budući da:(1)U skladu s člankom 26. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), unutarnje tržište obuhvaća područje bez unutarnjih granica u kojem treba osigurati slobodan protok robe, osoba, usluga i kapitala. Kako bi se postigao taj cilj, člankom 50. UFEU-a predviđa se da Europski parlament i Vijeće djeluju putem direktiva kako bi osigurali slobodu poslovnog nastana u pogledu određene djelatnosti. Osim toga, člankom 114. UFEU-a predviđaju se ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća za donošenje mjera za usklađivanje odredbi zakona ili drugih propisa u državama članicama, čiji je cilj uspostava i funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
(2)Uklanjanje prepreka razvoju djelatnosti neprofitnih udruženja među državama članicama ključno je za ostvarivanje njihove slobode poslovnog nastana te drugih temeljnih sloboda, kao što su sloboda pružanja i primanja kapitala i sloboda pružanja i primanja usluga na unutarnjem tržištu. Usklađujući odredbe nacionalnog prava koje utječu na ostvarivanje tih sloboda, ova će Direktiva služiti cilju uspostave i funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Na taj će način ova Direktiva služiti i ciljevima jačanja europske integracije, promicanjaosiguravanja jednakog postupanja promicanjem socijalne pravednosti i blagostanja za građane EU-a te olakšavanjaolakšavanjem učinkovitog ostvarivanja slobode okupljanja i udruživanja u cijeloj Uniji. [Am. 1]
(3)Europski parlament donio je 17. veljače 2022. Rezoluciju s preporukama Komisiji o statutu europskih prekograničnih udruženja i neprofitnih organizacijaStatut za europska prekogranična udruženja i neprofitne organizacije. Rezolucija Europskog parlamenta od 17. veljače 2022. s preporukama Komisiji o statutu za europska prekogranična udruženja i neprofitne organizacije (2020/2026(INL)) (2022/C 342/17) (SL C 342, 6.9.2022., str. 225.)..
(4)Europska komisija donijela je 9. prosinca 2021. akcijski plan za socijalnu ekonomijuKomunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Izgradnja gospodarstva za ljude: akcijski plan za socijalnu ekonomiju”, COM(2021) 778 final.. Komisija je u akcijskom planu predložila posebne mjere za stvaranje prilika za osnivanje i rast subjekata socijalne ekonomije te za osiguravanje veće vidljivosti socijalne ekonomije i njezina potencijala. Europski parlament podržao je akcijski plan u svojoj rezoluciji donesenoj 6. srpnja 2022.Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2022. o akcijskom planu EU-a za socijalnu ekonomiju (2021/2179(INI))..
(5)Nadovezujući se na akcijski plan za socijalnu ekonomiju, Komisija je preporučila konkretne mjere za potporu socijalnoj ekonomiji, u kojima se prednost daje ljudima te socijalnoj i ekološkoj svrsi, a ne dobiti. Prijedlog preporuke Vijeća o razvoju uvjeta za okvir socijalne ekonomije od 13. lipnja 2023.Prijedlog preporuke Vijeća o razvoju uvjeta za okvir socijalne ekonomije COM(2023) 316 final. sadržava preporuke državama članicama da osmisle i provedu strategije socijalne ekonomije. Istog je dana Komisija objavila i dva radna dokumenta službi kako bi se poboljšalo razumijevanje relevantnih poreznih pravila za subjekte socijalne ekonomijeRadni dokument službi Komisije, Relevantni okviri oporezivanja za subjekte socijalne ekonomije, SWD(2023) 211 final. i prekogranične donacije za inicijative od javne koristiRadni dokument službi Komisije, Nediskriminirajuće oporezivanje dobrotvornih organizacija i njihovih donatora: načela koja proizlaze iz sudske prakse EU-a, SWD(2023) 212 final..
(6)Među pravnim oblicima dostupnima u neprofitnom sektoru i socijalnoj ekonomiji, pravni oblik neprofitnog udruženja izbor je velike većine. Osim što pridonose ciljevima Unije i ostvarenju planova u javnom interesu, neprofitna udruženja daju važan doprinos unutarnjem tržištu svojim redovitim sudjelovanjem u brojnim negospodarskim i gospodarskim aktivnostima, primjerice pružanjem usluga u sektorima kao što su socijalne usluge i zdravstvo, komunikacija i informiranje, zagovaranje, kultura, zaštita okoliša, obrazovanje, rekreacija, sport te promicanje znanstvenog i tehnološkog napretka. To vrijedi kada je obavljanje gospodarskih aktivnosti glavna aktivnost ili cilj neprofitnog udruženja i u drugim slučajevima. [Am. 2]
(6a) Iako većina aktivnosti neprofitnih organizacija trenutačno se provodi na nacionalnoj razini, sve veći broj njih djeluje prekogranično, čime se jača socijalna kohezija među državama članicama i produbljuje unutarnje tržište. Kako bi se osiguralo potpuno iskorištavanje socioekonomskog potencijala neprofitnih udruženja i povezanih subjekata i njihova doprinosa europskoj integraciji, trebalo bi ukloniti sve prepreke koje ometaju prekogranično obavljanje njihovih aktivnosti. [Am. 3]
(7)Potpuno funkcionalno unutarnje tržište za aktivnosti neprofitnih udruženja ključno je za promicanje gospodarskog i socijalnog rasta u državama članicama. Prepreke na unutarnjem tržištu i nedostatak usklađenosti trenutačno sprečavaju neprofitna udruženja da prošire svoje djelovanje izvan nacionalnih granica jer se često susreću s neopravdanim ograničenjima, što ometa učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Rad na ostvarenju potpuno učinkovitog i funkcionalnog unutarnjeg tržišta zahtijeva potpunu slobodu poslovnog nastana za sve aktivnosti koje doprinose ciljevima Unije, čime se jačaju kohezija i suradnja diljem Unije. [Am. 4]
(8)Kako bi se uspostavilo istinsko unutarnje tržište za gospodarske aktivnosti neprofitnih udruženja, potrebno je ukinuti sva neopravdana ograničenja i prepreke slobode poslovnog nastana, slobodnog kretanja usluga, slobodnog kretanja robe i slobodnog kretanja kapitala koja i dalje postoje u zakonima nekih država članica. Ta ograničenja stvaraju pravnu nesigurnost, obeshrabruju i ometaju neprofitna udruženja u prekograničnom djelovanju, osobito zato što im se nameću troškovi za nepotrebne administrativne radnje ili radnje usklađivanja, što ima osobito odvraćajući učinak s obzirom na njihovu neprofitnu prirodu. Stoga države članice ne bi trebale primjenjivati ograničavajuće ili disruptivne mjere koje mogu predstavljati prekomjerno ili skupo opterećenje za neprofitne organizacije. Sloboda udruživanja ne obuhvaća samo mogućnost osnivanja ili raspuštanja udruženja, nego i mogućnost da udruženje djeluje bez neopravdanog zadiranja države članice. Također je predviđena mogućnost traženja, prikupljanja i korištenja sredstava, što je ključno za djelovanje svakog udruženja. Konkretno, člancima 63. i 65. UFEU-a, zajedno s člancima 7., 8. i 12. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (dalje u tekstu „Povelja”), utvrđuje se sloboda udruživanja na svim razinama te se neprofitne organizacije štite od diskriminirajućih, nepotrebnih i neopravdanih ograničenja u pogledu slobodnog kretanja kapitala. To se načelo dodatno razvijalo u sudskoj praksi Suda Europske unije, među ostalim u presudi od 10. lipnja 2020. u predmetu C-78/18, Komisija protiv MađarskePresuda Suda od 10. lipnja 2020., Komisija protiv Mađarske, C-78/18, ECLI:EU:C:2020:476.. [Am. 5]
(9)Te prepreke nastaju zbog nedosljednosti u nacionalnim pravnim okvirima država članica. Pravni okvir u kojem neprofitna udruženja obavljaju svoje aktivnosti u Uniji temelji se na nacionalnim zakonima, bez usklađivanja na razini Unije. Trenutačno neprofitna udruženja ne mogu dobiti ujednačeno priznanje pravne osobnosti i sposobnosti u cijeloj Uniji i često se moraju slijediti različite administrativne postupke u više država članica, na primjer, ponovno se registrirati u drugoj državi članici ili čak osnovati novi pravni subjekt kako bi bila aktivna u državi članici različitoj od one u kojoj imaju poslovni nastan. Temeljni elementi mobilnosti neprofitnih udruženja unutar Unije i dalje su nedovoljno regulirani, što dovodi do pravne nejasnoće za sva neprofitna udruženja s prekograničnim aktivnostima. Na primjer, kada neprofitna udruženja namjeravaju premjestiti svoje registrirano sjedište u novu državu članicu, i dalje postoje nesigurnosti u pogledu premještanja. Konkretno, nedostatak mogućnosti prijenosa registriranog sjedišta bez provedbe likvidacije sprečava neprofitna udruženja da djeluju, sele i restrukturiraju se preko granica unutar Unije. Nacionalna pravila razlikuju se i često ne predviđaju jasna rješenja i postupke za prekograničnu mobilnost i gospodarske aktivnosti neprofitnih udruženja. [Am. 6]
(9a) Heterogenost nacionalnih zakona i nedostatak usklađivanja praksi dovode i do nejednakih uvjeta tržišnog natjecanja zbog različitih tržišnih uvjeta i različitih prepreka s kojima se suočavaju neprofitne organizacije u različitim državama članicama, na primjer pri otvaranju bankovnih računa, prikupljanju sredstava i računovodstvu, uključujući strana sredstva, ostvarivanju koristi od mjera i programa javne potpore te provjeri i ispunjavanju zahtjeva u pogledu obveza transparentnosti. [Am. 7]
(10)Mogućnost učinkovitog prekograničnog pristupa i usmjeravanja sredstava i kapitala nužna je kako bi se olakšale aktivnosti neprofitnih udruženja na unutarnjem tržištu. Suradnja i razmjena najboljih praksi među neprofitnim udruženjima iz različitih država može pomoći u povećanju učinkovitosti i učinka njihova djelovanja na europskoj razini. Promicanjem zajedničkih standarda i kohezivnog pristupa može se smanjiti birokracija i poticati prekogranična financijska potpora na lakši i učinkovitiji način. To uključuje naknadu za gospodarske aktivnosti, ali i donacije, nasljedstvo ili druge oblike financiranja. Različiti regulatorni okviri i postojeća ograničenja u državama članicama u pogledu primanja i traženja donacija i sličnih doprinosa u bilo kojem obliku dovode do fragmentacije unutarnjeg tržišta i prepreka su njegovu funkcioniranju. [Am. 8]
(11)Osim toga, zakoni određenih država članica nameću zahtjeve u pogledu državljanstva ili zakonitog boravka članovima neprofitnih udruženja ili članovima izvršnih tijela takvih neprofitnih udruženja. Takve bi zahtjeve trebalo ukloniti kako bi se zaštitile sloboda poslovnog nastana i sloboda udruživanja građana EU-a, čime bi se potaknulo aktivno sudjelovanje građana Unije u različitim neprofitnim udruženjima, bez obzira na njihovu zemlju državljanstva ili boravišta. [Am. 9]
(11a) Uzimajući u obzir njihovu posebnu prirodu i neprofitnu svrhu, velik dio djelatnosti neprofitnih udruga može se organizirati na nekomercijalan način i stoga biti negospodarske prirode. [Am. 10]
(12)Sloboda udruživanja ključna je za funkcioniranje demokracije jer je bitan uvjet za ostvarivanje drugih temeljnih prava pojedinaca, uključujući pravo na slobodu izražavanja i informiranja. Kako je priznato u Povelji Europske unije o temeljnim pravima i Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP), sloboda udruživanja temeljno je pravo. Nadalje, ključna uloga civilnog društva i predstavničkih organizacija u doprinosu demokraciji na svim razinama smatra se temeljnom vrijednošću Unije, kako je prepoznato, posebno u članku 11. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), te zahtijeva otvoren, transparentan i redovit dijalog. To stoga podrazumijeva i da bi okvire za takav dijalog trebalo upotrebljavati za provedbu i primjenu ove Direktive. [Am. 11]
(13)Važno je osigurati konvergenciju na razini Unije i izbjeći bilo kakvu nepotrebnu fragmentaciju. Stoga je potrebno uspostaviti usklađena pravila koja olakšavaju obavljanje prekograničnih aktivnosti neprofitnih udruženja. Postojeća nacionalna pravila o prekograničnim udruženjima trebala bi biti usklađena kako bi se tim neprofitnim udruženjima omogućilo da imaju pravni oblik posebno osmišljen za olakšavanje djelovanja na prekograničnoj osnovi. Taj bi pravni oblik trebalo predvidjeti u nacionalnim pravnim porecima država članica prilagodbom njihovih pravila o neprofitnim udruženjima. Taj pravni oblik, koji će se nazvati „europsko prekogranično udruženje” (dalje u tekstu „ECBA”) i koji bi trebale automatski priznavati sve države članice, omogućit će prevladavanje prepreka s kojima se suočavaju neprofitna udruženja na unutarnjem tržištu, poštujući pritom tradicije država članica u pogledu neprofitnih udruženja. To su važni koraci prema produbljivanju i, u konačnici, dovršetku unutarnjeg tržišta. [Am. 12]
(13a) Neprofitna udruženja trenutačno se ne priznaju automatski ako djeluju u zemlji različitoj od one u kojoj imaju poslovni nastan te često moraju osnovati novi subjekt. Ova situacija odnosi se na oko 310 000 udruženja u EU-u i još 185 000 subjekata koji bi mogli obavljati prekogranične aktivnosti u pojednostavljenom okviru. Statut ECBA-a trebao bi olakšati prekogranične aktivnosti neprofitnih udruženja i njihovu mobilnost. Popratna potvrda tim bi udruženjima trebala osigurati automatsko priznavanje i omogućiti im da razviju svoje aktivnosti u drugim državama članicama, čime bi se u potpunosti iskoristile prednosti unutarnjeg tržišta. [Am. 13]
(14)Nadalje, davanje mogućnosti neprofitnim udruženjima da u potpunosti uživaju slobodu poslovnog nastana u Uniji na temelju jedinstvene registracije koja bi vrijedila u cijeloj Uniji i automatskim priznavanjem njihove pravne osobnosti nužno je i izravno povezano s funkcioniranjem unutarnjeg tržišta i mogućnosti punog uživanja prava koja proizlaze iz te slobode.
(15)Sindikatima i udruženjima sindikata ne bi trebalo dopustiti osnivanje ECBA-a jer oni imaju poseban status u okviru nacionalnog prava. Međutim, takve bi organizacije trebale moći postati neosnivački član ECBA-a ako tako odluče. [Am. 14]
(16)Osnivanje ECBA-a ne bi trebalo dopustiti ni političkim strankama ili udruženjima zbog njihova posebnog statusa u okviru nacionalnog prava i prava Unije kako je utvrđeno u Uredbi (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i VijećaUredba (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada (SL L 317, 4.11.2014., str. 1.).. [Am. 15]
(17)Crkvama i drugim vjerskim organizacijama te svjetonazorskim ili nekonfesionalnim organizacijama,Crkve i druge vjerske organizacije te svjetonazorske ili nekonfesionalne organizacije u smislu članka 17. UFEU-a, kao i udruženjimaudruženja tih subjekata, također ne bi trebalo dopustiti osnivanje ECBA-a zbog nedostatka nadležnosti Unije za uređivanje njihova statusa i zbog toga što imaju poseban status u okviru nacionalnog prava na koji ova Direktiva ne bi trebala negativno utjecati. Stoga bi tim subjektima također trebalo dopustiti osnivanje ili članstvo u ECBA-u ako tako odluče. [Am. 16]
(18)Osnivanje ECBA-a trebalo bi biti rezultat sporazuma između fizičkih osoba koje su građani Unije ili državljani trećih zemalja sa zakonitim boravkom ili pravnih subjekata s poslovnim nastanom u Uniji, osim osoba koje su osuđene za kaznena djela povezana s pranjem novca, povezana predikatna kaznena djelaDirektiva (EU) 2018/1673 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o borbi protiv pranja novca kaznenopravnim sredstvima (SL L 284, 12.11.2018., str. 22.). ili financiranje terorizma ili na koje se primjenjuju mjere kojima se zabranjuje njihovo djelovanje u državi članici iz istih razloga. U tom pogledu trebalo bi osigurati razmjernu razinu odgovornosti, javnog izvješćivanja i transparentnosti strukture financiranja i upravljanja. S obzirom na neprofitnu svrhu ECBA-a, ako su ECBA osnovali pravni subjekti, oni bi također trebali imati neprofitnu svrhu. [Am. 17]
(19)Neprofitna svrha ECBA-a trebala bi značiti da bi se dobit koja se ostvaruje gospodarskim djelatnostima trebala koristiti samo u svrhu ostvarivanja cilja ECBA-a, kako je definirano u statutu, i da se ne smije preraspodijeliti izravno ili neizravno među njegovim članovima, uključujući članove njegovih upravljačkih tijela, niti među njegovim osnivačima ili bilo kojim drugim privatnim stranama. Izravni korisnici organizacija čiji je cilj pružanje usluga skrbi pojedincima s posebnim socijalnim potrebama ili zdravstvenim stanjima ne bi se trebali smatrati privatnim stranama u tom pogledu. Stoga bi trebala postojati zabrana raspodjele imovine koja podrazumijeva da ne može doći do raspodjele imovine članovima, čak ni u slučaju prestanka. U potonjem se slučaju preostala imovina mora prenijeti uz odricanje od pojedinačnih interesa, primjerice na druga neprofitna udruženja koja imaju istuili lokalno tijelo u sličnu svrhu. [Am. 18]
(20)U društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca, ECBA-ovi bi trebali težiti ciljevima koji su u skladu s vrijednostima sadržanima u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji („UEU”), kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Osim toga, ne bi trebalo biti moguće koristiti ECBA-ove za financiranje terorizma, utaju poreza, izbjegavanje plaćanja poreza, pranje novca ili bilo koja kaznena djela ili nezakonite svrhe.
(20a) Vrijednosti Europske unije sadržane u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji trebale bi se poštovati u svrsi i obavljanju aktivnosti ECBA-e svugdje i u bilo kojem trenutku. U tu bi svrhu statuti ECBA-a trebali uključivati izjavu da će poštovati te vrijednosti u svojim ciljevima i obavljanju svojih aktivnosti. [Am. 19]
(21)Prekogranični element ECBA-a je ključan. Stoga bi ECBA trebao provoditi ili u svojem statutu imati za cilj provođenje barem dijela svojih prekograničnih aktivnosti u Uniji, u barem dvije države članice, i imati članove osnivače povezane s najmanje dvije države članice, bilo na temelju državljanstva ili boravišta ako je riječ o fizičkim osobama ili na temelju mjesta njihova registriranog sjedišta u slučaju pravnih osoba. Pojam „prekogranični” u skladu s ovom Direktivom ne dovodi u pitanje taj pojam u drugom zakonodavstvu Unije. [Am. 20]
(22)Kako bi se osiguralo da ECBA-ovi ispunjavaju ciljeve na temelju kojih su osnovani, stupanj usklađenosti značajki i prava ECBA-ova trebao bi biti razmjeran opsegu i veličini utvrđenih problema s kojima se suočavaju neprofitna udruženja kada se bave prekograničnim aktivnostima.
(23)Usklađivanje ključnih obilježja pravne osobnosti i sposobnosti ECBA-ova u cijeloj Uniji te njihova automatskog priznavanja u svim državama članicama EU-a i postupka registracije, izbjegavajući time da države članice utvrđuju različita pravila o tim pitanjima, stoga je ključan uvjet za osiguravanje jednakih uvjeta za sve ECBA-ove, kako se zahtijeva u okviru jedinstvenog tržišta, i stvaranje pravne sigurnosti. To može dovesti do smanjenja troškova, boljeg pristupa jedinstvenom tržištu za udruženja, veće ponude i kvalitete usluga i proizvoda, bolje suradnje i poticanja inovacija. Aspekti aktivnosti ECBA-ova koji nisu usklađeni ovom Direktivom trebali bi biti uređeni nacionalnim pravilima koja se u nacionalnom pravu primjenjuju na najsličniju vrstujedan najsličniji ili najčešće korišteni pravni oblik neprofitnih udruženja. To se, primjerice, odnosi na nacionalna pravila o mogućem stjecanju statusa organizacije od javne koristi ili primjeni radnog zakonodavstva u skladu sa zakonodavstvom države članice u kojoj se odvijaju relevantne aktivnosti i operacije. Takvi bi se subjekti, neovisno o njihovu nazivu u domaćem pravnom poretku, u svim slučajevima trebali temeljiti na članstvu i biti samostalni u upravljanju te imati neprofitnu svrhu i pravnu osobnost. Samostalnost u upravljanju u tom kontekstu podrazumijeva institucionalnu strukturu koja omogućuje izvršavanje svih unutarnjih i vanjskih organizacijskih funkcija te neovisno donošenje ključnih odluka. Kako bi se osigurala transparentnost i pravna sigurnost, države članice trebale bi obavijestiti Komisiju i odbor ECBA-a o jednom pravnom obliku neprofitnog udruženja koji je najsličniji ili se najčešće upotrebljava u nacionalnom pravu te oo tim pravilima koja se primjenjuju na takav pravni oblik. [Am. 21]
(23a) Udruženja već mogu steći status organizacije od javne koristi u svim državama članicama, iako su zahtjevi i posljedice stjecanja takvog statusa vrlo različiti. Takav povlašteni status, neovisno o točnom nazivu, podrazumijeva niz prednosti. Kad je riječ o priznavanju ili odobravanju statusa organizacije od javne koristi, u nacionalnim pravilima diljem Unije postoje različiti pristupi. U nekim je državama članicama takav pravni status povezan, na primjer, s fiskalnim povlasticama ili pristupom javnom financiranju, a udruženja mogu odlučiti steći takav status povrh svojeg pravnog oblika pod uvjetom da ispunjavaju posebne zahtjeve i ovisno o jurisdikciji u kojoj djeluju. Na primjer, subjekti s pravnim oblikom udruženja mogu steći pravni status i naziv neprofitnih organizacija, organizacija od javne koristi, nevladinih organizacija, organizacija civilnog društva, organizacija trećeg sektora ili dobrotvornih organizacija, pod uvjetom da ispunjavaju pravne zahtjeve za takav status i naziv. Ova Direktiva ne bi trebala utjecati na takav povlašteni status i trebala bi promicati aktivnosti udruženja bez obzira na takav status proizašao iz nacionalnih pravila. Međutim, Komisija bi u budućnosti trebala procijeniti je li primjereno dodatno razraditi zakonodavstvo kako bi se takav status regulirao i na razini Unije. [Am. 22]
(24)Kako bi se osiguralo da države članice imaju odgovarajuće instrumente za borbu protiv financiranja terorizma i transparentnost određenih kretanja kapitala, Pravilima koja se primjenjuju na ECBA-ove na temelju ove Direktive ne bi se trebale dovoditi u pitanje mjere koje su donijele države članice zbog razloga javne politike i javne sigurnosti kako bi se spriječila zlouporaba neprofitnih udruženja te kako bi se osigurala transparentnost određenih kretanja kapitala, u kontekstu borbe protiv financiranja terorizma i pranja novca, kada se to zahtijeva pravom Unije ili nacionalnim pravom u skladu s pravom Unije. Takve mjere trebale bi biti legitimne i primjerene, ne bi trebale prelaziti ono što je nužno, a učinak mjere na ECBA trebao bi biti razmjeran postavljenom cilju. Kako bi se osiguralo poštovanje tih zaštitnih mjera, primjena tih mjera trebala bi se temeljiti na pojedinačnoj procjeni nadležnih tijela države članice. [Am. 23]
(25)Kako bi se uklonile pravne i administrativne prepreke za neprofitna udruženja koja djeluju u više od jedne države članice i osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta, sve države članice trebale bi automatski priznati pravnu osobnost i pravnu sposobnost ECBA-a. Tu pravnu osobnost i pravnu sposobnost trebalo bi dodijeliti nakon registracije ECBA-e u državi članici.
(26)ECBA-ovi bi trebali imati mogućnost da slobodno odlučuju o svojim pravilima djelovanja. Država članica trebala bi primjenjivati sva ograničenja te slobode na općenit i nediskriminirajući način i ona bi trebala biti propisana zakonom, opravdana prevladavajućim razlozima od općeg interesa i, prikladna za osiguranje ostvarenja željenog cilja te ne prelazitii ograničena na ono što je nužno za njegovo postizanjepotrebno, a učinak mjera na ECBA trebao bi biti razmjeran željenom cilju. [Am. 24]
(27)Članci 52., 62. i 65. UFEU-a i relevantna sudska praksa primjenjuju se i na ECBA-ove. Tim se člancima UFEU-a predviđa obrazloženje mjera kojima se ograničava sloboda poslovnog nastana, sloboda pružanja usluga i slobodno kretanje kapitala zbog razloga koji uključuju javni poredak, javnu sigurnost i javno zdravlje. Nadalje, pojam „prevladavajući razlozi od javnog interesa” na koji se upućuje u određenim odredbama ove Direktive razvio je Sud u svojoj sudskoj praksi. Mjere država članica koje bi mogle ometati ili učiniti manje privlačnim ostvarivanje tih sloboda iz Ugovora trebale bi biti dopuštene samo ako se mogu opravdati ciljevima navedenima u Ugovoru ili prevladavajućim razlozima od javnog interesa priznatima pravom Unije. Iako ne postoji iscrpna definicija, Sud je priznao da su opravdanja moguća zbog različitih razloga, kao što su javni poredak, javna sigurnost i javno zdravlje, održavanje reda u društvu, ciljevi socijalne politike, zaštita primatelja usluga, zaštita potrošača i, zaštita radnika ili zaštita vjerovnika, pod uvjetom da su ispunjeni ostali uvjeti. Takve mjere u svakom slučaju trebaju biti propisane zakonom, prikladne za osiguranje ostvarenja predmetnog cilja i ne smiju prekoračitii ograničene na ono što je nužno za njegovo ostvarenjepotrebno, a učinak mjera na ECBA razmjeran postavljenom cilju. To je posebno važno jer su mnoga udruženja aktivna u područjima od javnog interesa navedenima u ovoj uvodnoj izjavi. [Am. 25]
(28)Kako bi se osigurao zajednički i odgovarajući pristup upravljanju u cijeloj Uniji, ECBA-ovi bi uvijek trebali imati tijelo nadležno za donošenje odluka, što znači tijelo koje okuplja sve članove, a koje se u nekim državama članicama tradicionalno naziva glavnom skupštinom ili općom skupštinom. ECBA-ovi bi također trebali imati izvršno tijelo koje se u nekim državama članicama tradicionalno naziva izvršnim odborom ili upravnim odborom; izvršno tijelo trebalo bi biti zaduženo za administraciju, upravljanje i vođenje ECBA-a. Trebalo bi osigurati usklađenost sa statutima ECBA-a i pravnim obvezama te predstavljati ECBA u odnosima s trećim stranama i u pravnim postupcima. Izvršno tijelo ECBA-a trebalo bi se sastojati od najmanje tri osobe, bilo da je riječ o fizičkim ili pravnim osobama putem njihovih predstavnika.
(29)Kako bi se osiguralo učinkovito obavljanje aktivnosti ECBA-ova i osiguralo jednako postupanje s neprofitnim udruženjima u domaćem pravnom poretku država članica, prema ECBA-ovima se ne bi trebalo postupati nepovoljnije nego prema najsličnijim neprofitnim udruženjima jednog najsličnijeg ili najčešće korištenog pravnog oblika u domaćem pravnom poretku matične države članice u kojoj djeluje. [Am. 26]
(30)U skladu s načelomnačelima jednakosti i nediskriminacije te kako bi se osigurala sloboda udruživanja, pri provedbi i primjeni ove Direktive nijedna skupina ili pojedinac ne smije se diskriminirati ni na kojoj osnovi, kao što su rođenje, dob, boja kože, rod, spol i rod, seksualna orijentacija, zdravstveno stanje, imigracijski ili boravišni status, genetske osobine, jezik, nacionalno, etničko ili socijalno podrijetlo, političko ili drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, tjelesni ili mentalni invaliditet, imovina, rasa, vjera ili uvjerenje ili drugi status. [Am. 27]
(31)Kako bi se olakšala suradnja među državama članicama te između država članica i Komisije, države članice trebale bi imenovati nadležno tijelo odgovorno za primjenu propisa kojima se prenosi ova Direktiva („nadležno tijelo”) i o tome obavijestiti Komisiju i Odbor ECBA-a. Nadležna tijela trebala bi održavati bliski kontakt s Komisijom i odborom ECBA-a. Komisija bi trebala objavljivati popis nadležnih tijela na javnim internetskim stranicama i ažurirati ga bez nepotrebne odgode u slučaju promjena. Kako bi imale sveobuhvatan pregled pravnog tretmana ECBA-ova u državama članicama, države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o imenima i zadaćama relevantnih tijela koja nisu nadležna tijela, osnovanih ili imenovanih kako je predviđeno nacionalnim propisima koji se primjenjuju na najsličnija neprofitnajedan najsličniji ili najčešće korišteni pravni oblik neprofitnih udruženja u njihovu domaćem pravnom poretku, ako je primjenjivo. [Am. 28]
(32)U skladu s pravom na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje kako je utvrđeno u članku 47. Povelje o temeljnim pravima i članku 13. EKLJP-a, odluke nadležnih tijela u primjeni nacionalnih odredaba kojima se provodi ova Direktiva trebale bi podlijegati sudskom preispitivanju. Takvo sudsko preispitivanje trebalo bi biti dostupno tijelima ECBA-a, kao i svim drugim fizičkim ili pravnim osobama, u pogledu odluka koje su donijela nadležna tijela u vezi s ECBA-ovima, uključujući u slučajevima propuštanja djelovanja. Pravo na sudsko preispitivanje uključuje pravo na pošteno i javno ispitivanje slučaja u razumnom roku na neovisnom i nepristranom sudu prethodno osnovanom u skladu s nacionalnim pravom relevantne države članice u skladu s člankom 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.
(33)S obzirom na njihovu neprofitnu svrhu, ECBA-ovi bi trebali imati mogućnost da podnesu zahtjev za financiranje iz javnog ili privatnog izvora u državama članicama u kojima djeluju na nediskriminirajućoj osnovi. Stoga bi se na ECBA trebala primjenjivati ista pravila kao i ona koja se primjenjuju na jedan najsličniji ili najčešće korišteni pravni oblik. Prava ECBA-a na primanje i pružanje financiranja ne bi trebalo ograničavati, osim ako je ograničenje propisano zakonom, opravdano prevladavajućim razlozima od javnog interesa, primjereno za osiguranje ostvarenja željenog cilja, ne prelazi ono što je potrebno za njegovo postizanje i ili ako država članica može dokazati da ECBA svojim aktivnostima očito i opetovano krši vrijednosti Unije sadržane u članku 2. UEU-a, ako je u skladu je s pravom Unije, primjereno i ograničeno na ono što je strogo nužno te ako je učinak ograničenja na ECBA proporcionalan cilju koji se želi postići. [Am. 29]
(34)Kako bi se osiguralo da ECBA-ovi u potpunosti iskoriste unutarnje tržište, oni bi trebali imati mogućnost da pružaju i primaju usluge te sudjeluju u trgovini robom bez uplitanja država članica. Ograničenja bi trebala biti dopuštena samo ako su propisana zakonom, opravdana prevladavajućim razlozima od javnog interesa, prikladna za osiguranje ostvarenja željenog cilja i ne prelaze ono što je potrebno za njegovo postizanje. To ne bi trebalo utjecati na odredbe drugih akata Unije. Trebalo bi uključivati odredbe akata Unije kojima se jačaju temeljne slobode, kao što su one utvrđene u Direktivi 2006/123/EZ Europskog parlamenta i VijećaDirektiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.). kojima se jamči sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, kao i odredbe drugih akata Unije kojima se uređuju posebne gospodarske djelatnosti u kojima sudjeluju ECBA-ovi.
(35)Kako bi se uspostavilo istinsko unutarnje tržište za neprofitna udruženja, potrebno je ukinuti određena ograničenja slobode poslovnog nastana, slobodnog kretanja usluga i slobodnog kretanja kapitala koja i dalje postoje u zakonima nekih država članica. Stoga države članice ne bi trebale nametati nikakve diskriminirajuće zahtjeve na temelju državljanstva članova ECBA-a ili njegova izvršnog tijela, osim kako je predviđeno ovom Direktivom. Države članice također ne bi trebale predvidjeti zahtjev fizičke prisutnosti članova u svrhu valjanosti sastanka. Kako bi se ECBA-ovima omogućilo da u potpunosti uživaju pogodnosti unutarnjeg tržišta, države članice ne bi trebale zahtijevati da registrirano sjedište ECBA bude u istoj državi članici kao i njegova središnja uprava ili glavno mjesto djelovanja. Države članice također ne bi trebale uvoditi opće zabrane za ECBA-ove koji obavljaju gospodarske aktivnosti niti im ograničavati bavljenje gospodarskim aktivnostima samo na one koje su povezane s ciljem utvrđenim u statutu ECBA-a.
(35a) U skladu s pravom na slobodu izražavanja i slobodu udruživanja važno je osigurati da države članice ne ograničavaju pravo udruženja na sudjelovanje u javnom životu i javnoj ili političkoj raspravi, što bi se moglo odnositi, primjerice, na organizaciju ili sudjelovanje u zagovaranju interesa javnosti ili u mirnom okupljanju. Međutim, takvo sudjelovanje u javnoj ili političkoj raspravi ne bi trebalo koristiti nijednoj određenoj političkoj stranci ili političkom kandidatu. [Am. 30]
(36)ECBA bi trebao biti osnovan na temelju registracije ECBA-a. ECBA bi trebao imati najmanje tri osnivača kao uvjet za registraciju. I pravni subjekti s neprofitnom svrhom s poslovnim nastanom u Uniji i fizičke osobe koje su građani Unije ili zakonito borave na području Unije trebali bi moći biti osnivači ECBA-a. Neprofitna udruženja također bi se trebala moći pretvoriti u ECBA u istoj državi članici.
(36a) Države članice trebale bi u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje nudi digitalizacija kako bi olakšale ostvarivanje slobode udruživanja i slobode poslovnog nastana te kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i troškovi usklađivanja. Kako bi se olakšao postupak registracije, među ostalim u slučaju spajanja i konverzija, države članice trebale bi osigurati da se zahtjev za registraciju može podnijeti putem interneta. To bi se također trebalo primjenjivati na zahtjeve za prijenos registriranog sjedišta i obavijest o promjeni informacija u potvrdi za ECBA. Trebalo bi poticati i digitalna sredstva kako bi se, gdje je to moguće, olakšali i ubrzali administrativni postupci i suradnja. [Am. 31]
(37)Kako bi se osiguralo da ECBA-ovi mogu djelovati preko granica i u skladu s načelom proporcionalnosti, od njih bi se trebalo zahtijevati da se registriraju samo jednom, u matičnoj državi članici, kako bi stekli pravnu osobnost i pravnu sposobnost. Kako bi se osiguralo automatsko priznavanje te registracije u cijeloj Uniji, potrebno je uskladiti postupak registracije. To se posebno odnosi na dokumente i informacije koje su potrebne za zahtjev za registraciju ECBA-a, kao i na provjere koje treba provesti.
(38)Države članice trebale bi imati pravo od registriranog ECBA-a zahtijevati davanje izjave, pružanje informacija, traženje ili pribavljanje odobrenja ili obavljanje određenih aktivnosti samo ako se ti zahtjevi i. primjenjuju na općenit i nediskriminirajući način, ii. ako su propisani zakonom, iii. ako su opravdani prevladavajućim razlozima od javnog interesa, iv. ako su prikladni za ostvarenje željenog cilja i ne prelazei ograničeni na ono što je nužno potrebno za njegovo postizanje, a učinak mjera na ECBA-u trebao bi biti razmjeran postavljenom cilju. Takvi zahtjevi mogu biti povezani, na primjer, s posebnostima određenih sektora, kao što je zdravstvena skrb. Ako države članice predvide takve dodatne postupke, trebale bi te informacije učiniti javno dostupnima na jasan i razumljiv te lako dostupan način kako bi se osiguralo da se ECBA može uskladiti s tim zahtjevima. [Am. 32]
(39)Kako bi se spriječile prijevare i osigurala pouzdanost relevantnog registra, važno je da države članice provjeravajuprovjere identitet članova osnivača i pravnih zastupnika ECBA-a. Provjera identiteta posebno je važna, osobito ako se zahtjev za registraciju provodi elektroničkim putem. Zbog različite prakse u državama članicama, predmetne države članice trebale bi i dalje odlučivati o posebnim metodama provjere identiteta. Tim se pristupom osigurava potrebna fleksibilnost kako bi se uzele u obzir posebne tradicije, posebnosti i postupci svake države članice te istodobno osiguralo poštovanje standarda sigurnosti i autentičnosti na razini Unije. [Am. 33]
(40)Poštujući slobodu poslovnog nastana i udruživanja, registracija ECBA-a trebala bi se uskratiti u slučajevima neispunjavanja formalnih uvjeta za registraciju, kako su utvrđeni u ovoj Direktivi, ako je zahtjev nepotpun ili ako su ciljevi opisani u statutu u suprotnosti s pravom Unije ili nacionalnim pravom koje je u skladu s pravom Unije. Nadalje, registracija se mora odbiti ako zahtjev ne ispunjava osnovne uvjete iz ove Direktive za osnivanje ECBA-a u pogledu neprofitne svrhe, minimalnog broja članova osnivača i prekograničnog elementa u smislu provođenja ili postojanja cilja provođenja aktivnosti u najmanje dvije države članice i povezanosti članova osnivača s najmanje dvije države članice. Svako odbijanje registracije ECBA-a trebalo bi biti u pisanom obliku i propisno obrazloženo od strane nadležnog tijela. [Am. 34]
(41)Od država članica trebalo bi zahtijevati da uspostave registar ili da upotrijebe postojeći nacionalni registar za potrebe registracije te održavanja i objavljivanja informacija o ECBA-ovima. Taj bi registar trebao sadržavati informacije o ECBA-ovima i dostavljenim dokumentima. Budući da informacije koje se čuvaju u registru mogu postati zastarjele, države članice trebale bi osigurati da ECBA obavijesti nadležno tijelo o svim promjenama u pogledu informacija o ECBA-u i da se informacije koje se čuvaju u registru ažuriraju. Državama članicama trebalo bi dopustiti korištenje njihovih postojećih nacionalnih registara za potrebe ove Direktive. Kako bi se osigurala transparentnost, posebno za članove ECBA-a i njegove vjerovnike, ako je primjenjivo, potvrda za ECBA, likvidacija i prestanak ECBA-a informacije su koje bi trebale biti javno dostupne najviše šest mjesecido kraja financijske godine nakon prestanka ECBA-a. Interoperabilna rješenja razvijena u okviru provedbe Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju mjera za visoku razinu interoperabilnosti javnog sektora u UnijiCOM(2022)720. mogu dodatno pomoći državama članicama u prelasku na prekograničnu interoperabilnost njihovih registara. Kako bi se osiguralo da informacije o postojanju ECBA-a ostanu dostupne čak i nakon njegova prestanka, svi podaci koji su zadržani i pohranjeni u registru trebali bi se čuvati dvije godinenajmanje pet godina nakon prestanka. Svi nacionalni ili europski zahtjevi koji se odnose na vjerodostojnost, pouzdanost i odgovarajući pravni oblik dokumenata ili informacija koje je potrebno dostaviti u slučaju registracije putem interneta jednog najsličnijeg ili najčešće korištenog pravnog oblika trebali bi se primjenjivati i na ECBA. [Am. 35]
(42)Uredbe (EU) 2016/679Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.). i (EU) 2018/1725Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018, str. 39.). Europskog parlamenta i Vijeća primjenjuju se na obradu osobnih podataka koja se provodi u kontekstu ove Direktive, uključujući obradu osobnih podataka radi vođenja nacionalnog registra ili registara o ECBA-ovima i njihovim pravnim zastupnicima, radi pristupa osobnim podacima u takvim registrima i razmjene osobnih podataka u kontekstu administrativne suradnje i uzajamne pomoći među državama članicama na temelju ove Direktive, ako je primjenjivo putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i VijećaUredba (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ (SL L 316, 14.11.2012., str. 1.)., te na vođenje evidencije u skladu s ovom Direktivom.
(43)Kako bi se ECBA-ovima omogućilo da u potpunosti iskoriste prednosti unutarnjeg tržišta i s obzirom na to da su prava na mobilnost izravno povezana i potrebna za funkcioniranje unutarnjeg tržišta, ECBA-ovi bi trebali imati mogućnost da prenose registrirano sjedište iz jedne države članice u drugu. Takav prijenos registriranog sjedišta ne bi trebao dovesti do prestanka ECBA-a u matičnoj državi članici ili osnivanja novog pravnog subjekta u drugoj matičnoj državi članici niti utjecati na bilo koju aktivu ili pasivu ECBA-a, uključujući uvjete iz ugovora, ili zajmove, prava ili obveze ECBA-a koji su postojali prije prijenosa. U slučaju mobilnosti države članice trebale bi osigurati zaštitu interesa vjerovnika ECBA-a ako postoje. Kako bi se osigurala zaštita zaposlenika ECBA-a, od ECBA-a bi trebalo zahtijevati da ih pravodobno obavijesti o svakom predloženom prijenosu i da im omogući pregled nacrta uvjeta predloženog prijenosa. Mogu se primjenjivati i druge odredbe prava Unije i nacionalnog prava o zaštiti zaposlenika, kao što je Direktiva 2002/14/EZ Europskog parlamenta i VijećaDirektiva 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o uspostavljanju općeg okvira za obavješćivanje i savjetovanje s radnicima u Europskoj zajednici – Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o zastupanju radnika (SL L 80, 23.3.2002., str. 39.)..
(44)Kako bi se uskladio postupak prijenosa registriranog sjedišta ECBA-a, države članice trebale bi osigurati da o prijenosu registriranog sjedišta odlučuje tijelo nadležno za donošenje odluka dotičnog ECBA-a. ECBA bi zahtjev s odgovarajućim dokumentima trebao podnijeti nadležnom tijelu države članice u koju se prijenos izvršava i istodobno obavijestiti nadležno tijelo svoje matične države članice prilikom podnošenja zahtjeva za prijenos. Jedan od relevantnih dokumenata u slučaju prijenosa bilo bi izvješće u kojem se objašnjavaju zaštitne mjere za vjerovnike i zaposlenike, ako je primjenjivo u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom. Države članice trebale bi osigurati da izrada takvog izvješća ne stvara prekomjerno administrativno opterećenje. Prema potrebi, predloženi statuti ECBA-a trebali bi se izmijeniti u skladu sa zahtjevima nacionalnog prava države članice u koju ECBA zahtijeva prijenos. Nakon prijenosa registriranog sjedišta ECBA postaje ECBA u skladu s nacionalnim pravom nove matične države članice. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje, ta promjena mjerodavnog prava koja proizlazi iz prijenosa registriranog sjedišta ne bi trebala dovesti do toga da nadležno tijelo nove matične države članice provjerava bilo koji element koji je već provjeren tijekom registracije u prethodnoj državi članici i usklađen ovom Direktivom. Nadležno tijelo države članice u koju ECBA namjerava prenijeti registrirano sjedište trebalo bi odbiti zahtjev za prijenos samo ako nisu ispunjeni zahtjevi utvrđeni u nacionalnom zakonodavstvu kojim se prenosi ova Direktiva i ne bi ga smjelo odbiti iz drugih razloga. Konkretno, nadležno tijelo ne bi trebalo odbiti zahtjev na osnovi neusklađenosti sa zahtjevima iz njegova nacionalnog prava koja nije mogla biti osnova za odbijanje registracije u skladu s člankom 19. Kako bi se olakšao prijenos registriranog sjedišta ECBA-a na unutarnjem tržištu, nadležno tijelo nove matične države članice trebalo bi izdati ažuriranu potvrdu u skladu s člankom 21. stavkom 2., prilagođavajući jedinstveni registracijski broj i dvoslovnu oznaku države članice u koju se prenosi ured ECBA-a te poštansku adresu registriranog sjedišta, kao i sve druge elemente, ako je primjenjivo. [Am. 36]
(45)U skladu sa slobodom okupljanja i udruživanja, prestanak ECBA-a trebao bi biti moguć samo na temelju odluke njegovih članova ili odluke nadležnog tijela matične države članice. Ako je prestanak ECBA-a rezultat odluke njegovih članova, ona bi se trebala donijeti glasovima dvije trećine članova prisutnih na izvanrednom sastanku, koji predstavljaju najmanje polovinu ukupnog broja članova. Prestanak ECBA-a može biti nedobrovoljan na temelju odluke nadležnog tijela matične države članice ECBA-a, kao krajnja mjera,. Stoga bi do nesvojevoljnog raspuštanja trebalo doći samo ako ECBA ne poštuje svoju neprofitnu svrhu, ili ako njegove aktivnosti predstavljaju prijetnju javnom poretku ili ako su članovi izvršnog tijela ECBA-a osuđeni za posebno teško kazneno djelo ili je ECBA-u izrečena presuda za kazneno djelo, ako nacionalno pravo dopušta tu mogućnostje utvrđeno očito i opetovano kršenje vrijednosti Unije utvrđenih u članku 2. UEU-a putem vlastitih aktivnosti pod uvjetom da raspuštanju prethodi procjena rizika, da je to propisano zakonom, primjereno i strogo nužno te da je raspuštanje ECBA-a proporcionalno željenom cilju. U tom slučaju nadležno tijelo službeno i potpuno obrazloženo obavješćuje ECBA o svojoj zabrinutosti i saslušava ECBA kako bi mu se omogućilo da odgovori ili ispravi situaciju u razumnom roku. Svaka odluka o nesvojevoljnom raspuštanju trebala bi biti propisno obrazložena i sadržavati sveobuhvatno pisano obrazloženje. [Am. 37]
(46)Prestanak ECBA-a trebao bi rezultirati njegovom likvidacijom. Likvidacija ECBA-a trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti (EIR 2105)Uredba (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti (EIR 2105) (SL L 141, 5.6.2015., str. 19.)., kojom se propisuje da jebi pravo koje se primjenjuje na postupke u slučaju nesolventnosti i njihove učinke trebalo biti pravo države članice na čijem su državnom području pokrenuti takvi postupci. U skladu s neprofitnom svrhom ECBA-a, sva imovina ECBA-a koji je prestao postojati trebala bi se prenijeti na neprofitni subjekt koji obavlja sličnu djelatnost kao likvidirani ECBAsličnu nekoj od djelatnosti likvidiranog ECBA-a ili prenijeti na lokalno nadležno tijelo koje bi je trebalo iskoristiti za djelatnost sličnu onoj koju obavlja likvidirani ECBAili ostvarenje cilja koji je sličan jednoj od djelatnosti ili jednom od ciljeva likvidiranog ECBA-a. [Am. 38]
(47)Kako bi se ECBA-u omogućilo da dokaže da je registriran u državi članici i dodatno olakšali prekogranični postupci te pojednostavile i smanjile formalnosti, nadležna tijela trebala bi, kao završni korak postupka registracije, izdati potvrdu („potvrda za ECBA”) koja sadržava bitne informacije o registraciji, uključujući ime ECBA-audruženja koje slijedi ili kojem prethodi kratica „ECBA”, adresu njegova registriranog sjedišta i imena pravnih zastupnika. Kako bi se olakšala upotreba ove potvrde u različitim državama članicama bez dodatnih prilagodbi ili troškova usklađivanja, Komisija bi trebala uspostaviti standardizirani predložak dostupan na svim jezicima Unije. Stoga, radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog akta, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji kako bi izradila standardizirani predložak, uključujući u vezi s tehničkim specifikacijama predloška. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i VijećaUredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).. Ti provedbeni akti trebali bi se donositi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća. [Am. 39]
(48) Pojam „posebno teško kazneno djelo”, koji bi trebale definirati države članice, može uključivati terorizam, trgovinu ljudima i seksualno iskorištavanje žena i djece, nezakonitu trgovinu drogom, nezakonitu trgovinu oružjem, pranje novca, korupciju, krivotvorenje sredstava plaćanja, računalni kriminalitet i organizirani kriminal. [Am. 40]
(49)Kako bi se državama članicama omogućila učinkovita provedba pravnih odredaba ove Direktive o administrativnoj suradnji i olakšala suradnja, države članice trebale bi se koristiti Informacijskim sustavom unutarnjeg tržišta (IMI). Konkretno, nadležna tijela trebala bi se koristiti sustavom IMI za obavješćivanje nadležnih tijela drugih država članica o osnivanju novog ECBA-a, uključujući slučajeve u kojima se neprofitno udruženje pretvara u ECBA. Ako nadležno tijelo zaprimi zahtjev za registraciju, ono bi putem sustava IMI trebalo komunicirati s nadležnim tijelima države članice ili država članica u kojima su ti dokumenti izdani kako bi se, na primjer, provjerila njihova zakonitost. U slučaju prijenosa registriranog sjedišta ECBA-a, nadležno tijelo nove matične države članice trebalo bi obavijestiti nadležna tijela drugih država članica o tom prijenosu i ažurirati sustav IMI odgovarajućim informacijama. U slučaju dobrovoljnog ili nedobrovoljnog prestanka nadležno tijelo trebalo bi obavijestiti i nadležna tijela drugih država članica kako bi ih informiralo o prestanku i ažuriralo IMI odgovarajućim informacijama.
(49a) U skladu s pravom na dobru upravu i načelima učinkovitosti i djelotvornosti javnih uprava, prenošenje ove Direktive trebalo bi potaknuti pojednostavnjenje administrativnih pravila i smanjenje administrativnih troškova i opterećenja. Države članice stoga bi trebale osigurati da ECBA-ovi mogu zahtjeve za administrativne postupke i obveze podnijeti na internetu i da su takvi postupci lako dostupni. Države članice trebale bi staviti na raspolaganje sve potrebne informacije i osigurati potporu za administrativne postupke koji se odnose na ECBA-ove. [Am. 41]
(49b) U pogledu praćenja provedbe ove Direktive, Komisiji bi trebao pomagati Odbor ECBA-a koji se sastoji od predstavnika država članica. U skladu s načelima Unije, a posebno člankom 2. UEU-a, sastav odbora trebao bi biti uravnotežen. Odbor bi u svoj rad trebao uključiti, prema potrebi, druga relevantna tijela i odbore Unije te dionike kao što su Agencija Europske unije za temeljna prava i neprofitne organizacije. Javni pristup informacijama o odborskim postupcima trebalo bi osigurati u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. [Am. 42]
(49c) Ovom se Direktivom poduzima važan korak u dovršenju jedinstvenog tržišta i njegovu daljnjem otvaranju neprofitnom sektoru. S obzirom na navedeno, Komisija se poziva da uz ovu Direktivu procijeni moguće koristi i izvedivost dopune ove Direktive mjerama za potporu redovitom, smislenom i strukturiranom dijalogu s civilnim društvom i predstavničkim organizacijama sličnog europskog regulatornog okvira u pogledu zaklada. [Am. 43]
(50)S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, odnosno poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta uklanjanjem pravnih i administrativnih prepreka za neprofitna udruženja koja djeluju u više od jedne države članice, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
(51)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 2018/1725 te je on dao mišljenje 27. lipnja 2023.,