P9_TA(2024)0156Europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika 2024.Rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2024. o europskom semestru za koordinaciju ekonomskih politika 2024. (2023/2063(INI))Europski parlament,

–uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 136.,

–uzimajući u obzir Protokol br. 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-a o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–uzimajući u obzir Protokol br. 2 UEU-a i UFEU-a o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–uzimajući u obzir Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji,

–uzimajući u obzir Pariški sporazum Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i ciljeve održivog razvoja,

–uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica SL L 306, 23.11.2011., str. 41.,

–uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita SL L 306, 23.11.2011., str. 33.,

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju SL L 306, 23.11.2011., str. 1.,

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju SL L 306, 23.11.2011., str. 8.,

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika SL L 306, 23.11.2011., str. 12.,

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža SL L 306, 23.11.2011., str. 25.,

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost SL L 140, 27.5.2013., str. 1.,

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju SL L 140, 27.5.2013., str. 11.,

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost SL L 57, 18.2.2021., str. 17. (Uredba o RRF-u),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. ožujka 2021. naslovljenu „Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava” (COM(2021)0102),

–uzimajući u obzir Socijalnu obvezu iz Porta koju su 7. svibnja 2021. potpisali Vijeće, Komisija, Parlament i socijalni partneri,

–uzimajući u obzir procjenu Europskog fiskalnog odbora od 28. lipnja 2023. o fiskalnoj politici prikladnoj za europodručje u 2024.,

–uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog fiskalnog odbora od 4. listopada 2023.,

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. studenoga 2022. o smjernicama za reformu okvira gospodarskog upravljanja EU-a (COM(2022)0583),

–uzimajući u obzir Komisijin prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 26. travnja 2023. o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 (COM(2023)0240),

–uzimajući u obzir Komisijin prijedlog uredbe Vijeća od 26. travnja 2023. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (COM(2023)0241),

–uzimajući u obzir Komisijin prijedlog uredbe Vijeća od 26. travnja 2023. o izmjeni Direktive 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica (COM(2023)0242),

–uzimajući u obzir Izjavu iz Granade usvojenu 6. listopada 2023.,

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. studenoga 2023. naslovljenu „Godišnji pregled održivog rasta 2024.” (COM(2023)0901),

–uzimajući u obzir Komisijino izvješće od 21. studenoga 2023. naslovljeno „Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2024.” (COM(2023)0902) i Komisijinu Preporuku od 21. studenoga 2023. za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja (COM(2023)0903),

–uzimajući u obzir Prijedlog zajedničkog izvješća Komisije i Vijeća o zaposlenosti od 21. studenoga 2023. (COM(2023)0904),

–uzimajući u obzir jesensku gospodarsku prognozu Komisije od 15. studenoga 2023.,

–uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–uzimajući u obzir mišljenje Odbora za proračune,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9‑0063/2024),

A.budući da europski semestar ima ključnu ulogu u koordinaciji ekonomskih, proračunskih, strukturnih i socijalnih politika te politika zapošljavanja u državama članicama i time štiti makroekonomsku stabilnost ekonomske i monetarne unije;

B.budući da se prema Komisijinoj zimskoj prognozi iz 2024. procjenjuje da se gospodarska aktivnost 2023. povećala za samo 0,5 % i u EU-u i europodručju zbog visoke inflacije i strožih uvjeta financiranja, nakon snažnog oporavka tijekom 2022.; budući da je očekivani rast BDP-a za 2024. smanjen na 0,9 % (s 1,3 %) u EU-u i na 0,8 % (s 1,2 %) u europodručju; budući da se još očekuje da će se gospodarska aktivnost tijekom 2025. povećati za 1,7 % u EU-u i za 1,5 % u europodručju);

C.budući da je tržište rada EU-a i dalje imalo snažne rezultate u prvoj polovini 2023., unatoč usporavanju gospodarskog rasta; budući da je prema Komisijinoj jesenskoj prognozi iz 2023. nedostatak radne snage ipak i dalje izražen u mnogim sektorima i zanimanjima, posebno u područjima povezanima s razvojem i primjenom tehnologija s nultom neto stopom emisija i niskim emisijama; budući da je nezaposlenost u EU-u zabilježila rekordno nisku razinu iako postoje razlike medu državama članicama; budući da je prema Eurostatu nezaposlenost mladih u prosincu 2023. dosegnula 14,7 % u EU-u i 14,4 % u europodručju;

D.budući da se prema Komisijinoj zimskoj prognozi iz 2024. predviđa pad inflacije sa 6,3 % u 2023. na 3,0 % u 2024. i na 2,5 % u 2025. u EU-u te s 5,4 % u 2023. na 2,7 % u 2024. i 2,2 % u 2025. u europodručju; budući da fiskalna politika treba podupirati monetarnu politiku u smanjenju inflacije i očuvanju fiskalne održivosti, uz istodobno osiguravanje dovoljno prostora za dodatna ulaganja i podupiranje dugoročnog rasta;

E.budući da inflacija različito utječe na dohodovne skupine, i da su nerazmjerno pogođene skupine s niskim dohotkom; budući da bi inflacija mogla stvoriti istinsku krizu troškova života za određene segmente stanovništva, što predstavlja izazov za socijalnu koheziju;

F.budući da se očekuje da će se udio duga u BDP-u 2023. smanjiti na 83,1 % u EU-u (90,4 % u europodručju); budući da se očekuje da će se udio duga u BDP-u neznatno smanjiti na oko 82,7 % u 2024. i na oko 82,5 % u 2025.; budući da se očekuje da će se udio duga u BDP-u u europodručju smanjiti na oko 89,7 % u 2024. i na oko 89,5 % u 2025.; budući da postoje velike razlike u razinama duga različitih država članica; budući da visoki udjeli duga u BDP-u u kombinaciji s visokim kamatnim stopama i nesigurnom makroekonomskom situacijom mogu ugroziti dugoročnu održivost duga i gospodarsku stabilnost;

G.budući da se prema Komisijinoj jesenskoj prognozi iz 2023. očekuje da će se deficit opće države u EU-u i europodručju smanjiti na 3,2 % BDP-a 2023. i dodatno smanjiti na 2,8 % BDP-a 2024. i 2,7 % BDP-a 2025.; budući da je opća klauzula o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu deaktivirana krajem 2023.; budući da je Komisija najavila da će u proljeće 2024. Vijeću podnijeti prijedlog o pokretanju postupka u slučaju prekomjernog deficita koji se temelji na deficitu na temelju podataka o realizaciji za 2023., u skladu s postojećim pravnim odredbama;

H.budući da se očekuje da će 2023. i 2024. opći smjer fiskalne politike postati kontrakcijski, za 0,5 % BDP-a u obje godine, u prvom redu zbog gotovo potpunog ukidanja energetskih mjera povezanih s krizom;

I.budući da je brz, odlučan i koordiniran odgovor politike omogućio gospodarstvu EU-a da se oporavi i suoči sa socioekonomskim posljedicama pandemije bolesti COVID-19 i ruske vojne agresije na Ukrajinu te da prebrodi energetsku krizu koja je iz njih proizašla; budući da se gospodarstvo usporilo 2023.; budući da su izgledi i dalje obilježeni visokim stupnjem neizvjesnosti i visokim rizicima povezanima s razvojem ruske ratne agresije na Ukrajinu i sukobom na Bliskom istoku;

J.budući da su ti disruptivni geopolitički događaji uputili na potrebu da Europska unija dodatno ojača svoju otvorenu stratešku autonomiju i ostane konkurentna na globalnom tržištu, osiguravajući pritom da nitko ne bude zapostavljen;

K.budući da su financijska sredstva EU-a doprinijela makroekonomskom jačanju na razini EU-a i povećanju unutarnje i vanjske otpornosti EU-a u kriznim vremenima, istovremeno podupirući države članice u financiranju potrebnih ulaganja u prioritete EU-a za rješavanje trenutačnih i budućih izazova;

L.budući da se nakon znatne ekspanzivnosti u razdoblju od 2020. do 2022. povezane s krizom očekuje da će smjer fiskalne politike u europodručju 2023. i 2024. biti restriktivan; budući da bi smjer fiskalne politike trebao ostati prilagodljiv s obzirom na visoki stupanj neizvjesnosti;

M.budući da su neto javna ulaganja kao postotak BDP-a u EU-u naglo pala nakon financijske krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 te su u nekim slučajevima dosegnula negativne razine; budući da se taj udio još nije u potpunosti oporavio; budući da uspjeh klimatski neutralnih politika i digitalne transformacije ovisi o zajedničkom europskom pristupu i zahtijeva mjere i na razini EU-a i na razini država članica; budući da je buduća otpornost EU-a usko povezana s povećanjem javnih i privatnih ulaganja u održivi rast i ambicioznim programom strukturnih reformi; budući da je nužno odgovoriti na potrebu za pravodobnom strategijom kako bi se osigurale odgovarajuće razine javnih ulaganja nakon isteka razdoblja primjene Mehanizma za oporavak i otpornost 2026.; budući da su za postizanje ciljeva europskog zelenog plana i Pariškog sporazuma potrebna znatna javna i privatna ulaganja;

N.budući da države članice trebaju imati uspostavljene potrebne mehanizme praćenja i revizije kako bi se zajamčilo poštovanje vladavine prava i zaštitili financijski interesi EU-a, posebno kako bi se spriječile prijevare, korupcija i sukobi interesa te osigurala transparentnost; budući da je važno da države članice provedu relevantne poticajne preporuke za pojedine zemlje u tom pogledu;

Gospodarski izgledi za EU

1.izražava zabrinutost zbog gospodarskog stanja, trajne neizvjesnosti, slabog rasta, konkurentnosti i produktivnosti u EU-u; sa zabrinutošću prima na znanje trajni učinak cijena energije i inflacije na kupovnu moć kućanstava, što dovodi do povećanog rizika od siromaštva za mnoge Europljane, uključujući energetsko siromaštvo, kao i na mogućnost poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP), iz EU-a da uspješno posluju; poziva države članice da poduzmu daljnje korake kako bi prevladale te poteškoće i da provedu ciljane mjere za osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu i ublažavanje trajnih inflacijskih pritisaka;

2.napominje da se mnoge države članice suočavaju sa strukturnim izazovima koji ometaju njihov potencijal za rast; naglašava da je rješavanje strukturnih izazova ključno za održiv oporavak i trajni rast te da je provedba reformi za uklanjanje strukturnih slabosti ključna ne samo za poboljšanje sposobnosti podnošenja i prevladavanja postojećih izazova, već i za postizanje dvostruke tranzicije na održiv i pravedan način; ističe da su ambiciozne strukturne reforme i dalje ključne za jačanje gospodarske osnove EU-a, promicanje otvaranja poduzeća i poduzetništva te jačanje konkurentnosti, produktivnosti i ukupnog potencijala EU-a za rast;

3.naglašava kako manjak javnih i privatnih ulaganja u nekim državama članicama koči potencijal za socijalno uravnotežen i održiv rast; smatra da su predvidiva pravila, jednaki uvjeti za sve i smanjeni troškovi usklađivanja ključni čimbenici za privlačenje ulaganja; ističe kako su ta ulaganja ključna za sposobnost EU-a da se nosi s postojećim izazovima, uključujući pravednu zelenu i digitalnu tranziciju, kao i da će se njima povećati otpornost EU-a i dugoročna konkurentnost u nadolazećim izazovima; smatra da bi ta ulaganja trebala biti popraćena reformama za povećanje rasta i otpornosti; skreće pozornost na ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost koja su potrebna, među ostalim, kako EU ne bi ovisio o uvezenim fosilnim gorivima i kako bi se ograničila inflacija potaknuta cijenama energije; prima na znanje kontrakcijski smjer fiskalne politike koji se očekuje 2023. i 2024.; ističe da takav kontrakcijski smjer ne bi smio ići nauštrb ulaganja, koja bi trebalo povećati diljem Unije;

4.naglašava da bi daljnje produbljivanje jedinstvenog tržišta i uklanjanje prepreka ulaganjima, među ostalim, s pomoću reformi kojima se pojednostavnjuju i digitaliziraju planiranje, izdavanje dozvola i drugi administrativni postupci, doprinijeli poticanju privatnih ulaganja; ponavlja da industrijska politika, kao i duboka i integrirana tržišta kapitala i inovacije EU-a, također mogu doprinijeti podupiranjem ulaganja, zaštitom globalne konkurentnosti EU-a i ublažavanjem rizika povezanih s prekomjernim oslanjanjem na ograničen broj trećih zemalja u pogledu ključnih tehnologija, sirovina i industrijskih rješenja;

5.poziva države članice da redovito preispituju potrošnju u okviru (više)godišnjeg proračunskog postupka, čime bi se doprinijelo poboljšanju učinkovitosti i kvalitete javnih rashoda; slaže se s preporukom Komisije iz Godišnjeg pregleda održivog rasta za 2024. da bi države članice trebale što prije ukinuti mjere energetske potpore povezane s krizom i postupno ukinuti subvencije za fosilna goriva; naglašava da su i državni prihodi i državna potrošnja ključni za jamčenje održivosti javnih financija; poziva države članice da poduzmu mjere za borbu protiv poreznih prijevara, izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza i pranja novca; pozdravlja dogovor o paketu mjera za sprečavanje pranja novca u tom pogledu;

6.slaže se s procjenom Komisije da su rizici povezani s velikim razlikama u dugu i cijenama i dalje relevantni, posebno u državama članicama u kojima je za servisiranje duga potrebno znatno refinanciranje duga ili u kojima se privatni sektor suočava s naglim povećanjima u plaćanju kamata;

7.poziva države članice u europodručju da istraže sve načine za dovršetak revizije Ugovora o Europskom stabilizacijskom mehanizmu kako bi se omogućilo uvođenje zajedničkog zaštitnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju, čime bi se dodatno ojačala otpornost europodručja;

Europski semestar i Mehanizam za oporavak i otpornost

8.podsjeća da je europski semestar dobro uspostavljen okvir za koordinaciju proračunskih, ekonomskih, socijalnih politika te politika zapošljavanja u Uniji u skladu s Ugovorima, uključujući europski stup socijalnih prava, čime se štiti njezina makroekonomska stabilnost, održiva konvergencija gospodarskih i socijalnih rezultata država članica te socijalna kohezija EU-a; poziva države članice na veće preuzimanje odgovornosti u okviru europskog semestra, primjerice putem njihovih lokalnih i regionalnih vlasti; napominje da je industrijski plan u okviru zelenog plana za 2023. dio strategije rasta EU-a;

9.dijeli gledište da preporuke za pojedine zemlje za 2024. trebaju biti usmjerene na određene kriterije; naglašava da one moraju služiti i za promicanje zdravog i uključivog gospodarskog rasta, povećanje konkurentnosti i makroekonomske stabilnosti, promicanje zelene i digitalne tranzicije te osiguravanje socijalne i međugeneracijske pravednosti; uzima u obzir razlike u nacionalnim prognozama za rast BDP-a, inflaciju, nezaposlenost, saldo opće države, bruto javni dug i saldo tekućeg računa te napominje da one upućuju na potrebu za fleksibilnim pristupima koji se temelje na specifičnim okolnostima svake države članice; u tom pogledu poziva Komisiju da bolje poveže preporuke i izvješća za pojedine zemlje; poziva na učinkovito praćenje provedbe preporuka za pojedine zemlje i relevantnih reformi, kao i napretka u smanjenju utvrđenih nedostataka u ulaganjima; naglašava kako se u preporukama za pojedine zemlje u obzir trebaju uzeti socijalne ranjivosti i nezaposlenost; primjećuje smanjenje broja socijalnih preporuka za pojedine zemlje na temelju pregleda socijalnih pokazatelja;

10.pozdravlja fleksibilnost u prilagodbi Mehanizma za oporavak i otpornost, npr. u kontekstu plana REPowerEU, na temelju iskustava stečenih tijekom njegove provedbe; ističe da bi ključne etape i ciljne vrijednosti u nacionalnim planovima oporavka trebale biti u skladu s preporukama za pojedine zemlje i da bi države članice u okviru svojih nacionalnih planova za oporavak i otpornost trebale uzeti u obzir barem znatan dio preporuka za pojedine zemlje; naglašava uspjeh Mehanizma za oporavak i otpornost; podsjeća da će se uspjeh i djelotvornost financiranih projekata mjeriti njihovim učinkom na gospodarstvo i zapošljavanje te poziva na brzu, transparentnu i djelotvornu provedbu tih projekata; u tom pogledu ističe da su usklađenost s Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost te pravilna provedba ključni za kredibilitet Mehanizma za oporavak i otpornost;

11.prima na znanje ulogu Mehanizma za oporavak i otpornost u suočavanju s globalnim izazovima koji proizlaze iz zelene tranzicije i digitalne transformacije gospodarstva; naglašava da reforme i ulaganja u okviru planova za oporavak i otpornost doprinose klimatskim ciljevima Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost te da se njima poštuje načelo „nenanošenja bitne štete”; poziva države članice da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste tu priliku i da Mehanizam za oporavak i otpornost iskoriste kako bi preobrazile svoja gospodarstva i učinile ih konkurentnijima; podsjeća da je važno provjeriti dopiru li financijska sredstva do realnog gospodarstva i malih i srednjih poduzeća te naglašava važnost odgovornosti i transparentnosti za tijela koja primaju sredstva EU-a;

12.naglašava važnost privatnih i javnih ulaganja u kontekstu gospodarskog oporavka i upravljanja dvostrukom tranzicijom; podsjeća da se Mehanizmom za oporavak i otpornost ne zamjenjuje posebna uloga nacionalnih javnih ulaganja; ponavlja da je potrebno osigurati kvalitetu, transparentnost i odgovornost javnih ulaganja i nacionalnih strategija radi usklađivanja s ciljevima dvostruke tranzicije; ističe da bi te nacionalne strategije za dvostruku tranziciju trebale služiti kao nadopuna za Mehanizam za oporavak i otpornost i druge europske investicijske instrumente;

13.poziva na racionalizaciju programa kohezijske politike s investicijskim potrebama utvrđenima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i u preporukama za pojedine zemlje; podsjeća da kohezijska politika služi širem skupu ciljeva od Mehanizma za oporavak i otpornost te da može dopuniti mjere dogovorene u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost; poziva na to da se sudjelovanje dionika, uključujući sudjelovanje socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i poslovnog sektora, na usporediv način uključi u izradu i provedbu nacionalnih planova za oporavak i otpornost, kao što je to slučaj s programima kohezijske politike;

14.ističe da je koordinacija među relevantnim tijelima, uključujući između nacionalnih vlada te regionalnih i lokalnih vlasti, ključna za upravljanje Mehanizmom za oporavak i otpornost te prevladavanje administrativnih prepreka i birokracije;

15.prima na znanje privremeni politički dogovor koji su suzakonodavci postigli 10. veljače 2024. o reformi okvira gospodarskog upravljanja EU-a, čiji je cilj osigurati djelotvornu koordinaciju gospodarskih politika i održivu konvergenciju gospodarskih i socijalnih rezultata država članica;

16.pozdravlja iskustva stečena na temelju organizacijskih odluka za upravljanje Mehanizmom za oporavak i otpornost; napominje da se reformom okvira gospodarskog upravljanja ne osiguravaju financijski poticajni mehanizmi EU-a za podupiranje i promicanje nacionalnih reformi politika i ulaganja; ističe da je osiguravanje potrebne razine javnih ulaganja ključno kako bi se postigli glavni ciljevi reforme okvira gospodarskog upravljanja te kako bi se uzeli u obzir trenutačni i budući prioriteti Unije; izražava zabrinutost da neke države članice neće biti financijski sposobne samostalno financirati pravednu zelenu i digitalnu tranziciju;

17.naglašava ulogu Europskog parlamenta u okviru gospodarskog upravljanja EU-a i zalaže se za veći angažman Europskog parlamenta u europskom semestru, uz potpuno poštovanje nadležnosti utvrđenih Ugovorima; prima na znanje dijalog između Komisije i država članica o njihovim pojedinačnim fiskalno-strukturnim planovima; naglašava potrebu da se prema svim državama članicama postupa jednako; ističe da povećanje diskrecijskih ovlasti Komisije u procesu razvoja srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova mora biti popraćeno većom usklađenošću s pravilima pod nadzorom Europskog fiskalnog odbora, kao i povećanom odgovornošću i većim protokom informacija prema Europskom parlamentu; uviđa da je gospodarski dijalog kao dio Europskog semestra koristan temelj odgovornosti; smatra da bi za odgovarajuću odgovornost bilo potrebno da Europski parlament ima na raspolaganju instrumente koji mu omogućuju primjenu posljedica na temelju svoje procjene uspješnosti europskog semestra, u skladu s Ugovorima;

° °

18.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.