neki od ključnih interesa zemalja AKP-a, posebno u pogledu regionalne integracije;

26.podsjeća na rješenje koje se sastoji od dva stupa za rješavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije i globalizacije gospodarstva, u skladu s dogovorom članica Uključivog okvira Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj / skupine G-20 za borbu protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti;

27.poziva EU i njegove države članice da osiguraju učinkovitu primjenu dogovorene globalne minimalne stope poreza na dobit od 15 % za multinacionalna poduzeća; ističe da se očekuje da će se tom minimalnim poreznom stopom godišnje ostvariti oko 150 milijardi USD dodatnih globalnih poreznih prihoda;

28.poziva Komisiju da se pobrine za to da zemlje u razvoju mogu u potpunosti ostvariti svoja prava u skladu s odredbama Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o posebnom i diferenciranom postupanju, posebno kako bi se zajamčila njihova sigurnost opskrbe hranom; poziva Komisiju da ažurira svoju Komunikaciju o pravednoj trgovini iz 2009. Komunikacija Komisije od 5. svibnja 2009. naslovljena „Doprinos održivom razvoju: uloga pravedne trgovine i nevladinih sustava osiguranja održivosti u trgovini” (COM(2009)0215).;

29.naglašava da postoji hitna potreba za poduzimanjem dalekosežnih zajedničkih napora za dekarbonizaciju i za podupiranjem toga znatnim financijskim sredstvima, kao i za provođenjem dalekosežnih prijenosa tehnologije; naglašava važnost zajedničke suradnje u promicanju održivog razvoja i borbi protiv klimatskih promjena, uz istodobno poticanje gospodarskog rasta; naglašava da se uspostava energetskih partnerstava sa zemljama regije SADC-a mora usredotočiti ne samo na provedbu zelenog plana u Europi, nego i na opskrbu te regije;

30.ponavlja da zelena tranzicija nudi potencijal za stvaranje kvalitetnih i zelenih radnih mjesta koja mogu znatno doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva i socijalnoj uključenosti, kako u državama članicama EU-a tako i u državama SADC SGP-a;

31.naglašava važnost ulaganja u razvoj obrazovanja i vještina prilagođenih naporima za dekarbonizaciju uz istodobno rješavanje izazova pravedne tranzicije;

32.smatra da su projekti za poboljšanje lokalne infrastrukture u državama SADC SGP-a u vezi s partnerstvima gradova korisni za podupiranje klimatskih partnerstava između EU i pojedinačnih država SADC SGP-a na decentraliziran način, te za produbljivanje razmjene između općina u južnoj Africi i EU-u; uvjeren je da razmjene među općinama omogućavaju afričkim i europskim stručnjacima da razviju rješenja prilagođena problemima za razvoj lokalne infrastrukture; pozdravlja činjenicu da se takvi partnerski projekti podupiru u okviru programa „Lokalna tijela: partnerstva za održive gradove 2020.”; poziva Komisiju da nastavi pomagati državama SADC SGP-a u ispunjavanju zahtjeva politike EU-a u području okoliša i zadrži taj program financiranja; potiče Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i delegacije EU-a da olakšaju dijalog u cilju promicanja uzajamnog razumijevanja učinka klimatskih inicijativa EU-a, kao što su uvođenje Uredbe o mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama i Uredbe o krčenju šuma te predstojeće zakonodavstvo Unije o dužnoj pažnji;

33.naglašava da su države SADC SGP-a posebno pogođene učincima klimatskih promjena; podsjeća da je poljoprivreda u južnoj Africi pogođena poplavama i sušama; potiče Komisiju i države SADC SGP-a da pojačaju suradnju u razvoju odgovarajućih sustava ranog upozoravanja i koordinacije među relevantnim ministarstvima država SADC SGP-a kako bi se postigli ciljevi nacionalno utvrđenih doprinosa;

34.pozdravlja napore država SADC SGP-a i Komisije da uspostave bližu suradnju u području otpornih prehrambenih sustava i neovisnosti u opskrbi hranom u okviru postupka preispitivanja; smatra da je ta suradnja prilika za isticanje Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima i konvencija Međunarodne organizacije rada usmjerene na poljoprivredu, kao što su Konvencija br. 129 o inspekciji rada u poljoprivredi, br. 10 o minimalnoj dobi u poljoprivredi i br. 11 o pravu udruživanja u poljoprivredi; podsjeća da je sposobnost agroekologije da uskladi gospodarske, okolišne i socijalne dimenzije održivosti prepoznata u značajnim izvješćima, posebice Međuvladina panela o klimatskim promjenama, Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava te Međunarodne procjene poljoprivrednog znanja, znanosti i tehnologije za razvoj pod vodstvom Svjetske banke i FAO-a;

35.naglašava potrebu za ulaganjem napora u izgradnju vrijednosnih lanaca otpornih na klimatske promjene u poljoprivrednoj industriji i razvoj sorti usjeva otpornih na sušu i tehnika obrade prilagođenih klimatskim promjenama;

36.naglašava da je pristup čistoj vodi i sanitarnim objektima ključan za održivost poljoprivrede; naglašava potrebu za sveobuhvatnim strategijama upravljanja vodama; naglašava da je nedostatak pristupa čistoj vodi i sanitarnim uvjetima u regiji SADC-a prepreka održivom razvoju;

37.poziva na provedbu i razmjenu regionalnih inicijativa za preradu poljoprivrednih proizvoda među državama SADC SGP-a kako bi se promicala razmjena znanja i razmjena najboljih praksi; poziva na praćenje napretka ostvarenog u regionalnim vrijednosnim lancima u preradi poljoprivrednih proizvoda;

38.prepoznaje ključnu ulogu žena u gospodarskom razvoju regije SADC-a i važnost stvaranja poticajnog okruženja kojim se štite njihova prava; poziva Komisiju da u kontekstu provedbe SGP-a prednost da rodnim pitanjima, na primjer organiziranjem radionica o rodnoj ravnopravnosti između, među ostalim, organizacija za prava žena u EU-u i zemljama SADC-a, podizanjem razine osviještenosti domaćih vlasti i poduzeća o neiskorištenom gospodarskom potencijalu koji proizlazi iz diskriminacije žena i pomaganjem tim subjektima da utvrde političke, gospodarske i društvene pokretače koji ometaju napredak afričkih žena te poziva na donošenje politika i konkretnih mjera za uklanjanje rodnog jaza; naglašava važnost osnaživanja žena i mladih u regiji SADC-a poboljšanjem njihova pristupa financiranju, resursima i gospodarskom sudjelovanju; poziva EU i države SADC SGP-a da ženama i mladima osiguraju jednak i neometan pristup financijskim uslugama i resursima te promiču financijsku uključenost;

39.ističe da je potrebno znatno povećati zeleno financiranje i ulaganja kako bi se postigli ciljevi Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma te unaprijedio prijelaz na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene u državama SADC SGP-a;

40.poziva EU i države SADC SGP-a da aktivno istraže inovativne mehanizme za zeleno financiranje, uključujući zelene obveznice, investicijske fondove usmjerene na klimu i javno-privatna partnerstva, koristeći međunarodne platforme za privlačenje ulaganja ka projektima u području održivosti i otpornosti na klimatske promjene; poziva EU da iskoristi svoj utjecaj u dobivanju poboljšanih financijskih praksi od institucija kao što je Svjetska banka i jačanju uloge Međunarodnog monetarnog fonda u smanjenju duga visokozaduženih zemalja te stoga poziva EU i njegove države članice da iskoriste svoj utjecaj kako bi istražili nove pristupe kojima se oslobađaju sredstva za prilagodbu klimatskim promjenama; naglašava potrebu za proaktivnim mjerama kako bi se nastavila privlačiti povećana ulaganja, posebno u strateške i inovativne sektore, što može dovesti do kvalitetnijih ishoda i potaknuti održiviji razvoj, što bi pak moglo dovesti do dugoročne koristi i za države SADC SGP-a i za EU; nadalje potiče EU i države SADC SGP-a da zajednički istraže inovativne mogućnosti financiranja kao što su osiguravanje zajmova i njihovo naknadno dodjeljivanje pod odgovarajućim uvjetima za financiranje javne infrastrukture u ključnim područjima kao što su energija, opskrba vodom, zbrinjavanje otpada i recikliranje;

41.poziva EU i njegove države članice da pojačaju svoje napore na međunarodnim forumima, uključujući Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), kako bi se zalagali za povećanje međunarodnog financiranja borbe protiv klimatskih promjena;

42.napominje da je razina ulaganja država članica EU-a u državama SADC SGP-a i dalje znatno viša od ulaganja Sjedinjenih Američkih Država ili Kine;

43.smatra da postoji hitna potreba za povećanjem održivih ulaganja u regiji SADC-a i očekuje da se utvrde područja ulaganja koja se čine posebno prikladnima za investicijska partnerstva između EU-a i država SADC SGP-a; poziva na bolje koordiniran pristup tima na europskoj strani u utvrđivanju i provedbi odgovarajućih mjera za povećanje ulaganja; naglašava da postizanje ciljeva održivog razvoja zahtijeva golema ulaganja u potpornu infrastrukturu i diversifikaciju kako bi se ovisnost o primarnim dobrima preusmjerila na visokovrijedne industrijske proizvode; naglašava da bi politika ulaganja EU-a trebala pomoći zemljama u razvoju, posebno afričkim zemljama, da privuku izravna strana ulaganja i uklone manjak manjak financijskih sredstava za ostvarenje ciljeva održivog razvoja; naglašava da stvaranje dostojanstvenih radnih mjesta mora biti ključan čimbenik za podupiranje ulaganja u regiji SADC-a, čime se omogućuju čvrsti domaći okviri za primjerenu pažnju u pogledu ljudskih prava i okoliša; naglašava važnost uključivanja lokalnih poduzeća kad god je to moguće u postupak provedbe kako bi se uložena sredstva zadržala u regiji, potaknulo zapošljavanje i olakšao prijenos vještina; smatra da bi trebalo povećati sredstva iz inicijative Global Gateway i da se mora povećati udio bespovratnih sredstava za jednako potrebna javna ulaganja;

44.poziva Komisiju i države članice da osiguraju da pri odabiru projekata u okviru inicijative Global Gateway i pružanju potpore za njih, socijalni dijalog bude sastavni dio institucionalnog okvira za donošenje politika i provedbu na svim razinama;

45.poziva Komisiju da bolje koordinira pojedinačne nacionalne agencije za kreditiranje izvoza u državama članicama EU-a kako bi se uskladila s prioritetima europskog zelenog plana;

46.ističe važnost malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) u gospodarskom razvoju država SADC-a, prepoznajući njihov potencijal i ulogu; ponavlja da je potrebno podići razinu osviještenosti o prednostima i mogućnostima sporazuma, posebno za mala i srednja poduzeća;

47.naglašava važnost proaktivnog uključivanja poduzeća iz privatnog sektora u provedbu i praćenje SGP-a između EU-a i SADC-a;

48.poziva Komisiju da aktivno promiče i potiče sudjelovanje u programima za izgradnju kapaciteta i regionalnim inicijativama usmjerenima na jačanje ulagačkih i izvoznih kapaciteta, uz istodobno poticanje tržišnog okruženja koje više pogoduje MSP-ovima;

49.pozdravlja uvođenje programa EU-a kao što je Program potpore poboljšanju investicijskog i poslovnog okruženja, čiji je cilj poboljšanje poslovne i ulagačke klime u državama SADC-a; u tom kontekstu poziva na to da se u sljedećem financijskom razdoblju predvidi više sredstava kako bi se dao veći poticaj rastu i razvoju privatnog sektora te stvorile mogućnosti zapošljavanja za lokalno stanovništvo, čime bi se smanjilo siromaštvo;

50.naglašava da će transparentan i predvidljiv pravni i fiskalni okvir pomoći u promicanju regionalne integracije i privlačenju izravnih stranih ulaganja;

51.prepoznaje važnost Sporazuma o olakšavanju održivih ulaganja između Europske unije i Republike Angole za SGP između EU-a i SADC-a kao novog pristupa za izgradnju potrebnog transparentnog i predvidljivog pravnog i fiskalnog okvira kojim se potiče dužna pažnja ulagača kako bi se privukla održiva i odgovorna ulaganja, te ističe dogovorene odredbe o obvezama u pogledu roda, klimatskih promjena i održivog razvoja; potiče druge zemlje u regiji da razmotre slične sporazume o olakšavanju održivih ulaganja s EU-om, koje u svojem osmišljavanju uključuju nacionalno utvrđene doprinose; naglašava da bi Sporazum o olakšavanju održivih ulaganja između Europske unije i Republike Angole trebao doprinijeti privlačenju i širenju održivih ulaganja u Angoli, kao i promicanju gospodarske diversifikacije, uz istodobno uključivanje obveza u pogledu zaštite okoliša i prava radnika, te ne bi smio imati suprotan učinak; ističe prilike za održiva ulaganja u klimatski osjetljiv poljoprivredni sektor, ulaganja u obnovljivu energiju i infrastrukturu otpornu na klimatske promjene, kao i razvoj vještina; poziva Komisiju da prednost da projektima suradnje kojima se promiču obveze održivosti utvrđene u Sporazumu o olakšavanju održivih ulaganja između Europske unije i Republike Angole u okviru višegodišnjeg okvirnog programa za Angolu; smatra da sporazumi kao što je Sporazum o olakšavanju održivih ulaganja između Europske unije i Republike Angole mogu pružiti pravni i organizacijski okvir za održiva ulaganja kojima se smanjuje ovisnost Angole o nafti i plinu; pozdravlja činjenicu da Sporazum o olakšavanju održivih ulaganja između Europske unije i Republike Angole uključuje važne aspekte praktične provedbe ulaganja kao što su transparentnost i predvidljivost ulaganja, pojednostavnjenje postupaka odobravanja, uspostava kontaktnih točaka zainteresiranih ulagača, postupci za izbjegavanje i rješavanje sporova te za dubinsku analizu ulagača; poziva EU i države SADC SGP-a da razmotre bi li SGP trebalo dopuniti sporazumom o olakšavanju održivih ulaganja; poziva države SADC SGP-a da po potrebi započnu pregovore o tom pitanju;

52.pozdravlja zahtjev Angole za pridruživanje SGP-u između EU-a i SADC-a; u tom se kontekstu nada da će pregovarački proces započeti bez daljnje odgode; smatra da bi, ako se Angola pridruži SGP-u između EU-a i SADC-a ili bilo kojem drugom zasebnom obvezujućem i provedivom međunarodnom instrumentu između EU-a i država SADC-a, trebalo na odgovarajući način prilagoditi Sporazum o olakšavanju održivih ulaganja između Europske unije i Republike Angole;

53.podsjeća da se prema procjeni učinka Komisije Angola suočava s problemima u pogledu kapaciteta u učinkovitoj provedbi Sporazuma o gospodarskom partnerstvu; poziva Komisiju da pomogne Angoli u izgradnji kapaciteta;

54.poziva Komisiju i države SADC SGP-a da ojačaju suradnju putem formalnih foruma, kao i strateških partnerstava za kritične sirovine i planova provedbe, kako bi se osigurala diversificirana i održiva opskrba ključnim sirovinama za zelenu, digitalnu i pravednu tranziciju, poboljšalo recikliranje prirodnih resursa i gospodarenje otpadom, pružila potpora domaćim industrijama u napredovanju u vrijednosnom lancu od vađenja do prerade sirovina i promicale odgovorne rudarske prakse, posebno priznavanjem i primjenom slobodnog prethodnog i informiranog pristanka lokalnog stanovništva pogođenog rudarskim projektima i ostvarivanjem koristi duž cijelog lanca opskrbe i proizvodnje; uvjeren je da se vađenje sirovina mora odvijati uz poštovanje ekoloških standarda te radničkih i ljudskih prava, uključujući prava autohtonih naroda; poziva na stalno i široko sudjelovanje svih relevantnih dionika, uključujući lokalne i autohtone zajednice; zalaže se za reforme politika koje se odnose na vlasništvo nad zemljištem i rudnicima, radnička prava i socijalnu pravdu kako bi se ublažili sukobi i potaknula održiva ulaganja; zabrinut je zbog slučajeva kršenja ljudskih prava i visoke razine štete za okoliš koju su prouzročila neka rudarska poduzeća;

55.pozdravlja strateško partnerstvo s Namibijom, čiji je cilj izgradnja razvoja vodika iz obnovljivih izvora i vrijednosnih lanaca kritičnih sirovina; podsjeća na potrebu za razvojem potrebne infrastrukture, kao što su postrojenja za obnovljivu energiju, prometne mreže i istraživački centri, kako bi se olakšala proizvodnja i distribucija vodika iz obnovljivih izvora;

56.u tom kontekstu poziva na uspostavu platformi za razmjenu znanja i istraživačkih mreža kako bi se olakšala razmjena najboljih praksi, iskustava i inovativnih rješenja među državama članicama; smatra da je korisno proširiti tehnološku suradnju na druga područja;

57.naglašava da je zahtjev EU-a za zabranu poreza na izvoz sirovina dugogodišnja prepreka u procesu pregovora o sporazumima o gospodarskom partnerstvu, s obzirom na to da izvozni porezi i carine nisu zabranjeni režimom Svjetske trgovinske organizacije (WTO); podsjeća na pravo afričkih zemalja da u svom javnom interesu reguliraju sirovine; poziva EU, u skladu s time, da se suzdrži od usvajanja trgovinske politike kojom se kao opće pravilo zemljama u razvoju zabranjuje nametanje poreza na izvoz sirovina, u mjeri u kojoj je to u skladu sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO);

58.napominje da je izvorni prijedlog, među ostalim, Indije i Južne Afrike za izuzeće od trgovinskih aspekata prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) za cjepiva protiv bolesti COVID-19 na početku naišao na različite reakcije na početku te da ga je EU kasnije podržao; naglašava da bi u budućnosti ravnopravno partnerstvo trebalo uključivati više dijaloga; poziva EU i njegove države članice te članice Svjetske trgovinske organizacije da nastave s dugo očekivanim raspravama u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) o proširenju odluke 12. ministarske konferencije o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva kako bi se dogovorene fleksibilnosti na razini te organizacije proširile na terapeutike i dijagnostiku; u tom kontekstu poziva Komisiju da uspostavi jasan politički okvir kako bi se osiguralo da budući sustav obveznog licenciranja u EU-u bude u skladu s dogovorenim fleksibilnostima Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva; poziva na jaču ravnopravnu suradnju s državama SADC SGP-a u tom kontekstu;

59.pozdravlja napore uložene u okviru strateškog partnerstva EU-a i Južne Afrike za izgradnju infrastrukture za proizvodnju cjepiva; naglašava da ta infrastruktura mora uključivati proizvodnju cjepiva protiv bolesti COVID-19;

60.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i vladama i parlamentima država SADC SGP-a.